53
Classis Bivalvia Classis Bivalvia

Classis Bivalvia

  • Upload
    sukey

  • View
    86

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Classis Bivalvia. Classis Bivalvia. Oko 20 000 uglavnom marinskih bentosnih i zarivajućih vrsta. Datiraju iz kambrijuma. Naseljavaju plićake i velike dubine (5000 m) Manji broj vrsta u slatkim i brakičnim vodama. Aktivno pokretne, ređe sesilne. Classis Bivalvia. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia

Page 2: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia

• Oko 20 000 uglavnom marinskih Oko 20 000 uglavnom marinskih bentosnih bentosnih i zarivajućih vrsta.i zarivajućih vrsta.

• Datiraju iz kambrijuma.Datiraju iz kambrijuma.• Naseljavaju plićake i velike Naseljavaju plićake i velike

dubine (5000 m)dubine (5000 m)• Manji broj vrsta u slatkim i Manji broj vrsta u slatkim i

brakičnim vodama.brakičnim vodama.• Aktivno pokretne, ređe sesilne.Aktivno pokretne, ređe sesilne.

Page 3: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia

• Glava redukovana.Glava redukovana.

• Stopalo bočno Stopalo bočno spljošteno.spljošteno.

• Prostrana plaštana Prostrana plaštana duplja sa ulaznim i duplja sa ulaznim i izlaznim sifonima.izlaznim sifonima.

• Bočno spljošteno telo u dvokapkoj ljušturi – kapci Bočno spljošteno telo u dvokapkoj ljušturi – kapci spojeni dorzalno. spojeni dorzalno.

• Školjke su bilateralno simetrične životinje, osim Školjke su bilateralno simetrične životinje, osim nekih sesilnih kod kojih kapci nisu isti po obliku.nekih sesilnih kod kojih kapci nisu isti po obliku.

Page 4: Classis  Bivalvia

Classis Classis BivalviaBivalvia

Značaj:Značaj:

• Prečišćavanje vodePrečišćavanje vode• Lanci ishraneLanci ishrane• Komercijalni značaj Komercijalni značaj

(biseri, ishrana ljudi)(biseri, ishrana ljudi)• Ekonomski značaj Ekonomski značaj

(parazitske glohidije, (parazitske glohidije, drvotočne ubušujuće drvotočne ubušujuće vrste)vrste)

Page 5: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia - ljuštura - ljuštura• Ljuštura građena od Ljuštura građena od

površinskog površinskog organskog sloja i 2-4 organskog sloja i 2-4 mineralna sloja.mineralna sloja.

• Kapci ljušture Kapci ljušture simetrični, ređe simetrični, ređe asimetrični.asimetrični.

• Dorzalni spoj kapaka Dorzalni spoj kapaka preko ligamenta ili preko ligamenta ili “brave” (taksodontne, “brave” (taksodontne, heterodontne, heterodontne, šizodontne...).šizodontne...).

• Brave i mišići Brave i mišići zatvaraju, a ligamenti zatvaraju, a ligamenti otvaraju ljušturu.otvaraju ljušturu.

Page 6: Classis  Bivalvia
Page 7: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia • Boja, oblik, veličina i Boja, oblik, veličina i

skulpturiranost skulpturiranost ljušture važna za ljušture važna za sistematiku.sistematiku.

• Dubinske zarivajuće Dubinske zarivajuće vrste sa tankom, a vrste sa tankom, a one bliže površini sa one bliže površini sa debljom ljušturom; debljom ljušturom; ubušujuće vrste ubušujuće vrste izduženu, simbiontske izduženu, simbiontske prozračnu ljušturu.prozračnu ljušturu.

• Veličina ljuštura varira Veličina ljuštura varira od 2mm – 1m – od 2mm – 1m – Tridacna gigasTridacna gigas (preko (preko 1 tone težine).1 tone težine).

Page 8: Classis  Bivalvia

Tridacna gigas

Page 9: Classis  Bivalvia

BivalviaBivalvia - - ishranaishrana

• Većina školjki je mikrofagna (fine planktonske čestice i Većina školjki je mikrofagna (fine planktonske čestice i detritus).detritus).

• Hranu sakupljaju na končastim ili pločastim škrgama.Hranu sakupljaju na končastim ili pločastim škrgama.• Manji broj vrsta karnivorne – plen love palpusManji broj vrsta karnivorne – plen love palpusimima.a.

Page 10: Classis  Bivalvia

BivalviaBivalvia - anatomija - anatomija

Page 11: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia• Mehanizmi zarivanja različiti – pokreti Mehanizmi zarivanja različiti – pokreti

stopala i ljušture.stopala i ljušture.• Cirkulacija vode omogućena sifonima Cirkulacija vode omogućena sifonima

obično na zadnjem kraju tela.obično na zadnjem kraju tela.• Život na čvrstim podlogama – lučenje Život na čvrstim podlogama – lučenje

bisusabisusa (dagnje) ili srastanje kapkom za (dagnje) ili srastanje kapkom za podlogu (ostrige).podlogu (ostrige).

• Aktivni pokreti stopalom ili kapcima – Aktivni pokreti stopalom ili kapcima – bekstvo od predatora.bekstvo od predatora.

• Ubušujuće u kamen ili drvo (prstaci, Ubušujuće u kamen ili drvo (prstaci, TeredinidaeTeredinidae) – mehanizmi mehanički ili ) – mehanizmi mehanički ili hemijski.hemijski.

• Komensali i paraziti (Komensali i paraziti (EntovalvaEntovalva – crevo – crevo morskih krastavaca). morskih krastavaca).

Page 12: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia

• Velika škržna površina posledica Velika škržna površina posledica filtracione ishrane.filtracione ishrane.

• Respiracija delimično i plaštom.Respiracija delimično i plaštom.• Hemocijanin, retko hemoglobin, a Hemocijanin, retko hemoglobin, a

većina bez respiratornog pigmenta.većina bez respiratornog pigmenta.• Čula koncentrisana oko sifona i Čula koncentrisana oko sifona i

plaštanih ivica (mehano, hemo i plaštanih ivica (mehano, hemo i fotoreceptori – intezitet svetlosti i fotoreceptori – intezitet svetlosti i senka predatora.).senka predatora.).

Page 13: Classis  Bivalvia

Classis BivalviaClassis Bivalvia

• Odvojenih polova Odvojenih polova osim hermafroditnih osim hermafroditnih sesilnih ostriga i sesilnih ostriga i slatkovodnih školjki.slatkovodnih školjki.

• Oplođenje spoljašnje Oplođenje spoljašnje – trohofora i veliger – trohofora i veliger larva.larva.

• Neke slatkovodne Neke slatkovodne produkuju parazitske produkuju parazitske glochidiaglochidia larve (3 larve (3 mil. godišnje).mil. godišnje).

• Prosečan životni vek Prosečan životni vek 10-20 godina.10-20 godina.

Page 14: Classis  Bivalvia

Na osnovu građe škrga i načina života Na osnovu građe škrga i načina života klasifikuju se na 4 podklase:klasifikuju se na 4 podklase:

Classis Bivalvia

Subcl. Protobranchia

Subcl. Filibranchia

Subcl. Eulamellibranchia

Subcl. Septibranchia

Klasifikacija Klasifikacija BivalviaBivalvia

Page 15: Classis  Bivalvia

A -A -ProtobranchProtobranchiaia

A -FilibranchiaA -Filibranchia A -A -EulamellibranchEulamellibranchiaia

A -A -SeptibranchiSeptibranchiaa

Škrge Škrge BivalviaBivalvia

Page 16: Classis  Bivalvia

Subclassis Subclassis ProtobranchiaProtobranchia• Žive na mekanim podlogama u Žive na mekanim podlogama u

morima.morima.

• Škrge male površine sa isključivo Škrge male površine sa isključivo respiratornom ulogom.respiratornom ulogom.

• Hranu sakupljaju palpusima.Hranu sakupljaju palpusima.

• Gamete izbacuju nefridioporama.Gamete izbacuju nefridioporama.

Nucula sp.

Yoldia sp.

Page 17: Classis  Bivalvia

Subclassis ProtobranchiaSubclassis Protobranchia

Page 18: Classis  Bivalvia

Subclassis FilibranchiaSubclassis Filibranchia

• Marinske školjke – Marinske školjke – naseljavaju različite naseljavaju različite tipove staništa.tipove staništa.

• Škržni listovi povezani Škržni listovi povezani škržnim končićima.škržnim končićima.

• Uloga škrga ishrana i Uloga škrga ishrana i respiracija.respiracija.

• Formiraju bisusne niti; Formiraju bisusne niti; prednji zatvarač ljušture prednji zatvarač ljušture redukovan.redukovan.

• Mytilus, Ostrea, Mytilus, Ostrea, Lithophaga, Pinna...Lithophaga, Pinna...

• Većina je jestiva.Većina je jestiva.

MytilusMytilus

OstreaOstrea

Page 19: Classis  Bivalvia

Subclassis FilibranchiaSubclassis Filibranchia

Lithophaga lithophaga

Pinna nobilis

Page 20: Classis  Bivalvia

Subclassis FilibranchiaSubclassis Filibranchia

Portlandia arctica

Arca noae

Pinctada margaritifera

Page 21: Classis  Bivalvia

1.1. Hiatella arctica Hiatella arctica

2.2. Mya truncata Mya truncata uddevallensis uddevallensis

3.3. Portlandia arctica Portlandia arctica

4.4. Macoma calcarea Macoma calcarea

5.5. Clinocardium Clinocardium ciliatum ciliatum

6.6. Serripes Serripes groenlandicus groenlandicus

7.7. Chlamys islandica Chlamys islandica

8.8. Mytillus edulis Mytillus edulis

Page 22: Classis  Bivalvia

Subclassis Subclassis EulamellibranchiaEulamellibranchia

• Morske i slatkovodne Morske i slatkovodne školjke.školjke.

• Škržni listovi povezani Škržni listovi povezani lamelama – rešetkaste lamelama – rešetkaste škrge.škrge.

• Uloga škrga respiracija i Uloga škrga respiracija i ishrana.ishrana.

• Cardium, Ensis, PectenCardium, Ensis, Pecten..

• Rečne školjke – Rečne školjke – Unio, Unio, Anodonta, Margaritifera Anodonta, Margaritifera – rečna bisernica.– rečna bisernica.

Pecten jacobeusPecten jacobeus

Page 23: Classis  Bivalvia

Anodonta sp.

Unio sp.

Subclassis Subclassis EulamellibranchiaEulamellibranchia

Margaritana margaritifera

Page 24: Classis  Bivalvia

Ensis arcuatus

Cardium sp.

Subclassis Subclassis EulamellibranchiaEulamellibranchia

Venus sp.

Page 25: Classis  Bivalvia

Subclassis SeptibranchiaSubclassis Septibranchia• Marinske dubinske školjke.Marinske dubinske školjke.

• Nemaju škrge – septama pregrađena plaštana duplja; Nemaju škrge – septama pregrađena plaštana duplja; respiracija gornjim delom plaštane duplje.respiracija gornjim delom plaštane duplje.

• Većina karnivorneVećina karnivorne

• CuspidariaCuspidaria..

Page 26: Classis  Bivalvia

Subclassis SeptibranchiaSubclassis Septibranchia

Page 27: Classis  Bivalvia

Classis ScaphopodaClassis Scaphopoda

• Oko 400 marinskih Oko 400 marinskih zarivajućih vrstazarivajućih vrsta

• Telo u izduženoj Telo u izduženoj cilindričnoj ljušturi cilindričnoj ljušturi otvorenoj na oba kraja, otvorenoj na oba kraja, dužine 3-6 cmdužine 3-6 cm

• Nemaju škrge ni krvni Nemaju škrge ni krvni sistemsistem

• Oko usta imaju parne Oko usta imaju parne palpuse palpuse

• Na palpusima su lepljive Na palpusima su lepljive tentakule (tentakule (kaptakulekaptakule) oko ) oko usnog otvora sakupljaju usnog otvora sakupljaju hranuhranu

DentaliumDentalium spp. spp.

Page 28: Classis  Bivalvia

Classis ScaphopodaClassis Scaphopoda

• Ekskreciju Ekskreciju obavljaju parnim obavljaju parnim metanefridijamametanefridijama

• Odvojenih su Odvojenih su polovapolova

• Gonade su Gonade su neparneneparne

• Oplođenje je Oplođenje je spoljašnjespoljašnje

• larva trohofora larva trohofora koju zamenjuje koju zamenjuje veliger larvaveliger larva

Page 29: Classis  Bivalvia

Classis Classis CephalopodaCephalopoda

• Oko 700 recentnih i preko 8000 fosilnih vrsta.Oko 700 recentnih i preko 8000 fosilnih vrsta.

• Veoma brojne i rasprostranjene u marinskim Veoma brojne i rasprostranjene u marinskim ekosistemima.ekosistemima.

• Marinske pelaMarinske pelaške životinje – oktopusi bentos.ške životinje – oktopusi bentos.

• Većina živi na dubinama 100-6000m.Većina živi na dubinama 100-6000m.

• Predatori, veličine 6-70 cm; Predatori, veličine 6-70 cm; ArchiteuthisArchiteuthis lignje dugačke i lignje dugačke i do 16 m (lovne tentakule preko 6 m); prečnik očiju do 40 do 16 m (lovne tentakule preko 6 m); prečnik očiju do 40 cm.cm.

Page 30: Classis  Bivalvia

Classis CephalopodaClassis Cephalopoda

• Dorzoventralna osa postala anterio-posteriorna – Dorzoventralna osa postala anterio-posteriorna – stopalo transformisano u levak i ručice.stopalo transformisano u levak i ručice.

• Oči, peraja i muskulatura plašta dobro razvijeni Oči, peraja i muskulatura plašta dobro razvijeni usled aktivnog predatorskog života.usled aktivnog predatorskog života.

• Većina vrsta sa unutrašnjom ljušturom.Većina vrsta sa unutrašnjom ljušturom.• Hitinski zubi u usnoj duplji.Hitinski zubi u usnoj duplji.• Kreću se izbacivanjem vode iz plaštane duplje, Kreću se izbacivanjem vode iz plaštane duplje,

kroz levak na ventralnoj strani tela. kroz levak na ventralnoj strani tela. • Mastiljava kesa (za odbranu od neprijatelja)Mastiljava kesa (za odbranu od neprijatelja)

Page 31: Classis  Bivalvia

Classis CephalopodaClassis Cephalopoda• Kreću se Kreću se

izbacivanjem izbacivanjem mlaza vode mlaza vode kroz levak – kroz levak – neke lignje i do neke lignje i do 40km/h.40km/h.

• Oktopusi puze Oktopusi puze po podlozi i po podlozi i retko plivaju.retko plivaju.

• Planktonske Planktonske lignje imaju lignje imaju celom ispunjen celom ispunjen gasom.gasom.

Page 32: Classis  Bivalvia

Classis CephalopodaClassis Cephalopoda• Plen love ručicama i Plen love ručicama i

tentakulama sa lepljivim tentakulama sa lepljivim nizovima pijavki.nizovima pijavki.

• Krupni parni hitinski Krupni parni hitinski zubi u usnoj duplji – kod zubi u usnoj duplji – kod oktopusa i nekih sipa oktopusa i nekih sipa povezani sa otrovnim povezani sa otrovnim žlezdama.žlezdama.

• Plen – ribe, rakovi, Plen – ribe, rakovi, mekušci, glavonošci...mekušci, glavonošci...

• Mastiljava kesa – većina Mastiljava kesa – većina vrsta u slučaju vrsta u slučaju opasnostiopasnosti

• Melanin-blokada Melanin-blokada mirisnih organa mirisnih organa predatora.predatora.

Page 33: Classis  Bivalvia

Classis CephalopodaClassis Cephalopoda• Krvni sistem Krvni sistem

otvoren sa delom otvoren sa delom kapilarnog kapilarnog sistema.sistema.

• Jedinstvena Jedinstvena moždana moždana ganglijska masa.ganglijska masa.

• Oči slične očima Oči slične očima kičmenjaka – kičmenjaka – formiraju lik i formiraju lik i razlikuju boje razlikuju boje (uočavaju plen od (uočavaju plen od 0.5cm na 1m.0.5cm na 1m.

• Sposobnost Sposobnost memorisanja i memorisanja i učenja.učenja.

Page 34: Classis  Bivalvia
Page 35: Classis  Bivalvia

Classis Classis CephalopodaCephalopoda• Odvojenih polova – kopulacija hektokotilizirajućom ručicom mužjaka.Odvojenih polova – kopulacija hektokotilizirajućom ručicom mužjaka.

• Bioluminiscencija čest fenomen u doba parenja – fotofore i simbionti.Bioluminiscencija čest fenomen u doba parenja – fotofore i simbionti.• Kompletna reprodukcija pod hormonskom kontrolom – mužjaci i ženke Kompletna reprodukcija pod hormonskom kontrolom – mužjaci i ženke

većine vrsta uginu posle oplođenja.većine vrsta uginu posle oplođenja.• Direktno razviće, polni dimorfizam slabo izraženDirektno razviće, polni dimorfizam slabo izražen

mužjakmužjak

Page 36: Classis  Bivalvia

Classis Classis CephalopodaCephalopoda

razvićerazviće

jajajaja

Page 37: Classis  Bivalvia

BioluminiscenciaBioluminiscencia

Page 38: Classis  Bivalvia

Prema morfologiji, građi i položaju ljušture Prema morfologiji, građi i položaju ljušture klasifikuju se na tri podklase:klasifikuju se na tri podklase:

Classis Cephalopoda

Subclassis Ammonoidea + Subclassis Nautiloidea Subclassis Coleoidea

Ordo Belemnoidea + Ordo Sepioidea Ordo Teuthoidea Ordo Octopoda

Page 39: Classis  Bivalvia

Subclassis NautiloideaSubclassis Nautiloidea

• 4 vrste roda 4 vrste roda NautilusNautilus žive u Pacifiku.žive u Pacifiku.

• Spoljašnja, spiralno Spoljašnja, spiralno uvijena ljuštura.uvijena ljuštura.

• Oko 90 ručica bez Oko 90 ručica bez pijavki.pijavki.

• 4 škrge i metanefridije.4 škrge i metanefridije.• Levak dvorežnjevit.Levak dvorežnjevit.• Nemaju mastiljavu Nemaju mastiljavu

kesu.kesu.• Žive oko 20 godina.Žive oko 20 godina.

Page 40: Classis  Bivalvia

Subclassis NautiloideaSubclassis Nautiloidea

Page 41: Classis  Bivalvia

Subclassis NautiloideaSubclassis Nautiloidea

Page 42: Classis  Bivalvia

NautilusNautilus sp.sp.

Page 43: Classis  Bivalvia

Subclassis ColeoideaSubclassis Coleoidea

• Delimično ili potpuno redukovana unutrašnja ljuštura.Delimično ili potpuno redukovana unutrašnja ljuštura.

• 8-10 ručica sa pijavkama na glavi.8-10 ručica sa pijavkama na glavi.

• Levak jednodelan.Levak jednodelan.

• 2 škrge i metanefridije.2 škrge i metanefridije.

Page 44: Classis  Bivalvia

Ordo Sepioidea Ordo Sepioidea - sipe- sipe

• Ljuštura zadebljala i ovalna sa Ljuštura zadebljala i ovalna sa septama.septama.

• 8 ručica i dve lovne tentakule.8 ručica i dve lovne tentakule.

• Telo kratko i široko sa trupnim Telo kratko i široko sa trupnim perajem celom dužinom.perajem celom dužinom.

SepiolaSepiola

SepiaSepia

Page 45: Classis  Bivalvia
Page 46: Classis  Bivalvia

Ordo Teuthoidea - lignjeOrdo Teuthoidea - lignje

• Ljuštura tanka, Ljuštura tanka, prozračna i prozračna i listolika.listolika.

• 8 ručica i dve 8 ručica i dve lovne tentakule.lovne tentakule.

• Telo izduženo sa Telo izduženo sa parnim perajama.parnim perajama.

• LoligoLoligo, , ArchiteuthisArchiteuthis..

Page 47: Classis  Bivalvia

Architeuthis sp.

Loligo sp.

Ordo Teuthoidea - lignjeOrdo Teuthoidea - lignje

Squidward

Lignjioslav

Page 48: Classis  Bivalvia

Ordo OctopodaOrdo Octopoda

• Nemaju Nemaju ljušturu.ljušturu.

• 8 ručica oko 8 ručica oko glave – glave – pijavke bez pijavke bez drški.drški.

• Telo skoro Telo skoro loptasto loptasto uglavnom uglavnom bez peraja.bez peraja.

• Octopus, Octopus, Ozaena.Ozaena.

Page 49: Classis  Bivalvia

Filogenija Filogenija mekušacamekušaca

• MolluscaMollusca i i AnnelidaAnnelida su verovatno imale su verovatno imale zajedničkog pretka – spiralno razviće, trohofora zajedničkog pretka – spiralno razviće, trohofora larva, metanefridije...larva, metanefridije...

Page 50: Classis  Bivalvia

Filogenija Filogenija mekušacamekušaca

• ““Problem” segmentisanosti rešen otkrićem Problem” segmentisanosti rešen otkrićem MonoplacophoraMonoplacophora (unutrašnja segmentacija)– (unutrašnja segmentacija)– zajednički predak verovatno bio segmentisan.zajednički predak verovatno bio segmentisan.

• Brojni fosili mekušaca u Donjem Kambrijumu – Brojni fosili mekušaca u Donjem Kambrijumu – verovatno nastali mnogo ranije.verovatno nastali mnogo ranije.

• Monoplacophora ishodna grupa za sve preostale Monoplacophora ishodna grupa za sve preostale mekušce.mekušce. Aplacophora Aplacophora bez ljušture i bez fosilnih bez ljušture i bez fosilnih nalaza – primitivne ili specijalizovane?nalaza – primitivne ili specijalizovane?

• MonoplacophoraMonoplacophora i i PolyplacophoraPolyplacophora verovatno verovatno imale zajedničkog pretka – nisu nađene prelazne imale zajedničkog pretka – nisu nađene prelazne forme, a obe grupe po 8 pari pedalnih retraktora.forme, a obe grupe po 8 pari pedalnih retraktora.

• GastropodaGastropoda, , ScaphopodaScaphopoda i i BivalviaBivalvia verovatno verovatno vode poreklo od Monoplacophora.vode poreklo od Monoplacophora.

• CephalopodaCephalopoda najverovatnije imale poseban najverovatnije imale poseban evolucioni put.evolucioni put.

Page 51: Classis  Bivalvia

Filogenija Filogenija mekušacamekušaca

• Puževi evolutivno Puževi evolutivno najuspešnija grupa najuspešnija grupa mekušaca – torzija, mekušaca – torzija, spiralno uvijanje, spiralno uvijanje, diferencijacija diferencijacija glavenog regiona.glavenog regiona.

• Marinske Marinske Prosobranchia ishodna Prosobranchia ishodna grupa za Pulmonata i grupa za Pulmonata i Opisthobranchia.Opisthobranchia.

• Primitivni Pulmonata u Primitivni Pulmonata u moru i brakičnim moru i brakičnim vodama – trohofora vodama – trohofora larva. larva.

FilogenijaFilogenija školjki školjki

Page 52: Classis  Bivalvia

Filogenija Filogenija mekušacamekušaca• Monoplacophora – Rostroconchia – Bivalvia.Monoplacophora – Rostroconchia – Bivalvia.

• Protobranchia – mala škržna površina – ishrana palpusima Protobranchia – mala škržna površina – ishrana palpusima – Filibranchia – Eulamellibranchia – povećavanje škržne – Filibranchia – Eulamellibranchia – povećavanje škržne površine povezano sa efikasnijom ishranom.površine povezano sa efikasnijom ishranom.

• Septibranchia specijalizovana grupa – redukcija škrga, Septibranchia specijalizovana grupa – redukcija škrga, karnivorne.karnivorne.

FilogenijaFilogenija školjki školjki

• Rostroconchia (sa Rostroconchia (sa cevastom ljušturom) cevastom ljušturom) – Scaphopoda.– Scaphopoda.

Page 53: Classis  Bivalvia

Filogenija Filogenija mekušacamekušaca

• Brojni kambrijumski Brojni kambrijumski fosili glavonožaca – fosili glavonožaca – rano se odvojili od rano se odvojili od grane koja je dala grane koja je dala puževe i školjke.puževe i školjke.

• Najstariji fosili Najstariji fosili Nautiloidea.Nautiloidea.

• Adaptivna radijacija u Adaptivna radijacija u Ordovicijumu.Ordovicijumu.

• Coleoidea – sredinom Coleoidea – sredinom Karbona.Karbona.

• Poreklo verovatno od Poreklo verovatno od Monoplacophora sa Monoplacophora sa konusnom ljušturom.konusnom ljušturom.

FilogenijaFilogenija glavonožaca glavonožaca