CILJEVI ODGOJA I CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJAOBRAZOVANJA

Sveučilište Jurja Dobrile Sveučilište Jurja Dobrile u Puliu Puli

DidaktikaDidaktikaDr.sc. Elvi PiršlDr.sc. Elvi Piršl

Marina Diković, znanstvena Marina Diković, znanstvena novakinjanovakinja

UvodUvod

• Poučavanje i učenje povezani su, ali nezavisni procesi. Ponekad poučavanje vodi do učenja, ali ne uvijek.

• Gage i Berliner (1920.) navode pet osnovnih zadataka koje obavljaju nastavnici:1. izabiru svoje ciljeve, s obzirom na 2. razumijevanje svojih učenika 3. razumijevanje prirode njihova razvoja, 4. izabiru i primjenjuju odgovarajući način

poučavanja 5. evaluiraju učenje učenika.

• Nastavnici trebaju dobro poznavati razvojne specifičnosti učenika ali isto tako i njihove osobine, posebno intelektualne sposobnosti i izvore motivacije koji određuju njihovo angažiranje i ustrajnost u učenju.

• Metode poučavanja koje odabiru moraju odgovarati opaženim osobinama učenika.

• Evaluacija postignuća učenika važna je povratna informacija učenicima koja je osnova za eventualno preusmjeravanje u ponašanju, ali i važan poticaj za angažiranje u aktivnostima učenja.

1. CILJEVI POUČAVANJA1. CILJEVI POUČAVANJA

• Određivanje ciljeva logičan je početak procesa poučavanja. Nastavnik sebi postavlja pitanja: – Što želim da učenici nauče? Kako će se

promjene manifestirati u ponašanju? • Većina stručnjaka u obrazovanju

smatra da je određivanje ciljeva poučavanja korisno, čak nužno. Naime, što su jasniji ciljevi bolji su i rezultati poučavanja.

• Ciljevi poučavanja omogućuju Ciljevi poučavanja omogućuju nastavniku da:nastavniku da:– odabere odgovarajuću metodu

poučavanja,– lakše evaluira ishode učenja, – potakne učenike na ulaganje napora za

postizanje ciljeva (ako ih o ciljevima obavijesti).

• Ciljevi nastave - određene namjere i pomaci u učenju i obrazovanju, odnosno pomaci u razvoju učenika koji se odvijaju u nastavnom procesu.

• Ciljevi nastave - proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva škole, a oni su utemeljeni u društveno-ekonomskim potrebama i razvojnim tendencijama i drugim čimbenicima.

• U ciljevima nastave očituju se tendencije o učinkovitosti nastavnog procesa.

• Cilj nastave osigurava bitnu ulogu usmjeravanja nastavnog procesa.

2. 2. CILJEVI POUČAVANJACILJEVI POUČAVANJA

• Ciljevi nastave imaju svoj pravi smisao kada su operacionalizirani u posebnim i pojedinačnim ciljevima i zadacima nastave.

• Često se zadaci odnose na navođenje sadržaja nastave, a ne na kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti učenika u procesu učenja tih sadržaja. Isto tako u ciljevima nastave više se navode aktivnosti nastavnika, a mnogo manje promjene do kojih bi trebalo doći u procesu učenja i nastave u učenika.

• I u situacijama kada se navode aktivnosti učenika i njegov intelektualni, psihomotorni i afektivni angažman (opažanje, logičko zaključivanje, kritičko i stvaralačko mišljenje, primjena stečenog znanja i slično) nedostaje:– što je predmet opažanja, – kritičkog mišljenja, primjene,– koje su konkretne intelektualne i druge

aktivnosti, – u kojim će etapama i pomoću koje tehnologije i

strategija učenik doći do postavljenih zadataka misaone i druge aktivizacije.

• Tradicionalna didaktika pokušala je problem ciljeva nastave i njihove operacionalizacije postaviti u vidu triju skupina pa tako govorimo o:

1. materijalnim (obrazovnim)2. funkcionalnim (formativnim, formalnim)

3. odgojnim.

• Materijalni ili obrazovni cilj:– usvajanje, prenošenje, stjecanje znanja kao

sustava činjenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju njihove korisnosti i primjenjivosti.

• Obrazovni ciljevi odgovaraju na pitanja:– što učenik treba naučiti:

• koja znanja, u kojem opsegu, dubini, koje vještine i navike treba učenik usvojiti.

• Funkcionalni ili formalni cilj:– razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih

funkcija i aktivnosti.

• Funkcionalni ciljevi nastave odgovaraju na pitanje: – koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog

procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?

• Odgojni cilj– formiranje i samoformiranje ličnosti

učenika;– izgrađivanje karakternih i drugih osobina

ličnosti učenika.• Odgojni zadatak nastave odgovara na

pitanje: koje osobine ličnosti učenika oblikujemo i samooblikujemo u konkretnim uvjetima nastave?

• Navedeni ciljevi su vrlo općeniti.• Eksplicitni ciljevi ukazuju na razvoj

specifičnih znanja i sposobnosti. • Oni su precizna određenja toga što će

učenik moći učiniti kao rezultat poučavanja. Eksplicitni ciljevi sadrže i kriterij uspješnosti koji se zahtijeva.

Vrsta cilja Primjeri

Obrazovni ciljevi

Učenik mora znati dobro čitati.Učenik mora znati dobro čitati.

Učenik treba poznavati povijest Hrvatske.Učenik treba poznavati povijest Hrvatske.

Učenik treba razumjeti zbrajanje.Učenik treba razumjeti zbrajanje.

Eksplicitni ciljevi poučavanja

Učenik će znati odrediti glavnu misao kratke Učenik će znati odrediti glavnu misao kratke priče.priče.

Učenik će znati nabrojiti do pet hrvatskih Učenik će znati nabrojiti do pet hrvatskih kraljeva i opisati njihovu povijesnu ulogu.kraljeva i opisati njihovu povijesnu ulogu.

Od 10 zadataka zbrajanja troznamenkastih Od 10 zadataka zbrajanja troznamenkastih brojeva učenik će točno riješiti 80% zadataka.brojeva učenik će točno riješiti 80% zadataka.

22. . 11. Kriteriji za formuliranje ciljeva . Kriteriji za formuliranje ciljeva poučavanjapoučavanja

• Različiti su načini pisanja ciljeva poučavanja. Mager (1985.) predlaže tri glavne komponente koje treba sadržavati cilj poučavanja:

• Termini ponašanja – jasno i eksplicitno objašnjenje što se poučavanjem želi postići daju opisi ponašanja koje će učenik moći izvesti nakon poučavanja.

• Termini ponašanja izražavaju vrste zadataka koje učenik treba riješiti (npr. napisati, nabrojiti, riješiti). Treba izbjegavati nejasne pojmove kao znati, razumjeti...

• Situacija ili uvjet izvođenja – treba biti definiran. – Primjer uvjeta izvođenja je: – «Bez upotrebe bilježaka student treba znati

izračunati aritmetičku sredinu.»

• Kriterij ili razina izvođenja – da bi cilj bio potpuno jasan, potrebno je odrediti minimalnu prihvatljivu razinu izvođenja. – Npr. student mora navesti tri komponente cilja

poučavanja.

33. TAKSONOMIJA CILJEVA. TAKSONOMIJA CILJEVA

• Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva.

• Međutim, što je taksonomija? • Općenito taksonomiju možemo definirati kao

konceptualnu shemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije. Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

• Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogeda se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava koji bi polazio od logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških zakonitosti i principa učenja i poučavanja uopće.

• Također, svrha ove taksonomije je da olakša jednoznačno sporazumijevanje na području operacionalizacije ciljeva i zadataka odgojno-obrazovnih procesa, s posebnim naglaskom na područje nastave.

• U Bloomovoj taksonomiji razlikujemo tri područja:kognitivno, psihomotorno i afektivno.

• Kognitivno, spoznajno područje sastoji se od šest glavnih obrazovnih rezultata: – poznavanje, shvaćanje, primjena, analiza, sinteza i

vrednovanje, a svaka od njih se dijeli u podkategorije (znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, spoznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, i sl.).

• Za kognitivne strategije mogli bismo reći da su to opći načini postupanja u rješavanju različitih intelektualnih zadataka, odnosno da predstavljaju posebnu vrstu intelektualnih vještina (prepoznavanje, dosjećanje, prosuđvanje, uspoređivanje, itd.).

• Područje psihomotornog ponašanja temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motoričke aspekte.

• Predložena taksonomija obuhvaća pet kategorija:1. imitacija,2. manipulacija, 3. točnost (preciznost), 4. koordinacija, 5. usvajanje - jedne «druge prirode».

• Za razliku od obrazovanja kojima se uče i razvijaju kognitivna svojstva i stječu aspekti psihomotornog ponašanja, odgojem se stječu svojstva za koja su bitna afektivna ili konativna (voljena) dimenzija.

• To su: vrijednosti, stavovi, interesi i navike.

Kategorije Termini ponašanja

1. Znanje: Sposobnost doziva prethodno naučenih informacijaPrimjer: nabrojiti 3 komponente ciljeva poučavanja

Nabrojiti, definirati, prepoznati, imenovati, dosjetiti se.

2. Razumijevanje: Sposobnost razumijevanje značenja naučenih informacija.

Primjer: navesti karakteristike

robovlasničkih društava

Interpretirati, objasniti, predvidjeti, sumirati

3. Primjena (nakon što je pokazano – kako): Sposobnost upotrebe naučenoga u konkretnoj situaciji.Primjer: Izračunati vrijednost nepoznanice u jednadžbi. .

Demonstrirati, riješiti, upotrijebiti, izračunati,

zaključiti, primijeniti.

4. Analiza: Sposobnost analiziranja situacije (eksperimenta, studija slučaja, i sl.) na sastavne elemente (jedinice) radi boljeg razumijevanja organizacijske strukture odnosno njezinog djelovanja (funkcioniranja).Primjer: Usporediti društvene, političke i kulturne promjene u kapitalizmu.

Razlikovati, kategorizirati, razdvojiti, skicirati, identificirati, usporediti.

5. Sinteza: Sposobnost kombiniranja dijelova (elemenata) u novu cjelinu. Riješiti problem koji nije rutina, Napisati esej, izvješće, argumentirati, biti kritičan. Izrada postera, “lealfeta”, prezentacije. Stvaranje novih ideja, hipoteza, strategija. Dati konstruktivne primjedbe za poboljšanje nove (postojeće) situacije ...Primjer: Napisati priču na zadanu temu.

Kreirati, organizirati, sastaviti.

6. Evaluacija: Sposobnost prosuđivanja (procijenjivanja) određene aktivnosti, plana, tvrdnje, ideje, povijesnog pogleda ili događaja, znanstvenog eksperimenta.Evaluacija uključuje evaluaciju osobnog rada, kao i vlastitih snaga, mogućnosti, slabosti, htjenja... Primjer: Prosuditi vrijednost priče.

Ispitivanje, kritiziranje; uspoređivanje, zaključivanje, prosuđivanje.

• Visoki kognitvni zahtjeviVisoki kognitvni zahtjevi – zahtijevaju – zahtijevaju istančan stupanj analiziranja, istančan stupanj analiziranja, sintetiziranja, kreiranja, uspređivanja, sintetiziranja, kreiranja, uspređivanja, kritičkog argumentiranja.kritičkog argumentiranja.

• Niski kognitivni zahtjevi – ne Niski kognitivni zahtjevi – ne zahtijevaju dublje razmišljanje kod zahtijevaju dublje razmišljanje kod učenikaučenika, već oni postaju izoliran čin, , već oni postaju izoliran čin, nema povezivanja i nadograđivanja nema povezivanja i nadograđivanja poznatog s nepoznatim. poznatog s nepoznatim.