VELEUČILIŠTE VERN' ZAGREB

SEMINARSKI RAD

Cloud Computing

Studij i smjer

Specijalistički diplomski stručni studij Računovodstva i financija

Kolegij

Programska podrška poslovnom upravljanju

Predavač

mr.sc.Sanja Penić, pred.

Student

Matej Đuzel

Grupa i akademska godina

RIF2, akademska god. 2011/2012.

Zagreb, rujan 2012.

Sadržaj:

1. Uvod ..................................................................................................................... 1

2. Povijest Cloud Computinga .................................................................................. 3

3. Razvoj i primjena u modernom poslovanju .......................................................... 4

3.1 Modeli cloud usluga: ...................................................................................... 5

3.1.1 IaaS ........................................................................................................ 5

3.1.2 PaaS ....................................................................................................... 6

3.1.3 SaaS ....................................................................................................... 7

3.2 Modeli cloud pristupa ..................................................................................... 8

3.2.1 Public cloud ............................................................................................. 8

3.2.2 Private cloud ........................................................................................... 9

3.2.3 Hybrid cloud ............................................................................................ 9

3.3 Cloud u Hrvatskoj .......................................................................................... 9

4. Budućnost Cloud computinga ............................................................................ 10

5. Zaključak ............................................................................................................ 16

6. Literatura ............................................................................................................ 17

7. Popis slika i tablica ............................................................................................. 18

1

1. Uvod

Suvremeno poslovanje na domaćem, te posebice sve globaliziranjem i dinamičnijem

svjetskom tržištu, zahtijeva od trgovačkih društava da svakodnevno koriste različite

oblike elektroničkog poslovanja. Prednosti elektroničkog poslovanja su brojne, od

materijalnih ušteda do veće fleksibilnosti i dinamičnosti u poslovanju, što često biva

od presudnog značaja posebice manjim trgovačkim društvima. Lako možemo

zaključiti kako je taj podatak izuzetno bitan za poslovnu realnost u Hrvatskoj.

Hrvatska trgovačka društva na globalnom planu nisu utjecajna te se u većinom

orijentiraju na domaće i regionalno tržište. Ulaskom Hrvatske u EU otvara se prilika

da se regionalnom tržištu pridruži cjelokupan prostor EU. Naravno put od domaće

realnosti do europske budućnosti za naša trgovačka društva je veoma trnovit i pun

različitih prepreka. Jedna od tih prepreka je izrazito jaka konkurencija koja zahtjeva

veliko ulaganje u kvalitetu usluga i proizvoda i dobro poznavanje tržišta te njegovih

specifičnosti. U tako ekonomski jakom i zrelom okruženju jedini način da se opstane

jest da poslovanje bude na najsuvremenijoj mogućoj razini što je nemoguće bez

implementacije različitih oblika elektroničkog poslovanja.

Jedan od tih oblika je i tzv. Cloud computing1. Sam pojam opisuje uporabu računalne

infrastrukture zasnovane na serverima i servisima koji se izvode putem mreže odn.

koji se izvode izvan računalne infrastrukture samog trgovačkog društva. Drugim

riječima Cloud computing računalnu tehnologiju pretvara u uslugu dostupnu putem

Interneta na zahtjev korisnika. Time se omogućuje pristupanje resursima, softveru i

informacijama točno u trenutku potrebe bez obzira na to gdje se nalazili. Međutim,

cloud computing omogućuje i pristup računalnoj infrastrukturi putem modela

infrastrukture kao usluge. Zajedno, sve to daje značajne uštede, te možda i važnije,

omogućuje trgovačkim društvima da se usredotoče na svoj core biznis i svoju

energiju i resurse usmjere u razvijanje što konkurentnijeg i inovativnijeg proizvoda ili

usluge dok za popratne poslovne procese umjesto skupe infrastrukture, softvera i

obuke koriste usluge koje pružaju specijalizirani cloud servisi i aplikacije.

1 Hrv. Računalstvo u oblaku

2

Autor će ovim seminarskim radom nastojati objasniti povijest i razvoj Cloud

computinga, značaj njegove uporabe u suvremenom poslovanju kao i prednosti koje

nudi, te naposljetku pokušati dati uvid u budućnost cloud computinga i njegovog

značaja u narednim godinama.

3

2. Povijest Cloud Computinga

Da bi shvatili kako se razvio sam pojam Cloud computinga moramo se vratiti u

vrijeme kada je u svijetu dominirao telefon. Naime engleska riječ cloud 2 u

tehnološkom smislu označava nešto što se odvija putem nekakve mreže. Tako se za

telefonsku mrežu znalo metaforički reći da je u ''oblacima''. Nakon pojave Interneta

ista se metafora počela koristit i za Internet mrežu. Cloud computing je tako samo

produžena varijanta već ukorijenjenog izraza.

No puno važnije je objasniti sam koncept cloud computinga. Ključ je u korištenju

tehnologije kao usluge. IBM primjerice definira koncept cloud computinga kao

računalni model koji pruža pristup web-softveru i računalnim resursima na zahtjev

korisnika.3. To u praksi znači da korisnik nema potrebu biti upoznat sa tehnološkom

infrastrukturom i njenom kontrolom već samo sa korištenjem usluge koju mu

omogućava. Pritom mu je pružena podrška i često se samo korištenje svodi na input

podataka i čitanje outputa nakon obrade i analize podataka. To uvelike olakšava i

ubrzava poslovne procese i omogućuje veliku uštedu korisnicima koji više nemaju

velike troškove u nabavci softvera, opreme i zapošljavanju specijaliziranih IT

stručnjaka.

Prvo spominjanje koncepta cloud computinga datira u 1960-te godine i povezuje se

sa dvojicom pionira u području računalstva i njihovim idejama o budućnosti tog polja.

J.C.R. Licklider, inače ključna figura u razvoju računalne znanosti, zamislio je

računalstvo u obliku globalne mreže dok je John McCharty napisao da će

''Računalstvo jednog dana biti organizirano kao javno komunalno dobro'' 4 Cloud

computing je dakle upravo to, usluga dostupna javnosti putem globalne mreže-

Interneta. Nekoliko desetljeća kasnije, točnije 1997. godine profesor Ramnath

K.Chellappa5 je svojim znanstvenim radom doprinio da se službeno po prvi put,

2 Hrv. oblak

3 http://www.ibm.com/cloud-computing/us/en/, 26.8. 2012. godine; 18:55h

4 http://www.forbes.com/sites/dell/2011/12/20/the-history-and-future-of-cloud-computing/, 26.8.

2012.godine; 19:10h 5 http://goizueta.emory.edu/faculty/ramnathchellappa/index.html, 26.8. 2012.godine; 20:05h

4

definira i akademski upotrijebi izraz ''cloud computing'' izražavajući pritom ideju koju

su mnogo prije, u podjednakim doprinosima, predvidjela dvojica pionira modernog

računalstva.

3. Razvoj i primjena u modernom poslovanju

Nakon što je cloud computing postao dijelom definirane terminologije i kako je

Internet dostigao svoju zrelu fazu tako je i IT industrija polako počela shvaćati

njegove velike prednosti i mogućnosti koje donosi. Velike tvrtke, također uvidjevši

mnogobrojne prednosti su unutar nekoliko godina počele sve više mijenjati hardver

za pristup uslugama putem oblaka. Privučeni u početku smanjenju troškova kapitala i

smanjenjem potrebnog ljudstva ubrzo su počeli isticati kako im je najvažniji korisni

faktor prelaska na cloud povećanje učinkovitosti. Učinkovitost je ključna karakteristika

uspješnih tvrtki, ona predstavlja i početak i kraj. Ako tvrtka nije učinkovita u onom što

radi onda i nema neku odveć svijetlu budućnost i kraj je eminentan.

Posljednje desetljeće prošloga stoljeća poznato je i po tome da je označilo početak

informacijskog doba u punom smislu te riječi. Premda je Internet postojao i puno

ranije tek je pojavom i implementacijom World wide weba početkom 1990-tih postao

ono što je danas, globalna mreža. Točnije globalna mreža podataka i informacija

svakakve vrste i namjene. Nove kompanije počele su nicati preko noći ne u

garažama već u sveučilišnim sobama jer više nije bio potreban fizički prostor da bi se

pokrenuo biznis već samo računalo i domena. Tzv. ''Dot com'' era je označila inflaciju

novih kompanije koje su vodili mladi ljudi obrazovani u vrijeme masovnih medija i

ubrzane globalizacije. Takvi ljudi shvatili su da više nije bitan fizički prostor u kojem

djeluju već usluga koju nude. Fizički prostor zamijenio je tzv. virtualni. Cloud

computing je samo druga faza te ideje. Ideje da se posao može obavljat na način da

hardver ili čak softver nisu fizički prisutni na računalu na kojem se posao obavlja. Kao

što su novi poduzetnici prije 20 godina odlučili zamijeniti trgovine i urede web

stranicama tako danas poduzetnici koriste cloud computing za vođenje poslovanja.

Princip je uvijek isti. Smanjenjem troškova se povećava efikasnost i poboljšava

usluga. To se savršeno slaže sa činjenicom kako je računalna tehnologija unikatna u

5

tome da istodobno svake godine biva sve snažnija i sofisticiranija a opet jeftinija i

pristupačnija. Najnoviji fenomen u tom putovanju od telefona do danas jesu različite

usluge dostupne putem široko dostupnih web servisa i socijalnih mreža. Njihovom

pojavom se cijela ta priča o cloud computinga prezentira i običnom korisniku koji

varira od manje zahtjevnog do srednje zahtjevnog. Specifičnost takvih rješenja je da

su besplatna te na taj način pristupna. Doduše mogućnosti i korisnost im je

ograničena no zahtjevniji će se korisnici ionako odmah u startu odlučiti za

profesionalna rješenja koja sukladno svojom kompleksnošću imaju i svoju cijenu te

zahtijevaju i veće znanje za pravilno korištenje.

Da bi se pobliže upoznali sa korisnošću cloud computinga moramo ga razvrstati u tri

temeljna uslužna modela. Svaki od tri modela ima različitu namjenu te nudi različite

usluge.

3.1 Modeli cloud usluga:

IaaS (Infrastructure as a Service)

PaaS (Platform as a Service)

Saas (Software as a Service)

3.1.1 IaaS

Infrastruktura kao usluga je temeljni model u kojem pružatelji cloud usluga

korisnicima omogućuju korištenje hardver-a, primjerice računala, servere, sustave za

pohranu i mrežnu infrastrukturu, na način da pomoću hypervisora, tehnike

virtualizacije hardver-a koja omogućava pokretanje više operativnih sustava

istodobno na jednom računalnom sustavu koji služi kao domaćin. Operativni sustav

koji se ponaša kao gost dijeli sa ostalima ukupan hardver računala domaćina tako da

se doima kako svaki operativni sustav ima svoj procesor, memoriju itd.6 Cilj ovog

modela je omogućiti fleksibilan, standardiziran, virtualni sustav koja zatim može

poslužiti kao baza za uporabu ostala dva modela cloud computinga. Korisnici

instaliraju svoje programe i oni su sami odgovorni za održavanje i nadogradnju

6 http://www.techopedia.com/definition/4790/hypervisor, 1.9.2012 godine; 20:30h

6

operativnog sustava te programa. Pružatelj IaaS modela je odgovoran za držanje,

upravljanje i održavanje opreme koja se koristi a svoje usluge najčešće naplaćuje po

principu potrošnje resursa. Prednost korištenja po količini jesu mali početni troškovi.

Premda je ovaj model bazičan u svojoj naravi on ipak omogućuje tvrtkama da dobiju

pristup velikoj količini računalnih resursa, i ono što je veoma važno, način da sigurno

pohrane velike količine podataka. Neke od svjetskih kompanija koje pružaju IaaS

jesu: Amazon (EC2), CSC (Cloud Compute), IBM (SmartCloud), Rackspace

(Openstack) i Google (Google Compute Engine). Na domaćem tržištu ističe se Cloud

servis T-HT grupe koja postaje važan regionalni faktor u segmentu cloud

computinga.

3.1.2 PaaS

Platforma kao usluga je model cloud computinga koji omogućuje korisnicima da

unajme i koriste se računalnom platformom kao integriranim rješenjem s kojim mogu

razvijati svoje aplikacije, baze podataka, programske jezike ili web servere.7

PaaS se klasificira kao srednji model koji ispod sebe ima IaaS, dok je iznad SaaS.

Pružatelji PaaS-a omogućuju sve mrežne usluge , serverske usluge i usluge

pohranjivanja. PaaS omogućuje veliku razinu prilagođavanja korisnicima koji pomoću

različitih ponuđenih alata i knjižnica stvaraju svoj softver. Tako stvoren softver ostaje

pod kontrolom jednog ili više korisnika koji zatim dalje razvijaju, konfiguriraju i

distribuiraju softver. Time se na veoma učinkovit i vremenski štedljiv način stvaraju

rješenja u kojima velik broj odijela u jednoj organizaciji ima pristup u svakom trenutku

i može aktivno sudjelovati u razvoju te pratiti sve promjene kako se događaju.

Primjerice odijel prodaje, menadžment te odijel za razvoj istodobno sudjeluju u

projektu tako da putem njima prilagođenim cloud platformama daju svoje inpute.

Tako stvorene aplikacije ne prolaze standardan trnovit put od razvoja, testiranja te

prodaje ili uporabe već se svi ti procesi odvijaju istodobno na različitim lokacijama.

Management može biti lociran u Europi, razvojni i prodajni tim u SAD-u a testeri u

Indiji ili Kini. Cloud platforme smanjuju broj ljudskih grašaka, omogućuju fleksibilan

pristup i garantiraju brz odgovor na sve tržišne promjene. Sve to uz smanjenu cijenu

7 http://www.techopedia.com/definition/147/platform-as-a-service-paas, 1.9.2012 godine; 21:00h

7

troškova daje jasan odgovor zašto je cloud computing u takvom porastu zadnjih

godina. Neki od PaaS providera su kompanije poput Amazona (AWS Elastic

Beanstalk), Microsofta (Windows Azure), Google-a (Google App Engine) itd.

3.1.3 SaaS

Softver kao usluga je model za distribuciju softvera u kojem korisnik pristupa softveru

putem Interneta. Pružatelj usluge je host aplikacije koja se nalazi na njegovu data

centru i korisnik pristupa samoj aplikaciji putem standardnog web preglednika.8

Razvojem world wide web-a i HTML 9 jezika u današnje vrijeme je omogućeno

pristupanje aplikacijama putem preglednika bez da su potrebne dodatne instalacije.

Neki od općih primjera su ''Gmail'' i ''Youtube''. Njima pristupamo putem web

preglednika, koristimo ih s potpunom funkcionalnošću, i pritom ne moramo instalirati

nikakav dodatni softver. Neki pak servisi zahtijevaju dodatni download na računalo,

kao što je primjerice ''Dropbox''. Veliki faktor uspjeha SaaS-a je u taj što je pristup

aplikacijama omoguće putem cijelog niza uređaja od klasičnog računala do ultra

prijenosnika, pametnih telefona i tablet uređaja. U principu svaki uređaj koji ima

pristup Internetu i instaliran web preglednik može poslužiti za pristup cloud softveru.

Ono čime se SaaS model ističe je raznovrsnost i gotovo neograničene mogućnosti.

Od običnog e-mail klijenta do softvera zaduženog za knjigovodstvo, marketing, CRM,

prodaju itd. Kompanije poput Salesforce.com Inc. nude cijeli niz poslovnih cloud

rješenja koja kombiniraju socijalnu platformu sa poslovnom. 10 Jedan od najboljih

primjera korištenja SaaS modela jest ''Google Apps'' koji se ističe sigurnim, izravnim i

troškovno učinkovitim poslovnim rješenjima. Ističu se svojim dobro poznatim e-mail

klijentom (uz povećanu funkcionalnost potrebnu timovima), te uz dodatak voice i

video chata i naprednog kalendara. Također u istom smjeru,indijski Deskaway.com

nudi SaaS rješenja u područjima poslovne suradnje kod izrade različitih tipova

projekata. Njihova usluga pruža timovima mogućnost da putem Interneta

organiziraju, rukovode i prate projekte.

8 http://www.techopedia.com/definition/155/software-as-a-service-saas, 2.9.2012.godine;14:45h

9 HyperText Markup Language

10 http://www.salesforce.com/company/, 2.9.2012.godine;16:50h

8

SaaS pak sa strane pružatelja usluge omogućava integriranje novih funkcija na način

da se ne ometa korisnika i da se stalno radi na novim poboljšanjima. Svaka inovacija

u tehnologiji se integrira direktno u softver, odmah za sve korisnike. Takav način

distribucije softvera je kudikamo učinkovitiji od tradicionalnog na fizičkom mediju ili

nešto novijeg putem downloada.

SaaS je idealan za startup tvrtke jer nema početnih troškova već se plaća na

mjesečnoj ili godišnjoj bazi po utrošku (npr. model plaćanja po broju korisnika u

tvrtki). Osim za startup tvrtke SaaS je odlično rješenje za male tvrtke i, ovisno o

situaciji, za srednje tvrtke. Velike tvrtke u velikom broju slučajeva imaju svoj IT odijel

sa posebnim softverom te je prelazak na cloud u njihovom slučaju nešto

kompliciraniji. Iako i dalje dugoročno preporučljiv, proces implementacije clouda u

takvom scenariju može bit dosta kompliciran.

3.2 Modeli cloud pristupa

Postoji više modela pristupa kod cloud computinga no u ovom tekstu ćemo se

osvrnuti malo pobliže na dva osnovna a to su:

Public cloud

Private cloud

Hybrid cloud

3.2.1 Public cloud

Public cloud se odnosi na uslužni model koji široj javnosti putem Interneta omogućuje

korištenje različitih cloud usluge. Funkcionira na model plaćanja po korištenju.

Organizacija pružatelj modela se brine i rukovodi infrastrukturom clouda, softverom i

arhitekturom kako bi oslobodili korisnika od tih zadataka.11

Ovaj model je onaj pod kojim se često govori kad se priča o cloudu općenito.

Dostupan javnosti od strane velikog broja kompanije kao što su Google.

11

http://www.techopedia.com/definition/26735/public-cloud, 3.9.2012.godine; 15:25h

9

3.2.2 Private cloud

Private cloud se odnosi na model cloud computinga u kojem se IT usluge pružaju

putem privatne IT infrastrukture posvećene korištenju od strane samo jedne

organizacije. Rukovođenje privatnim cloudom se odvija interno. 12 Ovakav model

koriste veće organizacije koje imaju i veće resurse. Premda je u svojoj naravi

kontradiktoran od onoga što bi cloud trebao biti, mnoge organizacije ne žele

prepustiti kontrolu trećoj strani te je stoga ovakav model nužan kako bi i dalje imali

određene prednosti koje cloud nudi ali uz zadržavanje kontrole i povećanu sigurnost.

3.2.3 Hybrid cloud

Kao što i samo ime sugerira, Hibridni oblak je cloud computing model koji pruža

cloud rješenja kombinirajući određene elemente ostalih modela. On je svakako

svestranija opcija te se mnoge organizacije odlučuju upravo za takav pristup. Hibridni

cloud integrira in-house IT infrastrukturu sa ostalim proizvodima i uslugama da bi

tvrtkama ispunio specifične i jedinstvene potrebe.13

3.3 Cloud u Hrvatskoj

Kao i u mnogo drugih segmenata, Hrvatska u pogledu implementacije cloud

computing-a zaostaje za zapadnim svjetskim trendovima. Prema podacima iz 2011.

koje je iznio portal ''business.hr''14 cloud tržište u Hrvatskoj iznosi relativno sitnih 68

milijuna kuna, što čini oko 1 posto ukupne potrošnje u IT. Usporedbe radi, strani

portali ističu informaciju kako svjetsko cloud tržište u 2011.godini iznosi 40.7 milijardi

dolara sa predviđanjem da će 2020. godine taj iznos biti 241 milijardu dolara.15

Od pružatelja cloud servisa iz RH ističe se T-HT grupa koja sa svojim uslugama

''Cloud Računalo'', ''Cloud Financije i Računovodstvo'', ''Cloud ljudski resursi'' i

''Cloud nadzor vozila'' polako postaje ne samo bitan domaći faktor već i regionalni.

12

http://www.techopedia.com/definition/13677/private-cloud, 3.9.2012.godine;16:30h 13

http://www.techopedia.com/definition/15570/hybrid-cloud, 3.9.2012.godine;17:00h 14

http://www.business.hr/b-it/cloud-trziste-u-hrvatskoj-tesko-tek-68-mil-kuna, 3.9.2012.godine;19:45h 15

http://www.zdnet.com/blog/btl/cloud-computing-market-241-billion-in-2020/47702, 3.9.2012.godine; 20:00h

10

Osim T-HT grupe cloud nude i neke manje privatne kompanije te još neki pružatelji

Telekom usluga. Najpopularniji je SaaS model koji je naročito popularan u segmentu

malog i srednjeg poduzetništva.

4. Budućnost Cloud computinga

Kao što je već ranije rečeno tehnologija i Informatika su promijenile svijet u zadnjih

nekoliko desetljeća na način da je teško zamisliti doba kada nisu diktirale naš način

života. Po mišljenju autora ovog teksta fokus javnosti i struke je dugi niz godina (čak i

desetljeća) bio na jačanju tehnološke moći naših uređaja. Strelovit napredak

postignut je u području procesorske snage računala, kapaciteta hard diskova i snage

grafičkih kartica. Ono što je nekoć bilo rezervirano za profesionalce danas je

omogućeno svakom entuzijastu ili čak prosječnom korisniku. Danas svako novo

računalo ima u sebi dovoljno snage da zadovolji čitav niz korisničkih potreba. Pritom

je recimo vidljiv golem napredak u prijenosnim platformama zadnjih pet do deset

godina. Međutim napredak hardvera neće biti vječan. Mooreov zakon16 postavlja

veoma zanimljivo predviđanje a to je da se svake približno dvije godine broj

tranzistora (smanjujući udaljenost među njima) udvostručava što efektivno znači

povećanje hardverske moći. To predviđanje je po Intelovim riječima bila i jest njihova

nit vodilja razvoja proteklih desetljeća.17 Naravno pitanje koje se ovdje nameće jest,

do kad? Koliko još ciklusa udvostručavanja procesorske je moguće dok se dostigne

granica koja znači ulazak u atomske udaljenosti između tranzistora. Predviđanja su

takva da se usporavanje očekuje već 2013. godine, dok je dostizanje granice

predviđeno za 2020.godinu. Naravno sva ova predviđanja vrijede po onome što

danas znamo. No što to znači za cloud computing? Znači to da se fokus prebacuje

sa hardverskog napretka na softverski. Aplikacije, programi te način interakcije s

korisnikom postaju važniji od čiste hardverske moći. Originalna softverska rješenja

koja na intuitivan, fleksibilan način rješavaju probleme a pritom se prilagođavaju

potrebama korisnika su u fokusu kao nikad do sad. Povećanjem broja kućanstava

koja posjeduju računala i spojena su na Internet povećala se potreba da softver od

neuglednog i kompliciranog te razumljivog samo profesionalcima postane nešto čime

16

Gordon Earle Moore, r.1929, suosnivač i bivši CEO Intel Corp. 17

http://www.intel.com/content/www/us/en/silicon-innovations/moores-law-technology.html, 4.9.16:14h

11

se svatko može naučiti služiti i pritom imati ugodno i korisno iskustvo. Napredak

Interneta, možda i više nego napredak hardvera je ono zbog čega su se mnogi

odlučili i odlučuju na upoznavanje s radom na računalu. Specifičnost Interneta je u

tome što omogućava svakoj osobi da se njime koristi na sebi svojstven način. Kao

što je svaki pojedinac drugačiji tako je i svako Internet iskustvo drugačije. Internet nije

trend već sastavni dio modernog života i njegov razvoj se može usporediti sa

ukupnim civilizacijskim razvojem, od načina na koji živimo, učimo i naposljetku

radimo. To dokazuje i neprestan rast korisnika iz godine u godinu. Popularnost

Interneta je utemeljena u njegovoj dostupnosti, hardver potreban za povezivanje

računala i ostalih uređaja sa Internetom je veoma jeftin i često integriran (prijenosni

uređaji i novije matične ploče) tako da nema potrebe za kupovinom i korištenje

skupog, moćnog hardvera. Samim time što je korištenje Interneta relativno

nezahtjevno ga čini dostupnim velikom broju ljudi.

Slika 1. Broj korisnika Interneta na 100 stanovnika u različitim dijelovima svijeta 2001.-2011.god.

Izvor: http://www.itu.int/ITU-D/ict/statistics/ , 4.9.2012; 18:40h

Zbog tako brzog povećanja Internet korisnika zadnjih deset godina veliki dio IT

industrije je svoj kreativni razvoj fokusirao na Internet aplikacije i proizvode koji se

12

mogu nuditi putem Interneta. Ulaganje u širokopojasni Internet je omogućilo

povećanu funkcionalnost i prijenos velikih količina podataka u kratkom vremenu.

Upravo na tome se zasniva uspjeh cloud computinga. Prijenos i obrada velikih

količina podataka u relativno kratkom vremenu koristeći pritom nezahtjevan i

dostupan hardver su glavni ključ uspjeha u prošlosti i garancija kontinuiranog

uspjeha u budućnosti cloud computinga.

Budućnost pak izgleda ide u takvom smjeru da će cloud computing biti jedino

rješenje a ne jedna od opcija. No koji su konkretni segmenti razvoja clouda? Treba

izdvojiti nekoliko, prije svega to su komunikacija, mediji i zabava, socijalne platforme

koje omogućuju udruženja različitog tipa (vlada-javnost, vlada-kompanije, kompanije-

javnost), mobilne mreže i pametni telefoni, e-trgovina i e-poslovanje. Sve to naravno

uz potporu tzv. Big Data kolekcija koje omogućuju pohranjivanje, obradu i pristup

velikoj količini različitih podataka. Desetljeće koje slijedi će biti u cloudu, organizacije

koje se prilagode i stvore svoj virtualni eko-sustav opstat će jer neće morati brinuti o

određenim ograničavajućim faktorima. Primjerice kompanija budućnosti imati će na

raspolaganju unajmiti stručnjake iz različitih dijelova svijeta koji će u stvarnom

vremenu umrežavanjem u cloud imati pristup svim potrebnim podatcima da obave

svoj dio posla i odmah potom daju svoj doprinos određenom projektu. Svoj posao

mogu obaviti od kuće ili od izdvojenog ureda. Velike kompanije neće više morati

trošiti velike količine novca na IT infrastrukturu, moći će bitno smanjiti količinu

poslovnog prostora kao i broj stalno zaposlenih. Veliki broj zaposlenika bit će

stacionirano van matičnih ureda. Rezultat svega toga je jedna matrična organizacija

istodobno potpuno povezana ali ipak sa vodstvom koje ima potpunu kontrolu u

svakom trenutku sa svakim odijelom.

Da bi se takvo nešto postiglo u budućnosti će cloud morati zadovoljiti nekoliko

ključnih faktora. Jedan od tih faktora je stvarna funkcionalnost. Dakle morat će

obavljat stvarnu funkciju sa stvarnim rezultatima. Danas postoji mnogo pomodnih

usluga čija je stvarna funkcija nejasna ili nije u potpunosti primjenjiva na svakom

tržištu. Dakle usklađenost sa tržištem i funkcionalnost kao prvi faktor razvoja.

13

Investicijska grupa ''North Bridge Venture Partners'' objavila je anketu za

2012.godinu u kojoj je sudjelovalo 785 visoko profilnih kompanija iz područja

tehnologije sa odgovorima na pitanja vezana uz percepciju i planove za

implementaciju cloud modela. Slijede neka od ključnih saznanja koja je anketa dala:

Softver putem cloud servisa postaje pravilo.

SaaS bilježi veliki rast popularnosti, i do 6 puta u usporedbi sa drugim

softverom. 82% ispitanih već koristi SaaS.

Hibridni cloud modeli distribucije su u porastu.

Velik rast investicija u cloud i vjera u svijetlu budućnost

Kad je riječ o generatorima rasta tu se ističu tri faktora, a to su: mogućnost

prilagodbe obujmu posla, agilnost u poslovanju i troškovi.

Slika 2. Generatori rasta

Izvor: http://northbridge.com/2012-cloud-computing-survey, 5.9.2012.godine;18:30h

14

Slika 3. Faktori sprječavanja ulaganja u cloud

Izvor: http://northbridge.com/2012-cloud-computing-survey, 5.9.2012.godine;19:30h

Kad je pak riječ o faktorima koji sprječavaju implementaciju cloud computinga tu se

snažno ističe sigurnost. Ovdje se potrebno osvrnuti na percepciju tog problema u

javnosti koja je na neki način iskrivljenja, premda naravno problem postoji. Naime,

prošle godine svijet je potresla vijest da su hakeri ''upali'' u Sonyjeve baze podataka i

ukrali osobne i kartične podatke. Autor ovog teksta je kao dugogodišnji korisnik

''Playstation Network'' usluge sa velikim zanimanjem pratio razvoj događaja te je

nakon što se situacija riješila došao do nekoliko zanimljivih opažanja. Prva stvar koja

se istaknula jest što je taj događaj odmah došao u fokus javnosti, nije bilo pokušaja

zataškavanja i javnost je bila upoznata sa svakim novim razvojem događaja te je na

koncu pokrenuta velika istraga u kojoj je sudjelovao i američki FBI.. Naposljetku

najveća počinjena šteta nije bila direktne materijalne prirode već je najviše stradao

ugled japanskog diva. Činjenica da je to online usluga bacila je sumnju na cijelu

15

industriju. Sve usluge koje se nude online su odjednom u javnosti stekle percepciju

manje sigurnih. Ono drugo što je zanimljivo jest pitanje koliko se takvih situacija

dogodi a da javnost nije upoznata sa tim. Kompanije koje imaju tradicionalni IT

sustav sa in-house hardverom i softverom su jednako podložne napadima hakera ali i

malverzacijama od strane samih zaposlenika. Cloud modeli su pak iznimno dobro

zaštićeni iz prostog razloga što kompanije koje ih pružaju mogu uložiti mnogo veća

sredstva od prosječne tvrtke. Osim toga, ukoliko se i napad dogodi velike šanse su

da će informacija o tome dospjeti u javnost i da će se uložiti mnogo veći napor da se

možebitna šteta spriječi ili popravi. Također po pitanju sigurnosti važno je spomenuti

da velike kompanije koje pružaju cloud usluge rade konstantni backup svih podataka

tako da je opasnost od gubitka istih na minimalnoj razini.

Treba istaknuti kako su po ovoj anketi cloud prepreka početna cijena i troškovi koje

cloud donosi jako nisko na listi, kao i kompleksnost.

I za kraj informacija koja bi mogla razuvjeriti mnoge skeptike jest da su ulaganja u

venture cloud projekte narasla za 800 milijuna dolara iz 2010. U 2011. Godinu.

Točnije sa 1.6 milijardi dolara na 2.4 milijarde dolara. Takav porast je sigurna

garancija u budući razvoj cloud computinga.

16

5. Zaključak

Cloud computing se već dokazao kao veoma inovativno rješenje koje pritom daje

jako dobre rezultate. Pristup koji nudi cloud velikom brzinom osvaja svjetsko tržište i

čini se kako taj napredak neće skoro stat. Velika ulaganja koje se provode i još veća

koja su u planu narednih godina garantiraju da će cloud opstati u budućnosti. Ne

samo opstati, već i postati univerzalni model na koji će svaka kompanija koristiti u

manjoj ili većoj mjeri.

Činjenica jest da se razvoj ne može zaustaviti i premda postoje određene prepreke

one će se zasigurno ukloniti ili barem uvelike umanjiti te time ohrabriti dosadašnje

skeptike glede clouda.

Hrvatsko tržište premda je relativno malo ipak obećava. Naša pozicija je takva da ne

možemo konkurirati velikim zemljama industrijom ali zato se možemo profilirati kao

zemlja znanja koja se ne boji usvojiti nove tehnologije i koja koristeći nove

tehnologije stvara dodatnu vrijednost s kojom može konkurirati na sve globaliziranjem

tržištu. U tom smjeru se kreće i razvoj clouda, on nudi i malim i velikim kompanijama

da na efikasan način postignu povećanu konkurentnost i stvore dodatnu vrijednost

svojim proizvodima i uslugama. Upravo zbog tog razloga od clouda se u budućnosti

očekuju velike stvari.

17

6. Literatura

Internet literatura:

1. Internet stranice kompanije ''IBM'', www.ibm.com; 26.8.2012.god.;18:55h

2. Stranice Goizueta buisness school-a, www.goizueta.emory.edu;

26.8.2012.god.;20:05h

3. Tecnopedia, online enciklopedija tehnoloških termina; www.tecnopedia.com; 1.9.-5.9.

2012.god.

4. Internet stranice i video materijal kompanije ''Salesforce'', www.salesforce.com;

2.9.2012.god.;16:50h

5. Internet stranice kompanije ''Intel'' www.intel.com; 4.9.2012.god.;16:14h

6. ITU, agencija UN-a za telekomunikacijske tehnologije, www.itu.int;

4.9.2012.god.;18:40h

7. Internet stranice kompanije ''Northbridge'', www.northbridge.com;

5.9.2012.god.18:30h

Internet članci:

1. Baniček, Darko: ''Cloud tržište u Hrvatskoj teško tek 68 mil. kuna'', http://www.business.hr/b-it/cloud-trziste-u-hrvatskoj-tesko-tek-68-mil-kuna; 3.9.2012.godine;19:45h

2. Cantu, Ana: ''The History and Future of Cloud Computing'', http://www.forbes.com/sites/dell/2011/12/20/the-history-and-future-of-cloud-computing/; 26.8. 2012.godine; 19:10h

3. Dignan, Larry:'Cloud computing market: $241 billion in 2020'', http://www.zdnet.com/blog/btl/cloud-computing-market-241-billion-in-2020/47702; 3.9.2012.godine; 20:00h

18

7. Popis slika i tablica

Slika 1. Broj korisnika Interneta na 100 stanovnika u različitim dijelovima svijeta

2001.-2011.god. ...................................................................................................... 11

Slika 2. Generatori rasta ........................................................................................... 13

Slika 3. Faktori sprječavanja ulaganja u cloud .......................................................... 14