SVEUILITE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA POVIJEST

Njemaka Demokratska Republika: Filmska politika od Drugog

svjetskog rata do sredine ezdesetih

Seminarski rad

Student: Marin Jurievi, 1. godina diplomskog studija

Mentor: Mag. Franko Dota

Rijeka, oujak 2013.

Sadraj

1. Uvod ................................................................................................................................................ 1

2. Poeci razvoja filmske industrije ..................................................................................................... 3

2.1. Kinematografiju u SOZ-u ......................................................................................................... 3

2.2. DEFA ........................................................................................................................................ 3

3. Situacija ezdesetih ......................................................................................................................... 5

3.1. Berlinski zid .............................................................................................................................. 5

3.2. Pad interesa za DEFA-ine filmove ............................................................................................ 6

3.3. Otvaranje Novog prozora ..................................................................................................... 6

4. 11. Plenum i cenzura filmova .......................................................................................................... 7

5. Zakljuak .......................................................................................................................................... 9

Literatura ............................................................................................................................................... 10

1

1. Uvod

Vrlo brzo nakon zavretka Drugog svjetskog rata dolazi do izbijanja Hladnog rata. U kratkom

razdoblju od 1945. do 1948. svijet se podijelio na dva bloka, uvjetno reeno na komunistiki i

kapitalistiki.1 Ta dva ideoloki suprotstavljena bloka izravno su se sudarala na prostoru

podijeljene Njemake. Berlinski zrani most 1948. bio je simbolina najava njemake

podijele.2. Njemaka je 1945. podijeljena u 4 okupacijske zone, a s izbijanjem Hladnog rata

postalo je jasno da e se te okupacijske zone podijeliti u dvije drave. Pod patronatom

zapadnih sila osnovana je Savezna Republika Njemaka (SRNj) ili kolokvijalno Zapadna

Njemaka, dok je Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR) 1949. u svojoj

okupacijskoj zoni stvorio satelitsku tvorevinu, Njemaku Demokratsku Republiku (NjDR),

poznatu kao Istona Njemaka.

Uslijed takvog razvoja dogaaja dolo je do velikih drutvenih i politikih promjena u oba

bloka. U zapadnoj Europi dolazi do razvoja zapadne demokracije i kapitalizma po modelu

Drave socijalnog blagostanja3, a u dravama Istonog bloka uspostavljeni su komunistiki

reimi podloni SSSR-u. U takvim reimima vlast je strogo kontrolirala gotovo sve sfere

ivota, pogotovo kulturu koja je trebala biti u slubi izgradnje socijalistike drave.4 U tom

podruju osobitu je ulogu imala filmska politika budui da je film bio vaan propagandni

instrument 20. stoljea. Komunistiki reimi koristili su film za propagiranje vrijednosti

vlastite ideologije da bi na taj nain svojoj politici osigurali legitimitet. Jedan takav reim bio

je prisutan i u NjDR.

1 Postoji teorija prema kojoj je poetak Hladnog rata Oktobarska revolucija iz 1917. koja je bila preduvjet za

stvaranje Istonog bloka. Meutim poto su nostelji dviju ideologija, SAD i SSSR u Njemakoj imali

zajednikog neprijatelja, njihovo konfrontacija morala je biti ostavljena po strani dok se ne rijei sukob sa

Njemakom. Kada je Njemaka napokon poraena razlike meu njima, koje su se godinama stvarale, s Hladnim

ratom su izbile na povrinu.

2 U njemakoj historiografiji postoji izraz Das geteilte Deutschland (Podijeljena Njemaka) kojim se oznaava

razdoblje njemake povijesti od 1945. do 1989.

3 Poznatiji je engleski naziv Walfare State.

4 Usp. Dagmar SCHITTLY, Zwischen Regie und Regime: Die Filmpolitik der SED im Spiegel der DEFA-

Produktionen. Berlin, 2002., str. 12.

2

U ovom radu bit e prikazan razvoj filmske politike u NjDR od kraja Drugog svjetskog rata

do sredine ezdesetih godina 20. stoljea, dakle Ulbrichtovoj5 eri. U tom je razdoblju

kinematografija imala puno vei utjecaj nego u 70-im i 80-im godinama kada posjeenost

kino-dvorana i u Istonoj i u Zapadnoj Njemakoj znatno opada s obzirom da televizija

postaje vodei medij.6 Poseban naglasak bit e stavljen na to kako su unutarpolitiki i

vanjskopolitiki imbenici uzrokovani hladnoratovskim okolnostima utjecali na razvoj

istononjemake filmske politike.

Ova je tema naila na znaajan interes znanstvenika jo u vrijeme trajanja Hladnog rata jer je

bila seizmograf politike klime na Istoku.7 Uglavnom je rije o njemakim povjesniarima

iz ijih se radova moe iitati nekoliko faza razvoja istononjemake filmske industrije u

hladnoratovskom razdoblju. Faze obraene u ovom radu odnose se na dva najznaajnija

razdoblja u filmske politike u NjDR, a to su sami poeci njenog razvoja, neposredno nakon

Drugog svjetskog rata i velike promjene koje su uslijedile nakon izgradnje Berlinskog zida

1961. koje su rezultirale cenzuriranjem odreenih filmova.

5 Walter Ulbricht bio je istonjonjemaki komunistiki voa i predsjednik Stranke Socijalnog Jedinstva od 1945.

do 1971. 6 Klaus FINKE: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in DEFA-Film. Deutschland und die

Wende in Literatur, Sprache und Medien. Gttingen. 2008. str. 118. 7 Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 9.

3

2. Poeci razvoja filmske industrije

2.1. Kinematografija u SOZ-u

Otprilike mjesec dana nakon njemake kapitulacije, tonije 9.VII.1945., osnovana je u

Berlinu Sovjetska Vojna administracija u Njemakoj (SVNj) koja je uskoro dozvolila

osnivanje politikih stranaka u Sovjetskoj Okupacijskoj Zoni (SOZ), a 4.VII. skupina

intelektualaca osnovala je Kulturni Savez za demokratsku obnovu Njemake.8 Bili su to

koraci iz kojih se moglo zakljuiti da e doi do razvoja politikog pluralizma. Meutim,

takva se pretpostavka pokazala netonom. Uskoro je uveden jednostranaki sustav. Pod

pritiskom slubene Moskve dolo je do stapanja Komunistike Partije Njemake (KPNj) i

Socijaldemokratske Partije Njemake (SPNj), ijim je ujedinjenjem u svibnju 1946 nastala

SED (Sozialistische Eincheitspartei Deutschlands Socijalistika Partija Jedinstva

Njemake.9 Od osnivanja NjDR u listopadu 1949. pa do njenog sloma ta je stranka bila na

vlasti i odravala jednostranaki komunistiki sustav. U odravanju takvog sustava uvelike se

sluila filmom.

Ve se za vrijeme sovjetske okupacije pokazalo da je unutar kulturne politike razvoj filmske

industrije bio prioritetan. U SOZ-u se kinematografija razvijala puno bre nego u ostalim

okupacijskim zonama. Ve u ljeto 1945. samo u Berlinu postojalo je 110 kinodvorana. Jasno

je da u kinima nisu projicirani filmovi iz razdoblja nacistike Njemake, tako da se

istononjemaka kino-publika neko vrijeme morala zadovoljiti produkcijama starijeg datuma,

odnosno onima iz vremena Weimarske Republike, dok su noviji filmovi bili iskljuivo

sovjetske produkcije.10

2.2. DEFA

Kako bi odgovorio na potrebe publike sovjetski okupator najprije je osnovao jedan filmski

aktiv sastavljen iskljuivo od osoba s komunistikom prolou, a ve u svibnju 1946., po

Staljinovom nalogu, osnovana je DEFA (Deutsche Filmaktiengesellschaft), monopolistika

8 Usp. Hermann WEBER: Die DDR 1945-1990. Mnchen, 2006., str. 5.-8.

9 Ibid. str. 16.

10 Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 24.

4

televizijska kua kojoj je produkcijsku licencu dodijelila SVNj.11 U rujnu 1949. DEFA je, kao

dio stranakog holdinga Zentrag i formalno postala vlasnitvo SED-a, koja je u dogovoru sa

SVNj-om osnovala filmske komisije sastavljene od vlastitih politikih funkcionera koji su

nadizrali rad DEFA-e.12

Zadaa DEFA-e bila je preodgojiti drutvo, odnosno kroz svoju

produkciju provoditi denacifikaciju i istovremeno podravati izgradnju socijalistike drave,

to je podrazumijevalo proizvodnju zahtjevnih, politikih umjetnikih djela i iskljuivalo

povrnu zabavu.13 Sama je DEFA, kao i cijela drava, funkcionirala po principima planske

privrede, to znai da su za svaku godinu postojali takozvani produkcijski planovi koji su se

odnosili na pojedina tematska podruja, primjerice industriju, socijalistiki nain ivota,

nacionalu narodna armija, progresivno nasljee njemake povijesti, povijest radnikog

pokreta itd.14

Gotovo svi filmovi bili su snimani u stilu socrealizma. Reprezentativan primjer je film Kurta

Maetziga u dva nastavka, Ernst Thlmann sin svoje klase (1953./54.) i Ernst Thlmann

voa svoje klase (1955.). Film govori o mladom komunistu koji se nakon povratka iz Prvog

svjetskog rata bori za prava radnike klase.

DEFA se tijekom 1950-ih razvila u respektabilnu televizijsku kuu. Sa 4000 zaposlenih i

produkcijskim kapacitetom od 25 do 30 filmova godinje, bila je jedna od najveih

televizijskih kua u Europi.15 No u tom su se razdoblju gotovo svi filmovi ablonizirano i bez

imalo kritike bavili temama iz socijalistike svakodnevice. Do kraja desetljea publika se

zasitila takvih filmova te je posjeenost kino dvorana znaajno opadala. To je jedna od

kljunih injenica zbog koje e poetkom 1960-ih doi do promjene filmske politike u NjDR-

u.

11

Klaus FINKE: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in DEFA-Film. Deutschland und die Wende in Literatur, Sprache und Medien. Gttingen. 2008. str. 118. 12

Ibid. 13

Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 24. 14

Usp. loc. cit. FINKE, str. 119. 15

Usp. ibid.

5

3. Situacija ezdesetih

3.1. Berlinski zid

Izgradnja Berlinskog zida 13.VIII.1961. bila je presudna za daljnji razvoj istononjemakog

filma. Do izgradnje zida dolo je zbog krize koja se krajem 50-ih javila u NjDR-u.

Gospodarski rast 1959. iznosio je 7,2 milijardi maraka, 1960. pao je na 5,4 milijarde, a 1961.

iznosio je samo 4,4 milijarde. U isto vrijeme, broj izbjeglica se konstantno poveavao (1959:

143.000, 1960: 199.000). Vrhunac je dosegnut u travnju 1961. Samo u tom mjesecu iz NjDR

izbjeglo je 30.000 ljudi. Odlazak velikog broja visokoobrazovanih dodatno je oteavao ve

ionako teku ekonomsku situaciju. Ulbricht je stoga ve u proljee traio izgradnju zida, no

komunistiki vlastodrci istone Europe odobrili su mu to tek na ljeto 1961. I dok je politika

elita u NjDR-izgradnju zida slavila kao pobjedu reima, Zapad je na to gledao kao na veliku

sramotu za NjDR i komunizam openito.16

S izgradnjom zida problemi NjDR-a nisu bili gotovi. Da bi se stanje u dravi popravilo

moralo se ii u gospodarske reforme. Ulbricht je u sijenju 1963. predstavio Novi ekonomski

sistem planiranja i voenja narodnog gospodarstva koji je trebao potaknuti gospodarstvo.

Reforme su urodile plodom. Ve 1964. radna produktivnost porasla je za 7 posto, a nacionalni

dohodak za 5 posto. Dobri rezultati nastavili su se i 1965. Iako su radnici novim reformama

postali jo optereeniji, ivotni standard se ipak poveao. Kada je rije o ivotnom standardu,

bitno je istaknuti da je 1966. 54 posto kuanastava u NjDR imalo televizore. Dakle, ve je

tada postalo jasno da e kinematografija gubiti na vanosti.17

Do promjena dolazi i u filmskoj politici. Filmski producenti su izgradnju Berlinskog zida

doivjeli kao neto pozitivno. Dapae, smatrali su da e dobiti vie kreativne slobode i da e

se moi kritiki baviti istononjemakim drutvom zato jer vlast vie nije imala opravdanje

da e Zapad njihove filmove moi koristiti protiv samog reima jer je Berlinski zid oznaio

konani razlaz sa zapadom. Ova, iz dananje perspektive paradoksalna pretpostavka, pokazala

se djelomino tonom, ne toliko zbog percepcije filmskih producenata i reisera, nego vie

zbog svijesti SED-a da su i u filmskoj politici potrebne promjene.

16

Usp. Hermann WEBER: Die DDR 1945-1990. Mnchen, 2006., str. 5.-8. 17

Ibid., str. 64.

6

3.2. Pad interesa za DEFA-ine filmove

Naime, DEFA-ini filmovi nisu nikada bili omiljeni meu istononjemakom publikom.

Postojala je ak poalica koja glasi otprilike ovako: ovjek trai pomo od psihijatra jer mu se

privia da ga netko prati; kada ga psihijatar zamoli da mu detaljnije opie svoj problem,

ovjek kae da osjea da netko sjedi iz njega kada gleda DEFA-in film.18 S gospodarskom

krizom posjeenost je jo vie opala. Osim krize, moemo pretpostaviti i da je bitan imbenik

za smanjeni interes publike bila i zasienost socrealistikim filmom. Socrealistike teme bile

su iscrpljene. O tome je pisao i tisak. U novinama Das Morgen nalazimo sljedeu kritiku:

Povrna zabava, puna aka iste bezdunosti, ali i prozirna agitacija, trebaju nestati iz kino

dovrana. Tada e se pubika vratiti sama od sebe.19 Toga su valjda bili svjesni i u SED-u kada

su liberalizirali filmsku industriju.

Karen Ruoff Kramer smatra da su filmski umjetnici poetom ezdesetih, metaforiki reeno,

otvorili prozor, ali ne prozor prema Zapadu, nego prozor u unutranjost istononjemakog

drutva.

3.3. Otvaranje Novog prozora

To je prozor izmeu izmeu soba domaeg prostora NjDR-a, slubenih prostora i onih

stvarnih umjetniki atrij [] Kada su bili intervjuirani povodom objavljivanja svojih

filmova 1989. i 1990. mnogi autori zabranjenih filmova iz sredine ezdesetih istaknuli su da je

izgradnja Berlinskog zida za njih bila znak da e sada napokon moi uivati u zatienom

prostornom diskursu u kojem kritika u njihovim umjetnikim djelima nee vie moi biti

suzbijana kao igra u korist Zapada.20Meutim, SED e uskoro shvatiti da je stvar sa

umjetnikim slobodama otila predaleko. Sredinom ezdesetih izvrit e nevjerojatan kulturni

udar. Bit e zabranjivano sve to SED ocjeni imalo kritinim ili prijeteim za dravni

poredak. Centralni dogaaj tog kulturnog udara bio je 11. Plenum Centralnog komiteta SED-

a.

18

Usp. Karmen RUOFF KRAMER: Representations of Work in the Forbidden DEFA Films., DDR: East German Cinema 1946-1992. New York. 1999. 19

Uta A. BALBIER/ Christiane ROESCH: Umbeworbener Klassenfeind: Das Verhltniss der DDR zu den

USA. Berlin. 2006. str. 161.

20 Loc. cit. RUOFF KRAMER, str. 132.-133.

7

4. 11. Plenum i cenzura filmova

Na 11. Plenumu Centralnog komiteta SED-a, koji se odrao od 16. do 18. prosinca, trebalo se

raspravljati o ekonomskim pitanjima s naglaskom na mogunost povratka na centraliziranu

plansku privredu nasuprot tada aktualnom Novom ekonomskom sistemu planiranja i voenja

narodnog gospodarstva. No uskoro se ispostavilo da e znaajan dio Plenuma otpasti na

raspravu o kulturnoj politici.

tovie, na Plenumu je dogovorena zabrana odreenih filmova. Najvie kritika komunistke

elite pretrpjeli su filmovi Ja sam zec od Kurta Maetziga i Nemoj misliti da vritim od

Franka Vogela. Zanimljivo, Maetzig je jedan od najznaajnijih reisera DEFA-e i jedan od

njenih osnivaa. Od autora jednog od najreprezentativnijih DEFA-inih socrealistikih filmova

(vidi str. Xx), u manje od 10 godina prometnuo se u najomraenijeg redatelja meu

politikom elitom. Njegov film Zec sam ja govori o jednoj devetnaestogodinjakinji koja je

ostala bez prava na studiranje jer joj je brat iz njoj nepoznatih razloga uhien. U

meuvremenu se zaljubljuje u oenjenog suca koji joj moe spasiti brata. Unato njenoj

molbi, sudac joj ne spaava brata, nego ga odlui osloboditi tek kad se pokae da e mu taj

potez pomoi u karijeri. Shvativi da se radi o karijeristu koji nikada nije namjeravao napustiti

svoju enu radi nje, odlui ga napustiti. U ovom filmu navodno je sporan jedan dijalog o

pravu, pravdi i istini. Prema rijeima Waltera Ulbrichta zabrana ovog filma trebala je vie

posluiti kao upozorenje i primjer drugima:

Ali bilo nam je jasno da se ne radi samo o tom filmu, o tom zecu, nego i o hrpi drugih

zeeva. Stoga smo odluili sav materijal izloiti CK-u. Neka CK odlui Kako to ide, tko

e koga ucjenjivati i tko e kome odreivati u Njemakoj Demokratskoj Republici, to emo

jo vidjeti21

to se tie Vogelovog filma Nemoj misliti da vritim, Ulbricht je smatrao da se radi o

sustavnom propagiranju zloina. Film govori o adolescentu koji prekida kolovanje i troi

novac koji je naslijedio od oca. Oba su filma povuena iz kino dvorana, a protiv redatelja

Maetziga i Vogela pokrenuti su disciplinski postpuci. Filmovi se u njemake kino dvorane

vraaju tek 1990.

21

Jrgen HASSE Ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall. 4/2: str. 13.

8

Jo jedan film zabranjen uslijed Plenuma bio je Proljee treba vremena od Guentera

Stahnkea. Glavni lik je inenjer Hans Sloter koji zbog prijestupa biva izbaen iz svoje tvrtke.

No zbog svoje kompetencije i strunosti on je bio jedini koji je znao popraviti pokvareni

plinovog. Stoga je pozvan natrag. Film je zabranjen je se bavi problemima planske privrede.

Film Karla zabranjen je jer kritizira obrazovni sustav NjDR-a. Karla je mlada nastavnica

koja je upravo zavrila fakultet. Svoje uenike eli pouiti kritikom razmiljanju no ne

uspijeva u tome jer su uenici ve shvatili to sustav od njih oekuje i to smiju a to ne smiju

rei.

Film Godite 45. snimljen 1966. u na otvorenom, u Istonom Berlinu i upravo je zbog toga

problematian. Naime, film j zabranjen zbog dvije scene u kojima je dokumentiran stvarni

ivot. U jednoj sceni prikazani su turisti sa Zapada, a u drugoj problematinoj sceni prikazan

je socijalni milje u deprimirajuoj atmosferi.22 Poznati zabranjeni filmovi su i Berlin iza

ugla koji prati ivot dvojice mladia koji rade u pogonu za preradu metala. Film izmeu

ostaloga problematizira generacijski jaz izmeu mladia i njihovih kolega. Film Trag

kamenja prikazivan je u kinima samo tri dana. Cenzuriran je zbog antisocijalistikih

tendencija. SED je smatrala da je uloga partije u filmu krivo prikazana. Film je dobio

odobrenje tek 1989.23

Filmovi koji su cenzurirani nakon 11. Plenuma CK-a SED-a:24

1965/ 1987/ 199O Berlin um die Ecke (Berlin iza ugla) zabranjen u rujnu 1966.

1965/66; 2OO5 Frulein Schmetterling (Gospoica Leptir)

1965/ 199O Der Frhling braucht Zeit (Proljee treba vremena) premijer 25.11.1965.

1965/ 199O Das Kaninchen bin ich (Ja sam zec)

1964/65; 199O Denk blo nicht, ich heule (Nemoj misliti da vritim)

1965/66; 199O Karla

1966/ 199O Jahrgang 45 (Godite 45.)

1966/ 1989 Spur der Steine (Trag kamenja) premijera 15.06.1966

1966/ 1971 Der verlorene Engel (Izgubljeni aneo)

1965/ 199O Wenn du gro bist, lieber Adam (Kada bude velik, dragi Adame)

1989 Die Beteiligten (Sudionici)

22 Hartmann, Astrid: Filmzensur und politik in der DDR Untersuchung an ausgewhlten Filmen von Jrgen

Bttcher in den sechziger Jahren. GRIN. Nordenstedt. 2002. str. 112.

23 Usp. loc. cit. SCHITTLY, str. 150.

24 Jrgen HASSE ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall. 4/2: str. 13.

9

5. Zakljuak

U Njemakoj Demokratskoj Republici film je koriten kao politiki instrument, prije svega od

strane SED-a, a za legitimaciju vlastite politike. U filmovima se iskljuivo idealiziralo

socijalistiko drutvo. Ta injenica osigurala je relativno dugo razdoblje mira u

istononjemakoj filmskoj industriji pokazuje da je SED imala potpunu kontrolu na DEFA-

om. No do promjene dolazi na samom na poetku ezdesetih.

S jedne strane publika se zasitila socrealistikog filma, s druge strane umjetnici su osjetili da

im izgradnja Berlinskog zida usmjerava da se okrenu vlastitom drutvu, odnosno njegovim

problemima. SED je to na poetku odobravala, ali kada se ispostavilo da filmovi kritiziraju

ideologiju. Dogodilo se da su se produkcije i premijere najkontroverznijih filmova preklopile

sa odravanjem 11. Plenuma CK-a SED-a to je rezultiralo nezapamenom cenzurom i

pritiskom na reisere.

SED je oito shvatio da je i ono malo slobode koju je dala reiserima prijetnja za njen reim.

Instrument za popravljanje te pogreke bila je cenzura. Ti filmovi simbolino e, neki i po

prvi put, biti prikazani tek 30-ak godina kasnije, u ujedinjenoj Njemakoj.

10

Literatura

Balbier, Uta A.; Rsch, Christiane: Umbeworbener Klassenfeind: Das Verhltniss der DDR

zu den USA. Christoph Links Verlag. Berlin. 2006.

Finke, Klaus: Utopie und Heimat Von Abschieden und Neuanfngen in DEFA-Film. Iz:

Casper Hehne, Hiltraud; Irmy, Schweiger: Deutschland und die Wende in Literatur,

Sprache und Medien. Universittsverlag Gttingen. Gttingen. 2008.

Hartmann, Astrid: Filmzensur und politik in der DDR Untersuchung an ausgewhlten

Filmen von Jrgen Bttcher in den sechziger Jahren. GRIN. Nordenstedt. 2002.

Hasse, Jrgen Ur.: DEFA Kahlschlag oder das Kaninchen ist berall. U: PROGRESS 4/2:

13. 2006.

Ruoff Kramer, Karen: Representations of Work in the forbidden DEFA Films of 1965. In:

Allan, Sean; Sanford, John: DEFA: East German Cinema, 1946 1992. Berghahn Books.

New York. 1999.

Schittly, Dagmar: Zwischen Regie und Regim: Die Filmpolitik der SED im Spiegel der DEFA-

Produktionen. Links. Berlin. 2002.

Weber, Hermann: Die DDR 1945-1990. Oldenburg Wissenschaftlicher Verlag. Mnchen.

2006.