Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Dječji vrtić VRTULJAK
Zaprešić, Mokrička 59
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
ZA RADNU 2017. / 2018. GODINU
Julija, 7 g. Završna svečanost
Zaprešić, 2018. godine
2
SADRŽAJ
1. USTROJSTVO RADA
1. 1. Redoviti desetosatni program...........................................................................................
1. 2. Program predškole...........................................................................................................
1. 3. Kraći programi.................................................................................................................
1. 4. Organizacija rada u ljetnom razdoblju.............................................................................
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
2. 1. Osiguravanje materijalnih uvjeta za rad............................................................................
2. 2. Financiranje...........................................................................................................................
3. NJEGA I SKRB ZA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE I RAST DJECE
3 .1. Posebne potrebe
3.1.1. Identifikacija posebnih potreba...................................................................................
3.1.2. CAP-program..............................................................................................................
3.1.3. Prilgodba na vrtić........................................................................................................
3.1.4. Procjena spremnosti djece za polazka u školu...........................................................
3.2. Zdrava prehrana.................................................................................................................
3.3. Boravak na zraku...............................................................................................................
3.4. Odgojno-zdravstveni programi.........................................................................................
3.5. Praćenje zdravlja i psihofizičkog razvoja djece................................................................
3.5.1. Zdravstveno praćenje..................................................................................................
3.5.2. Psihologijsko praćenje.................................................................................................
3.5.3. Logopedsko praćenje i tretman....................................................................................
3.5.4. Defektološko praćenje i tretman..................................................................................
3.6. Sanitarno-higijenski nadzor vrtića.....................................................................................
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
4.1. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u redovitom desetosatnom programu.................
4.1.1. Razvojno primjereni kontekst za aktivnosti s djecom.................................................
4.1.2. Ostvarivanje razvojnih zadaća....................................................................................
4.1.3. Odgojno-obrazovni rad u ljetnom razdoblju...............................................................
4.2. Ostvarivanje Programa rada s djecom predškolske dobi................................................
4.3. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u Programu predškole.......................................
5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE...................................................................
6. SURADNJA S RODITELJIMA..............................................................................................
6.1. Grupni oblici suradnje s roditeljima................................................................................
6.2. Individualni oblici suradnje s roditeljima........................................................................
6.3. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu..............................
6.4. Ostali oblici suradnje s roditeljima..................................................................................
7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA......................................................................
8. RAD STRUČNOG TIMA.......................................................................................................
8.1. Najvažniji doprinosi članova stručnog tima na unaprjeđivanju prakse
Ravnateljica........................................................................................................................
Pedagoginja .......................................................................................................................
Zdravstvena voditeljica......................................................................................................
Psihologinja........................................................................................................................
Logopedinja........................................................................................................................
Defektologinja...............................................................................................................
3
1. USTROJSTVO RADA
1.1. Redoviti desetosatni program
Tijekom radne 2017./2018. godine u Vrtić je bilo prosječno upisano 560 djece u 25 odgojnih
skupina na dvije lokacije (Mokrička 59 i Dubravica) (Tablica 1.).
Tablica 1. Ustrojstvo rada DV Vrtuljak u redovitom desetosatnom programu tijekom
2017./2018 god.
Lokacija Broj skupina Prosječan broj
upisane djece
Prosječan broj
upisane djece
po skupini
Mokrička 59,
Zaprešić
16 368 23
PO Mokrička 57 8 175 22
Dubravica 1 25 25
UKUPNO 25 568 22
Radno vrijeme prilagođeno je potrebama roditelja, tako da za djecu vrtić radi od 5.30-
17.30 sati, u što je uključeno jutarnje i poslijepodnevno dežurstvo. Rad odgojno-
zdravstvenih djelatnika bio je organiziran u dvije smjene: jutarnja od 6-13, a
poslijepodnevna od 10-17 sati. U sklopu smjena radno vrijeme je organizirano prema
uzrastu djece u skupinama. Godišnje zaduženje radnog vremena po djelatniku iznosilo je
20008 radnih sati (bez blagdana) u sklopu 40-satnog radnog tjedna. Privremena odsutnost
radnika rješavala se preraspodjelom poslova nazočnih odgojiteljica. Ove godine imali smo 5
rodiljnih dopusta pa smo uzeli zamjenu za iste. Broj bolovanja odgojnog kadra iznosio je
11.416 sati, od toga 6.084 sati rodiljnog dopusta (tab.2.). Malo opterećenje činilo nam je i
korištenje starog godišnjeg odmora, te odsustvo iz drugih razloga (pravo na korištenje
plaćenih dana prema Pravilniku o radu). Broj sati bolovanja kod ukupnog broja djelatnika u
odnosu na prošlu godinu je manji je za 2.806 sati.
4
Tablica 2. Ostvarena odsutnost s posla od 01.06.2017. do 31.8.2018. zbog bolovanja
Radno mjesto Broj zaposlenih
Broj radnika koji
je ostvario
bolovanje
Ostvareno sati
bolovanja
Ravnatelj i stručni
tim 6
4
1 rodiljni
736
( 592 rodiljni )
Odgojiteljice 57
31
( 5 rodiljnih )
1 djel.rad ½
radnog vremena
11.416
( od toga rodiljni
6.084)
Administrativno-
računovodstveni
radnici
5 1 rodiljni 1.568
Tehnički radnici 23 17
2,636
Ukupno
91
53
16.356
Tablica 3. Skupine dječjeg vrtića u redovitom 10-satnom programu i evidencija prisutnosti
po skupinama od rujna 2017. do lipnja 2018. godine
Odgojna
skupina
Najviše djece u
mjesecu
Najmanje
djece u
mjesecu
Odgojiteljice koje
su radile u skupini
1 SUNCOKRETI 22
( 11. mj)
17
( 01. mj)
NadaLimani-
Božica Maričević
2. JAGLACI 20
( 02 mj )
17
( 01.mj )
Zorica Rogić-
Nevenka Saili
3. NOINA LAĐA 19
( 11. mj.)
13
( 1. I 2., mj)
Matijević - Tuđa
4. MAČIĆI 20
( 3.mj.)
18
(1 mj )
Polek-Džoja
5. TOČKICE 15
( 4 mj )
7
( 10. mj )
Marijana Andrec-
Jelena Bisić
6. DOMAĆI 16
( 9 mj.)
10
( 2 mj )
Sandra
Čičić_Željka
Smetiško
7. SOVICE 17
( 1. mj. )
14
(2. mj.
Mirjana
Petreković_Sandra
Vuković
8. SRČEKA 18
2. mj)
14
( 12. mj)
Ana Brlek
Pavlič_Snježana
Trnka
9 MRAVIĆI 19 15 Ivanka
5
(9 . mj ) ( 3 mj ) Cvitanović_Vlatka
Strahonja
10. VRAPČIĆI 19
( 10 mj )
15
( 3. mj)
Zdenka Huško_Iva
Skender
11. LOPTICE 21
( 2 mj )
18
(12. mj )
Snježana Filković
12. CIPELIĆI 20
( 12. mj
12
( 3 mj.)
Melita Prša
13. SUNCE 21
11. mj )
17
02. mj.)
Ivanka Baketa-Ana
Brčić Jakovina
14. PUŽIĆI 24
(2 mj )
20
( 4 mj. )
KRISTINA
MANDIĆ_GORDAN
A VASOVIĆ
15. IVANČICE 25
11. mj )
20
1. mj
Gjermek-Gregor
16. LEPTIRIĆI 24
09 . mj
18
4 mj
Križanić-Novak
17. KRIJESNICE 13
11 i 4. mj
10
2 mj.
Dijana Đurković
Sinovčić_Branka
Kotrla Matjačić
18. LISTIĆI 15
4 mj
12
1. mj
Željka Mikša
Lukač_Ana Požega
19. ŠAPICE 15
11 mj
13
3 mj
Ljubica
Kelava_Nikolina
Lovrić
20. KIKIĆI 19
11 mj
17
2.mj.
Sandra Herceg-
Jasminka
Kostanjski
21. JABUČICE 20
3.mj
16
4.mj
Ljiljana Kramarić-
Marija Perić
22. SLONIĆI 21
11 mj.
15
1.mj
Krasnić_Škrbec
23. BUBAMARE 23
12.mj
19
4 mj.
Prišćan_Milharčić
24. LASTAVICE 25
11 .mj
20
1.mj
Maglić_Šetinc
25. LAVIĆ SIMBA 22
4.mj
16
1.mj
Unger-Novoselec
Srpanj i kolovoz nismo uzeli u obzir radi korištenja godišnjih odmora te se skupine spajaju,
a i dosta djece se u tim mjesecima ispisuje iz vrtića, naročito djeca koja kreću u školu.
6
1.2. Program predškole
Program predškole trajao je od 02.10.2017. do 31.05.2018. Ove godine programom je
obuhvaćeno 16-ero djece. Program je ostvaren u jednoj odgojnoj skupini u Zaprešiću.
Program predškole vodila je odgojiteljica Ivana Džoja u prostorijama vrtića. Trajanje
programa bilo je u jutarnjem terminu od 8 do 11 sati (jedan tjedan 3 puta, a drugi 2 puta po
tri sata naizmjenično / ovisno o smjeni odgojitelja).
1.3. Kraći programi
Tablica 5. Kraći programi
Program Obuhvat
djece
Vrijeme
ostvarivanja
Mjesto
ostvarivanja
Nositelji
programa
ENGLESKI JEZIK 45 tijekom
godine
svi objekti
Vrtića
„Anglo“ – škola
stranih jezika
RITMIKA 27 tijekom
godine
vrtić Pučko otvoreno
učilište Zaprešić
ŠPORTSKI PROGRAM 30 tijekom
godine
vrtić Športsko društvo
„Minići“
JUDO 35 tijekom
godine
vrtić Judo klub
„Panda Pušća“
SVIJET SPORTA 11 tijekom
godine
PO Dubravica Društvo sportske
rekreacije
NJEMAČKI JEZIK 7 tijekom
godine
vrtić „Anglo“ – škola
stranih jezika
PRIČAONICE – 147susreta
Kolibica, Pjetlić Zlatnikrijestić i čarobni mlinčić, Tko bira – njemu
šiške, Puž i list, Tri jabuke s bakina ormara, Mrav dobra srca,
Hrabrica, Maša i medvjed, Crvena koka, Veliki i mali zec, Snježni
prijatelji, Priča o snjegoviću, Jedan zimski dan, Razbojnik sa žutom
pjegom, Ogledalce, Ribica duginih boja,Volim svoju obitelj, Jaje, Miffy,
Piko na selu, Piko ide spavati, Piko kod bake i djeda, Piko se priprema
za Božić, Piko se priprema za Božić, Elemer i izgubljeni medo, Flopi u
zoološkom vrtu, Čarli je bolestan, Čarli je izjelica, Murko na ulici,
Petra ne želi posuditi svoje igračke, Petra kod doktora, Maja-neuredna
djevojčica, Mačak Sivko, Drvo ima srce, Hoće li Zemlja ozdraviti, Pismo
iz Zelengrada, Dječak u zvjezdanim čizmicama, Zečica poštarica, Bajka
o tri snjegovića, Piko i kiša, Pas koji je volio cvijeće, Samo reci hvala.
Pogodi koliko te volim, Mama za Koka, Nauči biti uredan uz
vrtićka interesna
skupina
Pričepričala
7
medvjedića Brunda, Vuk koji je htio biti druge boje, Nezadovoljna
bubamara, Brojanka, U šumi, Životinje u šumi, Djed i repa, Godišnja
doba, Pastele u štrajku, Mali anđelčići, Djevojčica sa zlatnom
lampicom, Ribica u školi, Maca papučarica, Figaro – mačak koji je
hrkao, Kako je cvijet upoznao svijet, Kravica Šarica, Iva se skriva, Mara
i sport, Prgava Nera, Zvijezda Repić, Crtež ispod bora, Vjeverice i
optimizam, Nauči se lijepo ponašati uz majmunčića Kokola, Prvi put u
školi, Slon i velikodušnost, Mjesta ima na metli svima, Fućka mi se,
Lavica zna i može biri sretna zbog drugoga, Jabuke gospodina
Peabodyja, Dug put kući, Šuma Striborova, Crvenkapica, U šumi,
KREATIVNI POKRETI – 54 igraonice vrtićka interesna
skupina
MALE GLAZBENE IGRAONICE – 19 igraonoca (skupine Sunce,
Pužići, Ivančice i Leptirići )
vrtićka interesna
skupina
PREDSTAVE
Dječak koji je imao sve
Suncokreti, Mravići,
Vrapčići, Loptice,Cipelići,
Šapice, Kikići, Jabučice,
Slonići /Jaglaci, Noina
lađa, Mačići, Sunce,
Pužići, Ivančice, Leptirići,
Bubamare, Lastavice,
Bistrići (PŠ)
361
24. 10. 2017.
dvorana
područnog
objekta vrtićka lutkarsko
dramska skupina
„Zvrk“
Koje je godišnje doba
najljepše?
(Suncokreti, Jaglaci,
Mravići, Vrapčići,
Loptice, Cipelići, Listići,
Šapice, Kikići, Jabučice,
Slonići)
203
30. 02. u
10,30
dvorana
područnog
objekta
Studio
Suncokret iz
Splita
Koje je godišnje doba
najljepše?
(Lavić Simba)
25
31. 01.
PO Dubravica
Studio
Suncokret –
donacijska
predstava
Lijepo putovanje lijepom
našom
(Noina lađa, Mačići,
Sunce, Pužići, Ivančice,
Leptirići, Bubamare,
165
21. 02. u 9,15
dvorana
područnog
objekta
Produkcija Z iz
Splita
8
Lastavice, Bistrići PŠ)
Šuma Striborova
(Bistrići – predškola /
Sunce, Pužići, Ivančice i
Leptirići))
94
27. 02 i
20. 03.
Puško učilište
Zaprešić
Zaprešićko
kazalište za
djecu i mlade
Neobični kovčeg
Sovice , Srčeka, Mravići,
Vrapčići, Loptice,Cipelići,
Listići, Šapice, Kikići,
Jabučice, Slonići /
Suncokreti, Jaglaci,
Noina lađa, Mačići, Sunce,
Pužići, Ivančice, Leptirići,
Bubamare, Lastavice
437
13. 06.
9:30 i 10:15
dvorana
područnog
objekta vrtićka lutkarsko
dramska skupina
Zvrk
ŠETNJE, POSJETE, SUSRETI , IZLETI
Gradska knjižnica Ante
Kovačića Zaprešić (Lastavice)
23 11. mj. Zaprešić, Trg
žrtava fašizma
knjižnica i
odgojitelji
Bliža okolica (Mokrička,
Gajeva)
(Slonići,)
21 10. 04. mj. Zaprešić odgojitelji
Javna vatrogasna
postrojba
(Leptirići,
20 01. Zelengaj odgojitelji
Dalja okolica (Novi
Dvori)
(Sunce,Pužići, Ivančice,
Leptirići, )
97 10. mj. Zaprešić
odgojitelji
Stomatološka ordinacija
(Bistrići) 9 10. mj.
Zaprešić
Trg mladosti
gđa. Jasna
Božinović
Zagrebačka banka
(Lastavice) 22 10. mj.
Zaprešić, Bana
Josipa Jelačića
Zagrebačka
banka i Vrtić
Sberbanka
(Mačići, Pužići)
40 10. mj. Zaprešić Sberbanka i
odgojitelji
Fašnička povorka
okolicom
(Ivančice, Leptirići)
46 13. 02. Ljudevita Gaja
odgojitelji
skupina
9
Krojački salon „Krpica“
(Lastavice) 23 14. 02.
Pavla Lončara.
Zaprešić odgojitelji
Posjeta OŠ Ljudevita
Gaja
(Jaglac,Noina lađa, Mačić,
Sunce, Pužići, Ivančice,
Leptirići, Bistrići
predškola, Bubamare,
Lastavice)
109 28. 02. Zaprešić
ul. Lj.Gaja
Vrtić i OŠ
Ljudevita Gaja
Posjeta OŠ Dubravica
(Lavić Simba) ? 9 5. mj. Dubravica
Vrtić i OŠ
Dubravica
Posjeta Muzeju
krapinskih neandertalaca
(Mačići, Pužići / Ivančice,
Leptirići)
102 17. i 18. 04. Krapina Trakostyan tours
ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI
14. sportski susret
zaprešićkih vrtića
(Jaglaci, Noina lađa,
Mačići, Sunce, Pužići,
Ivančice, Leptirići,
Bubamare, Lastavice)
200 15. 11.
u 10 sati
Zaprešić,
Sportsko-
rekreativni
centar Zaprešić
DV Vrtuljak,
DV Maslačak i
ŠŠS „Zaprešićki
kraj“
Obuka rolanja 90 od 24 do 28.
10.
Dvorana
sportskog
centra Kuna,
Zagreb
Sportski klub
Medo
Obuka klizanja
(Noina lađa,Sunce, Pužići,
Ivančice, Leptirići,
Bubamare, Lastavice)
106
od 05. do 16.
12. (devetodnevni
program)
Zaprešić Škola rolanja i
klizanja Rolica,
DV Vrtuljak
Obuka plivanja
(Noina lađa,Sunce, Pužići,
Ivančice, Leptirići,
Bubamare, Lastavice)
118 05. – 16. 03.
2018.
Tuheljske
toplice PK „Olimp“
NASTUPI DJECE (interni, javni)
Nastup za sv. Nikolu
(Lavić Simba) 22
08. 12. 2017.
u 18 sati
Osnovna škola
Dubravica
Osnovna škola
Dubravica i vrtić
8. dječji fašnik 15 13. 02. 2018. Zaprešić, Trg Grad Zaprešić i
10
(Sunce) Ivana Pavla II Moto klub
“Mogila”
Uskršnji sajam
(Lavić Simba) 21 24. 03. 2018. Dubravica
Općina
Dubravica
Završna svečanost
„Vrtuljak znanja“
(Noina lađa, Jaglaci,
Sunce/ Pužići/ Ivančice/
Leptirići/Bubamare /
Lastavice /Bistrići )
133 29. 05. 2018.
16 sati
Zaprešišć, SŠ
B. J. Jelačić
Vrtić
NATJEČAJI ZA LIKOVNE RADOVE, IZLOŽBE i sl.
Kaži to cvijećem: Gradu
za rođendan
(Pužići, Ivančice,
Leptirići)
od 59
izloženo
30
radova
otvorenje 05.
10.
Zaprešić
galerija
„Razvid“ i
Dom zdravlja
Zaprešić
DV Vrtuljak i
Maslačak i
Turistička
zajednica grada
Zaprešića
Katastrofe i snaga
sustava civilne zaštite
(Lastavice, Bubamare,
Pužići, Ivančice, Leptirići)
od 37
poslano
35
radova
veljača 2018. vrtić
Državni ured za
zaštitu i
spašavanje
Područni ured
Zagreb
Natječaj za retrospektivnu
izložbu povodom 20-te
obljetnice projekta
„Plastičnim čepovima do
skupih lijekova“
(Pužići, Lastavice,
Ivančice, Leptirići)
od 40
poslano
13
radova
veljača 2018. vrtić Udruga oboljelih
od leukemije i
limfoma
HUMANITARNE I DRUGE AKCIJE
Plastičnim čepovima do
skupih lijekova
(roditelji i djelatnici)
djelatnici
i roditelji 9. – mj. Zaprešić
Udruga oboljelih
od leukemije i
limfoma
Čakovec
Prikupljanje sredstava za
liječenje bolesnog
roditelja
djelatnici
i roditelji 9. mj. Vrtić Vrtić
I u mom srcu Vukovar
svijetli
(djeca i djelatnici)
389 17. 11. 2017. dvorište vrtića sve odgojne
skupine
11
Fašnički ples za osobu
oboljelu od cerebralne
paralize
djelatnici
i roditelji
02. mj. 2018. Dubravica
Udruga „Majčina krila“
i KUD „Mihovil Krušlin“
SIGURNOSNO - ZAŠTITNI KRAĆI PROGRAMI I AKTIVNOSTI
Roditelji i sigurnost djece
u cestovnom prometu
(Mravići, Pužići)
roditelja 9., mj.
na roditeljskim
sastancima
skupina u vrtiću
Policijska
postaja Zaprešić
(gdin. Ivica
Majsak i
Tomislav
Majcen)
Susret s prometnim
policajcem – 3 susreta
(Jaglaci, Noina lađa,
Mačići, Sunce, Pužići /
Ivančice, Leptirići /
Bubamare, Lastavice,
Bistrići)
67 11., 01. mj.
vrtić
sobe boravka i
polivalent
vrtić i Policijska
postaja Zaprešić
(gdin. Ivica
Majsak i Tomica
Majcen)
Djeca - pješaci u prometu
(Lavić Simba / Pužići,
obveznici Sunce / Ivančice
/ Bubamare / Lastavice/
Jaglaci, Noina lađa i
Mačići obveznici,
predškola /)
121 27. 03., 24.,
25. i 26. 04.
Dubravica
vrtić i Policijska
postaja Zaprešić
(gdin. Ivica
Majsak)
Posjet vatrogascima
(Lavić Simba) 25. 04.
Vrtić,
Dubravica odgojitelji
OSTALO
12
1.4. Organizacija rada u ljetnom razdoblju
U odnosu na zadovoljavanje potreba djece, odgojno-obrazovni rad i suradnju svih djelatnika
i roditelja naglasak je bio na:
pravovremenoj i točnoj razmjeni informacija o svim potrebama djece i roditelja te
dostupnosti svih bitnih podataka o djeci i roditeljima
kvalitetnom prijenosu informacija između odgojitelja te roditelja i odgojitelja
(pravovremeno obavješćivanje o promjenama u organizaciji rada u ljetnom razdoblju,
promjenama mjesta boravka djece, međusobno informiranje o djetetu, osiguravanje
odjeće, obuće, zaštitnih sredstava i drugih materijala za zdrav i ugodan boravak djeteta u
vrtiću i sl.)
dostupnost i primjenjivanje postojećih protokola
uvažavanje klimatskih uvjeta
briga o urednosti prostora i inventaru soba u kojima će se raditi
osiguravanju sigurnosti djece tijekom radova (centralni objekt)
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
2. 1. Osiguravanje materijalnih uvjeta za rad
U održavanju objekata Mokrička 59, Mokrička 57a i PO Dubravica nastojali smo
voditi brigu o prioritetima i hitnosti. Manje popravke riješavali smo odmah (zamjena
slavina, utičnica, wc daski, kvaka, cilindar bravica, farbanje garderoba....), a za veće zahvate
angažirali smo vanjske izvođače.
Od kapitalnih ulaganja imali smo obnovu starog dijela vrtića (uređenje 12 soba
dnevnog boravka – postavljanje novih parketa, bojanje zidova uljanom bojom), izmjenu
podova u hodnicima starog objekta, izmjenu stropova i rasvjetnih tijela u hodniku te
sanaciju parketa u dvorani. Također su sanirana i dva ulaza u starom dijelu vrtića,
rekonstruirana je plinska kotlovnica i ugrađeni su novi spremnici PTV na njoj. Od opreme
kupljen je frižider i plinski kotao za kuhinju u centralnom objektu.
Od donacija dobili smo:
13
- 14 krevetića od Bišćan d.o.o.
- stalke za bicikle, koševe za smeće, sanacija rupa na dvorištu od komunalnog
poduzeća Zaprešić d.o.o.
Kontinuirano ulažemo i u stručno usavršavanje djelatnika, stručnu literaturu, informatizaciju
i drugu opremu.
Nabavljali smo zaštitnu odjeću i obuću prema potrebi i mogućnostima. Kupili smo materijal
za izradu radnih kuta.
Sadašnjim stanjem objekata veoma smo zadovoljni, ali ćemo ih u skladu s mogućnostima
grada i vrtića stalno poboljšavati.
Tablica 6. Struktura osiguravanja materijalnih uvjeta rada s okvirnim iznosima za razdoblje
srpanj 2017. – srpanj 2018.
OPIS IZNOS
Izdatci za zaposlene 7.360.709,17
Službena putovanja 2.190,00
Naknade za prijevoz i rad na terenu 422.454,42
Seminari i stručni ispiti 16.625,65
Uredski materijal, materijal za čišćenje, higijenu i radna odjeća i obuća 96.953,64
Potrošni i didaktički materijal, didakta za opremanje skupina, stručna literatura 85.653,46
Namirnice 692.963,88
Energija 344.880,67
Materijal i dijelovi za održavanje – domari 51.995,73
Sitni inventar – suđe, posteljina, auto-gume i sl. 49.633,00
Usluge telefona i prijevozne usluge 40.108,00
Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 142.027,00
Tisak – oglasi 1.570,00
Komunalne usluge 134.855,00
Najam i zakupnine 0,00
Zdravstvene usluge 28.859,00
Autorski honorari, usluge odvjetnika i pravnih savjetnika 0,00
Usluge vještačenja i javnog bilježnika 0,00
14
OPIS IZNOS
Računalne usluge 0,00
Ostale usluge 11.868,00
Naknade članovima predst. i izvršnih tijela 17.760,00
Premije osiguranja 27.594,00
Reprezentacija 5.104,00
Tuzemne članarine 0,00
Ostali rashodi poslovanja 13.106,00
Usluge banaka 64,20
Zatezne kamate iz posl. Odnosa 0,00
Oprema za održavanje, hlađenje i zagrijavanje 0,00
Oprema , AV- oprema, dječji namještaj, knjige u knjižnici i druga oprema za djelatnost predškolskog odgoja 0,00
UKUPNO 9.546.975,35
2.2. Financiranje
2.2. Financiranje
Redoviti program roditeljima sufinanciraju gradovi i općine. Puna ekonomska cijena
za redoviti program iznosila je 1.830,00 kn. U Tablici 7 naveden je broj korisnika po
općinama, a u Tablici 8 sudjelovanje roditelja u ekonomskoj cijeni programa.
Tablica 7. Podaci o korisnicima programa u odnosu na prebivalište roditelja – redoviti s
predškolom
Jedinica lokalne uprave
i samouprave
Prosječan godišnji broj djece
Redoviti program Predškola Redoviti + predškola
Grad Zaprešić 525 10 535
Općina Kraljevec na Sutli 1 0 1
Općina Dubravica 30 0 30
15
Jedinica lokalne uprave
i samouprave
Prosječan godišnji broj djece
Redoviti program Predškola Redoviti + predškola
Općina Brdovec 9 0 9
Zagreb 3 0 3
Ukupno svi 568 10 578
Tablica 8. Sudjelovanje roditelja u punoj ekonomskoj cijeni prema svom prebivalištu
Grad
Zaprešić
Općina
Kraljevec
na Sutli
Općina
Dubravica
Općina
Brdovec Zagreb
595,00 915,00 845,00 720,00 595,00
3. NJEGA I SKRB ZA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE I RAST
DJECE
3.1. Posebne potrebe
Kao preduvjet za rad u području posebnih potreba bila je senzibilizacija za
individualne potrebe djece na čemu smo sustavno radili i ove pedagoške godine, i to putem:
planiranja (godišnjeg, višemjesečnog, tjednog i dnevnog) te provedbe
sadržaja koji promoviraju načela zaštite prava svakog djeteta,
inkluzije djece s teškoćama u razvoju
3.1.1. Identifikacija posebnih potreba
Za identifikaciju posebnih potreba korišteni su podaci iz više različitih izvora:
razgovora s roditeljima (pri upisu u vrtić i tijekom radne godine), inicijalnih intervjua,
16
dostupne medicinske i druge dokumentacije, opažanja djetetova ponašanja od strane
odgojitelja i stručnih suradnika, postojećih testova, upitnika, lista praćenja, suradnjom s
drugim ustanovama i individualnog rada s djecom. Nakon uvida u postojeću dokumentaciju
ili prepoznavanja posebnih potreba od strane odgojitelja, članovi stručnog tima su
opservirali djecu, procjenjivali razvojni status i testirali djecu ukoliko se ukazala potreba. Uz
pomoć psihologijskih mjernih instrumenata testirano je ukupno 26 djece. Od tog broja, 8-
ero djece upućeno je na detaljniju procjenu u specijalizirane ustanove.
U cilju što ranije identifikacije djece s posebnim potrebama potrebno je sustav i dalje
unaprjeđivati kako bi se kvalitetnije objedinili podaci o dječjem razvoju, a samim time i
omogućilo pravodobno reagiranje. Potrebno je veće i aktivnije senzibiliziranje i uključivanje
roditelja u proces identifikacije posebnih potreba, prevencije i rane intervencije. Posebnu
pažnju potrebno je posvetiti edukaciji i jačanju stručne kompentencije odgojitelja i
asistenata, poticanju suradničkog odnosa i jasnom definiranju uloga pojedinih članova
odgojno- obrazovnog procesa u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju. Kako bi taj sustav
unaprijedili, ove pedagoške godine izrađena su dva nova protokola/naputka koji su
integrirani u dosadašnje vrtićke protokole:
1.Protokol postupanja u procesu inkluzije djeteta s teškoćama u razvoju
2.Uloge i zadaće odgojitelja, članova stručnog tima, osobnih pomagača,
ravnatelja – tijekom opservaciskog perioda te kod podrške i praćenja djetetovog
razvoja
Potrebno je i dalje ustrajati u stvaranju kvalitetnije i intenzivnije suradnje sa
stručnjacima iz vanjskih ustanova kako bi proces rane intervencije bio što obuhvatniji i
kvalitetniji. Uz roditelje djece s posebnim potrebama, potrebno je više pažnje posvetiti
senzibiliziranju djece, ali i drugih roditelja iz skupine. Identifikacija posebnih potreba u što
ranijoj dobi, pravodobno reagiranje i poduzimanje potrebnih mjera te ostvarivanje što
kvalitetnije zaposlenika vrtića, roditelja i stručnjaka iz vanjskih ustanova ostaje cilj i u
budućnosti.
17
● Identifikacija darovite djece
Identifikacija darovite djece provodila se tijekom cijele pedagoške godine, a procesom
identifikacije obuhvaćena su djeca od 5 godine do polaska u školu. Dijagnostika
potencijalno darovite djece provodi se uz pomoć posebno osmišljenog postupka ientifikacije
i prilagođenog instrumentarija. Postupak identifikacije uključuje razgovore s odgojiteljima o
uočenim sposobnostima, interesima, motivaciji, kreativnosti i obilježjima ličnosti djece kao
i pristupu pojedinim aktivnostima i zadacima, načinu rješavanja zadataka i različitim
uracima. Podaci prikupljeni od odgojitelja dopunjuju se podacima iz Liste za opažanje
ponašanja svojstvenih bistrom i darovitom djetetu, te podacima dobivenima psihologijskim
testiranjem, pri čemu se koriste Progresivne matrice u boji, Urban-Jellen test, zadaci iz
priručnika „Možeš i drukcije“ te različite „Smart games“. Prilikom identifikacije važni su i
podaci dobiveni od roditelja. Ove pedagoške godine 4 djece identificirano je kao
potencijalno darovito te je usmjereno ne radionice za darovitu djecu koje provodi Centar za
mladež u Zaprešiću.
Posebne potrebe
Febrilne konvulzije 6
Afebrilne konvulzije 3
Epilepsija 1
Astma 2
Alergije (nutritivne) 27
Oštećenja vida 3
Dijabetes 1
Bolesti urogenitalnog trakta 1
Bolesti gastrointestinalnog trakta 2
Motoričke smetnje 9
Zaostajanje u psihofizičkom razvoju 8
Potencijalna darovitost 4
Poremećaji iz autističnog spektra 5
Odstupanja u ponašanju i socio-emocionalnoj zrelosti 25
18
o Motorički nemir i/ili distraktibilnost, Neposlušnost,
Verbalna i/ili fizička agresija, Emocionalne teškoće,
Ostala rizična ponašanja 15
Specifična obiteljska situacija 9
o Samohrani/Razvedeni roditelj,
Smrt i/ili teška bolest užeg člana obitelji,
Pristup u radu s djecom u vrtiću je bio određen prema prirodi posebne potrebe.
Nastojali smo osigurati:
važne informacije svim osobama uključenim u rad s djetetom,
specifična sredstva i aktivnosti za učinkovit rad,
stručnu pomoć i podršku,
stručnu literaturu i prisustvo drugim oblicima stručnog usavršavanja vezanog uz
posebne potrebe.
Poduzeti koraci:
1. individualizirano planiranje i vrednovanje rada u vrtićkoj ili skupini predškole
usklađeno s djetetovim specifičnostima (u sklopu orijentacijskog periodičnog
planiranja)
2. timsko praćenje, uz uključivanje roditelja i informiranje s vanjskim institucijama
(dosjei djece)
3. individualiziran pristup unutar skupine, dodatni individualni rad (u skladu s
mogućnostima)
4. izrada individualiziranog plana rada za pojedinu djecu
5. konzultacije, odnosno savjetodavni rad s roditeljima
6. upućivanje roditelja na suradnju s institucijama izvan Vrtića
7. suradnja s vanjskim institucijama – razmjena informacija, edukacija, savjetovanje,
planiranje
19
Vezano uz probleme djece sa zdravstvenim teškoćama i specifičnostima, prilagodbu
prehrane, stručne savjete i osiguravanje potrebnih uvjeta maksimalno se angažirala
zdravstvena voditeljica.
Uz prolazne i trajne posebne potrebe, te njihove specifične manifestacije, za rad s
odgojiteljicama, roditeljima i asistentima, pisanje IOOP-a, suradnju s vanjskim ustanovama,
osobito se angažirala psihologinja.
Oko problematike jezično – govornog razvoja te razvoja vještina usko vezanih za
jezično – govorne sposobnosti (npr. predčitačke i grafomotoričke vještine) osobito se
angažirala logopedinja savjetodavnim i izravnim individualnim radom.
Oko probleamtike djece s teškoćama u razvoju, njihovog praćenje, pisanja i provedbe
IOOP-a, suradnje s roditeljima i vanjskim ustanovama osobito se angažirala defektologinja.
Zajedničko rješenje složenih problema tražilo se i u dogovoru ravnateljice i stručnog
tima – pedagoginja, psihologinja, glavna medicinska sestra, logopedinja, defektologinja, a
prema potrebi proširenog odgajateljicama skupine i drugim djelatnicima, roditeljima djece, a
sve u cilju stvaranja optimalnog okruženja tijekom djetetova boravka u vrtiću.
I u ovom području pokazala se izuzetna važnost timskog rada. U rješavanju problema
surađivali su roditelji, odgojiteljice, članovi stručnog tima, drugi radnici Vrtića, te razni
vanjski suradnici.
Poštivanje posebnih potreba i maksimalno moguća individualizacija pristupa
ostaje naša zadaća i za ubuduće. Ostvarenje ove zadaće bitno nam otežavaju postojeći
pedagoški normativi, broj dolazeće djece u skupinama tijekom godine te materijalni
uvjeti.
3.1.2. CAP program
Praćenje i rad na posebnim potrebama odražava se i kroz provedbu CAP programa
(Child Assault Prevention), odnosno programa prevencije zlostavljanja djece. CAP program,
u organizaciji Udruge roditelja “Korak po korak”, namijenjen je djeci školskim
obveznicima, a sastoji se od prikazivanja 4 igrokaza kroz dvije radionice za svaku skupinu
djece. Radionice se uobičajeno provode tijekom studenog i prosinca. Cilj CAP programa je
naučiti djecu prepoznati zlostavljanje i podučiti načinima učinkovitog suočavanja,
prevencije i obrane od zlostavljanja.
20
Radionice za djecu vode oni koji su educirani za njihovo provođenje: psiholog
logopedinja, zdravstvena voditeljica i četiri odgajateljice. S obzirom na specifičnu situaciju
u kojoj se našao CAP tim, a prije svega se odnosi na odsustvo pojedinih članova CAP tima,
ove pedagoške godine nisu se provodile CAP radionice zbog nemogućnosti organizacije
provedbe programa usljed malog broja članova CAP tima.
3.1.3. Prilagodba na vrtić
Ukupno je upisano u natječaju 120 dijece (105 u redoviti 10-satni program i 15 u
program predškole). Naknadno je, u periodu od rujna 2017. do svibnja 2018.
godine upisano je 32 nove djece (31 u redoviti 10-satni program, a 1 u program
predškole).
Formirane su četiri potpuno nove jasličke skupine, dok su ostale skupine
popunjavane prema normativima za svoju kronološku dob
Od ukupno 25 odgojnih skupina imali smo novoupisanu djecu u 22 odgojne
skupine pa time i pojačane napore u tim skupinama za osiguravanje kvalitetnih
uvjeta za što bezbolniju prilagodbu
Prije ulaska u skupine roditelji su imali prilike saznati o karakteristikama i važnosti
razdoblja prilagodbe na prvom roditeljskom sastanku još u lipnju 2017. te putem
letaka, plakata i razgovora s članicama stručnog tima
Odgojiteljice su održavale konzultacije s roditeljima novoupisane djece vezano uz
tijek prilagodbe
Praćenje tijeka prilagodbe
Temeljne zadaće u procesu prilagodbe djece na vrtić su priprema odgajatelja, roditelja i
same novoprimljene djece na razdoblje prilagodbe.
U praćenje prilagodbe uključene su odgojiteljice, roditelji i članovi stručnog tima.
S obzirom na specifičnost organizacije rada početkom pedagoške godine 2017./2018., u
vrtiću tijekom rujna nije bio prisutan psiholog te su specifičnosti vezane uz tijek prilagodbe i
21
svakodnevna događanja u skupini bilježile odgajateljice u Pedagošku dokumentaciju
odgojno-obrazovne skupine.
Smjernice za održavanje kvalitete procesa prilagodbe djece:
informiranje odgajatelja o specifičnostima i potrebama svakog novoupisanog
djeteta. Razmjena informacija među članovima stručnog tima, provođenje
inicijalnog intervjua, dobivanje informacija od roditelja
suradnja s roditeljima u cilju upoznavanja roditelja s procesom prilagodbe djece
na vrtić, mogućim reakcijama djece i upute roditeljima kako treba reagirati da bi
se djeca što prije i bezbolnije prilagodila na vrtić
poticanje roditelja na osiguravanje slobodnog vremena u vrijeme polaska djeteta u
vrtić prvih 15 dana prilagodbe ili duže (u slučaju potrebe)
sastavljanje optimalnog rasporeda dolaska nove djece u skupine na prilagodbu
ovisno o dobi djece, staroj ili novoj skupini te potrebi svakog pojedinog djeteta
praćenje i uvid u korištenje dostavljenih podataka o djeci u skupinama, posebno
za djecu s posebnim potrebama (vezano uz prehranu, alergije i sl.)
rad obiju odgajatelja u jutarnjoj smjeni tijekom prvih tjedana prilagodbe u novim
skupinama
pravovremeno prenošenje važnih informacija roditeljima u pismenoj i usmenoj
formi (letci, obavijesti i plakati)
grupni roditeljski sastanak za sve roditelje novoupisane djece održan je u lipnju, a
njegove zadaće su bile: upoznavanje novih roditelja s radom i programom vrtića,
međusobnim pravima i obvezama, važnost osiguravanja kvalitete i karakteristike
procesa prilagodbe u jaslicama/vrtiću, informacije o bitnim zdravstvenim
aspektima rada u vrtiću
organiziranje roditeljskih sastanaka u rujnu, posebno u svakoj skupini s ciljem
pružanja grupne podrške prvih dana boravka djece u vrtiću. Upoznavanje s
psihofizičkim karakteristikama razvoja djece određene dobi, specifičnostima
vezanim uz ponašanje djece jasličke dobi (griženje, prkos i inat, potrebe za
prijelaznim objektima)
22
radionica na samom početku pedagoške godine za odgojitelje koji će raditi u
novim skupinama. Kako organizirati socijalni i materijalni kontekst u svrhu
olakšavanja prilagodbe na vrtić. Na koje postupke vezano uz higijenu i njegu
obratiti posebnu pažnju.
3.1.4. Procjena spremnosti djece za polazak u školu
Tijekom ove pedagoške godine vrtić je polazilo ukupno 142 djece – školskih
obveznika u redovnom 10-satnom programu te 16 djece u programu predškole. Na početku
pedagoške godine pedagoginja, logopedinja i psihologinja su zajedničkim radnim dogovorm
s odgajateljima skupina u kojima su školski obveznici informirale odgajatelje o aspektima
dječje spremnosti za školu, načinima poticanja te spremnosti, ali i detaljima oko provođenja
psihologijskog testiranja u svrhu procjene spremnosti za školu.
Prije upisa u prvi razred provedeno je testiranje spremnosti djece za polazak u školu.
Tijekom siječnja, veljače i ožujka provedeno je psihologijsko testiranje sve djece školskih
obveznika. Testom spremnosti za školu (TSŠ), koji ispituje različite konstrukte prediktivne
za uspješnost u prvom razredu osnovne škole, poput grafomotorike, vizualne percepcije,
okulomotorne koordinacije, numeričkog rezoniranja te poznavanja činjenica. Nakon
testiranja održane su konzultacije s odgojiteljicama na kojima su razmjenjene informacije
vezane uz rezultate testiranja i funkcioniranje djece u skupini. Prema potrebi, održane su i
konzultacije s roditeljima na kojima su im preneseni rezultati testiranja te dane smjernice i
materijali s aktivnostima za poticanje vještina spremnosti za školu koje su se pokazale
nedovoljno razvijenima. Ove preporuke donesene su na temelju poznavanja djeteta od strane
odgajatelja, psihologijskog testiranja u vrtiću, dodatnih informacija o djetetu od strane
roditelja te su primarno služila kao povratna informacija roditeljima i odgajateljima o
trenutnoj spremnosti djeteta za školu te potrebi dodatnog poticanja pojedinih područja u
odgojnoj skupini, ali i izvan vrtića. Održano je ukupno 5 konzultacija s roditeljima na temu
spremnosti za školu-.
Na zahtjev roditelja, izdano je pet psihologijskih mišljenja o spremnosti za školu.
I ove godine je radionicaza roditelje i djecu „Mala škola za veliku školu”. Radionicu su
vodile defektologinja, pedagoginja, logopedinja, psihologinja i odgojiteljicekoje koje rade u
predškolskim skupinama. Ciljevi radionice bili su: predstaviti roditeljima aktivnosti
23
poticajne za razvoj vještina spremnosti za školu i potaknuti ih da neke od tih aktivnosti
provode kod kuće. Radionica je provedena u ožujku, a na njoj je sudjelovalo 15 roditelja s
djecom.
3.2. Zdrava prehrana
Pravilna i zdrava prehrana planirana je prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i
pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (članak 18.stavak 1. i 3. Zakona o predškolskom
odgoju i naobrazbi). Jelovnici i normativi koje primjenjujemo u praksi proizašli su iz
priručnika „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtićima.”
Prilikom izrade jelovnika ostvarivala se suradnja s Dječjim vrtićem Maslačak. Poteškoće je
povremeno stvarala dotrajala oprema u kuhinji, konkretno kotao. U mjesecu prosincu
nabavljen je novi kotao te smo time dodatno unaprijedili sam proces pripreme naših obroka.
Planirajući jelovnike vodila se briga o:
prehrambenim potrebama djece za energijom, hranjivim tvarima, vitaminima
i mineralima potrebnim za normalan rast i razvoj djeteta
socijalnom i razvojnom aspektu hranjenja primjerenog dobi djeteta kao što su
razvoj motorike, stjecanje prehrambenih navika itd.
mogućnosti prevencije patoloških stanja i kroničnih bolesti
posebnim prehrambenim potrebama
Kod planiranja jelovnika koristili smo glavne skupine namirnica: žitarice i
proizvode od žitarica, voće i povrće (uglavnom sezonsko), meso, mesne prerađevine, jaja
i mahunarke, masnoće, šećer, soli i napitke (voda, voćni sokovi, čaj). U potpunosti smo
izbacili umjetne sokove s konzervansima. Uvažavali smo posebnosti jasličke dobi djece
te smo prilagođavali jelovniik njihovim navikama i potrebama. Veliki broj nutritivnih
alergija i posebnosti u prehrani, zahtijevao je posebni angažman kuharica, odgojiteljica,
zdravstvene voditeljice i roditelja.
U vrtićkoj kuhinji implementiran je HACCP sustav te prema preporuci nadležnih institucija
uzorkovanja hrane i mikrobiološki brisevi rađeni su prema planu uzorkovanja:
mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora
u centralnoj kuhinj - 10 brisova/otisaka 2 x godišnje
mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora
u čajnoj kuhinji Mokrička 57a - 5 brisova/otisaka 2 x godišnje
mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora
u čajnoj kuhinji, područni objekat, Dubravica - 5 brisova/otisaka 2 x godišnje
24
ispitivanje mikrobiološke ispravnosti uzorka hrane - 4 puta godišnje po 2 uzorka
ispitivanje kalorijske vrijednosti i protektivnog sastava obroka hrane - 1 uzorak 3
x godišnje
ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju centralna kuhinja 1x
godišnje
ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u čajnoj kuhinji,
područni objekat, Dubravica 1 x godišnje
Rezultati obavljenih analiza obroka gotove hrane što se tiče kalorijske vrijednosti
i protektivnog sastava te mikrobiološke ispravnosti prema preporučenim normativima bili
su dobri.
Odgojiteljske procjene pokazuju da su djeca samostalna (sukladno dobi) u
zadovoljavanju potreba za jelom i pićem.
3.3. Boravak na zrak
Zajednička organizacija boravka na zraku od strane stručnog tima i odgojitelja bila je dobra.
Pronalazili su se novi prostori za boravak na zraku da bi se rasteretio prostor unutar dva
objekta.
Tijekom čitave godine vodila se velika briga da bi prostor bio siguran i udovoljavao
higijenskim uvjetima boravka na zraku:
* svakodnevno čišćenje i pripremanje vanjskog prostora za boravak djece na zraku
* uklanjanje opasnih predmeta s vrtićkog dvorišta
* zaključavanje vrata ograde vrtića i terase
* pravovremeno otklanjanje opasnih nedostataka (sprave, ograda)
Boravak na zraku planiran je svakodnevno i usklađivan s vremenskim prilikama i
specifičnim potrebama skupine, pri čemu se vodila posebna briga da su djeca
odgovarajuće odjevena.
25
Skupne odlaske u prirodu ostvarili smo na nivou skupina, poštujući sigurnosne
kriterije (odlasci u bližu okolicu Vrtića).
3. 4. Odgojno-zdravstveni programi
Za godinu 2017./2018.planirana su 3 odgojno- zdravstvena programa: klizanje,plivanje i
rolanje.
Program škole rolanja odvijao se u prostoru sportskog centra Kuna, Jozefa Antalla bb,
Zagreb (kod klizališta Velesajam). Trajao je 5 radnih dana, od 16. do 20.10.2017. godine.
Obuhvaćeno je 11 skupina:Suncokreti, Jaglaci, Noina lađa, Mačići, Sunce, Pužići, Ivančice,
Leptirići, Bubamare, Lastavice, Lavić Simba. Za školu rolanja prijavilo se 90 djece, 6 ih je
zbog bolesti odustalo. Djeca su išla u dvije grupe.
Program klizanja koji je bio dogovoren u suradnji s Sportskim društvom rekreacije Rolica,
sa sjedištem u Zagrebu, Dragutina Golika 34. Djeca su odlazila na klizalište koje je bilo
postavljeno u Zaprešiću. Pojam pohađanja programa škole klizanja podrazumijevao je
organizaciju i provođenje treninga u trajanju od 9 termina po 45 minuta pod vodstvom
stručnih voditelja, kineziologa.
Program se provodio svaki radni dan od 4.12.-15.12.2017. g. od 9.00 - 12.00 sati po
grupama:
1.grupa 9.00 – 9.45 sati, 2.grupa 10. - 10.45 sati i 3.grupa 11.00. - 11.45 sati. Obzirom da je
klizalište na otvorenome, u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta sat se odgađao za
slijedeći radni dan.
Na klizanje su išla djeca predškolskih skupina te djeca predškolci iz mješovotoh
skupina:Sunce, Pužići, Ivančice, Leptirići, Noina lađa, Lastavice i Bubamare. Prijavljeno je
115 djece iz 7 odgojnih skupina, 6 djece je odustalo.Programu klizanja prisustvovalo je 109
djece.
Odgojno - zdravstveni program obuke neplivača smo realizirali u Tuheljskim toplicama u
vremenu od 05. do 16.03.2018. godine (10 dana) u suradnji sa Plivačkim klubom "Olimp“.
Za obuku neplivača prijavljeno je 118 djece iz 9 skupina. Programom smo obuhvatili djecu
predškolskih skupina te djecu predškolce iz mješovitih skupina.Do polaska i u tijeku obuke
neplivača odustalo je 10 djece.
Izvešće o održanoj obuci neplivača:
Provjera polaznika obuke izvršena je 16.03.2018.
26
Proveri je pristupilo 90 djece iz 9 skupina (8 djece je odustalo od obuke plivanja, 10
djece nije redovito pohađalo školu plivanja a 10 djece nije pristupilo polaganju koje je
bilo zadnji dan).
REZULTATI OBUKE NEPLIVAČA:
Plivač 76
Plutač 8
Nisu uspješno svladali 6
3. 5. Praćenje zdravlja i psihofizičkog razvoja djece
3.5.1. Zdravstveno praćenje
Pobol djece
Tijekom godine 2017./2018. prikupljeno je i obrađeno ukupno 1200 liječničkih
ispričnica. Od toga:
Mokrička 59. 720 ispričnica
Mokrička 57a. 412 ispričnica
PO Dubravica 68 ispričnica.
U Tablici 10. navedeni su podaci o pobolu djece po mjesecima.
27
Tablica 10. Pobol djece po mjesecima (bez obzira na dijagnozu)
IX. X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.
Mokrička
59 i 57a
96 118 120 107 148 179 147 98 96 21
Dubravica
5
11 9 1 8 17 9 2 2 4
UKUPNO: 101 129 129 108 156 196 156 100 98 25
Tablica 11. Pobol djece prema knjizi evidencije bolesti i cijepljenosti djece (prema
dijagnozama)
Dijagnoza Broj bolesne djece
Zarazne bolesti A00 – B99 208
Bolesti živčanog sustava G00 – J99 2
Bolesti dišnog sustava J00 – H99 558
Bolesti oka i uha H00 – H95 140
Bolesti probavnog sustava K00 – K93 21
Ostalo 271
28
Ozljede
Ove godine imali smo 16 ozljeda djece u vrtiću.
Broj ozljeda prema mjestu gdje su se dogodile:
soba dnevnog boravka 7
kupaona 2
hodnik 1
dvorište vrtića 5
klizalište Zaprešić 1
Lakše ozljede zbrinute su u vrtiću (zdravstvena voditeljica i odgojiteljice). Teže
ozljede (prijelom ruke na klizalištu) zbrinute su trenutno na klizalištu potom je dijete
upućeno u DZ.
I ove pedagoške godine vodi se Zapisnik o ozljedi u DV Vrtuljak koji nam se
pokazao jako korisnim. Na jednom mjestu imamo sve potrebne informacije. Dogovorili smo
se da će odgajatelji nakon zbrinjavanja ozljede ispuniti zapisnik koji zdravstvena voditeljica
fotokopira te original uzima sebi a kopiju predaje odgajateljima u skupini.
Tijekom radne godine suradnja s pedijatricama Doma zdravlja u Zaprešiću i ostalim
odabranim liječnicima naših korisnika bila je jako dobra, uvijek su spremni primiti dijete i
pregledati ga bez obzira radi li se o njihovom pacijentu ili o pacijentu drugih liječnika.
Epidemiološke indikacije
Tjekom cijele godine suradnja s epidemiološkom službom u Zaprešiću odvijala se
kvalitetno i kontinuirano. Zdravstvena voditeljica prema svom programu rada redovito je
odlazila u epidemiološku službu te se konzultirala s epidemiologicom o stanju u Vrtiću i o
mjerama koje treba poduzimati u posebnim situacijama. Ove godine nije bilo potrebe za
izvanrednim akcijama.
29
3.5.3. Logopedsko praćenje i tretman
Logopedska trijaža
Početkom pedagoške godine provedena je logopedska trijaža kod djece starije od 4
godine.
Kod školskih obveznika ispitana je sposobnost fonološke svjesnosti i obrade
(glasovna analiza i sinteza)
Jezično – govorni razvoj djece mlađe od 4 g. praćen je prvenstveno prikupljanjem
usmenih i pismenih informacija od odgojitelja i roditelja (konzultacije) te opservacijom
pojedinog djeteta u skupini.
Na temelju dijagnostičkih nalaza pojedine djece i opservacijom ponašanja pojedine
djece u skupini, u suradnji sa stručnim timom evidentirana su djeca kod kojih je odstupanje
u jezično – govornom razvoju jedan od simptoma kompleksnijih poremećaja, tj. dijagnoza.
Instrumentarij
Od standardiziranih testova prilikom trijaže korišten je ‘’Test artikulacije’’ Dušanke Vuletić.
Uz njega su korišteni ostali dostupni tiskani, slikovni i didaktički materijali organizirani
kako bi poslužili u svrhu ispitivanja jezično – govornog statusa i uz njega vezanih vještina.
Osim toga korišten je i ‘’Reynell’’ test za ispitivanje jezičnog razumijevanja.
Logopedska dokumentacija
Nakon trijaže, sastavljen je popis djece s jezično – govornim teškoćama sistematiziran s
obzirom na dob djeteta i pripadajuću odgojnu skupinu.
Za svako dijete s kojim je provođen logopedski tretman, u dokumentaciji postoji dosje uz
priložene eventualne nalaze logopeda i ostalih stručnjaka iz vanjskih ustanova.
Postupci nakon trijaže
Obavljeni su savjetodavni razgovori s odgojiteljima i roditeljima u vezi uključivanja
djeteta u logopedski tretman.
Roditelji su pozvani na suradnju i upućeni kako poticati jezično – govorni razvoj i
doprinjeti saniranju ili ublažavanju postojeće teškoće kod djeteta.
Kod pojedinih slučajeva ( 8 ) roditelji su upućeni na daljnju specijalističko -
dijagnostičku obradu
Edukacija i informiranje roditelja
30
Edukacija i informiranje vrši se putem pisanih obavijesti, edukativnih tekstova i
letaka s logopedskom tematikom te na individualnim konzultacijama.
Upoznavanje roditelja s ulogom logopeda i sistemom logopedskog rada u vrtiću vrši
se na plenarnom roditeljskom satanku.
Logopedski tretman
Napravljen je popis djece za logopedske vježbe prema određenim kriterijima kao što su: dob
djeteta, vrsta teškoće i zainteresiranost roditelja za suradnju.
Logopedske vježbe za svako uključeno dijete provođene su jednom ili dva puta tjedno
(ovisno o individualnim potrebama djeteta)
Djeca koja nisu uključena u kontinuirani logopedski tretman povremeno su praćena te se
nalaze se na listi čekanja ili su upućena na tretman van ustanove.
Statistički podaci
U pedagoškoj godini 2017./'18. identificirano je 93 djece s jezično – govornim teškoćama
raznih vrsta, stupnjeva i uzroka.
Zastupljenost s obzirom na vrstu jezično – govornog poremećaja:
Artikulacijski i fonološki poremećaji (različith uzroka i vrsta) utvrđeni su kod 73 djece.
Jezične teškoće (zakašnjeli ili usporen razvoj jezika, razvojne disfazije, specifične jezične
teškoće) utvrđene su kod 15 djece.
Poremećaji ritma i tempa govora (mucanje, brzopletost) utvrđeni su kod 5 djece.
U DV ‘’Vrtuljak’’ integrirano je 7 djece sa specifičnim dijagnozama (komunikacijski
poremećaji, mentalne retardacije, motorička oštećenja) kod kojih se poteškoće na području
jezično – govorne komunikacije pojavljuju kao dio kliničke slike.
U kontinuirani logopedski tretman u vrtiću bilo je uključeno 41 dijete. Kriteriji za uključenje
u tretman bili su dob djeteta, hitnost reagiranja s obzirom na teškoću koju dijete ima te
zainteresiranost roditelja.
Ostala djeca bila su u praćenju što znači da se prati njihov jezično - govorni razvoj (od
strane logopeda i odgojitelja).
31
Neki roditelji su se umjesto praćenja djeteta u vrtiću odlučili za logoterapiju van vrtića (19):
privatno (uglavnom je to bio nastavak već započetog tretmana), u SUVAG ili neku drugu
specijaliziranu ustanovu zbog svojih specifičnih problema.
3.5.4. Defektološko praćenje i tretman
Rad s djecom s TUR-u obuhvaćao je opservciju djeteta, procijenu djetetovog
razvojnog statusa, pisanje Individualiziranog odgojno-obrazovnog plana, individualni rad s
djecom i pružanje podrške odgajateljima u procesu inkluzije i roditeljima djece s TUR-u., te
rad s osobnim asistentima.
podaci o djeci s teškoćama u razvoju prikupljeni su uvidom u dosjee djece,
pedagošku dokumentaciju, u suradnji s psihologinjom, te usmenim prikupljanjem
informacija od odgojitelja i roditelja (konzultacije)
defektološkim praćenjem obuhvaćena su sva djeca s teškoćama u razvoju
na temelju dijagnostičkih nalaza pojedine djece, opservacijom funkcioniranja djece s
teškoćama u razvoju u skupini te u razgovoru s odgojiteljima otkrivena su djeca koja
imaju odstupanja:
na području spoznajnog razvoja (intelektualne teškoće),
razvoja fine i grube motorike, grafomotorike
teškoća u socijalizaciji i komunikaciji (slabo razumijevanje datih uputa,
komunikacijske teškoće i poremećaj iz spektra autizma)
djeca sa teškoćama na području senzorne integracije
Izvori podataka za defektološko praćenje
Podaci o djeci s teškoćama u razvoju prikupljeni su prilikom razgovora s
odgojiteljima i roditeljima, uvidom u pedagošku dokumentaciju, na temelju opservacije
djetetovog fukcioniranja u grupi, prillikom individualnog rada s djecom te u suradnji s
ostalim članovima stručnog tima. Od instrumentarija su korištene Opservacijske liste iz
Programa odgoja, naobrazbe i skrbi za djecu s umjerenim, težim i teškim intelektualnim
teškoćama i Razvojna mapa djetetovog razvoja. Korišteni instrumentarij je nestandardiziran,
a temelji se na procijeni razvojnog statusa djeteta i koliko su odstupanja na području razvoja
spoznaje, grube i fine motorike, komunikacije (receptivne i ekspresivne) i emocionalno-
socijalnog razvoja, s obzirom na kronološku dob djeteta. Uz te testove korišteni su i svi
dostupni didaktički materijali organizirani kako bi poslužili u svrhu ispitivanja razvojnog
statusa djeteta.
Defektološki tretman
Defektološki tretman je obuhvaćao:
individualni rad s djecom s teškoćama u razvoju
rad s roditeljima
pomoć odgojiteljima u integraciji djeteta s teškoćama u razvoju u skupinu
rad s asistentima djece s teškoćama u razvoju
32
S obzirom na veliki broj detektirane djece s TUR-u, te s obzirom da je defektologinja
zaposlenau DV samo na pola radnog vremena, nije bilo moguće svu djecu uključiti u
kontinuirani defektološki tretman.
Napravljen je popis djece prema određenim prioritetima kao što su vrsta teškoće i
zainteresiranost roditelja na suradnju.
U suradnji s odgojiteljima, asistentima i roditeljima postavljeni su ciljevi IOOP-a koji su
trebali biti evaluirani i revidirani svaka tri mjeseca, ali su na kraju, zbog nedostatka
vremena, bili evaluirani na kraju pedagoške godine. Ovdje i dalje postoji prostor za
poboljšanje u smislu praćenja djetetovog razvoja u korelaciji s IOOP-om, te u postavljannu
jasnijih i kratkoročnijih ciljeva koji bi se onda vrednovali i revidirali na tromjesečnoj razini.
Aktivnosti u IOOP-u su bile uglavnom usmjerene na razvoj samostalnosti (prilikom jela,
oblačenja i svlačenja, obavljanja osobne higijene), razvoj svijesti o vlastitom tijelu,
sposobnosti diskriminacije, upoznavanje uže i šire okoline, grube i fine motorike. Poseban
se naglasak stavljao na razvoj komunikacijskih i socijalizacijskih vještina kod djece s
poremećajima iz spektra autizma.
Obavljeni su savjetodavni radovi s roditeljima u vezi uključivanja njihove djece u
defektološki tretman. Roditelji su upućeni kako poticati razvoj pojedinih razvojnih područja
kod kuće. Stručni tim je dao roditeljima na uvid Individualizirani odgojno-obrazovni plan, te
je upoznao roditelje sa ciljevima i dao upute kako da potiču razvoj pojedinog područja.
Kod određenih broja slučajeva roditelji su upućeni na specijalističko-dijagnostičku
obradu u specijalizirane ustanove.
Pomoć odgajateljima u integraciji djece s teškoćama u razvoju bila je kontinuirana i
kada se god za to ukazala potreba i to u obliku individualnih konzultacija, pružanju pomoći i
podrške odgojiteljima u planiranju i provođenju strategija u radu s djetetom s teškoćom u
razvoju. Individualni dogovori bili su vezani uz specifičnist pojedine TUR-u,, te načinu
prilagodbe prostora skupine, didaktičkih sredstava i pomagala, kako bi djetetu s TUR-u
boravak u skupini prošao što ugodnije i bezbolnije i kako bi od toga imali najviše koristi
kako dijete s TUR-u, tako i ostala djeca. Nastojao je senzibilizirati odgajitelje i pružiti im
podršku u rad s djecom s TUR-u, te pružiti pomoć i podršku u prilagodbi aktivnosti
razvojnim potrebama djeteta. U suradnji s odgojiteljima napravljeni su IOOP-i za djecu s
TUR-u, te evaluacija istih
Ove pedagoške godine u DV Vrtuljak je bilo zaposleno 6-ero asistenata na 4 sata.
Rad s asistentima djece s teškoćama u razvoju odvijao se kontinuirano tijekom polugodišta i
prilikom toga asistenti su bili upoznati sa specifičnom poteškoćom pojedinog djeteta,
upućeni u metode i postupake rada specifične za rad s djecom s određenom vrstom teškoće i
načinom prilagodbe didaktičkih sredstava i pomagala. Problematika vezana uz asistente je
da se zapošljavaju iz redova studenata, nisu uvijek odgovarajuće struke i često se mjenjaju.
Na taj način se pronašlo djelomično riješenje za djecu s TUR u DV jer i dalje ostaje
problematika da su osobni asistenti uglavnom osigurani za djecu sa komunikacijskim
teškoćama (4-ero asistenata), višestruke teškoće (1 asistent). Problem u nepokrivenosti
asistentima ostaju djeca s lakšim teškoćama u razvoju koja zbog teškoća samoregulacije,
33
motoričkog planiranja, te impulzivnosti imaju poteškoće u savladavanju redovnog programa
predškolskog odgoja i obrazovanja.
Dokumentacija
Za svako evidentirano dijete s teškoćom u razvoju u defektološkoj dokumentaciji
postoji individualni dosje djeteta s teškoćom u razvoju uz priložene eventualne nalaze
ostalih stručnjaka iz vanjskih ustanova.
Statistički podaci
Tijekom godine opservirano je 41 dijete s teškoćom u razvoju.
Od ukupno 41 opservirane djece, u kontinuiraoi defektološko praćenje i tretman u
vrtiću bilo je uključeno 20-ero djece (tokom godine ili u određenom dijelu godine, ovisno
o potrebi i napretku djeteta). Djeca s teškoćama fne motorike i grafomotorike uzimana su
u defektološki tretman povremeno radi kontinuiranog praćenja njihovog napredka.
Nekoliko djece je imalo ptrebu za pojačanim individualnim radom na području
spoznajnog razvoja i roditelji su dobili pisane i usmene upute za rad kod kuće, te su
također u kontinuiranom praćenju. Kontinuirano se prati i funkcioniranje djece s
teškoćama u razvoju u skupini (od strane defektolog, psihologa i odgojitelja). Kriteriji za
uključenje u tretman su vrsta djetetove teškoće, hitnost reagiranja s obzirom na teškoću
koju dijete ima te zainteresiranost roditelja. Nakon opservacije, a radi nužnosti
prikupljanja daljnjih podataka o djetetu, u suradnji s roditeljima i psihologinjom 8-ero
djece je poslano na daljnje specijalističke obrade izvan vrtića. Nekoj djeci je s obzirom
na specifičnost njihove teškoće, uz tretaman defektologa u vrtiću bio potreban i
defektološki tretman izvan vrtića te su na terapije išli i u specijalizirane ustanove izvan
vrtića (Kabinet za razvojnu podršku Korneo, Specijalna bolnica Goljak, Centar za odgoj i
obrazovanje Vinko Bek).
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
4. 1. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u redovitom desetosatnom programu
Razvojne zadaće odgojno-obrazovnog rada ostvarivale su se integrirano kroz četiri
područja:
a. tjelesnog i psihomotornog razvoja
b. socio-emocionalnog razvoja i razvoja ličnosti
c. spoznajnog razvoja
d. govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva
34
Planovi rada bili su usmjereni na čitavu skupinu i pojedinu djecu, a ostvarivali su se i
individualni programi za 9 djece.
Smjenske radionice planiranja održane su za pet planskih razdoblja:
I. rujan – na Odgojiteljskom vijeću 31. 08. 2017.
II. listopad – prosinac – 2 radionice 19. i 20. 09. 2017.
III. siječanj – ožujak – na 2 radionice planiranja 11. i 12. 12. 2017.
IV. travanj – lipanj – na 2 radionice planiranja 21. i 22. 03. 2018.
V. srpanj – kolovoz. – na 2 radionice planiranja 04. i 05. 06.2018.
Na kraju svakog planskog razdoblja vršilo se periodično vrednovanje postignuća na
temelju stalnih kriterija: Organizacijsko-materijalni uvjeti (Ponuda kutića);
Vrednovanje razine ostvarenosti pojedinih zadaća u četiri razvojna područja
(ostvareni i nadograđivani dječja inicijativa, spontana ponašanja i stvaralaštvo, ostvarene
važne razvojne zadaće tj.razvijanje kompetencija djece - posebno uspješne aktivnosti,
sklopovi, projekti za ostvarivanje zadaća – problemi u radu); Uočene posebne potrebe
djece ; Suradnja s roditeljima (individualne konzultacije – roditeljski sastanci - boravak
roditelja u skupini- posjete obitelji i radnom mjestu roditelja – donacije i druga pomoć od
strane roditelja – problemi u suradnji); Potrebna pomoć u radu;
U periodično vrednovanje uvođeni su dodatni - povremeni kriteriji: za rujan: pravilno
postavljeni, opremljeni i iskorišteni centri za igru u sobi dnevnog boravka, centri za igru
izvan sobe dnevnog boravka, korisni postupci za upoznavanje dječjih navika i sposobnosti -
korisni postupci za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti; zastupljeni zadaci iz
programa za djecu predškolskog uzrasta; za listopad, studeni i prosinac: promjene
prostorno-materijalnog konteksta - broj djece te postupci i aktivnosti djece u diferenciranom
pristupu dnevnom odmoru; za siječanj, veljaču i ožujak: za siječanj, veljaču i ožujak:
korisni postupci za unapređivanje postojećih prostorno-materijalnih uvjeta - pozitivni i
negativni efekti postojećih prostornih uvjeta u skupini ; za travanj, svibanj i lipanj: novi
kutići – korisni postupci za sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku –
ovogodišnji projekti – primjena novostečenih znanja u radu ; za srpanj i kolovoz: Kako
ste ostvarili pomake u kvaliteti zatečenih prostorno-materijalnih uvjeta: a) u SDB b) izvan
SDB – Pozitivni i negativni efekti organizacijsko-materijalnih uvjeta - Kakva je bila
kvaliteta informacija o djeci s posebnim potrebama i na koji ste sve načine dolazili do njih –
Koji su postupci i aktivnosti bili korisni za a) upoznavanje dječjih potreba, navika i
sposobnosti i interesa b) za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti c) za poticanje
stvaranje grupne kohezije d) za sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku -
35
Ostvareni projekti i sklopovi aktivnosti – Ostvarene posjete unutar i izvan vrtića – Izlaganje
uradaka, fotoizložbe, plakati, dječje izjave...) - Ostvarivanju kojih dječjih kompetencija ste
osobito doprinijeli u području: a ) tjelesnog i psihomotornog razvoja b)socioemocionalnog
i razvoja ličnosti c)spoznajnog razvoja d)govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva
– Koje oblike suradnje s roditeljima ste ostvarili - Eventualni problemi u suradnji s
roditeljima – Suradnja sa sustručnjacima, timom i ostalim zaposlenima - Nešto drugo
Periodično vrednovanje obavljale su timski oba odgojitelja za svoju skupinu osim za
razdoblje ljetnog rada koje su odgojitelji, prema prilagođenim kriterijima, vrednovali
individualno zbog organizacijskih specifičnosti (veće fluktuacije djece, spajanja skupina i
sl.) .
Stručni dio rada na podizanju kvalitete u području planiranja, ostvarivanja i
vrednovanja neposrednog rada s djecom bio je usmjeren na ostvarivanje ovih važnih
zadaća:
upoznavanje dječjih navika i sposobnosti
razvojno primjereno planiranje rada
osiguravanje svih uvjeta te provođenje integriranog poticanja dječjih razvojnih
sposobnosti
prilagođavanje individividualnim potrebama, sposobnostima i interesima djeteta
praćenje potreba i napretka djeteta i vrednovanje rezultata rada
rad u podskupinama u vrijeme preklapanja smjena
Za bolje upoznavanje dječjih navika i sposobnosti korisnima su se pokazali:
korištenje podataka sa inicijalnih razgovora i druge dokumentacije individualni pristup
djetetu, boravak roditelja u skupini u vrijeme prilagodbe, svakodnevna komunikacija s
roditeljima, upiti roditeljima, roditeljski sastanci, poštivanje dosadašnjih navika djeteta
(novoupisanih), vođenje dokumentacije i zapažanja o djetetu (pedagoška dokumentacija
odgojne skupine, liste specifičnih potreba djece, razvojna mapa i sl.), olakšavanje ili
otežavanje zadataka, razmjena informacija s kolegicom, razgovori na neku temu, razgovori s
djecom u jutarnjem krugu (krugu prijateljstva), promatranje djeteta u individualnoj
aktivnosti i zajedničkoj igri (tijekom svih aktivnosti i u ciljanim situacijama), poticanje na
36
biranje partnera za neku aktivnost, druženje djece na novou dvije ili više skupina, praćenje
interesa djeteta (reakcije na ponuđene poticaje), praćenje razvoja djeteta, individualne
konzultacije s roditeljima, nuđenje mnogo raznovrsnih poticaja, podržavanje dječje
inicijative, poticanje djecu na samostalno obavljanje aktivnosti (npr. male reduše), korištenje
pohvala, prorada priča, slikopriča i slikovnica (npr. Maca Papučarica, Kolibica, Bajke koje
pomažu djeci), izrada plakata (pravilno ponašanje), dramatizacija , verbalnih poticaja, sata
tjelesnog vježbanja, simboličke igre, igre s pravilima i građenja i konstruiranja, dogovaranje
za neku aktivnost, rad po određenom zadatku,
4.1.1. Razvojno primjereni kontekst za aktivnosti s djecom
Sigurnost
Radi bolje sigurnosti djece rad je bio usmjeren na ostvarivanje sljedećih bitnih zadaća:
stalno prisustvo s djecom
odabir sigurnih i za zdravlje primjerenih aktivnosti i sredstava
navikavanje na korištenje dogovorenog dopuštenog prostora za igru
povećani nadzor nad pojedinom djecom
nadzor nad igrom u unutarnjem prostoru ili u vrijeme BNZ-u
pravovremeno reagiranje kod opažanja potencijalno opasnih ponašanja, sredstava,
prostora
osiguravanje preglednog i bezopasnog prostora za kretanje i igru
poticanje djece na ponašanja pozitivna sa stajališta osobne sigurnosti,
druge djece, odnosa prema stvarima i sl
Za veću sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku korisnima su se
pokazali: pojačani nadzor skupine, dogovor o prostoru igre i postavljanje i dosljedno
pridržavanje jasnih granica kretanja i načina korištenja sredstava i sprava, smjera kretanja,
upozoravanje na posljedice potencijalno opasnih ponašanja, korištenje nekih sprava uz
asistenciju odgojitelja, vizualno ili fizičko ograđivanje i označavanje mjesta za igru,
ponavljanje pravila i inzistiranje na pridržavanju istih, dogovaranje obveznog javljanja
odgojitelju u posebnim situacijama, pripremanje dovoljno zanimljivih poticaja za boravak na
37
zraku, zaduživanje djece za pojedine rekvizite, uključivanje djece u brigu za dijete s
posebnim potrebama, organizacija i provođenje aktivnosti po grupama, provođenje
organiziranih igara kao što su igre s pjevanjem, spravilima, tradiocionalne dječje igre i
slične, svakodnevna provjera prostora, osiguravanje vode za piće na vanjskom prostoru,
hladovine, zaštitnih sredstava te prikladne odjeće i obuće, specifičnih sredstava kao što su
deke, šatori, velike kutije i sl., pravovremeno interveniranje kod moguće opasnih ponašanja
Prostorno – materijalni uvjeti
Kao korisni postupci za unaprjeđivanje postojećih prostorno-materijalnih uvjeta
pokazali su se :
obogaćivanje ponude u postojećim centrima uvođenjem novih materijala za
manipuliranje, istraživanje i igru (npr. razni materijali za manipuliranje i oblikovanje
kao što su kinetički ili obični pijesak te izrađene izrađene smjese za oblikovanje kao što
su tijesto domaći plastelin, glina, glinamol i dr., povećala,
formiranje novih i različitih centara za igru (npr. božićni istraživački, obiteljske kuće,
magnetizma, papira, plodina i drugog pedagoški neoblikovanog materijala, za poticanje
senzomotorike, opreme za liječnika, globusa i zemljopisnih karata, maketa i
konstrukcija, glazbeni instrumenti, životinjske nastambe i figure, građevinski,.
istraživanja svjetlosti, zvukova, godišnjih doba, adventski, kruha, trgovine, osjećaja,
promete, raznih životinja, presvlačenja, pošte, voćrnice, cvjećarnice, pekarnice, malog
laboratorija i dr.)
razmještaj i preoblikovanje postojećih centara u sobi boravka, formiranje ili promjene u
centrima izvan sobe boravka (informatički, predčitački, lego konstrukcijski, tihih
aktivnosti za nespavače i dr.)
osmišljavanje prostora koji podsjeća na obitelj i dom 8npr. Mirni, obiteljski, osame i
dr.)
38
Ponuda poticaja po centrima za igru
U odgojnim skupinama tijekom godine u skupinama nuđeni su različiti centri aktivnosti
(“kutići”) od kojih su neki bili cjelogodišnji, a neki povremeni. Većina ih je formirana u
sobama dnevnog boravka, a jedan dio u drugim prostorima izvan sobe boravka (hodnički i
garderobni prostori, sanitari, terasa i dvorište). Centri su planirani ovisno o dobi djece i
njihovim razvojnim potrebama, prostornim i materijalnim uvjetima, pokazanim interesima
djece, aktualnostima i projektima u skupini te zbivanjima u djetetovoj neposrednoj okolini.
U sobama boravaka tijekom godine stalno ili povremeno osmišljavani su raznovrsni
centri za igru. Najučestalije dopune različitim sadržajima tijekom godine odnosile su se na
centre obiteljskih i dramskih igara te istraživačko spoznajni, što je bilo sukladno sklopovima
aktivnosti, provođenim prijektima te godišnjem kalendaru. Navest ćemo neke od najčešće
organiziranih:
1. obiteljskih i dramskih igara (lutaka, obitelji, kuhinje, presvlačenja, liječnika, frizera,
trgovine, svemirski, voćarnica, tržnica, zubara, restoran, banka, pekarnica, štednje,
cvjećarnica, mala slastičarnica, prometa, obiteljsko stablo, krojača, postolara, stolara,
brijača, licitara, policije, vatrogasaca, hitne službe)
2. istraživačko-spoznajni (prirode, neoblikovanih materijala, zvukova, mirisa, zanimanja,
godišnjih doba, magneta, mjerenja, okusa, zdrave hrane, prirodnih materijala, moje tijelo,
boja, Ježeva kućica, vrijeme, katastrofe, život pračovjeka, tradicijskih običaja, zimskih
sportova, pračovjeka, dinosaura, kukaca, Sunčevog sustava, od pčele do meda, sportova,
hrvatski izumitelji, mali laboratorij, tradicijski, svjetla, vode)
3. predčitački i matematički (slikovnica, grafomotorike, početnog čitanja i pisanja, slova
i brojeva, informatički, male matematike, čitanja i pisanja, bajki )
4. stolno-manipulativnih igara
5. građenja i konstruiranja
6. likovnog izražavanja
7. drugi (hranjenja, razvoj pozitivne slike o sebi, blagdanski, voćni, „To sam ja“,
rođendanski, jutarnjeg kruga, osjećaja )
8. senzomotornih igara i igara za razvoj fine motorike
9. mirnih / tihih igara i osamljivanja 31
39
10. krupne motorike
11. glazbeni
12. osobnih stvari
13. igara pijeskom i vodom
14. scenskih igara (štapne, stolne lutke, sjene)
15. društvenih igara
U prostorima izvan soba boravaka (hodnicima, terasama, sanitarima) funkcionirali su
sljedeći centri: likovni, građenja i konstruiranja, sabirni eko centar, predčitački, prometni,
mali ZOO-vrt, godišnjih doba, istraživački, mirnih igara i osamljivanja, lutaka, prirode,
igara neoblikovanim materijalima, krupne motorike, stolno-manipulativnih igara, likovni,
igara pijeskom, vodom, dramsko-scenski, životinja, lutaka, prirodnina, elementarnih igara,
informatički, trgovine, istraživačko-manipulativni, slikovnica, dućan, svemirska postaja,
radionica svetog Nikole, škole, ureda, adventski, tržnice, božićni, kuglana, odbojka,
nogomet, naša kuća, senzomotorički i konstruktivni, liječnika, mala cvjećarna, blagdanski,
Ivane Brlić Mažuranić, Slavoljuba Penkale, maskiranja i šminkanja, društvenih igara,
Južnog i Sjevernog pola, prodajni štand, čitaonica i drugi.
Zapaža se da je tijekom godine 13 skupina redovito prakticiralo vanjske centre, a 6
skupina (od kojih su 3 jasličke) vrlo često.
Sredstva
Tijekom godine nastojali smo osigurati i primjenjivati razvojno primjerena i poticajna
sredstva.
Korisni postupci u osiguravanju poticajnih sredstava bili su:
- stalna dostupnost sredstava djeci
- postavljanje novih kutića
- dopunjavanje postojećih kutića novim sredstvima nabavom iz vrtićkih sredstava
- razmještaj kutića u prostoru
- izrada sredstava od strane odgojitelja
40
- odgojiteljeva donošenja različitih prirodnih, poluoblikovanih i drugih sredstava i
materijala za istraživanje
- roditeljsko prikupljanje različitih sredstava, materijala ili donacije
- donacije od strane odgojitelja i drugih radnika Vrtića
- sudjelovanje djece u izradi različitih sredstava zajedno s odgojiteljima (korištenje
uradaka iz aktivnosti s djecom u njihovoj daljnjoj igri)
- popravci postojećeg fonda sredstava i opreme
- kreativne radionice za djecu i roditelje
- posudba didaktičkog fonda iz drugih skupina
- korištenje igračaka djece donesenih od kuće
- praćenje interesa djece
- svakodnevna ponuda različitih materijala za aktivnosti djece
- uključivanje u aktivnosti u neposrednoj okolini (npr. posjete javnim ustanovama kao
što su predstave u Pučkom otvorenom učilištu, postolaru, vatrogascima i sl.)
Pozitivni efekti osiguravanih prostorno - materijalnih uvjeta bili su:
dobra preglednost
nesmetano kretanje djece
bolja orijentacija u prostoru
dostupnost sredstava za igru
mogućnost da se djeca „nespavači“ bave mirnim aktivnostima izvan sobe boravka
razmještavanje i dopunjavanje centara djeluje poticajno na dječju aktivnost i povećavanje
njihovih interesa
ugodnija atmosfera
igra traje dulje i konstruktivnija je
otvorena je mogućnost uključivanja djece u osmišljavanje prostornih uvjeta
u organizaciji novih aktivnosti i igara do izražaja dolazi inicijativa djece
povećavanje samostalnosti djece
povećavanje sigurnosti i samopouzdanja
mogućnost slobodnog i sigurnog cirkuliranja djece iz sobe u hodnik oformaljavanjem
ograđenog centra za igru u hodniku ispred sobe
„otvaranje“ skupine – interakcija s djecom drugih skupina u zajedničkim centrima za igru
izvan soba boravka
41
sudjelovanje djece u izradi sredstava za igru
omogućena je igra u manjim skupinama djece što utječe na smanjivanje sukoba
smanjivanje buke i gužve u sobi boravka zbog mogućnosti igre u vanjskim centrima
mogućnost promjena zbog mobilnog namještaja
olakšano sortiranje i pospremanje igračaka
4. 1. 2. Ostvarivanje razvojnih zadaća
Podaci koje donosimo temeljeni su na kontinuiranom praćenju rada. Oni se odnose na
unaprjeđivanje razvojnih kompetencija za svako razvojno područje kao i na neke
problemske situacije koje smo rješavali tijekom godine. Podaci u ovom poglavlju odnose se
na sve skupine osim onih sa djecom školskim obveznicma. Rezultati rada na razvijanju
kompetencija kod te djece prikazani su u poglavlju 4.2. (Ostvarivanje Programa rada s
djecom predškolske dobi).
Tjelesni i psihomotorni razvoj
Slijedi pregled kompetencija iz područja tjelesnog i psihomotornog razvoja koje su
najčešće bile u fokusu:
NAJČEŠĆE POTICANE KOMPETENCIJE IZ PODRUČJA TJELESNOG I
PSIHOMOTORNOG RAZVOJA
Jaslički uzrast
(1 – 3 g. života)
krupna motorika (koordinacija pokreta, statička i dinamička ravnoteža,
spretnost i gipkost u prirodnim oblicima kretanja ( puzanje, hodanje
uz hodalicu i samostalno, saginjanje, hodanje po suženoj površini, po
klupici, po konopu, s promjenom smjera kretanja, na razne zadane
načine, u paru, nošenje, guranje, vučenje, provlačenje, kolutanje,
penjanje i spuštanje (uz i niz kosinu, tobogan, stepenice), pravljenje
čučnjeva, stajanje na jednoj nozi, trčanje, preskakivanje, sunožno
poskakivanje, klackanje, plesanje, oblikovanje, građenje, svlačenje,
oblačenje...)
42
baratanje predmetima, fina motorika i okulomotorna koordinacija
(samostalno jedenje žlicom, držanje i pijenje iz šalice, točenje u čašu,
sortiranje suđa, izuvanje i obuvanje, zatvaranje- otvaranje, odvrtanje-
zavrtanje, punjenje i pražnjenje, umetanje, slaganje uvis i u niz,
naticanje, ubacivanje, sastavljanje i rastavljanje, građenje i
kontruiranje, trganje, gužvanje, držanje olovke i šaranje, oblikovanje,
rezanje škaricama, bacanje i kotrljanje lopte, ubacivanje lopte u metu,
gađanje loptom u gol, hvatanje balona, hvatanje i šutiranje lopte,
kotrljanje... )
Vrtićki uzrast
(3 – 6 g. života)
prirodni oblici kretanja (hodanje naprijed-natrag, u koloni, u paru, u
krugu, u vrsti, bočno, po crti, u labirintu, u ritmu, s nošenjem
predmeta, po crti, špagi, gredi, na prstima, na peti, unatrag, brzo
hodanje, hodanje na veće udaljenosti, penjanje i silaženje na tobogan,
kosine, po stepenicama, po ljestvama i dr., okretanje na lijevu-desnu
stranu, trčanje do cilja u zadanom tempu, s izmjenama ritma, sa
zaustavljanjem, s promjenom smjera, zmijoliko, s preskakivanjem
prepreka, štafetno, skakanje sunožno i na jednoj nozi, poskakivanje na
jednoj nozi, skok, u dalj, u vis, svladavanje poligona, penjanje i
silaženje, svladavanje poligona ... )
okulomotorna koordinacija i fina motorika ( baratanje predmetima –
korištenje jedaćeg pribora, izuvanje i obuvanje, svlačenje i oblačenje,
mazanje namaza, korištenje vilice i noža pri jelu, rezanje, okretanje
ključa u bravi, šiljenje olovaka i bojica, otkopčavanje i zakopčavanje
gumba, patentnog zatvarača i „drukera“, vezanje vezica, umetanje,
nizanje, slaganje u vis, nizanje, presipavanje, prelijevanje, izrezivanje
škaricama, rezanje škaricama po crti, lijepljenje, hvatanje sitnih
predmeta, pravilno držanje olovke, baratanje kistom, precrtavanje po
modelu, opcrtavanje, bacanje, hvatanje i dodavanje i vođenje lopte,
gađanje u cilj, građenje i konstruiranje, vježbe za finu motoriku ...)
vučenje, nošenje, guranje, provlačenje, kolut naprijed i natrag
43
prostorna orijentacija i ravnoteža (duže stajanje na jednoj nozi,
hodanje po omeđenoj površini, po gredi, na hodalicama, prekriženih
ruku, zatvorenih očiju, balansiranje na suženoj površini...)
složene motoričke vještine (nogomet, košarka, igre s pravilima,
povlačenje i preskakivanje užeta, kuglanje, tenis, badminton, rolanje,
klizanje, plivanje...)
Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća u području tjelesnog i psihomotornog razvoja:
prilagodba novoupisane djece
izostanak interesa za tjelesne aktivnosti
nepoželjna ponašanja djece (ometanje, nepoštivanje pravila i dogovora, ruganje drugima,
udaljavanje od skupine i odgojitelja, nereagiranje na upute i zahtjeve)
individualne razlike između djece
pretilost strahovi
kašnjenje u psihomotornom razvoju
posebne potrebe (kratkotrajna pažnja, lošija grafomotorika i sl.)
nezainteresiranost i odbijanje aktivnosti
veća dobna razlika djece u mješovitoj skupini (manja samostalnost i trajanje pažnje kod
najmlađe djece)
razvojna primjerenost opreme u dežurnim sobama za mlađu djecu (potreba svakodnevne
selekcije)
veliki broj prisutne djece (buka, raspoloživi prostor za aktivnosti, čekanje na red i sl.)
kasnije dolaženje u skupinu ili često prekidanje tjelovježbe zbog „kapanja“ djece u skupinu
strah od visine, dubine
udaljenost od dvorane s obzirom na jasličku dob
osiguravanje prikladne odjeće i obuće od strane nekih roditelja
44
Tablica 12: Broj djece u povremenom ili stalnom diferenciranom pristupu dnevnom
odmoru
DOB 1 – 2 g. 2 – 3 g. 3 – 4 g. 4 – 5 g. 5 – 6 g. 6 – 7 g. 7 – 8 g.
SPOL M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
1 1 - 1 1 3 2 4 22 14 26 31 2 1
UKUPNO 2 1 4 6 36 57 3
SVEUKUPNO 109
Diferencirani pristup dnevnom odmoru podrazumijeva pristupe, postupke i aktivnosti s
djecom koja koja su ranije pospana, teško se opuštaju i zaspu, bude se ranije ili uopće
nemaju potrebu za snom.
Iz podataka je vidljivo da je najviše djece u diferenciranom pristupnu dnevnom odmoru u
dobi od 5 – 8 godina (96 djece ili 88 %) što je više u odnosu na prošlu godinu (76) zbog
ovogodišnjeg dobnog sastava skupina. To znači da najveći broj djece obuhvaćene
diferenciranim pristupom nema potrebu za dnevnim snom.
Diferenciranim pristupom obuhvaćeno je više dječaka nego djevojčica (54 dječaka i 42
djevojčice).
Najčešće su pospana već u vrijeme ručka (zbog ranijeg dolaska) ili spavaju vrlo kratko
(osobito u razdoblju prilagodbe) djeca jasličkog uzrasta.
Djeci koja teško zaspu najčešće se pristupa individualno (umirivanje, „ušuškavanje“,
sjedenje uz dijete, maženje i drugi oblici fizičkog kontakta, davanje plišanih igračake,
lutaka, slikovnica, prijelaznih objekata, pričanje priča). Najveći efekt za opuštanje djece ima
slušanje instrumentalne glazbe kao i pričanja ili pjevanja odgojitelja.
Prilikom kvalitetnog zadovoljavanja ove primarne potrebe djeteta korisnima su se pokazale
konzultacije s roditeljima i usklađivanje pristupa obitelji i vrtića.
Djeci koja se ranije probude ili uopće ne spavaju nude se poticaji za mirne aktivnosti ili u
sobi dnevnog boravka (u krevetiću, za stolom) ili u vanjskom organiziranom prostoru
vrtićkim ili igračkama od kuće (plišane igračke, slikovnice, atlasi, časopisi, konstruktori
drvene i plastične kocke, Lego kocke, bojanke, papiri, drvene bojice, plastelin i druga
45
likovna sredstva, papir, škare, ljepila, prirodni materijali, pokrivaljke, puzzle, umetaljke,
društvene igre, šah, radni listovi i crtančice, strunjače i drugo).
S djecom koja nemaju potrebu za snom ili se ranije probude odgojitelji također provode
individualni rad, ukoliko je potreban.
Socioemocionalni razvoj i razvoj ličnosti
Slijedi pregled kompetencija iz područja socioemocionalnog i razvoja ličnosti koje su
najčešće bile u fokusu:
POTICANE KOMPETENCIJE IZ PODRUČJA SOCIOEMOCIONALNOG I
RAZVOJA LIČNOSTI
Jaslički uzrast
(1 – 3 g. života)
ublažavanje strahova, osjećaj povjerenja i sigurnosti
privrženost
pripadnost skupini
pojam o sebi (lik, dijelovi tijela, ime, spol, ime skupine, odgojitelja,
prijatelja, prepoznavanje osjećaja i dr.)
pozitivna slika o sebi i samopouzdanje
socijalna i građanska kompetencija: samostalnost (jelo, odijevanje,
kontrola fizioloških potreba, podizanje rukava, pranje i brisanje ruku,
umivanje, brisanje nosa, odvikavanje od pelena i sl.), prosocijalni
oblici ponašanja u odnosima s vršnjacima i odraslima kao što su:
empatija, suradnja između djece te djece i odgojitelja, suradnička igra,
traženje pomoći odraslih, pomaganje prijateljima, dijeljenje igračaka,
poštivanje pravila, korištenje izraza kulturnog ophođenja, uvažavanje
negativnih osjećaja uz njihovo prihvatljivo izražavanje, kratko
odlaganje zadovoljavanja želja i dr.)
osjećaj prihvaćenosti, sigurnosti
pojam o sebi (ime, prezime, spol, lik – kako izgledam, dijelovi tijela,
starost, članovi obitelji, rodbinski odnosi, mjesto stanovanja, što sve
46
Vrtićki uzrast
(3 – 6 g. života)
možemo sami, u čemu sam dobar, moji prijatelji i dr.)
uvažavanje negativnih osjećaja uz njihovo prihvatljivo izražavanje
prepoznavanje, imenovanje i prihvatljivo izražavanje osjećaja
samoregulacija
pozitivna slika o sebi
ustrajnost
samovrednovanje vlastitih postupaka
nošenje s neuspjehom / uspjehom na prihvatljiv način
inicijativnost i poduzetnost
socijalne i građanske kompetencije: osamostaljivanje u brizi za sebe i
okolinu (odvikavanje od pelena, hiigijena nakon obavljanja nužde,
samoposluživanje, svlačenje, oblačenje i preokretanje odjeće,
zakopčavanje –otkopčavanje gumba i zatvarača, pospremanje obuće,
spremanje odjeće na vješalicu, osobnih stvari u ormarić, osobna
higijena i dr.), prosocijalni oblici ponašanja u odnosima s vršnjacima i
odraslima (tješenje i pomoć prijatelju, uključivanje u igru, osjećaj
pripadanja, suradnje i zajedništva, pravila lijepog ponašanja i
uljudnog ophođenja, poštivanje pravila i dogovora, pregovaranje,
rješavanje sukoba mirnim putem, empatija i uživljavanje u stajalište
drugih, izražavanje osjećaja, iskazivanje negativnih osjećaja na
prihvatljivi način i sl.), pravilan odnos prema okolini (pravilno
baratanje, odlaganje, pospremanje nakon igre i dr.), privremeno
odlaganje zadovoljenja nekih želja, vrednovanje postupaka drugih i sl.
Za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti djeteta (osobito u razdoblju
prilagodbe) bili su korisni sljedeći pristupi, postupci i aktivnosti: poštivanje tijeka
prilagodbe, uvažavanje donešenih navika u razdoblju prilagodbe vezanih uz prehranu,
odmaranje i sl. (postupno uvođenje namirnica koje dijete nije konzumiralo ili ih je odbijalo,
prilagođavanje prehrane u slučajevima nutritivnih alergija i sl.), primjenjivanje
diferenciranog pristupa dnevnom odmoru, izražavanje dobrodošlice, omogućavanje
47
prijelaznih objekata i drugih igračaka za utjehu, svakodnevna dostupnost fotografija roditelja
(formiranje obiteljskog centra), stvaranje ugodnog ozračja u prostoru boravka, izlaganje
fotografija djece u vrtićkim aktivnostima, usvajanje dnevne rutine, osmjeh, zagrljaj, pjevanje
djeci, maženje, tješenje, pohvaljivanje, poticanje zajedničke igre, svakodnevna
komunikacija, komunikacija na razini djetetovih očiju, odgovaranje na dječja pitanja,
aktivnosti za stvaranje grupne kohezije u novim i spajanim skupinama, uključivanje djece s
posebnim potrebama u komunikaciju i interakciju sa odgojiteljima, drugom djecom i
drugim zaposlenima, upućivanje aktivnije djece na iniciranje zajedničke igre, druženje i
aktivnosti na razini dvije ili više skupina, igra odgojitelja s djetetom, provođenje ciljanih
aktivnosti (npr. za razvoj pozitivne slike o sebi, socijalne igre, igre u krugu tipa
„Autopraonica“, „Proslijedi zagrljaj“ „A kako se ti zoveš“, „Tko sam, što volim“, „Pogodi
tko priča“, Kutije pune osjećaja, slikovnica, razgovora, svih oblika dječjeg izražavanja kao
što su pjevanje, korištenje glazbenih instrumenata, plesanje, crtanje, slikanje, slušanje
glazbe, igre s pjevanjem, pričanje priča, govorenje stihova i scenske improvizacije, igra s
lutkama „U vrtiću“, razgovori o obitelji, priče uz aplikacije i fotografije, proslave dječjih
rođendana, igre dijelovima tijela i zabavljalice, brojalice i sl., suradnja s djetetom i
pomaganje, omogućavanje doživljaja uspjeha, prepoznavanja i izražavanja svojih osjećaja,
poticanje na izražavanje nježnosti prema lutkama, drugoj djeci i odgojitelju, poticanje
suosjećanja prema drugoj djeci i međusobnog pomaganja, razvijati sposobnosti odlaganja
zadovoljenja nekih želja, usmjeravanja pažnje, donošenja samostalnih odluka i nenasilnog
rješavanja sukoba, postavljanje jasnih granica i pravila uz objašnjavanje razloga,
preusmjeravanje na mirnije aktivnosti, dobra suradnja s roditeljima, razgovor s drugim
odgojiteljima, učenje po modelu, razvijanje navika slušanja sugovornika i dr.
Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća u području socioemocionalnog i razvoja
ličnosti:
prilagodbeni problemi (otpor, odbijanje, distanciranje, neprihvatljivo izražavanje
ljutnje...)
nepoznavanje djece u prvim danima boravka
teže osamostaljivanje pojedine djece
impulzivnost i burni emocionalni ispadi (problem samokontrole)
48
neprihvatljiva ponašanja (neposluh, uništavanje uradaka, otimanje igračaka, zadirkivanje
druge djece, oglušivanje na upute, verbalna i fizička agresija u interakciji dijete-dijete i
dijete-odrasli...)
dobna razlika između djece u mješovitim skupinama (osobito onima od 3 – 7 godina
života)
posebne potrebe djece i teškoće (pažnja, komunikacija...)
veći broj dječaka u skupini
strahovi
promjene u raspoloženjima i osjećajima djece koja su dobila sestru ili brata
nepovezanost sobe boravka i sanitarnog čvora otežava nadzor i pružanje pomoći djeci
kojoj je ona potebna
kapacitet djeteta za čekanje na red
vrlo dugo zadržavanje u svakoj aktivnosti
roditeljski stil odgoja, neusklađenost između roditelja tj. roditelja i vrtića (npr. poticanje
samostalnosti, odvikavanje od pelena i sl.)
Spoznajni razvoj
Slijedi pregled kompetencija iz područja spoznajnog razvoja koje su nam bile u fokusu:
POTICANE KOMPETENCIJE IZ PODRUČJA SPOZNAJNOG RAZVOJA
Jaslički uzrast
(1 – 3 g. života)
vizualna, taktilna, prostorna olfaktorna, gustativna i auditivna
percepcija predmeta, živih bića, biljaka, pojava, manifestacija,
materijala, prostora i sl. različite kvalitete, kvantiteta i intenziteta (npr.
oblici, boje, mirisi, okusi, zvukovi, veličina, težina, prostorni odnosi i
sl. - dodirivanjem, trganjem, gužvanjem, rastavljanjem, sastavljanjem,
ubacivanjem, vođenjem, otvaranjem-zatvaranjem, kušanjem,
mirisanjem, kretanjem, promatranjem, slušanjem i dr.)
usmjeravanje i kontrola pažnje
49
uočavanje i rješavanje problema te uzročno-posljedičnih veza
promatranjem, slušanjem, aktivnim isprobavanjem i dr. (praktično
mišljenje)
stvaranje, usvajanje i korišetenje pojmova (oblik, veličina, količina,
prostorni odnosi, broj i dr.)
pridruživanje
korištenje poznatih radnji na novi način
pamćenje (prepoznavanje, imenovanje, ponavljanje i dr.)
oponašanje i primjena kroz simboličku i funkcionalnu igru te
konstruiranje i građenje
Vrtićki uzrast
(3 – OŠ)
znatiželja
usmjerena pažnja
prostorna orijentacija (prostorna percepcija i prostorni odnosi)
funkcije prostora i predmeta
interes za vlastito tijelo
aktivno istraživanje i stjecanje spoznaja o okolini kroz vođeno ili
slobodno eksperimentiranje i sve osjetne modalitete (dodirom,
gledanjem, slušanjem, kušanjem, mirisanjem i dr.)
simbolička igra
usmjerena pažnja
dovršavanje započetoga
opažanje / uočavanje veza i odnosa među pojavama i događanjima te
sličnosti i razlika (količinski, vremenski, prostorni, uzročno-
posljedični i dr.)
uočavanje istaknutih obilježja ili svojstava predmeta, pojava, ljudi,
biljaka, životinja i sl. te imenovanje, klasificiranje i međusobno
uspoređivanje prema određenim kriterijima. (npr. izgledu, obliku, boji,
veličini, količini, pripadnosti, funkciji, vrijednosti itd.)
upoznavanje tehničkih predmeta
50
taktilna percepcija (oblici, veličine, teksture i dr.)
mišljenje i zaključivanje
predčitačke vještine
elementarni matematički pojmovi (usvajanje skupova, imenovanje
brojeva, određivanje količine, brojenje, pridruživanje, oduzimanje i sl.)
razumijevanje, usvajanje i korištenje novih pojmova
vremenska orijentacija
korištenje raznih izvora znanja
kritičko mišljenje
pamćenje (dosjećanjem, namjerno, prepoznavanje, imenovanje,
ponavljanje i sl.)
konstruiranje i građenje
Tijekom godine ostvareni su sljedeći sklopovi aktivnosti i projekti djece, roditelja i
odgojitelja: Godišnja doba, Priroda, Tijelo, Moje tijelo, Zvukovi, Boje, Voće, Cvijeće,
Kukci, Četiri godišnja doba, Od komposta do povrtnjaka, Promet, Hrvatski izumi, Zvukovi,
Krapinski pračovjek, Kroz običaje, Pingvini, Voda, Osjećaji, Zimski sportovi, Zdravi
napitci, Sjeverni i Južni pol, Čuvajmo okoliš, Domaće životinje, Obrti, Spasilačke i žurne
službe. Rad je prezentiran putem projekcija, informacijsko-digitalnih prezentacija, foto-
izložbi, izložbi uradaka djece, roditelja i odgojitelja, informacija u „kutiću za roditelje“,
roditeljskih sastanaka, javnih nastupa, sudjelovanja na natječajima za likovne radove i
internog stručnog usavršavanja.
Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća u području spoznajnog razvoja
posebne potrebe, teškoće u razvoju (emotivna osjetljivost, nesigurnost, povučenost,
razumijevanje, kratkotrajna pažnja, motorički nemir , teškoće u području zaključivanja,
govora i komunikacije i dr.) koje, ili zahtijevaju individualni prostup, ili onemogućavaju
provođenje aktivnosti
teškoće prilagodbenog razdoblja
51
individualne razvojne razlike između djece u dobno mješovitim skupinama
individualne razvojne razlike između djece slične kronološke dobi u svim, a osobito u
jasličkim skupinama
potreba selekcije ili nadzora korištenja nekih poticaja u skupinama gdje je veća razlika
djece u dobi (sigurnosno-higijenski kriterij)
nezainteresiranost djeteta ili njegovo odbijanje sudjelovanja u aktivnostima
zahtjevni roditelji
roditelji nezainterersirani za postignuća djeteta
potreba čekanja na red zbog broja prisutne djece
Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo
Slijedi pregled kompetencija iz područja govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva
koje su nam bile u fokusu:
POTICANE KOMPETENCIJE IZ PODRUČJA GOVORA, KOMUNIKACIJE,
IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVA
Jaslički uzrast
(1 – 3 g. života)
neverbalna komunikacija
verbalna komunikacija (imitacija, vokalizacija, imenovanje,
verbalizacija radnji, potreba i želja, odgovaranje na pitanja, opisivanje)
senzibilitet i upotreba raznovrsnih likovnih sredstava
slušna percepcija - lokalizacija i prepoznavanje zvuka, razumijevanje
govora
proširivanje rječnika
izgovor glasova (artikulacija)
slušanje i ponavljanje stihova, pjesmica, brojalica, tapšalica, izvođenje
govornih igara i sl.
likovno izražavanje (šaranje, crtanje, slikanje i oslikavanje - prstima,
četkicama, kistom, na različitim teksturama i dr., oblikovanje tijesta,
52
plastelina, izrada maketa, nastambi, lutaka i dr.)
glumljenje i scensko izražavanje
izražavanje pokretom
glazbena percepcija, komunikacija i pamćenje (slušanje, pjevanje s
pokretima, govorno-motoričke i igre s pjevanjem , zabavljalice i sl.)
izražavanje ritmom i pjevanjem
Vrtićki uzrast
(3 – OŠ)
komunikacija i izražavanje govorom (izražavanje potreba, želja, misli i
osjećaja, slušanje i razgovaranje, održavanje razgovora, prepričavanje
događaja i priča, postavljanje pitanja, davanje odgovora i dr.)
slušanje i razumijevanje govora
korištenje monološkog i dijaloškog oblika govora
proširivanje rječnika
izrazi kulturnog ophođenja
glasovna analiza i sinteza
slušanje, razumijevanje i doživljavanje literarnih i scenskih djela
zapamćivanje i reproduciranje priča, stihova, pjesama, brojalica i dr.
gramatički točno izražavanje
senzibilitet za različita likovna sredstva, kreativnost u likovnom
izražavanju (isprobavanje i istraživanje)
izražavanje raznim likovnim sredstvima
scensko izražavanje i dramatizacije
slušna percepcija (slušanje, uspoređivanje, imenovanje i lociranje
zvukova npr. po vrsti, intenzitetu i visini)
sposobnost doživljavanja i izražavanja glazbe
glazbena komunikacija i pamćenje (melodija, riječi, ritam), pjevanje
izražavanje pokretom i plesanje
kreativnost – korištenje poznatoga na novi način, ilustriranje priča i
slikovnica i dr.
53
Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća iz područja govora, komunikacije izražavanja i
stvaralaštva
izbjegavanje crtanja
nestrpljenje
posebne potrebe ili teškoće u razvoju (korištenje dude, pažnja, razumijevaje, slijeđenje
uputa, jezično govorne i komunikacijske teškoće, )
razlike u dobi među djecom (različit stupanj samostalnosti)
teškoće prilagodbenog razdoblja (plakanje)
očekivanja roditelja
osobine djeteta (plahost, sramežljivost i dr.)
slika djeteta o sebi
otežan individualni pristup (velik proj prisutne djece, buka)
nepoželjna primjena i unuištavanje poticaja (sredstava, materijala i igračaka)
Spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo
Tijekom godine podržavana je i nadograđivana inicijativa djece i njihovo stvaralaštvo
davanjem podrške dječjim spontanim aktivnostima (pomaganjem, upućivanjem,
pohvaljivanjem, stvaranjem materijalno-organizacijskih uvjeta, iniciranjem projekata i sl.)
Kod djece jasličke dobi uočene su sljedeće spontane aktivnosti:
životno-praktične i radne : izuvanje - obuvanje, oblačenje – svlačenje, odlaganje i
uzimanje osobnih stvari s police,uzimanje obroka, korištenje posude za nuždu,
samostalno korištenje noćne posude, puštanje i zatvaranje vode, korištenje sapuna kod
pranja ruku, brisanje nosa, pijenje iz šalice/čaše, pospremanje igračaka, izrada kolača,
raznovrsne igre : građenje (od zvečki, kockica), igre dijelovima tijela, tapšalice i
zabavljalice, imitativne igre (Halo-halo, Lutke, Beba ide na tutu, Liječnik, Auti,
Maženje i tješenje, Trgovina, Kuhinja, Veterinar, Pakiranje torbi za putovanje),
54
funkcionalne (plastičnim cijevima, pijeskom, rižom), građenje i konstruiranje (gradnja
kockama, limenim kutijicama)
umjetničke: lutkarske improvizacije (štapne, lutke za prste, guignol),
društveno-zabavne
izražavanje i stvaranje: govorna komunikacija među djecom, izvođenje brojalica, igre
likovnim i neoblikovanim materijalima (tijesto, plastelin, kamenčići, temperom na
plastičnim vrećicama, kinetičkim pijeskom, krepom), šaranje, crtanje, slikanje (prstima,
valjcima, kistom, temperom, vodenim bojama,) otiskivanje oblika (čepovima,
spužvama, grančicama, prstima, dlanovima), dramatizacije (Djed i repa i druge priče),
scenske improvizacije (guignol, lutkama za prste), govorno-ritmičke igre ( brojalice,
igre prstima, dijelovima tijela, interpretacija priče, pokretne s pjevanjem, pjevanje,
plesanje, reproduciranje pjesmica i brojalica), oponašanje zvukova iz okoline,
istraživačko manipuliranje i spoznajno istraživanje: trganje i gužvanje papira,
njihanje balona, umetanje i pražnjenje (čepova u boce, kolutova), prepoznavanje i
imenovanje (voće, povrće, boje, slova, brojevi, životinje, dijelovi tijela), sortiranje,
serijacija, punjenje i pražnjenje plodina i neoblikovanih materijala, istraživačko
manipuliranje (prozorskim vrećicama s temperom, čepovima, spužvicama, slamčicama,
magnetima), gledanje slikovnica, oponašanje glasanja životinja, šaranje po papirima,
istraživanje raznih materijala (bor, jela, lišće, češeri, tijesto), igre pred ogledalom
(smijanje, pravljenje grimasa), slaganje „puzzli“, naticaljki, slagarica, mehaničko
brojenje
specifične s kretanjem: trčanje, penjanje, bacanje loptica, bacanje, hvatanje, šutiranje i
gađanje loptom, kretanje uz glazbu, pjesme s pokretima, izvođenje tjelovježbi, penjanje
na penjalice, svladavanje poligona prepreka
Kod djece vrtićke dobi uočene su sljedeće spontane aktivnosti:
životno-praktične i radne : samoposluživanje doručka i užine, nalijevanje iz vrča,
stavljanje paste za zube načetkicu, odabir reduša, organizacija prostora i igara, sortiranje
igračaka, pomaganje prijatelju u pospremanju i oblačenju, ukrašavanje namještaja,
sijanje pšenice, kićenje bora, izrada nečega (čestitki, dekoracija, nastambi, maketa,
55
kontejnera za razvrstavanje otpada, scenskih lutaka, padobrana), šivanje, izrada
stolarskim alatima
raznovrsne igre : građenje i konstruiranje (drvenim, Lego kockama, stiroporom,
kartonom, tuljcima, kolutovima, plastičnim čašama - gradnja bazena, tunela, neobičnih
strojeva, vozila, željezničke pruge, benzinske pumpe, garaže, ceste, tornjeva), scenske
improvizacije, imitativne igre (Presvlačenje, Na poslu, Životinje polarnih krajeva,
Zanimanja roditelja, Škola Mama i tata, Frizer, Pranje lutaka i odjeće, Kino, Stolno
kazalište, Trgovina, U vrtiću, Ja sam teta, Koncert, Princeze, Šumske životinje u
kartonskoj kući, Zaprešić – Trajbar, Prodaja sladoleda, Božić, Darivanje, Prodaja na
štandu, Krštenje, Vjenčanje, Plaža, Roštilj, Promet i policajci, 112, Vatrena kugla), igre
kinetičkim pijeskom, lutkama od čarapa, mobiteljima, tipkovnicama, monitorima,
kutijama, bočicama , slovima, malim figurama, gumenim životinjama, autima,
vlakovima, maketama, pijeskom, posudama, igre presvlačenja i preobuvanja,
umjetničke: slušanje pjesama i priča, dramatizacije
društvene i društveno-zabavne: (Uno, Čovječe, ne ljuti se, Križić-kružić, Potraži
blago, Najbrži puž, Ribičija, Crni Petar, razne vrste domina i dr. )
izražavanja i stvaranje: pričanje o događanjima kod kuće i priča, izmišljanje priča uz
crtež, crtanje izmišljenih priča i pjesmica, djeca djeci pričaju i „čitanje“ priče po
slikama, ponavljanje kraćih stihova, dramatizacije poznatih priča, razgovori o raznim
temama (godišnja doba), recitiranje i brojenje na talijanskom, izvođenje brojalica, igre
pantomime, izražavanje raznim likovnim sredstvima (štapićima za uši, kartonskim
rolama, pijeskom, pjenom, glicerinom...), bojanje bojanki, izrezivanje škaricama, izrada
kolaža, izrada lutaka, aplikacija za prozor, plakata, sinjske alke, Knina – kraljevskog
grada, svemirske postaje, grbova, kartica za „reduše“, zdravstvenih knjižica,
oblikovanje (papira, kinetičkog tijesta, plastelina, slanog tijesta, pedagoški
neoblikovanih materijala, glinamola, vune, žice i dr.), izrezivanje slova iz kalendara,
rezanje, presavijanje i lijepljenje, izrada kolaža, kaširanje, pjevanje, pjevanje uz
mikrofon, plesanje (samostalno, u paru), izvođenje zvuka i ritma (šuškalicama,
udaraljkama, Mali orkestar, Bendovi, sviranje na udaraljkama, po raznim
predmetima...), lutkarske improvizacije i dramatizacije - štapnim i lutkama prstima
(Djed i repa, Ježeva kućica...), izrada grupnih pravila, izmišljanje koreografija, tekstova
56
pjesmica i brojalica, gradnja glazbenih instrumenata, izrada šuškalica i zvečki, bare,
plakata, narukvica, prstenova, novih društvenih igara, imenovanje i crtanje zastava
istraživačko-spoznajne: čitanje slikopriča, početno čitanje, slaganje riječi magnetnim
slovima, igranje slovima, pisanje slova, igre didaktičkim igračkama (slaganje puzzli,
slagalica, velikih i malih kocaka, igrama pamćenja), manipuliranje neoblikovanim
materijalima i plodinama, rješavanje križaljki, rebusa, mozgalica, mjerenje, vaganje i
uspoređivanje, odgonetanje zagonetki, istraživanje magneta, zvukova, bilježenje
rezultata i pravila sportskih aktivnosti, istraživanje boja, istraživanje zvukova (lupkanje,
šuškanje, kako zvuče predmeti svakodnevne uporabe), mijenjanje oznaka vremena,
jednostavni pokusi (tornado u boci, kišni oblak, vulkan, mali laboratorij...), korištenje
vjetrokaza i vjetrenjača u vrijeme boravka na zraku, brojanje do sto, zbrajanje i
oduzimanje, aktivnosti s mikroskopom, istraživanje vode, razgovori o svemiru,
postanku svijeta, Zemlje i čovjeka, osobe po kojima su ulice dobile imena,
prepoznavanje i crtanje zastava, korištenje karte svijeta (Svjetsko nogometno prvenstvo
u Rusiji), istraživanje povećalom, pravljenje nacrta za razne izume i dr.
specifične s kretanjem: Ples stolica, izmišljanje plesnih pokreta, sportske i
natjecateljske igre (nogomet, gađanje lopticama u koš, gađanje u cilj, kuglanje, odbojka,
tenis, utrkivanje, potezanje konopa, hvatanaje loptice na čičak...), igre u kolu
demonstriranje tjelovježbi i organiziranje treninga u vrijeme boravka na zraku,
tjelovježbe sa čunjevima i štapovima, „ples pisanja“, pokretne igre (Magarac bez boje)
4.1.3. Odgojno – obrazovni rad u ljetnom razdoblju
04. i 05. 06. 2018. g. provedene su dvije radionice za izradu ljetnih planova rada
prema kriteriju razvojne primjerenosti, a na osnovi procjene razvojnog statusa djece u
skupinama.
Uz uobičajene elemente karakteristične za sva razdoblja planiranja, naglasak je stavljen na:
57
sigurnosno- zaštitne kriterije (ažuriranje važnih podataka o specifičnim zdravstvenim,
razvojnim i drugim potrebama djece, briga o klimatskim uvjetima, nadzor djece)
stvaranje pozitivne socio-emocionalne klime u uvjetima spojenih skupina
kvalitetan prijenos informacija između odgajatelja, dežurnih članova stručnog tima i
drugih zaposlenika o događanjima u skupini i neposrednoj okolini
pravovremenu pripremu raspoloživih sredstava za rad u sobni dnevnog boravka ,
terasama, sanitarima i dvorištu i raznovrsnu ponudu primjerenih sadržaja tj. poticaja
tijekom ostvarivanja neposrednog rada s djecom
kvalitetnu suradnji s roditeljima (pravovremeno obavješćivanje o promjenama u
organizaciji rada u ljetnom razdoblju, međusobno informiranje o djetetu, osiguravanje
odjeće, obuće, zaštitnih sredstava i drugih materijala za zdrav i ugodan boravak djeteta u
vrtiću, dostupnost i primjenjivanje postojećih protokola i dr.)
U razvojno poticajnom smislu naglasci ljetnih planova odnose se na:
- usmjerenost na ostvarivanje važnih zadaća na poticanju tjelesnog i psihomotornog, socio-
emocionalnog i razvoja ličnosti, spoznajnog razvoja te razvoja govora, komunikacije,
izražavanja i stvaralaštva tj. poticanje svih kompetencija djece što podrazumijeva:
planiranje i provođenje aktivnosti koje će pomoći djeci da se snađu u uvjetima spojenih
skupina
zastupljenost aktivnosti koje će stvarati vedru atmosferu
zastupljenost aktivnosti za stjecanje direktnih senzomotoričkih iskustava djeteta (osobito
igre prirodninama, vodom i drugim neoblikovanim materijalima)
zastupljenost aktivnosti za višestruko izražavanje potreba, osjećaja i interesa kroz razne
načine
aktivnosti s kretanjem na otvorenom prostoru uvažavajući kriterij sigurnosti, pojačanog
nadzora te planiranje ranijeg ulaska i izlaska
58
zastupljenost životno-praktične aktivnosti, a osobito one u vezi s brigom za osobne stvari,
sredstva, prostor, biljke i sl.
podržavanje i nadograđivanje dječjih spontanih aktivnosti i stvaralaštva
dogovaranje s djecom o mjestu boravka, nadzor aktivnosti i kretanja djece te
pravovremeno interveniranje kod nepoželjnih i opasnih ponašanja
organizacijsko-materijalne uvjete ( pravovremenu i kvalitetnu materijalno-organizacijsku
pripremu, odabir i optimalno korištenje vanjskih i unutarnjih prostora prema rasporedima
iznošenje sredstava, pospremanje sredstava uz uključivanje djece proporcionalno
njihovim sposobnostima, brigu o zajedničkim sredstvima)
ulogu odgojitelja kao organizatora i suigrača
Timski su osmišljeni razvojno primjereni planovi koji su se kasnije ostvarivali u uvjetima
mješovitih skupina – u različitim kombinacijama, ovisno kako se kretao broj djece tijekom
ljeta:
1g. 7 mj. – 3 g. 2 mj. : Točkice, Domaći
2 - 4 godine: Sovice, Srčeka, Krijesnice, Šapice
3 g. 5 mj. – 4 g. 11 mj.: Mravići, Vrapčići, Listići, Kikići
3 – 7 godina: Loptice, Noina lađa, Dubravica
4 g. 3 mj. – 6 godina: Cipelići, Suncokreti, Jabučice, Slonići
5 – 7 godina : Jaglaci, mačići, Sunce
6 – 7 godina: Pužići, Ivančice, Leptirići, Bubamare, Lastavice
Specifičnosti prostorno-materijalnih uvjeta tijekom ljetnog rada bile su: nadopune
postojećih ili organizacija novih centara za igru prema potrebama djece i njihovim
razvojnim karakteristikama, osiguravanje dostupnosti raznovrsnih sredstava namijenjenih za
boravak na zraku ali i drugih materijala (osobito onih za gradnju, istraživanje, prirodnih i
pedagoški neoblikovanih), često razmještanje mobilnih centara, osiguravanje slobodnog
cirkuliranja djece u unutarnjim i vanjskim prostorima, osmišljavanje zajedničkih prostora za
59
aktivnosti djece, ranije provođenje aktivnosti ili produžavanje trajanja boravka na
otvorenom prostoru, učestala komunikacija i dogovaranje odgojitelja oko zajedničkih
aktivnosti, organizacija aktivnosti za kišnog vremena na natkrivenim prostorima i terasama
boravaka tj. sjenovitim prostorima za većih vrućina.
U osiguravanju sigurnosti djece korišteni su sljedeći postupci: vođenje evidencije
dolaska i odlaska djeteta, informiranje iz evidencija te od strane roditelje o specifičnim
zdravstvenim, razvojnim, odgojnim i drugim specifičnostima djeteta, obilježavanje
garderobnih ormarića, organizacija namještaja u sobi boravka, upoznavanje s novim
prostorima, poticanje djeteta da odgojitelju javi o svojim potrebama, dogovor s djecom o
mjestu boravka na otvorenom i utvrđivanje granica udaljavanja, dogovaranje srdstava koja
će se koristiti pšrije izlaska na otvoreno, upute o načinu korištenja didaktičkih sredstava i
sprava, osiguravanje dostupnosti sredstava za djecu sa specifičnim potrebama (npr. krema
za alergiju, toplomjera, sirupa za povišenu temperaturu, gela za dezinfekciju povrede, klizmi
i dr.), dogovaranje i inzistiranje na pridržavanju pravila, stalaan nadzor, organiziranje mirnih
aktivnosti na sjenovitom mjestu u dvorištu, prorađivanje pravila u ekipnim igrama,
organizacija igre u manjim skupinama radi lakšeg nadzora, razmjena informacija i
dogovaranje između odgojitelja, prorada tema o zdravlju putem slikovnica, priča, scenskih
lutaka i sl.,
Za stvaranje emocionalne sigurnosti te privrženosti djeteta te grupne kohezije u
uvjetima spojenih skupina korisnima su se pokazali sljedeći postupci i aktivnosti :
izražavanje dobrodošlice kod dolaska, upoznavanje odgojitelja s djetetom, upoznavanje
djetetovih navika, potreba i interesa, međusobno upoznavanje i predstavljanje (npr. u
jutarnjem krugu, krugu prijateljstva), primjerena komunikacija, razgovori o prijateljstvu,
individualni pristup svakom djetetu i pravovremeno zadovoljavanje njegovih potreba,
uspostavljanje ritma koji zadovoljava dosadašnje navike djeteta, individualan razgovor s
djetetom nakon povratka s odmora, nuđenje poticaja uvažavajući dječji interes, tješenje,
maženje, držanje za ruku, pjevanje, upoznavanje rasporeda novih prostora, samostalan
odabir ormarića za osobne stvari, mjesta za odmor i sl., dogovaranje pravila (u vezi s
kretanjem, brigom za osobne stvari i sredstva za igru, uzimanje obroka, dijeljenjem igračaka,
uključivanjem druge djece u svoju igru, ponašanjem, donošenjem igračaka od kuće,
60
dnevnim odmorom i drugim ritualima), usmjeravanje na zajedničke aktivnosti i provođenje
istih (plesanje, pjevanje, građenje i konstruiranje, slaganje slagalica, sportske igare,
pričanje priča, izrada zajedničkih likovnih radova, plakata, panoa, igre i šetnje u vanjskom
prostoru dvorišta, igre s pjevanjem, društvene igre, predstave djece za djecu, imitativne igre,
zajedničke spontane igre na otvorenom i dr.), aktivnosti za razvoj pozitivne slike o sebi,
socijalne igre kvalitetna komunikacija s roditeljima, razvijanje vještina komunikacije i
asertivnosti (zalaganje za sebe bez nanošenja štete drugome, osvještavanje osobnih prava i
dužnosti, ponuda dovoljno primjerenih, raznovrsnih i zanimljivih sredstava, stvaranje
ugodnog ozračja u skupini, spajanje skupina poznatih prijatelja u vrijeme dežurstva,
korištenje pohvale, poticanje starije djece na pružanje pomoći mlađima, omogućavanje
izražavanja osobnihosjećaja na prihvatljivi način i prepoznavanje osjećaja drugih i druge.
U svrhu „otvaranja“ skupina tj. poticanja međugrupne suradnje provodile su se
različite aktivnosti: aktivnosti u jutarnjem skupljanju i u vrijeme poslijepodnevnog spajanja
(pjevanje pjesmica, govorenje brojalica), igranje nogometa i odbojke, društvene igre, igre s
pravilima i pjevanjem, igre pijeskom, vodom, na toboganu, s loptama, sredstvima za vučenje
i guranje, građenje i kontruiranje, štafetne igre, svladavanje poligona kretanja, stolno
manipulativne igre, odgonetanje zagonetki, mali festivali, plesanje, igre pantomime, pričanje
poznatih priča, proslave uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije, istraživanje i
eksperimentiranje, izrada zajedničkih likovnih radova, slaganje slagarica, društvene i igre
pogađanja itd..
U području TJELESNOG I PSIHOMOTORNOG RAZVOJA tijekom ljetnog
razdoblja osobito se doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:
razvoj prirodnih i složenih oblika kretanja: hodanje (ravno, unatrag, uz i niz kosinu),
trčanje sa zadacima), penjanje, spuštanje, provlačenje, skakanje, kolut naprijed
stjecanje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja
razvoj ravnoteže (različiti položaji tijela, hodanje po suženoj površini, na hodalicama)
61
razvoj spretnosti, brzine, preciznosti, snage i izdržljivosti (štafetne igre, svladavanje
poligona kretanja, kretanje sa različitim zadacima, momčadske igre kao što je nogomet, i
dr.)
razvoj prostorne orijentacije i samostalnog organiziranja ili kretanja u različitim
formacijama (red, kolona, krug, parovi)
baratanje predmetima (bacanje, hvatanje, kotrljanje, šutiranje lopte i gađanje u cilj, pri
životno-praktičnim i radnim aktivnostima kao što je samoposluživanje, odlaganje odjeće,
pribora za jelo, zakopčavanje gumba, vezanje vezica i sl.), razvoj okulomotorne
koordinacije i fine motorike a osobito u zadovoljavanju osnovnih potreba, stjecanju
predčitačkih vještina te raznim oblicima likovnog izražavanja, usvajanje pravila za
različite motoričke igre i drugo
U području SOCIOEMOCIONALNOG I RAZVOJA LIČNOSTI tijekom ljetnog
razdoblja osobito se doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:
stvaranje osjećaja sigurnosti na temelju kvalitetnog zadovoljavanja potreba, zadovoljstva
i stvaranja osjećaja pripadnosti
podržavanje dječje inicijative i razvoj samostalnosti u odabiru i organizaciji igre i
korištenju sredstava
proširivanje spoznaja o sebi
razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi
osamostaljivanje u zadovoljavanju osnovnih potreba, u brizi za sebe i okolinu
(samostalno svlačenje i oblačenje, otkopčavanje, zakopčavanje, obuvanje i izuvanje, jelo,
pospremanje igračaka, jastučnica, prijelaznih objekata, čaša za vodu i sl.)
dogovaranje, usvajanje i pridržavanje pravila
poticanje pozitivne socijalne interakcije s djecom iz drugih skupina, druženja, suradničke
igre te osobne odgovornosti
usklađivanje vlastitih s potrebama drugih, razvoj suosjećanja, pomaganje i te iskazivanje
brige prema drugima
kulturno ophođenje
izražavanje uspjeha/neuspjeha na prihvatljivi način
62
rješavanje sukoba na miran način
odgađanje zadovoljenja želja
navikavanje na poštivanje privatnosti drugog djeteta
U području SPOZNAJNOG RAZVOJA tijekom ljetnog razdoblja osobito se
doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:
stjecanje novih spoznaja vezanih uz okolinu te kvantitativnih i kvalitativnih svojstava i
uzročno-posljedičnih veza
uočavanje i samostalno rješavanje problema
razvoj vizualne, taktilne, olfaktorne i auditivne percepcije
razvoj mišljenja i logičkog zaključivanja
poticanje na istraživanje i eksperimentiranje (pliva-tone, otapa se – ne otapa, isprobavanje
biljnih napitaka)
upoznavanje načina dolaženja do informacija i odgovora putem različitih materijala te
važnosti grupnog rada za stjecanje znanja
usmjeravanje i razvoj pažnje i koncentracije
razvoj pamćenja
Zbog specifične ljetne organizacije, sigurnosno-zdravstvene preventive i dobi djece nisu
ostvareni izlasci izvan vrtića
U području GOVORA, KOMUNIKACIJE, IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVA
tijekom ljetnog razdoblja osobito se doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:
svakodnevno spontano govorno izražavanje i komunikacija
priopćavanje o vlastitim potrebama, osjećajima, mislim i sl.
izgovaranje riječi i imenovanje
obogaćivanje rječnika usvajanjem novih pojmova
razvoj slušne percepcije i pažnje (aktivno slušanje govora drugih)
pripovijedanje u logičkom slijedu
63
igre uloga
slušanje, zapamćivanje i reproduciranje priča i slikovnica, stihova, brojalica
prepričavanje doživljaja, događaja
prepričavanje priča po slikama
opisivanje fotografija
opisivanje likovnih radova
izmišljanje kraćih priča
izvođenje scenskih improvizacija
izražavanje pantomimom
pjevanje
glazbeni senzibilitet i slušna percepcija
povezivanje pokreta i govora
navika kulturne i odgovorne komunikacije u raznim životnim situacijama
likovno izražavanje drvenim bojicama, temperom, sapunicom, akvarelom, vodenim
bojama, origamijem, plastelinom, kamenčićima, spužvom i drugim materijalima i
tehnikama - teme i tehnike izloženih dječjih likovnih uradaka bile su vezane uz dječje
doživljaje, aktualna događanja u okolini i specifičnosti ljetnog rada, a ostvareni su kao
individualni ili zajedničke radovi, ilustracije priča, slikovnica, stvaranje nakon doživljaja
glazbenog djela, plakati, katalozi razne bojalice i dr.
izvođenje određenih plesnih pokreta
Uspješno zadovoljavanje posebnih potreba djece bilo je omogućeno temeljem
informacija iz evidencije specifičnih potreba za svaku skupinu (liste, plakati na
informativnom kutiću u dežurstvu), prenošenja informacija i suradnje sa sustručnjacima,
asistentima, roditeljima, članovima stručnog tima, osobljem kuhinje (u slučaju nutritivnih
alergija), kvalitetnog vođenja dnevnih zapažanja te uvida u dokumentaciju djeteta.
Dominantni oblici suradnje s roditeljima bili su : svakodnevna komunikacija prilikom
dolaska ili odlaska (prijenos važnih informacija o djetetu, njegovom boravku i
aktivnostima, izmjenama u organizaciji rada i dr.), pismene informacije na kutiću za
64
roditelje ili vratima sobe boravka (organizacija rada, tjedni planovi, rasporedi rada,
tematski prilozi, stručni članci, izjave djece), komunikacija putem telefona, donošenje
potrepština za dijete (pelene, maramice, zaštitne kreme, rezervna odjeća).
U suradnji uglavnom uglavnom nije bilo problema (u pojedinim slučajevima nije se
poštovalo vrijeme korištenja usluga vrtića navedenoga u anketi, slabije se snalazilo sa
pismenim informacijama vezanima uz organizacijske promjene, davale su se donacije u
skupinu bez prethodnih konzultacija sa stručnim osobljem, nisu se razumjele specifičnosti
ljetne organizacije te se nisu podržavali dogovoreni postupci u obiteljskom okruženju.
4.2. Ostvarivanje Programa rada s djecom predškolske dobi
Program rada s djecom predškolske dobi ostvarivali smo kroz:
redoviti 10-satni program (skupine Jaglaci, Sunce, Pužići, Ivančice, Leptirići,
Bubamare, Lastavice i Lavić Simba)
10 - satni Program vjerskog odgoja s djecom predškolske dobi (skupina Noina lađa)
poseban program predškole za djecu koja nisu uključena u redoviti 10–satni program
(skupina Bistrići)
U ostvarivanju zadaća nastojali smo slijediti načela:
fleksibilnosti odgojno-obrazovnog procesa
partnerstva vrtića s roditeljima i širom zajednicom
osiguravanja kontinuiteta u odgoju i obrazovanju
otvorenosti za cjeloživotno učenje
spremnosti na unaprjeđivanje prakse
Naš osnovni cilj bio je zadovoljavanje djetetove potrebe za sigurnosti i pripadnosti,
samopoštovanjem i samoostvarivanjem osobnih potencijala i specifičnih posebnih
potreba.
65
Polazili smo od osobitosti i potreba djece i usmjeravali se na razvoj i unapređivanje
njihovih tjelesnih, socio-emocionalnih, spoznajnih, komunikacijskih i stvaralačkih
mogućnosti kao i vještina potrebnih za nove oblike učenja.
Na taj smo način željeli utjecati i na razvoj djetetove pozitivne slike o sebi, emocionalne
stabilnosti i njegovih različitih kompetencija.
Tijekom godine radilo se, češće ili rjeđe, na poticanju svih kompetencija. U narednoj
tabeli može se vidjeti koje su se to kompetencije i na koji način najčešće poticale u
odgojno-obrazovnoj praksi.
1. Komunikaciju na materinjem jeziku najčešće smo poticali kroz: svakodnevne
aktivnosti i komunikacija, razgovore u jutarnjem krugu, recitacije, igrokaze, pitalice,
zagonetke, govorne igre (imenovanja, Slovo na slovo...), dramatizacije, pričanje prema
slikopričama, predstave (Šuma Striborova i dr.), stihove (Kad su laste odlazile,
Maćuhice, Trešnje, Moja mama, poezija Grigora Viteza i dr.), pozdravni govori igre
pantomime, audicije, kako su se nekada Jelačići razgovarali, kretali, plesali, naklanjali se,
dramske igre,čitanje i pričanje priča, slikovnica poeziju vezanu uz godišnja doba i
zanimljive životne situacije, simboličke stvaralačke igre tipa u gostima, na rođendanu,
izmišljanje riječi, kako se još kaže i dr. govorne igre, izmišljanja priča, kroz predstave,
priče, stihove, pjevanje, slušanje, interpretativno čitanje s elementima procesne drame,
ozvučene priče, igre s pjevanjem, pokretne i tradicijske dječje igre, ritmizirani govor,
scenske improvizacije lutkama, doživljaji s posjeta, samostalno javno pričanje,
razgovore, izradu plakata, poruka, popisa, recepata, pisama za prijetelje, pravila
ponašanja u određenim situacijama, simboličku igru (Škola, Ured), oblikovanje slova
prstima, učenje znakovnog jezika, razgovore s različitim temama iz svakodnevnog života,
događanja u okolini, osjećajima, svakodnevno korištenje slikovnih materijala, izradu
slikovnica, posjete drugim odgojnim skupinama i dr.
Komunikaciju na stranim jezicima najčešće smo poticali kroz: davanje svakodnevnih
odgovora na dječje upite, prepričavanje, razgovori, izmjenjivanje iskustva sa kraćih
programa engleskog i njemačkog jezika, pozdravljanje, čitanje i gledanje Biblije,
tekstova iz enciklopedija, upoznavanje i imenovanje, raznih država i njihovih zastava,
66
imenovanje oceana, kontionenata, korištenje zemjopisnih karata, upoznavanje zastava,
igre, stihovi i pjesmice e na stranim jezicima, Kod bake i djeda u inozemstvu, brojenje na
engleskom, pridruživanje slike i riječi na engleskom, igre s ulogama (U uredu...), proslave
rođendana – čestitke na raznim jezicima i rođendanske pjesmice, korištenje prijenosnog
računala, igre na stranim jezicima, pozdravi, pjesmice, zahvaljivanje, priruživanje
različitih jezika odgovarajućim državama i narodima,čitanje poruka s dječjih majica,
pjevanje pjesmica sa kraćeg programa engleskog jezika i dr.
Matematičku pismenost i osnovne kompetencije u prirodoslovlju najčešće smo poticali
kroz: svakodnevnu komunikaciju, igre tipa Gdje je medo? Gdje je lopta?, Tko sjedi s moje
lijeve-desne strane, Kojom rukom pišem, jedem?, prepričavanje događaja s naglaskom na
dobu dana, izrada plakata (dani u tjednu, poznati hrvatski znanstvenici i sl) , igre vezane uz
doba dana, izrada sata, upoznavanja vrsta satova (ručni, stolni, zidni, pješčani, sunčani,
digitalni), Kako od kvadrata dobiti dva trokuta?, Složi pomoću trake, Koliko štapića treba za
složiti kvadrat, izrezivanje likova, slaganje likova i tijela od neoblikovanog materijala,
recikliranje papira, razvrstavanje otpada papira i plastike, ponašanje kod provođenja osobne
higijene (pranja zubi, brisanje ruku), uređivanje i ukrašavanje prostora, crtanje, igre
ogledalima, sastavljanje cjeline od pojedinih dijelova, razvrstavanje prema određenom
kriteriju, brojenje uz pokazivanje, društvene didaktičke igre (Koliko je sati ? Gdje se sakrio
jež? ), tradicionalne igre (Care gospodare), igre uloga i simboličke (Trgovina, Banka, Pošta,
Tržnica), izradu novčanica, radne matematičke zadatke, samostalno provođenje
jednostavnih eksperimenata, promatranje slikovnog materijala, gledanje filmova, igrama sa
zadacima, sat tjelesnog odgoja, prepričavanje osnovnih doživljaja i događanja iz neposredne
okoline, reproduciranje stihova, susret i šetnju s prometnim policajcem , prikupljanje raznih
mehanizama, svakodnevno odvajanje otpada u skupini, pisanje slijeva na desnu stranu i dr.
Digitalnu kopetenciju najčešće smo poticali kroz: upoznavanje prijenosnog računala,
traženje informacija o znanstvenicima, hrvatskim tradicijskim običajima i drugim
zanimljivostima vezano uz teme koje se prorađuju, korištenje video materijala, razgovore o
zaštiti privatnosti, način korištenju informacija, upoznavanje s društvenim mrežama (What's
67
Up, Facebook, Twitter), crtanje, bojanje, izmišljanje igrica, pozivanje važnih brojeva s
mobitela (hitna pomoć, policija, vatrogasci), korištenje tableta i pametnog telefona,
savjetodavni rad i suradnju s roditeljima i dr.
Kompetenciju “učiti kako učiti” najčešće smo poticali kroz: rad u manjim grupama,
pomaganje starije djece mlađoj u provođenju aktivnosti, poticanje na ustrajnost u
provođenju grafomotoričkih vježbi i radnih listova, međusobno pomaganje i uvažavanje
različitosti, dogovaranje, pregovaranje, suradničko nadograđivanje znanja kroz projekte i
razne sklopove aktivnosti (Moje tijelo, Obrti, Pračovjek, Opasnosti u prometu, Požar i dr.),
korištenje različitoh izvora znanja (časopisi, enciklopedije, slikovnice, udžbenici, prijenosno
računalo), uspoređivanje, povezivanje, nizanje, klasificiranje, predviđanje, prosuđivanje,
zaključivanje, zamišljanje, stvaranje, provođeje projekata (briga o okolini i okolišu i
obnovljivim izvorima energije...), izradu plakata. albuma, razgovore o jakim stranama (u
čemu sam dobar, što najviše volim i sl.), stvaralačke igre (Mali obrtnici, Mali laboratorij),
provođenje malih eksperimenata i dr.
Socijalnu i građansku kompetenciju najčešće smo poticali kroz: proslavu rođendana,
prakticiranje centra zdravlja (npr. voćni kutić), govorne igre, igre uloga, dramatizacije, igre
s pjevanjem, izradu zajedničkog likovnog rada, pripreme i provedbu CAP-programa, crtanje
na temu Osjećaji, igre pred ogledalom, proradu slikovnica vezanih uz prava, odgovornosti i
slične teme, izradu plakata, kartica, pozdravljanje, stihove vezane uz lijepo ponašanje,
svakodnevno prakticiranje kulturnog ophođenja, pomaganje drugome, skupljanje igračaka za
potrebite u suradnji s župnim Caritasom i druge humanitarne aktivnosti (npr. Plastičnim
čepovima do skupih lijekova), zajedničko donošenje i oblikovanje grupnih pravila,
proigravanje raznih životnih situacija s analizom poželjnog i nepoželjnog ponašanja,
predstavljanje, ispričavanje, zahvaljivanje, jasno i i slobodno izražavanje vlastitog mišljenja,
slušanje drugoga, postavljanje i odgovaranje na pitanja, dijeljenje, dogovaranje, suradnju u
planiranju i provođenju aktivnosti, usklađivanje želja s potrebama drugih, prihvaćanje
uspjeha i neuspjeha, brigu o sebi i osobnim stvarima, samoposluživanje, društvene i
natjecateljske igre, igre zamišljanja i uloga, slikovnice i priče i dr.
68
Kulturnu svijest i izražavanje najčešće smo poticali kroz: samostalnu briga o sebi i
okolini (odijevanje, pospremanje, pravilno pranje ruku, pranje zubi, vezanje vezica,
zakopčavanje gumba točenje napitaka, grabljenje jela, mazanje ), prakticiranje odgovornog
ponašanja prema okolini (štednja struje, vode...) svakodnevnu komunikaciju, rješavanje
problemskih situacija, raznovrsne igre (Lopta putuje, Kućo kućice, tko u tebi stanuje, igre
upoznavanja...), razgovore (o članovima obitelji, prezimenu, adresi, obilježjima Zaprešića,
važnim telefonskim brojevima i načinu korištenja, što volim - što mi smeta... ), traženje
informacija i zanimljivosti putem društvenih mreža, dobivenih razglednica i drugih izvora,
rad na projektima i usvajanje novih informacija (hrvatska zastava, himna i pjesme,
upoznavanje prometnih pravila, zaprešićke mažoretkinje,čuvajmo okoliš, zdrava prehrana,
hitne službe i dr.), izrada plakata, bojanje bojanki, rad sa slikovnicama (Gric i Grec, Murko
na ulici, Čistko i Smećko, Priča o jabukama, Više cvijeća, manje smeća, Rođendan bez
smeća, Jabuke gospodina Peaboyja, Kamenko u gradu Zagrebu), slušanje priča s nosača
zvukova, gledanje predstava, dramatizacije, šetnje i pravilno kretanje u prometu, susreti
(prometni policajac, vatrogasac), posjete (vatrogascima), svakodnevno provođenje jutarnje
tjelovježbe, sportski susret vrtića Vrtuljak i Maslačak, rolanje, klizanje, plivanje,
Inicijativu i poduzetnost najčešće smo poticali kroz: zajedničke igre (gradnja i igra u
šatoru, odabir igračaka ...), suradnja u svim aktivnostima, rad s fotografijama i drugim
izvorima znanja, individualne razgovore (npr. o važnosti rada roditelja), izradu plakata,
prikaze zanimanja roditelja, upoznavanje drugih zanimanja (liječnik, radiolog, anesteziolog,
medicinska sestra, prometni policajac, vatrogasac), igre uloga (Trgovina, Ljekarna, Tržnica,
Banka, Pošta, Idem na posao, Kod urara, Kod postolara, Kod krojača, Kod cvjećara i dr.),
čitanje raznih tekstova, priča i slikovnica, crtanje, slikanje, kreiranje torbica, novčanika,
cipela, baletne predstave i dr.
Motoričke kompetencije najčešće smo poticali kroz: samostalno odijevanje,
zakopčavanje gumba, patentnih zatvarača i kopči, vezanje vezica, korištenje vilice i noža,
69
grafomotoričke vježbe u crtančicama i radnim listovima, pisanje prema predlošku, pisanje
pomoću guščjeg pera, Ples pisanja, preslikavanje slova abecede, presavijanje papira prema
modelu, šivanje dugmadi, torbica, odjeće za lutku, oblačenje lutaka, zakucavanje čavlića i
vađenje kliještima, momčadske igre (mali nogomet, košarka), motoričke igre (npr.
Graničar, Cesta, Krećem se kao..., Glazbene stolice, Dan-noć), pripreme i sudjelovanje na
14. sportskom susretu vrtića Vrtuljak i Maslačak, izvođenje specifičnih aktivnosti za razvoj
motorike na satu tjelesnog odgoja (postavljanje u vrstu, okretanje na lijevu i desnu stranu,
kolut naprijed, skok u dalj – uvis, trčanje, svladavanje prepreka, poskakivanje na jednoj
nozi, kotrljanje, hvatanje, vođenje i bacanje lopte, penjanje, hodanje po povišenoj podlozi),
prakticiranje priordnih oblika kretanja u svakodnevnim aktivnostima, osobito prilikom
grupnih izlazaka (kretanje u koloni, paru), jutarnju tjelovježbu, izvođenje koreografija,
rolaje, klizanje, plivanje, igre na snijegu, šetnje u neposrednu okolinu, sadržaje u vrijeme
svakodnevnog boravka na otvorenom prostoru, stjecanje znanja o sportovima i zdravim
životnim navikama i dr.
4.3. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u programu predškole
U pedagoškoj 2017./18. godini program predškole proveden je u 1 odgojnoj skupini i to u
Zaprešiću. U skupini je bilo upisano 10 djece. Prosječna prisutnost u skupini „Bistrići” bila
je 9 djece. Razlozi izostanka bile su uglavnom bolesti, operacija krajnika i odlazak na
putovanje.
Program se ostvarivao u područnom objektu u posebno osiguranom prostoru koji je
dopunjen didaktom i potrošnim materijalom (sredstva dobivena od Ministarstva, izrađivana,
posuđivana iz drugih skupina, donirana i zajednička kao što su sportski rekviziti u novoj
dvorani, sprave na dvorištu i slično).
U osiguravanju razvojno poticajne sredine najčešće su korštena:
sredstva za likovno i govorno-scensko izražavanje djece (koja su uglavnom osigurali
roditelji)
sredstva za istraživanje
pedagoški neoblikovani materijali
70
razna sredstva za sportske i druge tjelesne aktivnosti (svakodnevni boravak na
dvorištu i povremeno korištejne sportske dvorane u područnom objektu)
Što se tiče audio-vizualnih sredstava, bit će potrebno nabaviti novi CD uređaj.
Sredstva za glazbeno izražavanje bilo je moguće je posuditi putem knjižnice
(donirani Henkelov „glazbeni kutić“).
U programu su programskih djelatnosti bile zastupljene prema sljedećem rangu (u odnosu na
njihovu učestalost) :
1. istraživačko-spoznajne
2. specifične s kretanjem
3. raznovrsno izražavanje i stvaranje
4. životno-praktične i radne
5. umjetničke
6. raznovrsne igre
7. društvene i društveno-zabavne
Dječja inicijativa i stvaralaštvo podržavani su u izradi scenskih lutaka, dramatizacijama,
kroz projekt „Brojevi i slova“, izradu plakata, imitativne igre u centru obitelji, istraživanju
magnetizma i likovnih materijala.
Razvijanje kompetencija iz Programa rada s djecom predškolske dobi navedeno je u
poglavlju 4. 3.
Skupina je bila uključena u pripremne aktivnosti za provedbu CAP – programa.
Ostvarena su četiri izlaska izvan vrtića : posjeta stomatološkoj ordinaciji dr. Božinović,
predstavi u Pučkom orvorenom učilištu (Šuma Striborova), šetnja s prometnim policajcem u
okolici vrtića te osnovnoj školi Ljudevita Gaja.
Kvaliteta suradnje s roditeljima procijenjena je s 5. Od oblika suradnje bili su zastupljeni
informativni roditeljski sastanci, edukacijsko informativni sastanak „Pripema za školu“ te
jedan završni prikaz rada uz oproštaj od predškolaca i druženje. Održana je po jedna
individualna konzultacija za svako dijete s tematikom interakcija djeteta s vršnjacima,
njegovim razvojnim osobitostima te spremnosti za školu. Dobro funkcioniranje roditeljske
„What’ Up“ grupe olakšalo je međusobnu komunikaciju i razmjenu informacij
71
5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE
Tijekom godine provedeni su svi planirani interni i vanjski, te individualni oblici stručnog
usavršavanja (interni stručni aktivi, radni dogovori, odgojiteljska vijeća, vanjski stručni
skupovi za ravnatelja, stručne suradnike i odgojitelje, konzultacija stručne literature i
časopisa).
Stručne teme s ovogodišnjih internih stručnih aktiva i odgojiteljskih vijeća:
o Kurikulum Vrtića i Prijedlog Godišnjeg plana i programa rada za pedagošku 2017. /
18. Godinu
o Kako očuvati i unaprijediti zdravlje djeteta pravilnom prehranom
o Voćem i povrćem do zdravlja
o Poticanje motoričkih sposobnosti u srednjoj vrtićkoj skupin
o Osamostaljivanje djece u odgoju
o Važnost suradnje u rješavanju problemskih situacija
o Suradnja s roditeljima
o Projekt „Moje tijelo”
o Priprema djece za školu kroz glazboterapiju
o Prva pomoć kod hitnih stanja
o Simbolička igra u ranoj dobi
o Istraživanja djece u dječjem vrtiću
o Priče i bajke koje pomažu djeci
o Stihovi u radu s predškolskim djetetom
o Projekt „Upoznajmo svijet“
o Glazboterapija u pripremi djece za školu
o Empatičko reflektiranje u odgojno-obrazovnom radu
o Ugradnja senzorne integracije u vrtićke programe 2 (auditivni, vizualni, olfaktorni i
gustativni sustav)
o Teškoće senzorne integracije
o Protokol o postupcima inkluzije djece s posebnim potrebama u redovni vrtić
72
Teme s radnih dogovora uglavnom su se odnosile na timsko planiranje za pojedina
razdoblja kao i aktualnu stručna problematiku (npr. prostorno materijalni kontekst njege i
odgojno-obrazovnog rada, planiranje rada s djecom, pripremu za školu i CAP-program,
odgojno-zdravstvene programe, sportski susret, ukljuučivanje u likovne natječaje, stručno
usavršavanje, unaprjeđivanje suradnje s roditeljima, suradnju s vanjskim subjektima i dr.)
Sudjelovanje na vanjskim stručnim skupovima obuhvatilo teme prikazane u Tablici 13.
Tablica 13. Pregled ostvarenog stručnog usavršavanja na vanjskim stručnim skupovima
Tema stručnog usavršavanja
1. Izobrazba za provođenje katoličkog programa (Katolički bogoslovni fakultet u
Zagrebu)
2. Edukacija za CAP program (Zagreb)
3. Konferencija Kako komunicirati s djecom novog doba, 9. i 10. ožujak, 2018.
(Zagreb)
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Uvažavajući zacrtane bitne zadaće iz Godišnjeg programa, aktualne potrebe djece u
skupinama te potrebu za transparentnosti u radu i ove smo godine radili na unaprjeđivanju
kvalitete suradnje s roditeljima.
Osobito smo zahvalni na angažmanu pojedinih roditelja koji su nam, svojim ulaskom
u skupine, omogućili ostvarivanje pojedinih programskih aktivnosti i donacijama
unaprijedili materijalne uvjete.
Procjenjujemo da je suradnja s većinom roditelja ove godine bila uspješna. Probleme
u suradnji uglavnom smo rješavali putem individualne komunikacije s roditeljima, a u
pojednim slučajevima i s Centrom za socijalnu skrb.
73
Tijekom godine radili smo na rješavanju problemskih situacija u suradnji s
roditeljima kao što su:
nepraćenje pismenih informacija u prostoru „kutića“ za roditelje“
nezainteresiranost za razvojni napredak djeteta (nekorištenje mogućnosti individualnih
konzultacija)
propitivanje i neodobravanje postupaka odgojitelja ili Vrtića, ignoriranje ili umanjivanje
problema te prebacivanje dijela odgovornosti na instituciju (vezano npr. uz roditeljski
odgojni stil, ponašanje djeteta u skupini, procjenu razvojnog statusa tj.uočene posebne
razvojne potrebe)
neredovitost u donošenju stvari potrebnih za dijete
suzdržanost u komunikaciji
verbalni ispadi roditelja
obiteljski problemi
6.1. Skupni oblici suradnje s roditeljima
Roditeljski sastanci u odgojnim skupinama
Tijekom 2017./2018. Održana su 43 komunikacijsko - edukacijska roditeljska sastanka, 28
igraonica tj. radionica i 25 prikaza rada s druženjem. Prosječna prisutnost roditelja ovakvim
oblicima suradnje bila je 73%
Roditeljski sastanci na razini Vrtića
U rujnu 2017. održan je roditeljski za predškolu u pedagoškoj godini.
Tijekom tjedna psihologije u veljači je održana radionica za roditelje Darovito je , da pitam
psihologa u suradnji s DV Maslačak (u prostorima DV Vrtuljak).
74
27. 03. u 16,30 – Mala škola za veliku školu – igraonica za roditelje i djecu školske
obveznike. U lipnju je održan roditeljski za novoupisane u redoviti program za pedagošku
godinu 2018./2019.
Tradicionalni, 17. Vrtuljkovi dani održani su od 08.05. – 16. 06. 2018. godine u okviru
kojih su održani prikazi rada, druženja, sportski susreti i dr., a u preškolskim skupinama i
oproštaj od predškolaca (završnu priredbu “Vrtuljak znanja” održale su za roditelje i vanjske
suradnike skupine Pužići, Ivančice, Leptirići, Bubamare Lastavice 29. 05. Dodatni završni
prikaz sa ispraćajem predškolaca održale su na skupine Noina lađa, Jaglaci, Mačići, Pužići,
Ivančice, Leptirići, Bubamare, Lastavice, Lavić Simba i Bistrići (program predškole)
26. svibnja održano je hodočašće na Mariju Bistricu djece, roditelja i odgojitelja iz programa
Katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi (mješovita odgojna skupina od 3
do 7 godina Noina lađa).
U lipnju je održan plenarni roditeljski sastanak za roditelje korisnika 10- satnih programa za
pedagošku 2018. / 19. godinu.
Za roditelje novih polaznika predškole sastanak je planiran za rujan 2018. godine.
6.2. Individualni oblici suradnje s roditeljima
Individualnih konzultacija u odgojnim skupinama između roditelja i odgojitelja ove
pedagoške godine održano je ukupno 436.
Teme konzultacija bile su: tijek prilagodbe, integracija djece u novu skupinu, prijelazni
objekti, načini umirivanja, diferencirani pristup dnevnom odmoru, osamostaljivanje,
socijalizacija, odvikavanje od pelena, razvod, zdravstveni problemi, općenito razvojni
napredak, razvoj govora, motorike i grafomotorike, analize i sinteze, samoinicijative,
samopouzdanja, uključivanje u aktivnosti, vršnjačka interakcija i problematična ponašanja,
teškoće s poštivanjem pravila i disciplinom, postavljanje granica, utjeaj obiteljske situacije
na razvoj i ponašanje djeteta (odlazak roditelja, razvod, rođenje drugog djeteta i dr.),
usklađivanje odgojnih postupaka vrtića i obitelji, savjetovanje literature i pomoći stručnjaka,
poticanje na rad kod kuće s djetetom i sl.
75
Učinci obavljenih individualnih konzultacija s roditeljima na razvoj djeteta su:
primjena učinkovitijih postupaka u odgoju djeteta (dosljednost, primjena pohvala,
individualni pristup), upućivanje drugim stručnjacima radi podrške i pomoći djetetu
(logopedu, psihologu), smanjivanje destruktivnog ponašanja kao posljedice roditeljskih
postupaka, utjecanje odgojnih pristupa vrtića i obitelji, stvaranje osjećaja sigurnosti i
povjerenja, podržavanje samostalnosti djeteta i od strane roditelja, napredak u socio-
emocionalnom razvoju, lakše izvršavanje zadaća koje se postavljaju pred dijete i
prevladavanje zapreka, buđenje interesa djeteta za aktivnosti, zadovoljstvo roditelja
napretkom djeteta, kod dijela djece nema značajnijih promjena na bolje, pojačana pažnja i
socijalne vještine
Upitnici i ankete za roditelje vezani uz razvojni status i ponašanje djeteta – npr. pružanje
informacija o ponašanju djece tijekom razdoblja prilagodbe na vrtić itd.
b) informacije o aktualnim događanjima, organizaciji, stručnim i drugim pitanjima u
skupini ili Vrtiću, sl. – putem kutića za roditelje, Obiteljskog kutića, raznih letaka,
plakata te u svakodnevnom prijenosu informacija sudjelovali su odgojitelji, ravnatelj i
članovi stručnog tima te aministrativno- računovodstveni radnici
6.3. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu
a) prilagodba
Svi roditelji novoprimljene djece boravili su s djetetom prvog dana dolaska u skupinu.
b) usklađivanje i sustavna provedba postupaka na zadovoljavanju potreba djece na relaciji
vrtić - obiteljski dom (osamostaljivanje, pružanje pozitivnih modela ponašanja i dr.) –
realizirano je putem:
kontakata s roditeljima na roditeljskim sastancima,
individualnih konzultacija,
edukativnih članaka na kutićima za roditelje,
pripremljenih letaka
c) boravak roditelja u skupini :
boravak u razdoblju prilagodbe
76
prikazi roditeljskih zanimanja ((laborant, ljekarnik, kozmetičar i dr.)
ostvarivanje neposrednog rada s djecom u okviru projekta „Roditelj kao odgojitelj“
(sat tjelesnog odgoja, lutkarske dramatizacije, konstruiranje lego-kockama, izrada
maski, snjegovića, proljetnog cvijeća, košarica, crtanje portraita, oblikovanje šećernom
masom – fondantom, plastelinom, pedagoški neoblikovanim materijalima, izrada
piramide zdrave prehrane, planeta Sunčevog sistema, herbarija, poklon-kutija, garaža,
figurica od balona, različitih scenskih lutaka, frizura i dr.)
obilježavanje blagdana (izrada kiflica, kroasana, štrudli, blagoslov kruha, Božićni
koncert i dr.)
d) pomoć roditelja u organizaciji i provedbi programa
donacije (igračaka, potrošnog materijala, plodina, pedagoški neoblikovanog
materijala, fotokopiranja, printanja i sl. )
priprema uradaka s djecom kod kuće
uključivanje u projekte skupine (prikupljanje informativnih materijala, predmeta,
provođenje neposrednog rada u skupini i sl.)
sudjelovanje na kreativnim radionicama
treninzi, pratnja i navijanje na 14. sportskom susretu vrtića Vrtuljak i Maslačak
pomoć u provedbi odgojno-zdravstvenih programa (rolanja, klizanja, obuke
plivanja)
pomoć u pripremanju i provedbi kulturnih, tradicijskih i drugih manifestacija n
razini grada (npr. Dani grada Zaprešića, Dječji fašnik u Zaprešiću)
pomoć u organizaciji i provedbi raznih posjeta (krojački salon, postolar i dr.)
pomoć u pripremi završne svečanosti (izrada i prijevoz rekvizita, snimanje glazbe i
sl.)
provedba različitih drugih aktivnosti u sklopu 17. Vrtuljkovih dana (izložbi, izleta,
druženja i sl.)
6.4. Ostali oblici suradnje
a) kutići za roditelje po skupinama pokazali su se kao prikladan način za: uvid u sadržaj
rada (putem izloženog tjednog plana rada), planiranje individualnih konzultacija, izvor
kraćih edukativnih tema od interesa roditelja, informiranje o raznim drugim sadržajima te
77
mjesto za izlaganje dječjih uradaka; kutiće bi još više trebalo obogaćivati primjerima
sadržaja za djecu koje bi s njima kod kuće mogli provoditi roditelji (stihovi, pjesmice, igre i
dr.)
b) uključivanje roditelja u vrednovanje rada
- putem sandučića prijedloga i primjedaba (tzv. „iskreni“ sandučić) kojeg još uvijek ne
koristi veći broj roditelja; Prikupljene informacije ukazuju uglavnom na:
izražavanje zadovoljstva roditelja (npr. odnosom prema djetetu, poticanjem razvoja,
strpljenjem, uloženim trudom, njegom i brigom oko djeteta, individualnim pristupom,
ponudom programskih aktivnosti, osamostaljivanjem djeteta, zadovoljstvom djeteta
boravkom u vrtiću, kreativnosti odgajatelja), davanje prijedloga za sadržaje kutića za
roditelje i dr.
prijedloge za program rada s djecom (duži boravak na zraku, više aktivnosti za poticanje
pamćenja, osiguravanje zaštitnih majica za likovne aktivnosti i dr.),
prijedloge za suradnju s roditeljima (npr.zajednička druženja u otvorenim prostorima)
prijeloge vezane uz organizaciju (rjeđe izmjene odgojitelja tijekom ljetnog razdoblja u
dobno mlađim skupinama i sl.)
Tijekom godine manji broj roditelja iskazao je potrebu za rješavanjem svojih pitanja,
zahtjeva ili problema izvan odgojne skupine – u razgovorima s ravnateljicom i
članovima stručnog tima (npr. posebne potrebe djeteta, rad skupine i sl.)
7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
Ove smo godine intenzivno surađivali sa sljedećim ustanovama i pojedincima:
1. Jedinice lokalne uprave i samouprave, osobito Grad Zaprešić, općina Dubravica:
upisi djece, darovi Svetog Nikole, primjedbe roditelja, financiranje prijevoza za
zdravstveno-rekreativne programe, održavanje objekata, financiranje
2. Upravni odjel za društvene djelatnosti Zaprešić – gđa Sabol – konzultacije,
poslovi u vezi natječaja za upis djece, financiranje osobnih asistenata za djecu s
teškoćama u razvoju i dr. problematika predškolskog odgoja
3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – Godišnji plan i program i Godišnje
izvješće o radu,stručni savjeti, stručne preporuke i konzultacije u svezi s
78
propisima i pravnim predmetima, podaci o broju polaznika predškole i djeci s
posebnim potrebama, zaštita prava djeteta, pravni predmeti savjeti
4. Agencija za odgoj i obrazovanje – stručne konzultacije vezane uz planiranje,
praćenje i vrednovanje programa, organizacija vanjskih stručnih skupova, stručni
nadzor
5. Graditelj d.o.o. - izvođač radova na novom područnom objektu – intervencije na
područnom objektu u Mokričkoj 57a i donacije
6. Centar za djecu i mladež Zaprešić – informiranje o besplatnim radionicama za
djecu nastavak aktivnosti vezanih uz projekt „Daroviti“ -nastavak identifikacije
radi uključivanja u preostala upražnjena mjesta u radionici , sudjelovanje u radu
Skupštine
7. Dom zdravlja Zaprešić: pedijatrijske ambulante, Higijensko-epidemiološka
služba
8. dr. Jasna Božinović – posjeta djece stomatološkoj ordinaciji, prevencija karijesa
9. Zavod za zaštitu zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Zaprešić
10. „Sanvet d.o.o.“ – Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
11. Klinika Klaićeva – obrada ozljeda djece nastalih u vrtiću
12. Centar za socijalnu skrb Zaprešić – suradnja u svezi sa zaštitom prava djece,
zanemarivanja
13. Pučko otvoreno učilište Zaprešić – organizacija kraćih programa (ritmika),
informativna djelatnost o kulturnim događanjima u Gradu
14. Kazališta za djecu, kazališne grupe i pojedinci – organizacija predstava za djecu
(Studio Suncokret, Z produkcija)
15. Trakostyan tours – izleti i posjete (Muzej Krapinskih neandertalaca)
16. Dječji vrtić «Maslačak» Zaprešić – financijska problematika, izložba „Djeca
gradu za rođendan“, 14. sportski susret zaprešićkih vrtića, razmjena informacija u
vezi upisa, posebnih potreba pojedine djece i dr.
17. gdin. Vinko Sudar, pater u župi Marije Kraljice Apostola (blagoslov kruha,
humanitarna akcija darivanja u župni «Caritas« za obitelji u potrebi)
18. Javna vatrogasna postrojba Zaprešić – posjete djece postrojbi
19. Policijska postaja Zaprešić – susreti s roditeljima s temom vezanom uz sigurnost
djece u cestovnom prometu, susret s prometnikom s temom sigurnosti djece u
prometu, uvježbavanje sigurnog kretanja djece u prometu
20. Dobrovoljno vatrogasno društvo Zaprešić - susret s vatrogascem u vrtiću
21. Javna vatrogasna postrojba Zaprešić – posjeta djece prostorima izvan vrtića
22. Dobrovoljno vatrogasno društvo Dubravica – posjeta vatrogascima
23. Komunalno poduzeće Zaprešić d. o. o. – posjeta djece, razne donacije
79
24. International Police Association - Hrvatska sekcija – donacija “Prometne
bojanke”
25. Osnovna škola Ljudevita Gaja Zaprešić – posjeta školi, informiranje roditelja o
pregledima i upisima, prijenos informacija stručnom timu škole o djeci
26. Osnovna škola Pušća – roditeljski sastanak „Spremnost za školu”
27. Osnovna škola Dubravica – nastup djece za sv. Nikolu, posjeta školi,
informiranje roditelja o pregledima i upisima
28. Krojački salon „Krpica”Pekara “Zaprešić”, ljekarna “ Skoko”, Zagrebačka
banka, Duhovni centar Lužnica - posjete, obilasci, druženja s djecom i
roditeljima
29. Knjižnica Ante Kovačića Zaprešić –promocije slikovnica, igraonice, radionice i
susreti za djecu
30. Hrvatska turistička zajednica, Turistički ured Grada Zaprešića – izložba “ Kaži to
cvijećem – Gradu za rođendan”
31. Školsko športsko društvo “Zaprešićki kraj” –podrška u organizaciji 14. sportskih
susreta vrtića Vrtuljak i Maslačak (osiguravanje dvorane, sudaca i diploma)
32. Centar za djecu i mladež Zaprešić – realizacija aktivnosti u okviru projekta „100
(po) 100” – čitanje slikovnica
33. Moto-klub „Mogila” – 8. Dječji fašnik u Zaprešiću
34. Poduzeće „Baris” - izrada diploma za 14. sportski susret zaprešićkih vrtića
35. Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u
Zagrebu – redovan studij, Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Čakovcu –
izvanredni odgojiteljski studij, Sveučilišni preddiplomski studij Rani i
predškolski odgoj i obrazovanje u Petrinji - redovan studij - studentska praksa,
studijska istraživanja
36. Pojedini roditelji (donacije skupinama, organizacija posjeta, uključivanje u
ostvarivanje programskih aktivnosti, projekta „Roditelj kao odgojitelj” i sl – vidi
prilog: Zahvalnica roditeljima)
37. Televizija Zapad – praćenje 14. sporrtskog susreta vrtića, završne svečanosti
38. ANGLO - organizacija kraćeg programa engleskog jezika
39. Športsko društvo „Minići“ – organizacija kraćeg športskog programa
40. Judo klub „Panda Pušća“- organizacija kraćeg sportskog programa judo
41. Sportski klub „Medo” – organizacija škole rolanja
42. Škola rolanja i klizanja „Rolica” – organizacija programa klizanja
43. Plivački klub „Olimp” - organizacija programa plivanja
44. Prijevoznik “Bišćan” – prijevoz u Krapinu
45. Udruga „Korak po korak” - edukacija CAP program
80
46. Centar Proventus – interni stručni aktiv „Empatičko reflektiranje u odgojno-
obrazovnom procesu”
47. Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet – stručno usavršavanje, suradnja stručnog
tima s Kabinetom za ranu procjenu i podršku (dijagnostika djece s teškoćama u
jezično-govornoj komunikaciji i usporenim psihofizičkim razvojem) Sekcija
predškolskih logopeda – stručno usavršavanje, razmjena iskustava
48. Centar Vinko Bek – rad integracijskog defektologa, edukacija odgojitelja
49. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba – upućivanje na dijagnostiku
50. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb, dijagnostika
djece s teškoćama u jezično-govornoj komunikaciji
51. Hrvatsko psihološko društvo, Sekcija predškolskih psihologa – stručno
usavršavanje
52. Srednja škola „Ban Josip Jelačić“ Zaprešić - korištenje dvorane za generalnu
probu i završnu svečanost
53. Dobavljači Vrtića (nabava, opremanje i održavanje, donacije)
54. Udruženje obrtnika Zaprešić – donacija za uređenje dvorišta vrtića
55. Vitapur doo – donacija didakte i opreme
56. Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije – stručne
konzultacije i druženje
8. RAD STRUČNOG TIMA
Tijekom godine održano je 17 sastanaka stručnog tima na kojima smo razmatrali
uobičajene teme koje su nametale svakodnevne potrebe, a ponekad i zbog izvanrednih
zaduženja:
godišnje planiranje rada – dogovori o tezama za programiranje u svim
segmentima rada,
pripreme i organizacija rada u desetosatnom programu,
organizacija rada članica stručnog tima
organizacija programa predškole i pripreme,
priprema i utvrđivanje periodičnih planova rada osobito na razini Vrtića (kraći
programi, svečanosti,obilježavanje 30 godina vrtića, posjeti i dr.), dogovaranje
konkretnih zaduženja, praćenje i vrednovanje izvršenja,
81
plan i realizacija predstava, posjeta, izleta,
dogovor o terminima i temama stručnih skupova,
organizacija 13. sportskog susreta zaprešićkih vrtića
pripreme početka programa predškole – revidiranje popisa, pripreme za
roditeljski sastanak, priprema instrumenta za prikupljanje podataka itd.
informiranje i savjetovanje u svezi sa specifičnim zadaćama iz programa rada
članova stručnog tima i praćenje ostvarivanja,
razmatranje ponuda za program zimovanja, klizanja, plivanja i ljetovanja
priprema internih stručnih oblika usavršavanja
sastanci s pojedinim roditeljima ili grupama roditelja na njihovu inicijativu
povodom problema u skupini ili na inicijativu Vrtića
finalizacija informacija o djeci s posebnim potrebama i programu predškole,
upisi djece na upražnjena mjesta – mjesečno,
dogovori o nabavi didakte, testova i druge opreme i sredstava,
priprema roditeljskih sastanaka,
zdravstveni nadzor i preventiva,
dogovor u vezi provođenja inicijalnih intervjua,
prilagodba nove djece,
informiranje iz rada stručnih udruga kojima su članovi stručnog tima bili
nazočni,
razmatranje pojedinih slučajeva – vezanih uz potrebne intervencije za pojedino
dijete (razvojni status, zapažene potrebe, razina suradnje s roditeljima,
neposredni rad s djetetom, konzultacije s odgojiteljima, rješavanje problema
vezanih uz posebne potrebe djece u suradnji s odgojiteljicama i roditeljima
djeteta), suradnja s vanjskim čimbenicima (Centar za socijalnu skrb, policija,
ERF),
godišnje vrednovanje i izvješćivanje – utvrđivanje teza, priprema i primjena
instrumenata, korištenje podataka u izradi izvješća uz zajedničku procjenu u
svim segmentima,
izrada različitih stručnih materijala i priloga za odgojitelje, roditelje i dr.,
ažuriranje postojećih promotivnih materijala,
82
dogovaranje o funkcioniranju svih segmenata tijekom ljetnog razdoblja,
intervencija i poduzimanje mjera u slučaju zaštite sigurnosti djece u odgojnim
skupinama.
sastanci vezani za uključivanje asistenata za djecu s teškoćama u razvoju
(asistenti, odgojitelji , roditelji , stručni tim i ravnatelj)
83
8. 1. Najvažniji doprinosi pojedinog člana stručnog tima na unaprjeđivanju prakse u
pedagoškoj godini 2016./2017.
Ravnateljica O
RG
AN
IZA
CIJ
SK
O-M
AT
ER
IJA
LN
I U
VJE
TI
1. Poslovi vezani za financijsko poslovanje;
koordiniranje vrtićkim službama vezanim uz Gradsku riznicu
redovite konzultacije,pisanje zahtijeva, uputa i sudjelovanje u
provedbi javne nabave.
2. financiranje Vrtića (praćenje, sudjelovanje, odlučivanje,
određivanje prioriteta u financiranju) – nabava robe, didakte,
potrošnog materijala, održavanje objekta, stručno usavršavanje,
zdravstveni pregledi, zaštita na radu i dr.
3. kontakti s Gradom, gradonačelnikom i pročelnicom gđom.Sabol
vezanih uz rad i poslovanje vrtića.
4. suradnja s načelnikom Općine Dubravica.
5. suradnja s MZOŠ u vezi pravnih propisa, stručnih konzultacija i
verifikaciju novih programa.
6. uređenje okoliša, dogovor sa Zaprešić d.o.o. – donacija za
uređenje okoliša.
7. koordinacija tehničkim službama u unapređenju izgleda unutarnjeg
i vanjskog prostora Vrtića.
8. koordinacija s vanjskim izvođačima I organizacija poslova
9. organizacija rada u skupinama i rada tehničkog osoblja
organizacija zamjena,
organizacija rada tijekom blagdana i ljetna organizacija rada
periodično praćenje i valorizacija rada tehničkih službi.
10. osiguravanje svih materijalnih i organizacijskih uvjeta za početak
pedagoške godine
organizacija rada svih zaposlenika unutar postojećih službi
Vrtića (odgojni djelatnici, administrativno-računovodstveni
djelatnici, tehničko osoblje).
organizacija svih programa odgojno-obrazovnog rada u Vrtiću
– redoviti 10.satni program, program katoličkog vjerskog
odgoja, program predškole, kraći programi čiji su organizatori
i nositelji drugi subjekti.
84
OR
GA
NIZ
A
CIJ
SK
O-
MA
TE
RIJ
A
LN
I
UV
JE
TI
organizacija završne svečanosti
organizacija sportskih susreta DV Maslačak i DV Vrtuljak
obilježavanje 30. godišnjice postojanja vrtića S
TR
UČ
NI
UV
JE
TI
Interdisciplinarna suradnja sa svim članovima razvojne službe kod
postavljanja bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa rada
ustanove
Organizacija sastanaka stručnog tima, koordinacija poslova i
zadaća, aktivno sudjelovanje na sjednicama odgojiteljskih vijeća i
internih stručnih aktiva
Osiguravanje stručnih i materijalnih uvjeta u realizaciji procesa
njege i odgoja u svim programima
Organiziranje studentske prakse
Iniciranje i omogućavanje uključivanja odgojitelja i drugih
suradnika u vanjske oblike stručnog usavršavanja, te prenošenje
vanjskih spoznaja
Godišnje izvješćivanje
Angažiranje drugih stručnjaka za stručno usavršavanje odgojno –
obrazovnih djelatnika
Vlastito stručno usavršavanje
Sudjelovanje u povjerenstvu za stučno osposobljavanje Ivane
Ivanko, Petre Urošević i Josipe Lebo
SIG
UR
NO
ST
DJE
CE
Sudjelovanje u organizaciji i provedbi odgojno-zdravstvenih
programa (plivanje) i kraćih programa (engleski, ritmika, sportski
program)
Timski pristup u rješavanju problema ugrožavanja sigurnosti
djeteta u skupini
Koordinacija aktivnosti svih službi u povećavanju sigurnosti
tijekom rada ljeti i pravovremeno reagiranje kod potencijalno
opasnih sredstava i prostora
85
SU
RA
DN
JA
S
RO
DIT
EL
JIM
A
Organiziranje i sudjelovanje u grupnim roditeljskim sastancima
(roditelji novoprimljene djece, predškola, adaptacija, djeca s
teškoćama u razvoju)
Individualni rad s roditeljima, razgovor s roditeljima o odgojnim
problemima, sugestije odgojnih postupaka
Informiranje roditelja o plaćanju vrtića, rad preko blagdana i za
vrijeme godišnjih odmora
U suradnji sa stručnim timom rješavanje aktualne problematike
Suradnja s predstavnikom roditelja u Upravnom vijeću
OS
TA
LI
PO
SL
OV
I
Promidžba Vrtića – putem Web-a i suradnja s medijima (TV
Zapad, Prigorski kaj, Radio Zaprešić)
Neplanirani sastanci
Suradnja s pravnim službama
Suradnja sa sindikatom i sindikalnim povjerenikom vezano uz
prava zaposlenika
Aktivno sudjelovanje u sjednicama UV-a
Ostali administrativni poslovi
86
Pedagoginja
PODRUČJE
DOPRINOSA OBRAZLOŽENJE
Ust
ro
jstv
o 1. Sudjelovanje u radu na pitanjima važnim za organizaciju rada
kroz sastanke razvojno-pedagoške službe i stručnog tima,
individualna suradnja s ravnateljicom i pojedinim članovima
stručnog tima, konzultacije s odgojiteljima i ostalim zaposlenima,
upisna strategija i formiranje novih skupina u svim vrtićkim
programima i slično.
Uv
Uveti
za o
stvariv
an
je p
rogra
ma
1.Sudjelovanje u izradi Kurikula DV Vrtuljak i Godišenjeg
programa rada za pedagošku godinu 2017. / 18.
2. Sudjelovanje u izradi Godišnjeg programa rada za pedagošku
godinu 2017. / 2018.
3. Sudjelovanje u izradi Programa rada za djecu predškolskog
uzrasta za pedagošku godinu 2017./18.
4. Osiguravanje uvjeta za ostvarivanje uspješnije prilagodbe
novoupisane djece kroz pružanje i prikupljanje informacija i
dogovaranje (inicijalni razgovori, roditeljski sastanci, individualne
konzultacije s roditeljima i odgojiteljima)
5. Unaprjeđivanje materijalnih uvjeta rada u svim vrtićkim
programima (nadopuna razvojno primjerenom didaktom ,
korištenje i briga o zajedničkim kupljenima i sredtsvima izrađenim
od strane skupine za izradu didakte, poslovi Povjerenstva za
didaktu)
6. Bibliotečno-informativna djelatnost (dopunjavanje knjižničnog
fonda, informiranje o ponudi i izdavanje, izrada slikovnica,
predložaka i radnih materijala ua internu uporabu )
7. Organizacija, provođenje, pripremanje i sudjelovanje u provedbi
svih održanih oblika internog stručnog usavršavanja (samostalno,
u suradnji s ravnateljicom, članovima stručnog tima , odgojiteljima
i vajskim suradnicima, a osobito: 8 radionica timskog planiranja ,
4 interna aktiva (Naša praksa 1, Naša praksa 2, Ugradnja
senzorne integracije u redovne vrtićke programe 2, Na početku
pedagoške godine), dva Odgojiteljska vijeća (Godišnje
planiranje, Godišnje izvješćivanje), četiri problemska radna
dogovora (Priprema za školu, 14. Sportski susret zaprešićkih
vrtića, Završna svečanost, Radionica za djecu i roditelje „Mala
škola za veliku školu“)
8. izrada ili dopune stručnih naputaka, instrumenata i drugih stručnih
materijala za odgojitelje i stručne suradnike (prilozi za odgojno-
obrazovni rad s djecom, Na čemu osobito raditi u godini pred
polazak u školu, Radni materijali za voditelja programa predškole,
87
PODRUČJE
DOPRINOSA OBRAZLOŽENJE
dopuna Vodiča i drugih materijala za mentore i pripravnike , Korisni
postupci za unaprjeđivanje prakse- ažuriranje
88
PODRUČJE
DOPRINOSA OBRAZLOŽENJE
Ost
variv
an
je,
praćen
je i
vred
novan
je p
rog
ra
ma
1.Organiziranje, koordiniranje, stručni prijedlozi ili sudjelovanje u
pripremanju i ostvarivanju različitih programa i aktivnosti za djecu i
roditelje – izlasci iz Vrtića u bližu okolicu, 14. sportski susret
zaprešićkih vrtića, predstave za djecu u vrtiću , priprema za školu,
podjela poklona sv. Nikole, likovni natječaji i izložbe (Kaži to
cvijećem Gradu za rođendan, Katastrofe i snage sustava civilne
zaštite, Plastičnim čepovima do skupih lijekova), edukacija roditelja
o sigurnosti djece u cestovnom prometu, rolanje, susreti djece s
prometnim policajcima, klizanje, 8. dječji fašnik u Zaprešiću, posjeta
osnovnoj školi Ljudevita Gaja, plivanje, posjeta Muzeju krapinskih
neandertalaca, 17. Vrtuljkovi dani, završna svečanost „Vrtuljak
znanja“
2. Praćenje rada odgojitelja (uvidi, svakodnevne intervencije i dr.)
3. Uključivanje u neposredan odgojno-obrazovni rad s djecom,
zadovoljavanje njihovih potreba ili intervencije u skupinama ( pr.
provođenja programskih aktivnosti, uključivanje u projekate,
intervencije u vrijeme prilagodbe, velike prisutnosti, boravka na
zraku, prelazaka u dežurstva, opsevacija i interveniranje kod djece s
posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju, diferencirani pristup
dnevnom odmoru, ozljede i dr.– prema specifičnim zadaćama
pedagoga, aktualnoj situaciji u skupinama i potrebama djece, na
inicijativu ravnatelja, roditelja, članova stručnog tima i odgojitelja)
4. Informativno – edukativna i promotivna djelatnost putem
Obiteljskog kutića i web-stranice vrtića
5. Savjetovanje odgajatelja u pripremanju i ostvarivanju grupnih i
individualnih oblika suradnje s roditeljima
6. Sudjelovanje u pripremi i provođenju igraonice za djecu i roditelje
„Mala škola za veliku školu“
7. Osiguravanje uvjeta za nesmetano odvijanje specifičnih aktivnosti
vezanih uz tjelesni i psihomotorni razvoj (rasporedi za dvorane i
pješčanike)
8. Primjena instrumenata za praćenje i vrednovanje, informativnih
materijala i sl., izrada, obrada i prezentacija podataka (periodično
vrednovanje , stručno mišljenje o ostvarivanju studentske prakse,
godišnje vrednovanje Programa rada s djecom predškolske dobi i
Programa predškole, praćenje kutića za roditelje, uvid u pedagošku
dokumentaciju odgojnih skupina i drugo)
9. Sudjelovanje u izradi godišnjeg izvješća za pedagošku godinu 2017.
/18., osiguravanje vrednovanja rada interesnih skupina
10.
89
PODRUČJE
DOPRINOSA OBRAZLOŽENJE
Ost
alo
1. Poslovi člana Povjerenstva za stažiranja za odgojitelje
pripravnike Ivanu Ivanko, Petru Urošević i Josipu Lebo (rad
kroz Povjerenstvo, individualne konzultacije s pripravnicama,
mentoricama, ravnateljicom, članovima stručno-razvojne
službe, odgojiteljima matičnih skupina u kojima pripravnice
rade, odgojiteljima kod kojih pripravnice hospitiraju, uvidi u
dokumentaciju i neposredni rad pripravnica, njihovu suradnju s
roditeljima, stalno stručno usavršavanje, bibliotečno-
informativni poslovi s mentorima i pripravnicima i dr.)
2. Organizacija i programiranje, vrednovanje i dokumentiranje, u
suradnji s odgojiteljima, uključivanja studentata u neposredni
odgojno-obrazovni rad: 1. Ines Barjaktarević 2. g. izvanredni,
Čakovec (praksa ) 2. Gabrijela Erdelja 5. g. redovan, Zagreb
(diplomski rad „Motoričko vođenje lopte nogom u predškolskoj
dobi“) 3. Marijana Tomljenović 1. g. redovan, Zagreb
(praksa), 4. Katarina Tadić – 2. g. redovan, Zagreb (praksa) 5.
Maja Saili – 2. g. redovan, Zagreb (praksa) 6. Nikolina
Maršanić 3. g. redovan, Zagreb (praksa) 7. Tena Malinar 5. g. ,
redovan , Zagreb (diplomski rad „Tjelesno kažnjavanje djece
vrtićke dobi s obzirom na socio-demografske karakteristike
roditelja“) 8. Irna Jurišić – 2. g. redovan, Petrinja (praksa)
3. Rad u Povjerenstvu za upis (unos i ažuriranje molbi,
evidentiranje ispisa, izrada i ažuriranje Popisa djece, pisanje
zapisnika s mjesečnih sastanaka Povjerenstva i sudjelovanje u
radu, priprema materijala za članove Povjerenstva, sudjelovanje
u radu Povjerenstva za upis kroz 2017. /18. i po natječaju za
pedagošku godinu 2018. /19., prikupljanje o obrada statističkih
podataka i sl.)
4. Ostali poslovi (planiranje poslova i vođenje evidencije rada
pedagoga, interesnih skupina, pozivi i dokumentiranje stručnih
skupova, kraća izvješća i povratne informacije iz godišnjeg
rada, statistika skupina, dopisi vezani uz suradnju s nekim
vanjskim suradnicima, slaganje narudžbi za didaktu i
slikovnice te kontakti s dobavljačima, vođenje druge
dokumentacije i informacije vezane uz ostvarivanje pojedinih
aktivnosti kao što su npr. zaduženja i inventure didaktičkih
sredstava, evidencija izrađenih didaktičkih sredstava, plakata za
događanja u vrtiću i neke predstave, zahvalnice za roditelje,
pripremanje građe za pozivnicu za završnu svečanost, poziva na
humanitarne akcije, foto i likovnog albuma i dr.)
5. Sudjelovanje u izradi prijedloga Protokola o postupanju i
ulogama u procesu inkluzije djece s teškoćama u razvoju u
redovne vrtićke uvjete
90
Logopedinja
Područje doprinosa Obrazloženje
1.) NEPOSREDAN
RAD S DJECOM
Trijažnim ispitivanjem govora djece obrađena su
djeca srednjih i starijih odgojnih skupina kod koje je
postojala sumnja na odstupanje od urednog jezično -
govornog razvoja
Zbog kompleksnosti problema i nužnosti prikupljanja
daljnjih podataka o djetetu, u suradnji s roditeljima 8
djece je nakon trijažnog ispitivanja u DV -u poslano na
daljnje specijalističke preglede zbog jezično-govornih
ili komunikacijskih teškoća
U cilju ostvarivanja rehabilitacijskih programa rada s
djecom koja imaju teškoće u jezično-govornoj
komunikaciji provođena je individualna logoterapija 1 -
2 puta tjedno. Određen broj djece (19) išao je na
logoterapiju van DV-a
Provođena je povremena opservacija pojedine djece u
skupini zbog postojanja ili sumnje na postojanje
kompleksnijeg poremećaja dok se odstupanje u jezično-
govornom razvoju pojavljuje kao jedan od simptoma
2.) USTROJ,
USPOSTAVA I
PRAĆENJE
PROGRAMA
RADA
Zadaće logopeda planirane su i izvršavane u skladu s
općim ciljevima godišnjeg plana i programa vrtića
Prije ostvarivanja programa neposrednog rada s djecom
napravljene su određene pripreme u smislu određivanja
prioriteta u rehabilitaciji obzirom na dob, stupanj teškoće i
zainteresiranost roditelja za suradnju. Kreiran je raspored
rada u dogovoru s pojedinim roditeljima i odgojiteljima,
osigurani su uvjeti i pripremljeni materijali za rad.
U cilju praćenja djece s teškoćama u jezično-govornoj
komunikaciji vođena je evidencija o djeci na razini
svake odgojne skupine kao i individualno putem dosjea
za djecu koja su bila u tretmanu.
U cilju praćenja jezično-govornog razvoja djece od
91
jasličke dobi, podaci su prikupljani putem konzultacija s
odgojiteljima ili roditeljima.
Procjene od strane odgojitelja bitne su za što ranije
uočavanje odstupanja u jezično-govornom razvoju.
3.) SURADNJA S
RODITELJIMA
U ODNOSU NA SVE RODITELJE:
Sudjelovanje na inicijalnom roditeljskom satanku za
roditelje polaznika male škole
- Za edukacijske kutiće roditelja tokom godine osmišljavani
su i pripremani različiti pisani sadržaji (edukativni tekstovi
i letci) vezani uz problematiku jezično-govornog razvoja
djece
Tokom svibnja 2018. (a po potrebi i tijekom godine),
provođeni si inicijalni razgovori s roditeljima
novoprimljene djece
Sudjelovanje na plenarnom roditeljskom sstanku za
roditelje novoupisane djece (lipanj, 2018.)
U ODNOSU NA RODITELJE DJECE S
TEŠKOĆAMA U JEZIČNO-GOVORNOJ
KOMUNIKACIJI:
- Uspostavljen je kontakt i/ili suradnja s roditeljima
djece koja imaju teškoće u jezično-govornoj
komunikaciji
Tijekom godine obavljane su izravne i telefonske
konzultacije (informativne i savjetodavne) s roditeljima
djece uključene u logopedski tretman i onima zabrinutim za
jezično-govorni razvoj djeteta
- Roditelji koji su bili motivirani i zainteresirani da i sami
rade s djetetom kod kuće dobili su detaljne upute o
metodama i postupcima prema djetetu u cilju
podržavanja logoterapije i ublažavanja postojećih
teškoća.
92
4.) SURADNJA S
ODGOJNO –
ZDRAVSTVENIM
DJELATNICIMA
- Usmenim putem odgojitelji su dobili sve potrebne podatke
o djeci s jezično-govornim teškoćama, a pisani nalazi i
mišljenja dio su logopedske dokumentacije te su im
dostupni na uvid po potrebi
Odgojiteljima su dane sugestije u cilju prevencije
teškoća u jezično-govornoj komunikaciji kao i
poremećaja čitanja i pisanja koji bi se mogli javiti u
školskoj dobi
Odgojitelji su proslijeđivali podatake o djeci roditeljima
te su na taj način pridonjeli uspostavljanju suradnje s
roditeljima djece koja imaju teškoće u jezično-govornoj
komunikaciji
Odgojitelji su svojim opažanjima pridonjeli
evidentiranju djece s odstupanjima u ranom jezično-
govornom razvoju
Suradnja s vanjskim ustanovama po potrebi: SUVAG,
Klinika za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva)
5.) STRUČNI
KOLEGIJ
- Sudjelovanje na radnim dogovorima, u radu odgojiteljskih
vijeća, stručnog tima, kao i na poslovima vezanim za
pripremu i realizaciju zadaća vezanih uz prijem nove djece,
integraciju djece s posebnim potrebama te izradu
godišnjeg izvješća vrtića
6.) STRUČNO
USAVRŠAVANJE
I OSTALE
AKTIVNOSTI
Prisustvovanje:
- internim stručnim aktivima
- sekcijama predškolskih logopeda
- vanjskim oblicima stručnog usavršavanja: Podrška ranom
razvoju djece predškolske dobi te prevencija jezičnih
poremećaja I specifičnih teškoća učenja (DV Sopot);
Senzorna stimulacija snoozle
Aktivno sudjelovanje:
- prema potrebi sudjelovanje u pripremama i provođenju
događanja u DV tijekom godine (sportski susreti, klizanje,
plivanje, rolanje, završna svečanost…)
- pratnja na događanjima van vrtića, npr. posjet školi…
93
7.)
ADMINISTRATIVNI
POSLOVI
redovito je vođena dnevna evidencija o radu s djecom,
suradnji s roditeljima, odgojiteljima, članovima ST - a kao i
vanjskim suradnicima
Za svako dijete s teškoćama jezično – govorne
komunikacije, a s kojim se provodio logopedski
tretman, vođen je logopedski dosje
Kreiran je popis djece s teškoćama s obzirom na dob i
odgojnu skupinu
Periodično kopiranje i sortiranje logopedskih priprema
za neposredan edukacijsko-rehabilitacijskli rad
Za potrebe godišnjeg izvješća obrađeni su numerički
podaci (statistika) vezani uz pojedine segmente rada
logopeda
Psihologinja
Područje
doprinosa Obrazloženje
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
DJECU
Praćenje i procjenjivanje prilagodbe djece na vrtić (opservacija
u skupini, liste za praćenje adaptacije)
Praćenje djetetovog razvojnog statusa, razvojnih i posebnih
potreba i mogućnosti odvijalo se u svakoj odgojnoj skupini. S
praćenjem se, osim na vlastitu inicijativu, započinjalo na
inicijativu odgajatelja, stručnog tima, roditelja i vanjskih
suradnika. Praćenje i utvrđivanje posebnih potreba i
zadovoljavanja istih uključivalo je:
1.Prikupljanje podataka iz inicijalnih intervjua i dostupne
medicinske dokumentacije
2.Prikupljanje podataka iz pedagoške dokumentacije (dnevna
zapažanja, valorizacije)
3.Opservacija djece u skupini
4.Priprema i obrada razvojnih lista te razvojna procjena uz
pomoć istih
5.Primjena psihologijskih mjernih instrumenata.
U svrhu procjene spremnosti za školu korišteni su TSŠ, LB-R
94
Područje
doprinosa Obrazloženje
II, Ravenove progresivne matrice i Goodenough test
U svrhu procjene razvojnog statusa u pojedinim područjima
razvoja korišteni su sljedeći intstrumenti: RTČ, Goodenough,
Urban-Jellen, LB-R i LB-R II, CPM i Reynell razvojna
ljestvica govora.
6.Suradnju s odgojiteljima, roditeljima, asistentima i drugim
članovima stručnog tima
Izrada i evaluacija individualiziranih odgojno-obrazovnih
planova za djecu s posebnim potrebama u suradnji s
logopedinjom, defektologinjom, odgojiteljima, roditeljima i
asistentima. Ukupno su izrađena 3 individualizirana plana.
Individualni rad s djecom u području socioemocionalnog
razvoja i razvoja spoznaje. U intenzivniji individualni rad bilo
je uključeno ukupno 3 djece.
Vođenje evidencije i dosjea o djeci
Upućivanje djece s posebnim potrebama u vanjske institucije
na specijalistički pregled, dijagnostiku i/ili tretman. Ukupno je
upućeno 8-ero djece.
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
ODGOJITELJE
Informiranje o osobinama novoupisane djece i dogovori o
dolasku na prilagodbu
Pomoć u planiranju operativnih i drugih ciljeva za skupine na
temelju razvojnih osobitosti djece, praćenju te vrednovanje
postignuća (liste za prilagodbu, razvojne liste, prijedlozi
razvojnih zadaća i dr.)
Suradnja s odgojiteljima (ali i roditeljima, asistentima i drugim
članovima stručnog tima) u izradi individualiziranih odgojno-
obrazovnih planova
Pomoć odgajateljima u procjenjivanju potreba djece. Od
osobite je važnosti suradnja i timski rad na planiranju i
vrednovanju rada, s posebnim naglaskom na planiranju rada za
djecu s posebnim potrebama. Psiholog je tijekom godine pratio
rad odgojitelja s identificiranom djecom te se usmjerio na
neposrednu pomoć i potporu odgajateljima u radu i praćenju
napretka djece s posebnim potrebama. Cilj je bio osigurati
psihološke uvjete za optimalni razvoj djeteta u grupi. Prema
potrebi tijekom godine održavane su konzultacije s
odgojiteljima. Najčešće teme bile su: prenošenje rezultata
psihologijske procjene, zajednička razvojna procjena,
prikupljanje informacija o djetetovom funkcioniranju u skupini,
uočenim odstupanjima u razvoju i uočenom napretku,
95
Područje
doprinosa Obrazloženje
planiranje podrške (odgojni postupci, komunikacija, ponuda
materijala i sadržaja) djeci s posebnim potrebama, reakcije
djece na ponuđene sadržaje, materijale i aktivnosti,
komunikacija s roditeljima, upoznavanje s asistentima i
definiranje uloge odgojitelja i asistenta u odnosu na dijete
Sudjelovanje u organiziranju i pripremi grupnih oblika stručnog
usavršavanja. Priprema pisanih edukativnih materijala za
odgojitelje (Poremećaj iz spektra autizma, ADHD, Griženje u
jaslicama, Ispadi bijesa, Agresivnost i prkos, Funkcionalna
procjena ponašanja, Kako umiriti dijete koj ima tantrum,
Pažnja, Selektivni mutizam, Spremnost za školu, Tugovanje
kod djece). Preporuke stručne literature za individualno stručno
usavršavanje.
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
RODITELJE
Inicijalni razgovori s roditeljima. Ukupno su obavljena 42
inicijalna razgovora s roditeljima i novoprimljenom djecom
Sudjelovanje na roditeljskim sastancima za roditelje
novoupisane djece u redoviti 10-satni program i za roditelje
djece upisane u program predškole
Sudjelovanje u pripremi i provođenju radionice za roditelje
„Mala škola za veliku školu“
Priprema pisanih edukativnih materijala za roditelje (grizenje u
jaslicama, Poticanje razvoja pažnje, Poticanje razvoja vizualne
percepcije, Poticanje razvoja vizuomotorne koordinacije,
Poticanje komunikacije kod djece s razvojnim odstupanjima,
Prilagodba na vrtić, Spremnost za školu, Kako poticati razvoj
emocionalne kontrole, Agresivnost i prkos, Tugovanje kod
djece, Funkcionalna procjena ponašanja, Prava roditelja djece s
teškoćama u razvoju pri HZZO-u i CZSS)
Savjetodavni rad s roditeljima. Suradnja s roditeljima ostvarena
je na poziv psihologa ili na inicijativu roditelja. Teme
konzultacija bile su: spremnosti za školu, informiranje roditelja
o rezultatima razvojne procjene, upućivanje u vanjske
institucije na dijagnostiku i terapiju (N=8), upoznavanje
roditelja s novim asistentima njihove djece (razmjena
informacija o djetetu, o međusobnim očekivanjima i obvezama
te obvezama u odnosu na dijete), planiranje i evaluacija
individualiziranih odgojno-obrazovnih planova, prilagodba,
emocionalni problemi i problemi u ponašanju (planiranje
podrške), kvaliteta zadovoljavanja djetetovih potreba u vrtiću,
stresni događajai u obitelji, razvod.
96
Područje
doprinosa Obrazloženje
Zadaće i
aktivnosti na
razini
STRUČNOG
TIMA
Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa,
Kurikuluma, Programa predškole i Godišnjeg izvješća,
Naputka i protokola za osobne asistente
Sudjelovanje u radu Komisije za upise
Sudjelovanje na radnim dogovorima stručnog tima
Zajedničke intervencije stručnog tima vezane uz pojedinu
djecu
Sudjelovanje u organizaciji i radu Odgojiteljskog vijeća te u
organizaciji internih oblika stručnog usavršavanja
Suradnja s
vanjskim
ustanovama
Suradnja s PU Zaprešić i CZSS Zaprešić. Intervencije u svrhu
zaštite dječjih prava: razmjena informacija i savjetovanje o
poduzimanju mjera
Suradnja s Centrom za mlade Zaprešić u vezi potencijalno
darovite djece
Suradnja s OŠ Ljudevit Gaj u vezi prijelaza djece iz vrtića u
školu
Suradnja s DV Maslačak
Upućivanje na dijagnostiku i razmjena informacija: Poliklinika
za zaštitu djece Grada Zagreba, ERF, Centar za odgoj i
obrazovanje Vinko Bek, SUVAG, Klinika za dječje bolesti
Zagreb, Klinički bolnički centar Zagreb
Administrativni
poslovi
Vođenje dnevnika rada
Vođenje individualnih dosjea o djeci s posebnim potrebama
Evidencija o djeci s posebnim potrebama na razini vrtića i
pojedine skupine
Evidencija o razvojnom statusu djece i evidencija prilagodbe
za novoupisanu djecu na razini pojedine skupine
Evidencija testovnih rezultata za školske obveznike na razini
pojedine skupine
Evaluacija radnih dogovora planiranja i radionice “Mala škola
za veliku školu”
Stručno
usavršavanje
Sudjelovanje u internim oblicima stručnog usavršavanje
Vanjsko stručno usavršavanje:
Sekcija predškolskih psihologa
Čitanje stručne literature
97
Zdravstvena voditeljica
PODRUČJE
DOPRINOSA a. OBRAZLOŽENJE
b.
Z
DR
AV
ST
VE
NA
ZA
ŠT
ITA
Briga za zdravlje djece, praćenje, pravovremeno interveniranje i
analiza pobola
Suradnja s roditeljima, pedijatrima. odabranim obiteljskim
liječnicima , klinikama, Zavodom za javno zdravstvo zagrebačke
županije i grada Zagreba, te ostalim specijaliziranim ustanovama
Prikupljanje i obrada ispričnica – praćenje pobola po mjesecima i
dijagnozama
Svakodnevne intervencije na poziv odgajateljica (povrede,
povišena tjelesna temperatura, bolovi i dr.)
Pravovremeno stručno reagiranje kod pojave simptoma bolesti,te
upute odgajateljima za dalje postupanje i obavještavanje roditelja
Uključivanje epidemiološke službe u dijelu zaraznih bolesti te
epidemioloških indikacija
2. Praćenje prilagodbe s posebnim naglaskom na posebne
potrebe
kvalitetno i pravovremeno prikupljanje zdravstvene
dokumentacije o posebnim potrebama
zdravstvene posebne potrebe - identifikacija,te stručno i
pravovremeno djelovanje
suradnja sa stručnjacima izvan vrtića vezano za posebne
potrebe
timski rad s odgojiteljicama i ostalim članicama stručnog tima
vrtića na pravovremenom i stručnom rješavanju posebnih
potreba
posebne potrebe u prehrani – prilagođavanje jelovnika timski
– zdravstvena voditeljica, odgojiteljice, kuharice roditelji te
ostali
kontinuirano praćenje i kvalitete realizacije planiranog
98
PODRUČJE
DOPRINOSA a. OBRAZLOŽENJE
3. Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje
Kontinuirano praćenje i poticanje zdravih prehrambenih
navika i osamostaljivanja tijekom uzimanja obroka
Interni stručni aktiv za odgojitelje
Konzultacije i individualni sastanci s odgojiteljima koji imaju
djecu s posebnim potrebama
Dolazak u skupinu po pozivu odgojitelja (ozljede, razni
simptomi bolesti) intervenirati prema protokolu vrtića
Sve skupine: kako se zaštiti od štetnosti sunčevih zraka
Prevencija karijesa
ZD
RA
VA
PR
EH
RA
NA
Kontinuirano vođena velika briga o zdravoj prehrani
Tjedno planirani jelovnici prema važećim prehrambenim
standardima za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću
Planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim
potrebama u suradnji s roditeljima, odgajateljima i kuhinjom
Zadovoljene sve prehrambene potrebe djece za energijom,
hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima potrebnim za
normalan rast i razvoj
Mogućnost prevencije patoloških stanja i kroničnih bolesti
Provođen svakodnevni nadzor nad provedbom planiranog
Timsko sastavljanje jelovnika za djecu s posebnim potrebama
Sastavljani jelovnici za djecu s nutritivnim alergijama
Svakodnevno praćenje podjele posebnih obroka
Uključivanje odgojiteljica, kuharica , roditelja, liječnika u
planiranje jelovnika za djecu s posebnom potrebama
Uvažavati djecu s posebnostima u prehrani – nejedenje
pojedinih vrsta mesa
Uključivanje i ostalih stručnjaka u kreiranje jelovnika za djecu
s posebnim potrebama
99
PODRUČJE
DOPRINOSA a. OBRAZLOŽENJE
c.
PO
SE
BN
E P
OT
RE
BE
Kontinuirani rad na identifikaciji posebnih potreba (zdravstvenih)
inicijalni razgovori s roditeljima
prikupljanje zdravstvene dokumentacije
suradnja s pedijatrima i odabranim obiteljskim liječnicima
rad s odgojiteljima na detektiranju posebnih potreba tijekom godine
kontinuirana stručna podrška odgojiteljima o načinu
postupanja za svaku posebnu potrebu
vođenje evidencije posebnih potreba (poduzete mjere, kontakt
sa stručnjacima i dr.
Timski rad na rješavanju problema u vezi posebnih potreba
roditeljski sastanci
individualni rad s roditeljima
rad s odgojiteljima i ostalim djelatnicima Vrtića
Individualni rad s roditeljima u svrhu davanja podataka važnih za
boravak djeteta u skupini.
Aktivno uključivanje roditelja u rješavanju problema u vezi
posebnih potreba djeteta.
Zdravstveni odgoj roditelja putem inicijalnih sastanaka.
Defektologinja
Područje
doprinosa
Obrazloženje
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
DIJETE
Tijekom pedafoške godine 2017./18. opservirana su sva djeca
kod kojih postoji sumnja na određenu teškoću u razvoju, te
djeca koja imaju odgovarajuću medicinsku dokumentaciju
kako bi se utvrdila razina njihovog funkcioniranja u grupi (41
dijete)
Opservacija djece se provodila u skupini i individualnima
radom u kabinetu.
Opservacija djece s teškoćama se provodila u skupini radi
prilagodbe prostora, didaktičkih sredstava i pomagala, te radi
pružanja pomoći kod uspostavljanja kvalitetnijih socijalnih
interakcija djeteta s TUR s ostalom djecom.
Nakon opservacije, a radi nužnosti prikupljanja daljnjih
100
podataka o djetetu, u suradnji s roditeljima, psihologinjom i
logopedinjom 8-ero djece je poslano na daljnje specijalističke
obrade izvan vrtića.
Radi specifičnog radnog vremena defektologinje (zaposlena je
u DV Vrtuljak na pola radnog vremena), djeca s TUR
uključena su individualni defektološki tretman 1 puta u dva
tjedna i to uglavnom djeca svećim TUR-u, dok su djeca s
lakšim TUR-u u defektološki tretman uključena povremeno
tijekom godine. Kriterij uključivanja djece je bila vrsta teškoće
djeteta.
U suradnji s psihologinjom, odgojiteljima i roditeljima
napravljeni su Individualizirani odgojno obrazovni programi za
pojedinu djecu s TUR-om, te evaluacija istih (6 IOOP-a).
Kod neke djece je potrebno dodatno individualno raditi na
poticanju razvoja grafomotorike i na području spoznajnog
razvoja i ta se djeca nalaze u kontinuiranom praćenju
defektologa.
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
ODGOJITELJE
Defektolog je tijekom godine pratio rad odgojitelja s
identificiranom djecom te se usmjerio na neposrednu pomoć i
potporu odgojiteljima u radu i praćenju napredka djece s TUR-
u.
Pomoć odgajateljima u integraciji djece s TUR-u je bila
kontinuirana i kada se god za to ukazala potreba i to u obliku
individualnih dogovora s odgojiteljima.
Individualni dogovori bili su vezani uz specifičnist pojedine
TUR-u,, te načinu prilagodbe prostora skupine, didaktičkih
sredstava i pomagala, kako bi djetetu s TUR-u boravak u
skupini prošao što ugodnije i bezbolnije i kako bi od toga imali
najviše koristi kako dijete s TUR-u, tako i ostala djeca.
Nastojao je senzibilizirati odgajitelje i pružiti im podršku u rad
s djecom s TUR-u, te pružiti pomoć i podršku u prilagodbi
aktivnosti razvojnim potrebama djeteta.
U suradnji s odgojiteljima napravljeni su IOOP-i za djecu s
TUR-u, te evaluacija istih
Tijekom svibnja defektolog je proveo 22 inicijalnih intervjua s
roditeljima djece koji su predali Molbu za upis djeteta u DV u
pedagošku godinu 2018./19.
Defektolog je sudjelovao u plenarrnom roditeljskom sastanku
101
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
RODITELJE
za novoupisanu djecu.
Suradnja s roditeljima djece s TUR-u uspostavljena je
isključivo na poziv defektologa. Neposredan kontakt
uspostavljen je sa 24 roditelja s kojima s obavljene izravne i
telefonske konzultacije. Roditelji su educirani o specifičnosti
pojedine teškoće kod svog djeteta, informirani na koji se način
dijete prilagodilo u skupini, koje se metode i postupci provode
s djeteom u skupini i dobili su upute za rad s djetetom kod
kuće. Pojedina djeca su u suradnji s roditeljma bila upućena na
specjalističku obradu izvan vrtića (8-ero djece).
Sudjelovanje u radionici za roditelje „Spremnost djeteta za
školu“
U suradnji s roditeljima napravljeni su IOOP-i za pjedinu djecu
i isto tako provedena je Evaluacija IOOP-a.
Zadaće i
aktivnosti u
odnosu na
ASISTENTE
Ove pedagoške godine u DV Vrtuljak je bilo zaposleno 6-ero
asistenata na 4 sata,
Defektolog je tijekom polugodišta kontinuirano radio sa
asistentima putem individualnih razgovora na kojima je
upoznavao asistente sa specifičnostima pojedine teškoće kod
djeteta, te davao upute i demonstrirao metode i postupake rada
sa djetetom.
Defektolog je davao sugestije na koji način prilagoditi
didaktički materijal i sredstva za rad s djetetom s TUR-u.
Suradnja defektologa s asistentima se odvijala i prilikom izrade
IOOP-a, te prilikom evaluacije istih.
Problematika vezana uz asistente je da se zapošljavaju iz
redova studenata, nisu uvijek odgovarajuće struke i često se
mjenjaju. Bez obzira na potporu defektologa i sugestije
odgojitelja neki asistenti nisu našli dovoljno intrizične
motivacije da slijede njihove upute i sugestije za rad s djecom
s TUR-u.
Drugi problem vezan uz asistente je nepokrivenost djece s
lakšim TUR-u koji zbog teškoća senzorne integracije,
motoričkog planiranja i specifičnih teškoća u učenju imaju
poteškoće u svladavanju redovnog programa predškolskog
odgoja i obrazovanja
Zadaće defektolaga- rehabilitatora planirane su i izvršavane u
skladu s općim ciljevima godišnjeg plana i programa vrtića
102
Ustroj, uspostava
i praćenje
programa rada
Nakon uvida u dosjee djece s TUR i opservacuje djece kod
kojih postoji sumnja na TUR, određeni su prioriteti
uključivanja pojedine djece u defektološki tretman s obzirom
na vrstu i stupanj TUR-a.
Nakon uključivanja djeteta s TUR, defektolog je osigurao
uvijete za rad i pripremio didaktička sredstava i pomagala za
svako dijete ovisno o vrsti i stupnju TUR-a, te ovisno o
potrebi djece s TUR-om
pisanje Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa
U cilju praćenja djece s teškoćama u razvoju vođena je
evidencija o djeci na razini svake odgojne skupine kao i
individualno putem dosjea ( mišljenje defektologa) za djecu
koja su bila u tretmanu.
U cilju otkrivanja i praćenja djece s TUR od jasličke dobi,
podaci su prikupljani putem konzultacija s odgojiteljima ili
roditeljima.
Procjene od strane odgojitelja bitne su za što ranije uočavanje
odstupanja u razvoju djeteta.
Stručni kolegij
Defektolog je sudjelovao u radu odgojiteljskog vijeća,
stručnog tima i radnim dogovorima, kao i na pripremi na
realizaciji zadaća vezanih za prijem nove djece
U suradnji s ostalim članovima stručnog tima radila je na
poboljšanju uvijeta za integraciju djece s TUR-u, razvojem
pozitivnih stavova prema integraciji, odabirom primjerene
opreme, didaktike i poticajnih aktivnosti
Sudjelovao je u izradi Godišnjeg plana i programa vrtića i
Godišnjeg izvješća vrtića
Stručno
usavršavanje i
ostale aktivnosti
Defektolog je prisustvovao:
- intrernim stručnim skupovima
- na sekcijama predškolskih defektologa rehabilitatora
- na stručnim skupovima:
Inkluzivnost u ranim i predškolskim ustanovama (DV
Sopot-9 MODULA)
Senzorna stimulacija i Snoezelen (Kino Forum Stjepan
Radić)
Prikazi metoda rada d djecom s PSA (ERF)
Prikaz kreativnih terapija u radu s djecom s teškoćama u
razvoju (ERF)
103
Prema potrebi je aktivno sudjelovao u pripremanju i
provođenju događanja u DV (rolanje, klizanje, plivanje,
završna svećanost)
Administrativni
poslovi
Defektolog je redovito vodio dnevnu evidenciju o radu s
djecom, suradnji s roditeljima, odgajateljima, članovima
stručnog tima kao i suradnji s vanjskim suradnicima.
Za svako dijete s TUR-u vođen je defektološki dosje.
Periodično je opremao defektološki kabinet (uređenje
interijera, prikupljanje i dopuna didaktičkih sredstava i
pomagala za rad s djecom s TUR-u), te je kopirao i sortirao
defektološke pripreme za neposredan edukacijsko-
rehabilitacijski rad sa djecom s TUR-u.