of 16 /16
209 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me Godine, 1896. pri nekom sređivanju posla u Cetinjskom man- astiru, dr Lazar Tomanović je pronašao klišee, za koje se kasnije zaključilo da su iz vremena Petra II Petrovića Njegoša (1831- 1851) i da je na njima predstavljena neka vrsta novca. O tome Tomanović govori u svojoj knjizi ,,Petar II Petrović kao vladalac“ (1896). Naime, marta 1851. Vladika crnogorski je bio u Napulju, radi liječenja. Tamo se sreo sa Ljubom Nenadovićem, koji u svom djelu Pisma iz Italije, opisuje susret vladara crnogorskog sa baronom Karlom Rotšildom. Na pitanje baronovo: ,,Zašto ne kujete novce u Crnoj Gori?“ Vladika odgovara: ,,Kad bi se mogli od kamena kovati, ja bih odavno počeo kovati.“ 1 Između CRNOGORSKI NOVAC Jovan Muhadinović This text gives a historical overview beginning with the first Montenegrin money called Perun, all the way to the creation of Para and Perper. That would also be a short description of the financial development and emancipation of Montenegro through its currency. 1 Ljubomir P. Nenadovića, Pisma iz Italije, Srpska književna zadruga

CRNOGORSKI NOVAC jovan muhadinovic_opt.pdf · 210 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me ostalog Ljuba Nenadović pominje i posjetu vatikanskim kovni-cama novca. Tako, da se

Embed Size (px)

Text of CRNOGORSKI NOVAC jovan muhadinovic_opt.pdf · 210 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me...

  • 209MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    Godine, 1896. pri nekom sreivanju posla u Cetinjskom man-astiru, dr Lazar Tomanovi je pronaao kliee, za koje se kasnijezakljuilo da su iz vremena Petra II Petrovia Njegoa (1831-1851) i da je na njima predstavljena neka vrsta novca. O tomeTomanovi govori u svojoj knjizi ,,Petar II Petrovi kaovladalac (1896).

    Naime, marta 1851. Vladika crnogorski je bio u Napulju, radilijeenja. Tamo se sreo sa Ljubom Nenadoviem, koji u svomdjelu Pisma iz Italije, opisuje susret vladara crnogorskog sabaronom Karlom Rotildom. Na pitanje baronovo: ,,Zato nekujete novce u Crnoj Gori? Vladika odgovara: ,,Kad bi semogli od kamena kovati, ja bih odavno poeo kovati.1 Izmeu

    CRNOGORSKI NOVACJovan Muhadinovi

    This text gives a historical overview beginning with the firstMontenegrin money called Perun, all the way to the creation ofPara and Perper. That would also be a short description of thefinancial development and emancipation of Montenegrothrough its currency.

    1 Ljubomir P. Nenadovia, Pisma iz Italije, Srpska knjievna zadruga

  • 210 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    ostalog Ljuba Nenadovi pominje i posjetu vatikanskim kovni-cama novca.

    Tako, da se misli da je Vladika svoj novac kovao u Italiji, u ponjega kobnoj 1851. godini. Naziv na klieima tog novca jeZlatni Perun, i vrijedio je 2 talira.

    Jovan Muhadinovi

    Na aversu novca je stojalo irilicom ispisano: ZLATNIPERUN, ispod toga vrijednost koju je novac imao: 2 TALIRA.Natpis je okruen lovorovim vijencem na ijem vrhu je rukakoja stiska munju.

    Naziv Perun je mitolokog porijekla i prikazuje boga Slovena,koji je bio bog groma i munje, ikoji je na vrhu hijerarhije bogo-va u slovenskoj mitologiji.

  • 211MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    Na reversu je prikazan uroboros. Uroboros je antika, mitolo-ka predstava zmaja koji jede svoj rep. Poznat je kao simbolciklinosti i ponovnog raanja. Unutar uroborosa je irilicomnapisano: CRNA GORA, ispod: 1851. Mogue da je uroborosopis opasnosti u kojoj se Crna Gora nalazila, opasnosti koja seiznova raa i okruuje je.

    Treba rei da je Njegoev novac postao ponovo aktuelan umaju 1947, kada Stevo L. Lopii javlja poznatom crnogorskomistoriaru Ristu J. Dragieviu da ima kopiju Njegoevog novca.Lopii je inae bio u administraciji Ministarstva finansijaKnjaevine Crne Gore, i naiao je na kliee koje je opisaoTomanovi u pomenutoj knjizi. Ti kliei su uniteni, ali jeLopii zasluan za dananje poznavanje izgleda ovog novca jerga je sauvao u vosku.

    Na kraju prie o Perunu treba rei da ovo nije bio dravninovac, jer nije kovan, sve do jubileja, povodom 150 godina odtampanja Gorskog vijenca.

    Pokuaji kovanja crnogorske monete

    Crna Gora je 13. jula 1878. godine postala meunarodno priz-nata drava na Berlinskom kongresu. Samim tim nijese uditito je postojala zainteresovanost za stvaranje nacionalne mone -te. Ako ne zbog ega drugog, onda zbog novca kao simbola suv-erenosti. U tome su pomake pravili Niko Matanovi, ministarfinansija, vojvoda Gavro Vukovi, ministar inostranih djela iJovan Vaclik, Knjaev emisar u Skadru. U svojim Me mo -arima vojvoda Vukovi govori o potrebi stvaranja valute:

    ,,esto smo iznosili ovo pitanjekod austrijske vlade o naknadizato to njena moneta bez vrijednosti cirkulie po naoj zemlji.Svagda nam je odgovarala da nas ne prisiljava da se sluimonjenom monetom. Naglaava da je to posljedica naeg susjedst-va i trgovinskih odnoaja. Dodavala je u odgovoru, da ako mis-limo da se oslobodimo njihove monete da skujemo na novac. U

    Crnogorski novac

  • 212 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    prometu na austrijskim trgovima nijesmo nita gubili, ali u pri -likama plaanja trgovakih narudbina i naih dugova po dru -gim dravama morali smo gubiti na austrijskoj moneti. Moralismo kupovati napoleone po kursu koji se stalno mijenjao.2

    Ve 1893. godine Matanovi i Vukovi stupaju u kontakt sa li -nostima koje su od uticaja u Austriji, a 1895. Matanovi putujeu Be radi dogovora o kovanju crnogorskog novca. Vraa se sadobrim vijestima, i vlada Knjaevine po Kuinskom, austrij -skom izaslaniku alje izraze zahvalnosti. Meutim, po njegov-om povratku iz Austrije dolazi i vijest da o Matanovievom us -pjehu u Beu niko nita ne zna. U stvari on nita nema napisme -no, dok zvaninici tvrde da dogovora nije ni bilo. Ministar fi na -nsija pokuava da to realizuje pitanjem kovanja u Parizu, ali niod toga nije bilo nita. Sto se Jovana Vaclika tie, on se u pismuknjazu Nikoli iz 1902, u kojem se moe vidjeti da je vladaru bioveoma privren, zalae za stvaranje dravnog novca. Pominje ineke nazive, kao to je crnogorski orao ili crnogorski frank.

    Poetak kovanja crnogorskog novca

    Poslije pomenutih pokuaja stvaranja crnogorskog novcadolazi konano i do realizacije. 11. aprila 1906. je izdat Knjaevukaz u kojem se nalae kovanje prvog dravnog novca CrneGore. Trebalo je da se u Austriji iskuju 1, 2, 10 i 20 para. 1 i 2,bi bile od bakra, dok bi 10 i 20 bile niklene. Ove se da primi-jetiti da su kovane ,,pare. Tako da bi trebalo pomenuti i pori-jeklo ovog naziva koji svakako nije na. Para je u Crnu Gorustigla kroz istoimenu novanu tursku jedinicu, koja je smijenilaaku u 18. vijeku. Inae, para potie od arapskog bara, toznai srebro.

    Sve kovanice su imale iste simbole na aversu i reversu. Naaversu je stojala u sredini nominala, ispod para, a ispod toga

    Jovan Muhadinovi

    2 Memoari, vojvoda Gavro Vukovi, str. 619-620.

  • 213MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    godina kovanja. Oko nominale je bilo otkovano irilicomKnjaevina Crna Gora, dok je na reversu bio crnogorski grb.

    Na slikama je prikazan izgled jedne bakarne I jedne niklenekovanice.

    Crnogorski novac

    Bitno je napomenuti da je ovaj novac kovan po mjeri austri-jskog sitnog novca takozvanih helera, a imao je svrhu, sempromocije crnogorske suverenosti i zamjenu istog. Ubrzo jezbog dobrog prihvatanja i cirkulacije prvog crnogorskog novca,kao i potrebe na tritu dolo do nove serije kovanja. Naime, 18.maja 1908. je izdat Ukaz o potrebi kovanja jo sitnog novca.Tako da su opet kovani, s tom razlikom to su kovane 2, 10 i 20para, bez 1 pare.

    U tekstu koji je prethodio nie se ne pominje nazivcrnogorske valute kao perper. To je zato to do 1909. godine

  • 214 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    nije bio u upo trebi. Bitno je pomenuti ovjeka koji je mnogouradio na inicijaciji kovanja srebrnog i zlatnog novca. To je bioMiloje Jo va novi, poslat iz Vlade Srbije da pomogne uMinistarstvu Finansija Knjaevine. Ovaj strunjak je bio uCrnoj Gori od 19081910. On je predloio Knjazu kovanjenovca u pleme nitim metalima. Na sastanku u Dvoru 1909. to jei odlueno. Sastanak kome su prisustvovali Knjaz, pomenutiJovanovi, dr Lazar Tomanovi i ostali bio je mjesto na komese odluilo o na zivu novca. Bilo je vie predloga, a meunjima: Zeta, Loven, Srebrnjak. Na kraju se odluilo za Perper.Ko je tano predloio naziv novcu, ne zna se. O tome u svomrukopisu Jovanovi nita ne pominje. Inae, taj veoma vrijedanrukopis njegova supruga je predala Istorijskom institutu uPodgorici. U njemu se pominje i predlog Jovanovia, da za ide-jno rjeenje novca dizajn uradi Ilija obaji koji je bio profesorGimnaziji na Cetinju.

    Bitno je pomenuti da prilikom sastanka u Dvoru 1909. godine,na kojem je pored Knjaza, i ostalih bio i dr Lazar Tomanovi,nije pomenut kao mogui naziv budue crnogorske valute, nazivNjegoevog novca, Perun.

    to se tie naziva Perper, on potie od grkog HYPER-PERON - sjajan, prepren To je bila jedinica koja se koristi-la u Vizantiji, a nastala je za vrijeme cara Valensa u 4. vijeku.Tako da 6. juna 1909. godine izlazi novac u nominalama od 1 i5 perpera. Ovi perperi se ne kuju u Beu, ve u Parizu, u kovni-ci Bertrand et Beranger. Razlog promjene mjesta kovanja,samim tim ikvaliteta, koji je bio slabiji, bila je aneksija Bosne iHercegovine od strane Austrougarske monarhije, koja je izvre-na 5. oktobra 1908. godine. Crna Gora je tada imala izvjesnepretenzije prema Hercegovini, to je u datom periodu i dovelodo zahlaenja odnosa dvije drave.

    Na aversu kovanice iz 1909. godine je prikazan desni profilgospodara Crne Gore, knjaza Nikole. Ispod lika je lovorovagranica i S.S, inicijali gravera Stefana varca, dok oko lika

    Jovan Muhadinovi

  • 215MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    stoji irilini natpis ,,NIKOLA I B.M (Bojom milou) KNJAZI GOSPODAR CRNE GORE. Revers je ukraen crnogorskimgrbom, na porfiru sa krunom, ispod je nominala i irilicomispisano PERPERA, dok je ispod godina kovanja. Iznad grbaje takoe irilicom ispisano ,,KNJAEVINA CRNA GORA,kasnije KRALJEVINA CRNA GORA. Donji dio oko grbaine sa desne strane hrastova, a sa lijeve, lovorova granica. Udonjem lijevom dijelu na nekim kovanicama je prikazan ,,rogizobilja, a na desnoj baklja, oznaka kovnice. Rog izobiljase pominje u antikoj mitologiji kao nepresuni izvor bogatstva.

    Nije proteklo mnogo od kad e Crna Gora opet otkovati uistoriji, ovom prilikom e to biti pomenuti zlatni novac, poredkojeg e se kovati i nominala u srebru od 2 perpera. Zlatni novace biti u vrijednosti od 10, 20 i 100 perpera. Ukazom od 6. marta1910. je naloeno kovanje pomenutog novca.

    Na dan, 15. avgusta 1910. godine, Crna Gora je odlukomCrnogorske narodne skuptine postala kraljevina, a njen gospo-dar Nikola I - kralj. To je svakako bio razlog da se osim banke-

    Crnogorski novac

  • 216 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    tom, dodjelom novih medalja, obiljei i kovanjem jubilarnognovca. Taj jubilarni novac je prvi put pomenut 10. novembra1910. u Cetinjskom vjesniku. Ovom izdavanju slijedi i donoen-je Zakona o dravnom novcu kojim je u pravnim okvirima reg-ulisano njegovo izdavanje. Pomenuti zakon je izaao 30.novembra 1910. Prije toga je mogunost kovanja novca bila reg-ulisana u Nikoljdanskom Ustavu iz 1905.

    to se tie izgleda novca knjaevine i kraljevine na zlatnomperperu, on je skoro identian.

    Na aversu novca iz doba knjaevine je prikazan desni profil

    Jovan Muhadinovi

  • 217MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    vladara, ispod profila je lovorova granica i inicijali graveravarca. Okolo je irilicom ispisano NIKOLA I B.M (Bojommilou) KNJAZ I GOSPODAR CRNE GORE. Uostalom kaoi na novcu od srebra iz 1909. godine.

    Na aversu jubilarnog novca sada kraljev profil je na lijevojstra ni, glava mu je ukraena lovorovim vijencem, okolo je natpisirilicom NIKOLA I B.M (Bojom milou) KRALJ IGOSPODAR CRNE GORE. Na dnu profila su inicijali graveravarca. Ispod profila, umjesto lovorove granice su godine vla-davine 1860 - 1910.

    Na reversu je crnogorski grb, na porfiru sa krunom, ispod jenominala i irilicom ispisano PERPERA, dok je ispod godinakovanja. Iznad grba je takoe irilicom ispisanoKNJAEVINA CRNA GORA, odnosno KRALJEVINACRNA GORA, na jubuilarnom novcu. Takoe je tada iskovani srebrni novac od 2 perpera.

    Na obodu kovanica od 2, 20 i 100 perpera je utisnuto BOGUVA CRNU GORU, kao i na srebrnom novcu od 5 perperakoji je ve pominjan. Dok 1 srebrni i 10 zlatnih perpera imajunazupen obod.

    Treba napomenuti da je ovo prvo i posljednje kovanje zlatnognovca za crnogorsku monarhiju. Sem toga bilo je jo kovanjasitnih i srebrnih apoena. Naredne godine kovanja su 1912, 1913,1914 i 1915.

    Prve uputnice

    Kao to je u istoriji poznato 1912/13. godina je bila burna zaCrnu Goru. To je godina u kojoj se balkanske drave udruujuprotiv Turaka, formirajui savez. Tom savezu prilazi i CrnaGora koja vjekovnom susjedu i neprijatelju objavljuje rat 8.oktobra 1912. godine.

    Tano na dan objave rata daje se i Zakon o izdavanjublagajnikih uputnica, o kojem 23. oktobra 1912. godine, pie i

    Crnogorski novac

  • 218 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    Glas Crnogorca. Trebalo je potkrpiti ogromne trokove kojeiziskuje ratno stanje i pokret za oslobodjenje od turske vlasti.Ove uputnice su tampane u Pragu u tampariji Unie. Tom pri-likom je odtampano 2 miliona primjeraka koji je trebalo davae godinu dana.

    Treba napomenuti razliku izmeu novanice i uputnice - to jeupravo rok vaenja. Novanice ga nemaju, ve traju sve dopovlaenja iz upotrebe. Zato ove i govorimo o uputnicama.Poslije prestanka datuma vaenja koji se i pomijerao, one suponitavane, buenjem. Takoe, treba napomenuti da su oveuputnice runo numerisane na Cetinju. tampane su u nomi-nalama od 1, 2, 5, 10, 50 i 100 perpera. Potpisnici na njima suFilip Jergovi, predsjednik Glavne dravne kontrole i SekulaDrljevi, ministar finansija.

    Dizajn na novanicama je isti, razliite su boje, razliite nom-inale. Nose datum 1. oktobar 1912. godine.

    to se izgleda uputnice tie, u njenoj sredini je u kvadratucrnogorski grb na porfiru u ijim uglovima supostavljene nomi-

    Jovan Muhadinovi

  • 219MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    nale. Iznad grba stoji natpis Neka Glavna Dravna Blagajnaisplati donosiocu ove uputnice JEDAN PERPER. Na sredinigrba je iznos ispisan JEDAN PERPER. Ispod grba stoji:Vrijednost uputnice traje godinu dana od dana publikacijeZakona o ovlatenju putanja iste u teaj, ispod, Cetinje, 1.oktobra 1912. Na lijevoj strani ispod toga je ispisano:Predsjednik Glavne Dr. Kontrole, na desnoj: MinistarFinansija. Ispod ovih zvanja su potpisi tadanjih funkcionera.Sa lijeve i desne strane grba su velike nominale, kao i u uglovi-ma uputnice. Sve je ispisano irilinim pismom.

    Uputnice se, kao to sam rekao, uglavnom razlikuju po boji.Tako je apoen od 1 perpera tamno plave boje, od 2 tamnocrvene, od 5 je zelene boje. Apoen od 10 je crvene boje, od 50ljubiaste boje, a od 100 perpera je braon boje. Razlika je jo iu veliinama uputnica.

    Crna Gora nije stala na izdavanju ovih uputnica, kao to nijeni stala sa ueima u ratovima ni u 20-om vijeku. Poslije

    Crnogorski novac

  • 220 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    Sarajevskog atentata 28. juna 1914. koji su izvrili pripadniciorganizacije Mlada Bosna, naa drava se nala u ratnom stan-ju, prema Austrougarskoj monarhiji.

    Ve 25. jula 1914. bilo je naloeno tampanje novih uputnicakoje su trebale da obezbijede ratni materijal koji je bio potrebandravi. tampane su uputnice od 1, 2, 5, 10, 20, 50 i 100 perpera.Apoeni od 1 i 2 perpera su bili iz prethodne verzije tampanihuputnica, samo su imale udaren peat sa novim datumom, 25.julom 1914. Trebalo je tampati 5 miliona komada, tampane su naCetinju i na debelom papiru. Nova je bila nominala od 20 perpera.

    Ve je reeno da su uputnice od 1 i 2 perpera kao iz serije iz1912. godine, dok ostale imaju drugaiji dizajn.

    Ove imamo priliku da vidimo i avers i revers uputnice od 100perpera. Kao to se da primijetiti u uglovima novanice su nomi-nale, u sredini je grb Crne Gore, preko kojeg je ispisano irilicomSTOTINU PERPERA. Na ovim novanicama je obiljeen pros-tor za numeraciju u desnom gornjem uglu, dok je u lijevom ozna-ka serije. Ostalo je isto kao na prethodnim uputnicama.

    Jovan Muhadinovi

  • 221MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    Revers je takodje sa grbom u sredini, nominalama u uglovima,na grbu pie irilicom STOTINU PERPERA. Iznad je napisanoKRALJEVINA, dok sa strana grba stoji CRNA GORA.

    Treba rei da su u ovom sluaju potpisnici na uputnicama FilipJergovi, na mjestu Predsjednika Glavne dravne kontrole iRisto Popovi, na mjestu Ministra finansija.

    S obzirom na nastavak rata koji je iziskivao sve vie sredstava,moralo je doi do ponovnog tampanja uputnica, tako da je 10.maja 1914. godine izdat Zakon o izdavanju blagajnikih uputnica,koji je objavljen tri dana kasnije. Po tom zakonu trebalo je tam-pati uputnice u nominalama od 1, 2, 5, 10, 20, 50 i 100 perpera.

    Crnogorski novac

  • 222 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    Poto nije bilo vremena za posveivanje panje izradi novogdizajna na uputnicama su se nali ve gotovi kliei francuskihbanaka. Tako su za apoene od 1, 2, i 5, korieni kliei saalirske novanice od 10 franaka, koju je izradio M. Cobason1872. godine. Za 10 i 20 perpera korien je klie koji je uradioM. Duval, 50 i 100 perpera imaju duzajn M. Duc-a iz 1848.godine. Inae, ovo je najbogatiji dizajn na perperima od nji-hovog putanja u promet 1912. godine. Nova je uputnica od 20perpera. tampane su na tankom papiru.

    Ovo e ujedno i biti posljednje uputnice koje su izdate u slo-bodnoj dravi Crnoj Gori. Naime, poslije velike pobjede protivaustro-ugarskih trupa koje su Crnogorci izvojevali na Mojkovcu6 i 7. januara 1916. branei odstupnicu srpskoj vojsci, na jugu jeoslabljeni front probijen, Loven je pao i Crna Gora se suoila

    Jovan Muhadinovi

  • 223MATICA, ljeto 2014.www. maticacrnogorska.me

    sa kapitulacijom svojih trupa. Crnogorska vojska je razoruana,i na Cetinju je uspostavljena okupaciona administrativna vlast.

    Sljedee sa im se Crna Gora suoila to se samog novca tie, jenjegovo brzo ponitavanje i obezvreivanje njene valute.

    Crnogorski novac

    Okupator je time htio iz drave da odnese novac u plemenitimmetalima, mijenjajui ga za bezvrijedni. Ponitavanje se vrilopeatiranjem. Peati su bili u razliitim bojama: crvenoj, crnoj,ljubiastoj, plavoj. Ovjeravanje je raeno u okrunim komandamagradova: Cetinje, Niki, Podgorica, Pljevlja, Stari Bar, Ipek (Pe).

    Austrijske vlasti su ubrzo peele da u promet putaju jo jednuvrstu novca. To je bio tzv. austrijski perper ili arbanaki per-per. Njime je pokuana zamjena dvije vrste novanica sa datu-mom 1914, koje su kruile na okupiranoj teritoriji. Ovaj perperje dobio pomenute nazive zbog toga to su pored naeg nanjemu bili korieni albanski i njemaki jezik i to na aversu nai albanski, dok je na reversu bio veim slovima njemaki jezik.Ovaj perper je tampan u Dravnoj tampariji u Beu.

    Na svim perperima iz doba okupacije dizajn je isti, dok sunovanice jedino razliite boje i veliine.

  • 224 MATICA, ljeto 2014. www. maticacrnogorska.me

    Literatura:

    - Milovan Muo epanovi, Novac na tlu Crne Gore, Oktoih,2007. godine

    - Novac u Crnoj Gori, Radovi sa naunog skupa, Cetinje, 2006.godine.

    - Pavle V. Novakovi, Perper, Crnogorski novac, Cetinje, 2012. - Vojvoda Gavro Vukovi, Memoari, Obod, Cetinje, 1996. godine.