Domagoj Margetic

7/28/2019 Domagoj Margetic

1/25

Domagoj Margeti: "Operacija Durres"-Kosovo i novi balkanski poredak

Putevima islamizma i drogePoznati zagrebaki novinar-istraiva Domagoj Margeti, objavio je knjigu "Operacija Durres"-

Kosovo i novi balkanski poredak, iji je izdava magazin Tabloid. Knjiga je izala neposredno uoibesramnog "kompromisa" koji je srpsko rukovodstvo potpisalo, praktino predajui Kosovo u rukedojueranjih terorista, koji su, uz pomo Amerike i NATO pakta, nasilno uspostavili narko-dravicu na

delu teritorije Republike Srbije. U svojoj knjizi, Margeti detaljno opisuje ekstremni islamizam vehabizam meu Albancima, njihove klanove i porodine zadruge, i upozorava da ratovi na Balkanu jonisu zavreni i da e se Kosovo tek pretvoriti u veliki meunarodni problem, ravan onome n Bliskomistoku. Tabloid u nekoliko nastavaka objavljuje najvanije delove ovog izuzetno vanog istraivanja, jermnogim lanim autoritetima u Srbiji ni danas nije jasno ta je albanski ekstremizam.

Domagoj MargetiBudunost Kosova ovisi o odnosu etiri muslimanske grupacije. Prije bilo kakve ozbiljnije analize okolnosti

oko proglaenja tzv. neovisnog Kosova", kao i analize posljedice ovakvog razvoja dogaaja na Balkanu,

moramo izdvojiti bitne cinjenice iz povijesne kronologije tog prostora. Godine 1824. Sultan Kalifa je zabranioijitski sufijski red Bektaija, pa je u tom dijelu dananje Europe zapoeo vjerski rat Sunita i ijita koji je kao ratniskog intenziteta trajao do 1912 g., tj. dok "Srbi nisu ujedinili Muslimane".

(Najvei intenzitet sukoba je bio u Makedoniji, izmedu Gostivara i Debra, tj. na dominantno ijitskompodruju). Sukobi ijita i Sunita obnovljeni su 1936 g. tj. kad jeAmedi-bey Zogu, kao sunitski kralj, uz podrkukrana (rimokatolika i pravoslavnih, s kojima je do tada bio u loim odnosima) zaratio sa ijitima. Sukob sestiao 1939. kad je Musolini "smirio strasti".

Loi odnosi ijita i Sunita ponovno su izbili na povrinu 1942. g., i to tako da se tajnim dogovorom Hitlera iMusolinija, Italija poela dezangairati u dijelu svojih okupacionih zona, i to u korist Njemake, i to prvenstvenoSS trupa, koje je iz Zagreba vodio bliski suradnik Himmlera, Siegfried von Kasche.

Tada se transformira ranije formirana "Borbena grupa Skenderbeg" u prvenstveno ijitsku formaciju, (pleme

Lekaji..), iz koje nedugo nakon toga nastaje "ijitski SS", tj. 21. SS divizija Skenderbeg, koja je kasnijeukljuena u vojsku NDH, (Luburi), i koja je razbijena 11.-13.5. 1945. kod Zidanog Mosta u Sloveniji.Po "legendi" je od 12. 000 boraca ijitskog SS-a, preivjelo njih 12, odnosno "jedan na tisucu". Nakon pada

Rankovia "Zagrebacki centar" jugoslavenskih tajnih slubi organizira novu islamsko-komunisticku kvazidravu "SAP Kosovo", i u njoj postavlja ijitskog poglavicu Fadilla Xoxu (Fadilja Hodu) za marionetskog efaklijentske kvazi-drave. On potie iz obavjetajnih krugova koji su suraivali sa Krajaiem 1930-tih. Tko je ontono bio do 1945. nije poznato. ini se da je bio povezan sa: a) Nijemcima i 21. SS divizijom, b) predratnomtrgovinom opijumom, i c) - ovo je nesumnjivo - Stevom Krajaiem i dr. Pavlom Greguriem u Zagrebu.

Fahimovi autobusi

Valja naglasiti da su neki Albanci suradivali sa jugoslavenskim komunistima i borili se u partizanskoj vojsci

To je povijesna injenica. Ali ti su Albanci bili Suniti (pleme Shalla i Rugovske klisure, Pei i Deana, Albancisa ar-Planine, tj. Dragaa i okolnih sela, te "slavenofono" pleme Goranaca). To je mali postotak Albanaca,sigurno ispod 10%, ali medu njima gotovo svi Suniti. Meutim, nakon rata, odnosno dvadeset i dvije godinenakon rata, dolazi Albansko rukovodstvo u Pokrajinu, i to regrutirano od ijita, i to ijita sa potpuno nejasnombiografijom, koji su plemenski povezani i sa 21. SS divizijom, i sa predratnim trgovanjem opijumom. Nakonrata, neki Albanci - ijiti - "kue koje su dale borce u 21. SS diviziju" - odlaze u Tursku.

Neki od njih odmah nakon toga u Siriju, gdje se naseljavaju u selo Arnaut. Ime sela na Turskom jeziku znai"Albanac", a selo su osnovali ijiti iz Makedonije koji su u 19. stoljeu pobjegli pred progonom Sunita. Selo


2/25

Arnaut razvija se postepeno u predgrae grada Damaska.., i to kao dvojezino predgrae gdje se govorialbanski i arapski.

ini se da je ba u tom selu roden Fahim Sejari, i da je on po porijeklu iz klana Pojari (Poari), koji jeijitski, i potie iz okolice akovice. 1970-tih, Krajai dovodi Sejarija kao "studenta kemije" u Zagreb, gdje on(na Plesu i u Markuevakoj cesti) biva obuavan od KOS-a i SDB-a. Kasnije upravo Sejari postaje jedna odnajvanijih linosti u "zelenoj transferzali" na liniji Damask Zagreb-Munchen/Pullach, gdje se (u Munchenu)smjeta Fahim Sejari kao "trgovac autobusima". Godine 1990. general Martin pegelj "prelazi na hrvatskustranu" i dovodi Fahima Sejarija u Zagreb. Tko je htio raditi u cestovnom prometu, (putniki promet..) morao jeraditi sa Fahimom Sejarijem.

Operacija Durres"

Kosovo je danas albansko i muslimansko. Srbi su iseljeni, s izuzetkom krajnjeg sjevera (KosovskaMitrovica, Zubin Potok, Leposavi), isto tako su iseljeni i Romi. Etniki Turci su se iselili u Tursku, isto tako i"slavenofoni", s izuzetkom plemena Goranaca, koje ivi u najizoliranijem dijelu Kosova (ar-Planina)Rimokatolici - Albanci su uglavnom raseljeni (Zagreb, Istra, Njemaka, Austija, ak i SAD), a isto tako i Hrvati(Janjevci u Zagreb, Letniani u Slavoniju). Ostali su samo Albanci - muslimani.

No oni su podijeljeni na ijite (oko 20 posto) i Sunite (oko 80 posto). Toan omjer nitko ne zna. Osim toga,Suniti su podjeljeni na a) obine Sunite, b) Sunite Sufije, od kojih su najvaniji Hadije (pogledajte ratno ime efa

Al-Kaide u Iraku: "Abdul Hadi Al-Iraki"), tj. Hadije su vrlo radikalni Suniti, a srodni su Senusitima koji vladajuLibijom i Mahditima koji vladaju Sudanom, te eenskim Muridijama. I najzad, tu su Vehabije, naroito usiromanim predgraima - npr. u notornom Vranjevcu u Pritini.

Medutim, glavnina poloaja u administraciji pripada ijitima. Sutina budunosti Kosova ovisi upravo oodnosima ovih cetiriju grupa muslimana (ijiti, Suniti, Haditi, Vahabiti ...). Simptomatino je da su u vrhuparavojnih struktura OVK, kljuni bili kadrovi iz redova meunarodnih terorista, o emu postoje merodavnipodaci meunarodnih agencija i organizacija.

Popis pripadnika OVK za koje se sumnja da su suraivali sa teroristikim organizacijama i sudjelovali uteroristickim aktivnostima broji oko 170 stranica, visoko pozicioniranih pripadnika OVK, meu kojima je isadanji premijer Kosova, kao i mnogi njegovi politiki suradnici.

Meunarodne posljedice priznanja Kosova

Meunarodno priznanje Kosova moglo bi imati ozbiljne posljedice u meunarodnom poretku. Cijeli nizteritorija mogao bi slijediti kosovski primjer i proglasiti neovisnost, te potom zatraiti meunarodno priznanjesvojeg novog statusa. Prema nekim procjenama ak je dvjestotinjak takvih teritorija u svijetu. U Danskoj bi tzvOvji otoci" mogli traiti otcijepljenje, a to bi mogli uiniti i sljedei teritoriji: u Velikoj Britaniji, prije svegakotska, a onda eventualno i Wells. Ovo e takoer zaotriti stanje u Sjevernoj Irskoj, gdje veina stanovnitvajo uvijek ne eli otcjepljenje. U panjolskoj, i to simultano u Baskiji i Kataloniji. No jo etiri pokrajine bimogle traiti promjenu svojeg statusa, i to: Baleari, Valencija i Galicija. (na Balearima i u Valenciji se u sutin

govori Katalonskim jezikom).U Italiji, prije svega kroz zahtijev za otcjepljenjem Sjevera, ili, kroz zahtjev za federalizacijom. Taj zahtjevbi ozbiljno ugrozio sigurnost Europe, jer bi Jug, inae potpuno disfunkcionalan, odvojio od efektivne vlastRima. To bi znailo stvaranje potpuno mafijake drave, koja bi bila - poput npr. dananje Hrvatske, Srbije,prostor slobodnog krijumarenja i slobodni prostor za mudahedine.

Meutim, tu e biti i zahtjeva za otcjepljenjem Junog Tirola i pripojenjem Austriji, te zahtjevi zapromjenom statusa Sardinije, Val d'Aoste, te moda i Furlanije. Na Cipru (uz vrlo moguce priznanje SjevernogCipra od strane islamskih zemalja). U Francuskoj (nakon presedana npr. kotske ili Baskije), i to kroz zahtjeveAlzasa, Bretanje i Korzike, a nakon otcjepljenja Baskije i tzv. "Francuske ili Sjeverne Baskije").

U Belgiji kroz zahtjev za otcjepljenjem Flandrije, a potom i razdruivanja germanofonih distrikta odValonije i pripojenja Njemackoj i Luksemburgu. U ekoj, kroz zahtjeve Moravske i June leske. U Bosni,kroz zahtjeve sva tri naroda. Medutim, zahtjevi Banja Luke i irokog Brijega sad su legitimizirani od strane


3/25

NATO pakta. U Makedoniji, kroz zahtjeve (Sunitskog dijela) albanskog stanovnitva. U Crnoj Gori (Raka ilSandak). U Srbiji (isto kao i u Crnoj Gori). U Bugarskoj (pogranina podruja sa muslimanskim, preteitoTurkofonim stanovnitvom, te podruje Rodopa sa slavofonim Muslimanima - Torbeima). U Moldaviji -otcjepljenje autonomne Gagauzije, te izvjesno rusko priznanje Transinistrije. U Gruziji (izvjesno Ruskopriznanje Adarije, Abhazije i June Osetije). U Azerbajdanu (mogce priznanje Karabaha i njegovog prava napripojenje Armeniji) (ovaj zahtjev - s obzirom na genocid nad Armencima 1915.-1920. bi bio od svih tihzahtjeva moralno izrazito opravdan, ali je i taj zahtjev suprotan meunarodnom pravu).

U Ukrajini gdje se zemlja od 54 milijuna stanovnika moe raspasti. Od ta 54 milijuna, 12 milijuna su Rusi, anepunih 6 milijuna grkokatolici. Oni imaju jasan identitet. No to je svega 18 milijuna. Preostalih 36 milijuna tek

ce traiti svoj identitet, i kaos dezintegracije Ukrajine moe stvoriti neizmjerne probleme, te ga, uz moguiraspad Italije smatram najveom prijetnjom meunarodnom poretku. U Ruskoj Federaciji (uz pretenzijeislamistikih pokrajina: Adigistan, erkezistan, Karaajistan, Kabardinistan, Balkaristan, Inguistan, notornaecenija (ecenistan) i najzad: Dagestan.

Najvie problema vidim u Dagestanu, i to zbog terena (planine preko 5 km visoke, i jedan od najegzotinijihi najteih terena na kugli zemaljskoj, a u klancima izmeu tih planina ivi dvadesetak narodica, svaki sa svojimjezikom, svi od reda u ranom srednjem vijeku, obogaenom kalanjikovima, i velika veina pripadnici vrloratoborne sufijske sljedbe Muridija (zajedno sa ecenima i Inguima). U Kazahstanu (dok je sadanji diktator navlasti nece se nita dogoditi, ali bi promjena vlasti, a diktator je star ovjek, mogla dovesti do krvavog sukobaSjevera i Juga, tj Rusa i Muslimana i borbe za naftna i plinska polja). U Kini, kroz sluaj Srednje Azije ("IstoniTurkmenistan, ili Sinkjang, ili Ujguristan"), te Tibet.

Zatim problem Taiwana, premda je isti momentalno u fazi sve vee integracije s Kinom, no ovo sigurno nepomae stabilizaciji. U Indiji (poevi od Kamira, pa nadalje ...). U ri Lanki - otcjepljenje Tamilskog podruja("Elama").

Redefiniranje BalkanaBalkanski poluotok, odnosno njegovo tranzicijsko podruje, je podruje vrlo slabe, ili gotovo nikakve

ekonomske aktivnosti, podruje neuspjeha, siromatva i gospodarskog iseljavanja. No, ipak, na tom podrujupostoji jedna oaza razvoja, oaza brzog protoka novca, oaza luksuznih automobila, uurbane graevinskeaktivnosti, razvoja, uspjeha. Ta oaza uspjeha nastala je na mjestu malenog gradia (koji je prije petnaestak

godina bio veliine primjerice kao Siska u Hrvatskoj), a u kojem tada nije bilo ekonomije, gdje su ljudi gladovalii iseljavali se. To je albanski grad Durres (u izvorima na hrvatskom poznat i pod imenom Dra), danas gradhotela, apartmana, razmjerno luksuznih kua; grad u koji se useljavaju doseljenici (gotovo iskljuivo muslimani)iz cijele Albanije, ali i Kosova i zapadne Makedonije.

Durres - balkanska enigmaU uurbanoj, kaoticnoj, kulturoloki bliskoistocnoj atmosferi Durresa teko je naci koja togospodarska grana stoji iza ovog razvoja. Albanija je prakticki bez funkcionirajuce ekonomije, Durres kao

luki grad, iz tog razloga praktiki i nema neki znaaj, transparentnih stranih investicija tamo nema, industrije

nema, a u okolici Durresa su sela koja su po stupnju razvoja znatno blia srednjem vijeku nego modernom dobu.Osim toga u Durresu nema nikakve ozbiljne financijske infrastrukture, nema razvijenog sektora usluga, stranihbanaka i slino. Albanska dijaspora, koja se ranije iseljavala, nije se vratila; osim toga, dananji Durres je izrazitomuslimanski, sa malo gostoljubivosti prema albanskim katolicima sa sjevera, ili albanskim pravoslavcima sajuga (premda su povijesno u tom gradu postojali centri obje grane kranstva).

Povratnici iz "dijaspore" su uglavnom ljudi koji su nekoliko godina radili vrlo slabo plaene poslove oEuropi, da bi se nakon toga vratili u Albaniju i u Durresu uloili novac kojeg oito nisu zaradili.

Durres - novi grad heroina


4/25

Premda ekonomisti nemaju odgovora na ovu enigmu, medunarodni krugovi kriminalisti ipromatrai medunarodnog organiziranog kriminala smatraju da je Durres "novi grad heroina", odnosno "novi

centar meunarodne trgovine drogom", i da "uspon Durresa oznaava strateko redefiniranje meunarodnetrgovine drogama". U ovome "usponu Durresa" treba vidjeti i klju za novu preraspodjelu odnosa na Balkanuodnosno u ovome je naznaka kraja jedne ere na Balkanu i poetak neke druge ere.

Balkan, odnosno zapadni dio tog poluotoka, je do sada bio obiljeen naslijedem nekadanje draveJugoslavije, te se do sada uglavnom govorilo o zemljama bive Jugoslavije kao o jednoj grupi zemalja. Medutim,nekadanje Jugoslavije nema vec 17 godina, a ona se i prije toga raspadala skoro cijelo jedno desetljee, a i dokje postojala imala je enormne regionalne razliitosti. Stoga je potrebno zemlje zapadnog dijela Balkana, odnosno

zemlje bive Jugoslavije, promatrati svaku posebno, te uoiti naznake bitnog geostratekog redefiniranja snaga iodnosa na tom podruju.Glavna trasa meunarodnog krijumarenja drogeJedno od glavnih obiljeja Jugoslavije, od sredine hladnog rata, pa do njenog kolapsa, bilo je to da je preko

Jugoslavije iao glavni dio meunarodnog krijumarenja droge. Naime, Jugoslavija je bila komunistika dravakoja je 1948. ispala iz sfere ruske dominacije, ali je zadrala komunistiki reim. Pri tome je taj reim bioizuzetno nestabilan sa stalnim unutranjim obraunima (1948., 1953., 1966., 1971/72.), pri emu je svaka serijaunutranjih obrauna prijetila padom reima i "ulaskom Rusa". Stoga je zapadni svijet Jugoslaviju obilatodarivao kreditima, te je komunistiki reim, financiran iz Europe i Amerike, u kratkom vremenu stvorio relativno

obilnu infrastrukturu, te je omoguio veini stanovnitva da prijee sa ruralnog na urbani stupanj razvoja. Prtome nije stvoreno stabilno drutvo niti stabilna ekonomija, vec se sustav odravao iskljuivo stranimkreditiranjem. Problem tog reima je bio i taj da je kao komunistiki reim u svai sa Moskvom, bio istovremenoparanoino sumnjiav i prema Zapadu i prema tadanjem Sovjetskom bloku, te se okretao prvenstveno tzvnesvrstanim zemljama, a naroito ako su te nesvrstane zemlje pri tome bile veinom radikalno islamistike.

Krajaiev Centar u ZagrebuOvakva ekonomska, politika i geostrateka definicija tog reima, dovela je postepeno do toga da je lokalna

komunisticka elita shvatila da joj je najunosniji, najlaki i najisplativiji nain za bogaenjem i stjecanjem moi umeunarodnom krijumarenju. Jugoslaviju je Zapad priznavao i prema njoj bio izuzetno benevolentan. Pri tome

je zemlja imala potpuno nezapadni reim, kojeg su mnogi nazivali "naminkanim", odnosno "malo uljepanim"komunizmom. Taj "blai komunizam" bio je pri tome dobro povezan sa otprilike 70 do 80 zemalja u razvoju, odkojih je u to vrijeme ogromna veina bila pod diktaturom, a veinom su to bile ili pseudokomunistike ilimuslimanske zemlje treeg svijeta.

Na taj nain su kriminalne organizacije i reimi koji su se bavili meunarodnim krijumarenjem otkrili da jenajjednostavniji nain da se droga ili bilo to drugo prokrijumari na Zapad upravo taj da se to odradi prekoJugoslavije. Tako su se klanovi jugoslavenskih komunista tijekom desetljea hladnog rata specijalizirali zakrijumarenje. Centar ovoga je bio u Zagrebu, i to iz vrlo jednostavnog razloga to je osniva komunistikihjugoslavenskih obavjetajnih slubi Stevo Krajai (koji je te slube vodio kroz punih pola stoljea, tj. od 1936do 1986.) bio Zagrepanin.

Domagoj Margeti: "Operacija Durres"-Kosovo i novi balkanski poredak(2.)

Putevima islamizma i drogePoznati zagrebaki novinar-istraiva Domagoj Margeti, objavio je knjigu "Operacija Durrse"-

Kosovo i novi balkanski poredak, iji je izdava magazin Tabloid. Knjiga je izala neposredno uoibesramnog "kompromisa" koji je srpsko rukovodstvo potpisalo, praktino predajui Kosovo u rukedojueranjih terorista, koji su, uz pomo Amerike i NATO pakta, nasilno uspostavili narko-dravicuna delu teritorije Republike Srbije. U svojoj knjizi, Margeti detaljno opisuje ekstremni islamizam ivehabizam meu Albancima, njihove klanove i porodine zadruge, i upozorava da ratovi na Balkanu


5/25

jo nisu zavreni i da e se Kosovo tek pretvoriti u veliki meunarodni problem, ravan onome nBliskom istoku. Tabloid u nekoliko nastavaka objavljuje najvanije delove ovog izuzetno vanogistraivanja, jer mnogim lanim autoritetima u Srbiji ni danas nije jasno ta je albanski ekstremizam .

Domagoj MargetiKada se komunizam poeo raspadati u vrijeme Gorbaova, niz bankara i obavjetajnih voda na Zapadu

je uhvatila panika da bi reim u Jugoslaviji mogao pasti i da bi se tajne o krijumarenju droge mogle otkriti.Osim toga, padom reima je mogao pasti tada jedini, i tada nezamjenjivi "strateki" pravac trgovine drogama,

a to je moglo ugroziti niz financijskih institucija, ali i meunarodne odnose u pojedinim dijelovima svijeta, teniz reima u zemljama u razvoju. Stoga se medu irim krugovima na Zapadu stvorio konsenzus da sekomuniste iz Jugoslavije mora pod svaku cijenu spasiti. Nain da ih se spasi naden je u metodi"libanonizacije" Jugoslavije, tj. oruanog raspada uz mjestimine pokolje i etnika cicenja, te kontrolirani rat,kojeg e kontrolirati jedan te isti centar obavjetajnih slubi.

Pri tome je bilo bitno da je Jugoslavija u krijumarenju usko suraivala sa Sirijom, a da je Sirija imala usvim fazama graanskog rata u Libanonu ne samo ogroman utjecaj, ve je zapravo vodila procesekontroliranog kaosa u toj zemlji. Tako su "prenesena" sirijska iskustva, te je po uzoru na Libanon, provedena"libanonizacija" Jugoslavije. Albanska mafija projektirana u Zagrebu...

Pri tome je devastacijom tog prostora stvoren niz malih i neuspjenih drava u kojima su komunisti ostali

na vlasti, i to prerueni u poduzetnike, bankare, nacionaliste, liberale. Centrom tog prostora, nametnuo se, ufinancijskom i krijumarskom smislu Zagreb, i to zato to je sve do 1986. godine, u njemu ivio vrhovniautoritet jugoslavenskih obavjetajnih slubi Stevo Krajai, kojem su sve do smrti redovito vozili svjeumorsku vodu u njegov bazen u vili, koji je imao dnevne posjete obavjetajnih vrhova iz jugoslavenskenarodne armije, te obavjetajnih centara po republikama i pokrajinama, te stalne kontakte sa meunarodnimkrijumarskim vrhom, kako sa Bliskog istoka, tako i sa predstavnicima obavjetajnih i financijskih baruna saZapada.

Pri tome je jugoslavenski reim, naroito tijekom 1980-tih godina, stvarao tzv. albansku mafiju, i to izredova albanskih muslimanskih klanova, a pod kontrolom obavjetajnih centara jugoslavenske narodnearmije, te Steve Krajaia i uske grupe njegovih suradnika iz Zagreba.

Pri tome su najvaniju ulogu imali pripadnici ijitske sekte Bektaita, koja je srodna sekti Alevita koji su

inae na vlasti u Siriji, dakle tadanjem glavnom jugoslavenskom partneru u krijumarenju droge. Dok su zavrijeme hladnog rata, te neposredno nakon njega, tadanja Jugoslavija, odnosno postjugoslavenskipseudokomunistiki reimi bili nezamjenjivi, razvoj dogaaja je postepeno izgraivao druge putove droge, tesu stvaranjem novih putova mijenjani odnosi u meunarodnoj trgovini drogama, te je Zagreb, koji je zboguloge Jugoslavije u meunarodnom krijumarenju za vrijeme hladnog rata, te uloge Steve Krajaia ujugoslavenskim tajnim slubama, imao sredinju ulogu, postepeno gubio na znaaju.

Albanska ruta: Durres - jug ItalijeTako su Albanci postepeno razvijali putove nezavisne od Hrvatske, pri emu se nametnula veza Durres -

jug Italije. Na taj nain su se u posao s drogama, ovaj puta bez jugoslavenskih komunistikih posrednika,ukljuile grupe sicilijanske, kalabreke i ostalih talijanskih mafija, te se droga iz Albanije sve vie krijumariizravno u Italiju, te preko Italije u Ameriku, Australiju, pacificku Aziju itd. Pri tome se i sve vie novca oddroge pere u Durresu, koji se tako umnogostruio u roku nekoliko godina. Projektirano iseljavanje vjerskihmanjina iz Albanije.

Ovakvom razvoju dogaaja pogodovao je i kaos u Albaniji 1997. godine, za kojeg mnogi kau da je bioorganiziran upravo u interesu trgovine drogama, te iseljavanje kranskih manjina iz Albanije, i to katolika uItaliju, te pravoslavaca u Grku, ime se Albanija naglim demografskim promjenama islamizirala.

Ovome je takoer doprinio i kaos u Makedoniji, ime je faktino stvorena zona pod albanskom -muslimanskom vlau na zapadu Makedonije (to ukljuuje i polovinu njenog glavnog grada), poraz Srba naKosovu, te stavljanje Kosova pod protektorat Zapada, i kasnije proglaenje nezavisnosti, koje veina


6/25

meunarodne zajednice nije priznala, ime je Kosovo dugorono stavljeno u meunarodnopravnunedefiniranu situaciju.

Stvaranje jedinstvenog albanskog, islamistikog podruja u Albaniji, Kosovu i zapadnoj MakedonijiMeutim, ovime su se etniki Albanci sa Balkana meusobno povezali, tako da danas Albanija, Kosovo (sizuzetkom malene srpske enklave na sjeveru), te zapadna Makedonija, faktino funkcioniraju kao jednacjelina. Osim toga, Albanci su se i homogenizirali, budui da su se kranske manjine iz Albanije veimdijelom iselile.

Medu Albancima i dalje postoje, ne ba beznaajne, podjele na Sunite (vecinu) i ijite (bogatu i utjecajnumanjinu), ali zona muslimanskog albanskog podruja u Albaniji, Kosovu i zapadnoj Makedoniji faktino

postoji. Centar te zone je Durres, kima te zone je trgovina heroinom, a glavna poslovna veza vie nisu narodii tajne slube bive Jugoslavije, ve sicilijanske mafije iz Italije i SAD.

Slabljenje pozicije Zagreba u meunarodnom organiziranom kriminaluOvo je postepeno dovodilo do slabljenja pozicije Zagreba u meunarodnom kriminalu, to je naroito

dolo do izraaja 2008. godine, kada se pokazalo da albanski klanovi potpuno kontroliraju situaciju uZagrebu, te da su ga voljni u svakom asu unititi i rtvovati. Tako su na inicijativu albanskih klanova,prilikom posjete predsjednika SAD-a Zagrebu, na predsjednika SAD, strukture obavjetajnog podzemljapripremale atentat. Atentat nije uspio jer su atentatori provaljeni, i to iz svoje same logistike jezgre, tj. iz

krugova oko efa hrvatske tajne slube Karamarka. Kad ovo nije uspjelo, Hrvatskoj su ti isti klanovi naredilida prokrijumari svoje raketne sustave S-300 u Iran, to je, uz pomo libijske ratne flote i uinjeno, a u emuje sudjelovao glavni ovjek predsjednika Republike Amir Muharemi, inae pripadnik kriminalnog klanaOsmani.

Obraun sa dosadanjim hrvatskim elitamaOvime je znatno naruena stabilnost na Bliskom Istoku, ali je i stvorena odlunost na Zapadu, ali isto

tako i u Rusiji, da se u Hrvatskoj obrauna sa njenim dosadanjim elitama, i da se uvede red u tu zemlju.Ovdje je vano da je lokalna javnost u Hrvatskoj izuzetno neaktivna i infantilna, te nesposobna da sama u

ovom odlunom asu brine za svoju budunost, pa na nju nitko na Zapadu ne rauna, te se sve vie spominjenunost uvoenja svojevrsnog protektorata, u nekom "blaem" i "manje intenzivnom" obliku od protektoratakakvi postoje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Vano je takoer i to da su prilikom pokuaja atentata napredsjednika SAD-a atentatori trebali biti Srbi, i to da bi se izazvala odmazda nad Srbima, i da se u sukobuvuku Rusi, i to kao zatitnici Srbije. Stoga su Rusi, ija uloga u meunarodnoj zajednici uope, te napose naBalkanu, stalno raste, ozbiljno zainteresirani za sreivanje stanja u Hrvatskoj.

to sve zna Franjo Greguri?Osim toga, padom sadanje kriminalne nomenklature u Hrvatskoj vie ne bi bili ugroeni vitalni putovi

droge na Zapad, budui da su se oni vec preorijentirali na albanski Durres. Stoga se zadnjih par godina uHrvatskoj uju i takve informacije da je mogue ak i procesuiranje i uhienje efa mafije, biveg premijeraFranju Greguria, te pekulacije da bi ga neke zapadne obavjetajne slube radije vidjele mrtvog, i to zato daneke njihove "doajene" ne kompromitira, ako pone priati to sve zna. Isto tako se u sustavu vlasti uHrvatskoj, koji je u vrijeme HDZ-ovog reima bio potpuno podreen organiziranom kriminalu, sve vie ujeda pojedine strukture u sustavu dravnog odvjetnitva, policije, pa i same vlade, otkazuju poslunostpredsjedniku i premijeri, jer se oekuje da e se obojica, zajedno sa efom tajne slube, uskoro nai natjeralicama u inozemstvu, i da e Zapad, i to u suradnji sa Rusijom, krenuti u obraun sa njima.

Njemacka mijenja dosadanju hrvatsku orijentaciju"


7/25

Stoga je Njemaka jo prije par godina najavila zaokret svoje politike na Balkanu, te je, nakon vie od

stoljea konstantnog oslonca na Hrvate u ovom dijelu Europe, najavila definitivno odustajanje od vie odstoljea stare "hrvatske orijentacije", te je diplomatskim kanalima najavila moguu podrku ideji nezavisnostii odcjepljenja Istre, te definiranju Istre kao svojevrsnog njemakog protektorata, vezanog na Sloveniju iAustriju, odnosno Bavarsku, kojim bi Njemaka osigurala svoj izlazak na "toplo more", odnosno naMediteran.

Znaajno je da nitko na Zapadu, a isto tako ni Rusi, nisu pokazali nikakvo protivljenje ovoj ideji. Stoga seve nazire redefiniranje stanja na Balkanu na nain da bi se, nakon burnih dogaaja kraha udbake, mafijake

definicije Hrvatske, stvorila dva podruja; o Njemakoj potpuno ovisna Istra, te Hrvatska pod faktinimstarateljstvom SAD-a, EU-a i Rusije.

Preokret u BiH: Preorijentacija meunarodne zajednice naRepubliku Srpsku i HrvateOvome idu u prilog i dogaaji u Bosni i Hercegovini, gdje se muslimanski dio te zemlje sve vie

radikalizira, te se dugorono oekuje da e isti biti trajna prijetnja stabilnosti i miru na jugoistoku Europe.Stoga se u Bosni i Hercegovini, kako zbog jaanja islamistikog ekstremizma i radikalizma, a tako i zbogopeg jaanja pozicije Rusije na Balkanu, govori o preorjentaciji politike meunarodne zajednice, od politike

oslonca na muslimane, ka politici oslonca na Srbe i Republiku Srpsku (uz sve veu ulogu Rusije u BanjaLuci), te oslonca na Hrvate u BiH, koje je Zapad sada "otkrio" kao svoje prirodne saveznike u novoj definicijiodnosa na Balkanu.

Budui da e Zapad i Rusija na Balkanu izbjegavati sukobe, te da e islamistiki ekstremizam u BiH rasti,oekuje se da e i Srbi i Hrvati u BiH, uslijed takvog okruenja, biti upueni na usku meusobnu suradnju,kakvu do sada nisu razvijali ni oekivali.

Ruski interesi u regijiIsto tako se smatra da je Rusija u sutini "zacementirala" svoj dugoroni utjecaj na Srbiju, Crnu Goru,

istonu Makedoniju i Bugarsku, te na Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini, te na malenu srpsku enklavuna sjeveru Kosova. Rusi su izbjegli da vlada u Beogradu u trenutku meunarodnog priznanja Kosova imaobiljeje "proruske", to je simpatije prema Zapadu dodatno oslabilo u Srbiji, dok su pri tome osiguralifaktine pozicije i simpatije raznih frakcija od kojih je faktino sastavljena sadanja vlast. Pri tome suosigurali i potpuno prorusku orijentaciju opozicije, ime je Srbija trajno definirana u ruskoj utjecajnoj zoni, asa njom i srpska podruja u Bosni i Hercegovini i na sjeveru Kosova.

Buduci da su Rusi osigurali faktini utjecaj u Bugarskoj i to usprkos ulasku te zemlje u EU, prekoBugarske i Srbije se osigurava i ruski utjecaj na istonu Makedoniju, a ta zemlja, premda nominalnonepodijeljena, nastavlja funkcionirati sa dva jasno odvojena podruja, albansko - povezano sa Kosovom iAlbanijom na zapadu, te kransko i slavensko; upueno na Srbiju i Bugarsku, a preko njih Rusiju, na istoku.

Crna Gora pod znaajnim utjecajem radikalnog islamizmaU pogledu dravice Crne Gore, istu su, paradoksalno, "spasili" muslimanski ekstremisti, i to

najekstremniji od njih - Vahabiti (Vehabije). Naime, demografski trendovi su Crnu Goru definirali kaozemlju sa sve veim postotkom muslimanskog stanovnitva, te se tijekom 1990.-tih uglavnom oekivaoraspad i kaos u toj zemlji, i to zbog oekivane dugorone prevlasti muslimana, u iju korist su radilidemografski trendovi.

Medutim, na irem podruju Sandaka, koji se dijelom nalazi u Crnoj Gori, a dijelom u Srbiji,muslimanska se zajednica podijelila, te su na desetine sela prele sa sunitskog Islama u vahabitski Islam. Takosu poela "obrezivanja" ena, a to tradicionalni i umjereniji Islam na Balkanu nikada nije poznavao niprakticirao.


8/25

U Vahabitskim selima, u kojima "obrezuju" ene, lokalni vahabitski "eici" i "emiri" proglaavaju "smrtnevjernicima", to se uglavnom svodi na obraune sa suseljanima - muslimanima, koji nisu prihvatili tajekstremizam. Ta sela se izoliraju od vanjske civilizacije, te postavljaju naoruane "strae", a napadaju inemuslimane - Srbe i Crnogorce, te (na Prokletijama) i albanske katolike.

To ideoloki inducirano divljatvo uzrokuje ekonomski kolaps, a nasilje prema enama uzrokuje ifenomen bijega djevojaka iz tih sela, to u sutini dovodi do samounitenja muslimanske populacije Sandaka,te bijega umjerenijih muslimana. Od reduciranog broja muslimana uglavnom ostaju ekstremisti, koji svojimpostupanjem legitimiraju nasilje prema sebi samima, odnosno legitimiraju politiku iseljavanja kojom e ihsrpska i crnogorska drava na kraju, najvjerojatnije, iseliti.

Zapad e podrati politiku raseljavanja ekstremista ipripadnika radikalnih skupinaBudui da ti Vahabiti, odnosno konvertiti na vahabitski (vehabijski) Islam, iritiraju Zapad svojom

podrkom medunarodnom terorizmu, politiku iseljavanja tih muslimana e Zapad podrati. Tako da se vie neoekuje da bi muslimani postali veina u Crnoj Gori, ve se oekuje da e muslimani u Sandaku sebeunititi, i da ce Crna Gora imati izrazitu veinu krana. Tim vie to ovaj fenomen prijelaza na vahabizamzahvaa i dio Crnogorskog primorja, gdje ive Albanci (Bar i Ulcinj). Tamo su Albanci katolici izmijeani saAlbancima muslimanima, te prijelazi Albanaca muslimana na vahabizam usmjeravaju Albance katolike na

usku suradnju sa vlau, te na sukob sa Albancima muslimanima, pa se oekuje da e muslimani s togpodruja biti iseljeni, kao i iz Sandaka, dok preostali Albanci katolici vie nee podravati ideju odcjepljenja.

Problem velike Albanije

Najzad, na Balkanu e, osim o Njemakoj ovisne Istre, "ruskih podruja" Srbije, Crne Gore, istoneMakedonije, te meunarodnih protektorata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ostati i ire podruje islamskevelike Albanije, nominalno podijeljeno u tri drave: Albaniju (ih koje e se do kraja iseliti katolici ipravoslavci), Kosovo (bez krajnjeg sjevera koje e ostati Srbima), te zapadna Makedonija (nominalno

ujedinjena sa ostatkom Makedonije, a faktino sa velikom Albanijom).To podruje e nastaviti suradnju sa obavjetajnim podzemljem Zapada i Bliskog istoka u trgoviniheroinom, te e osiguravati strateke vitalne putove droge (koji su do nedavno prelazili preko Zagreba).Medutim, odnosi na tom podruju e ovisiti o odnosima izmedu muslimanskih sekti.

Tako ce tu faktinu veliku Albaniju obiljeavati tradicionalni sukob Sunita i ijita. Njihovi odnosi sumomentalno najzaotreniji u zapadnoj Makedoniji, tako da je podruje od sjevernog kraja Gostivara pa dogranice sa Kosovom, preteito Sunitsko, a od sjevernih predgraa Gostivara, pa do Struge, preteito ijitsko.U Albaniji postoji vea ijitska enklava u sredinjem dijelu oko grada Elbasana. Meutim, iseljavanje kranasa juga Albanije, koji uglavnom sele u Grku, vodi do irenja ijitskog stanovnitva, koje je u veem brojumanjih enklava ivjelo na jugu. Tako da se iseljavanjem krana s juga ire ijiti.

Libanonizacija tzv. velike Albanije-jedan od moguih scenarijaS druge strane, razne sufijske sekte sa sjevera i sjeveroistoka ire se na podruja Prokletija na sjeveru

Albanije, gdje ive Albanci katolici, koji se sve masovnije sele u Italiju. Stoga se sve vie govori o ijitskomjugu Albanije od Elbasana do Grke, te Sunitskom, odnosno Sufijskom i Sunitskom sjeveru. Za razliku odzapadne Makedonije i Albanije, gdje su Suniti i ijiti podijeljeni po podrujima (sa ijitima uglavnom najugu), na Kosovu su Suniti i ijiti potpuno izmijeani. Osim toga, na Kosovu se ire i ekstremni Vehabije, kojinapadaju i Sunite i ijite. Za razliku od Sandaka i Crnogorskog primorja, gdje Vahabiti osvajaju brdska sela,na Kosovu se Vahabiti ire po predgraima, npr. u notornom pritinskom Vranjevcu. Stoga je budunostAlbanaca na Balkanu vrlo upitna, te je libanonizacija ove nove, faktine muslimanske velike Albanije, i toizmeu Sunita, Sufija, ijita i Vahabita, jedna od moguih opcija tog prostora.


9/25


Rat muslimanskih sekti na Kosovu

Poznati zagrebaki novinar-istraiva Domagoj Margeti, objavio je knjigu "Operacija Durres"-Kosovoi novi balkanski poredak, iji je izdava magazin Tabloid. Knjiga je izala neposredno uoi besramnog

"kompromisa" koji je srpsko rukovodstvo potpisalo, praktino predajui Kosovo u ruke dojueranjihterorista, koji su, uz pomo Amerike i NATO pakta, nasilno uspostavili narko-dravicu na delu teritorijeRepublike Srbije. U svojoj knjizi, Margeti detaljno opisuje ekstremni islamizam i vehabizam meuAlbancima, njihove klanove i porodine zadruge, i upozorava da ratovi na Balkanu jo nisu zavreni i da e seKosovo tek pretvoriti u veliki meunarodni problem, ravan onome n Bliskom istoku. Tabloid u nekolikonastavaka objavljuje najvanije delove ovog izuzetno vanog istraivanja, jer mnogim lanim autoritetima uSrbiji ni danas nije jasno ta je albanski ekstremizam.

Domagoj Margeti

U SAD-u i Europi na Albance se, sve donedavno gledalo kao na muslimanski narod" u kojem postojestarosjedilake kranske manjine". Na Kosovu su Albanci oko 97% muslimani, dok (razmjerno utjecajnu irazmjerno obrazovanu) manjinu ini oko 3% Albanaca rimokatolika. Na muslimane na Kosovu se gledalo kaona sekularizirane", odnosno na prozapadne i umjerene". Pri tome se nisu primjecivale razlike medumuslimanima. Medutim, to se tako inilo dok je Kosovo bilo pod Srbijom, odnosno dok su Albanci imalizajednikog neprijatelja prema kojemu su morali jedinstveno nastupati.

U zadnjih deset godina stanje stvari se bitno promijenilo, te se danas na Albance sve vie gleda ne kao nanaciju u modernom smislu te rijeci, ve kao na zbir meusobno sukobljenih muslimanskih sekti".

Dva simultana krizna arita izbijaju u regiji. Balkan e ponovno biti bava baruta". Ovo je konstatacijakoju se u jesen 2009. godine moglo uti u kuloarima stranih diplomatskih predstavnitava u Zagrebu. Dobroinformirani krugovi tada su upozoravali da u regiji" simultano izbijaju dva krizna arita". Jedno

od tih arita su Hrvatska i Bosna i Hercegovina. U tim zemljama su tajne slube potpuno isprepletene satrgovinom heroina i krijumarenjem ilegalnih imigranata, te su obje slube meusobno koordinirane, tepovezane sa Islamskom Republikom Iran.

U obje zemlje Iran, preko njemu bliskih klanova obavjetajnog podzemlja" i to preko Karamarkovogklana" u Zagrebu i engievog klana" u Sarajevu, infiltrira svoje kadrove, koji su instruirani na izazivanjekaosa.

Kosovo kao drugo krizno arite regijeDrugo krizno arite koje simultano izbija u regiji je Kosovo. Strani analiticari smatrali su, sve do

poetka ove godine, da je Kosovo skinuto sa dnevnog reda" jo prilikom uspjene vojne intervencije protivSrbije, prije desetak godina, kada je Kosovo stavljeno pod protektorat zapadnih zemalja, odnosno kada jeKosovo postalo etniki homogena albanska cjelina. Tada su Srbi i Albanci, odnosno pravoslavni krani imuslimani faktino razdvojeni, te se smatralo da je time mogunost izbijanja sukoba u toj zemlji faktikieliminirana. Pri tome je na krajnjem sjeveru ostala srpska enklava, koja je determinirana u ideji da se odcijepiod Kosova. Antagonizam Srba i Albanaca vie ne predstavlja ozbiljnu prijetnju miru.

Medutim, to se smatralo lokalnim" problemom, kojeg se moe lako kontrolirati. Pri tome se smatralo dasu se Srbi faktino pomirili sa nezavisnou Kosova", samo to to za sada niti jedan politiar u Srbiji nemoe javno priznati. Osim toga, smatralo se da su se i Albanci pomirili sa faktinom autonomijom Srba nakrajnjem sjeveru Kosova", premda to, za sada niti jedan albanski politiar ne moe javno priznati".


10/25

Zbir meusobno sukobljenih muslimanskih sekti"U SAD-u i Europi na Albance se, sve donedavno gledalo kao na muslimanski narod" u kojem postoje

starosjedilake kranske manjine". Na Kosovu su Albanci oko 97% muslimani, dok (razmjerno utjecajnu irazmjerno obrazovanu) manjinu ini oko 3% Albanaca rimokatolika. Na muslimane na Kosovu se gledalo kaona sekularizirane", odnosno na prozapadne i umjerene". Pri tome se nisu primjeivale razlike medumuslimanima. Meutim, to se tako inilo dok je Kosovo bilo pod Srbijom, odnosno dok su Albanci imalizajednikog neprijatelja prema kojemu su morali jedinstveno nastupati. U zadnjih deset godina stanje stvari sebitno promijenilo, te se danas na Albance sve vie gleda ne kao na naciju u modernom smislu te rijeci, vec

kao na zbir meusobno sukobljenih muslimanskih sekti".Vjerski sukob medu Albancima spasio dravu MakedonijuDa sa tom slikom o Albancima neto nije u redu" su stratezi NATO saveza otkrili" prilikom nedavnog

kratkotrajnog graanskog rata u Makedoniji. Naime, nakon zapadne intervencije na Kosovu dolo je (uzvelike simpatije odredenih krugova u SAD-u, te vlada nekih zapadnoeuropskih zemalja) do pobune Albanacau zapadnoj Makedoniji.

Budui da je zapadni dio Makedonije gusto naseljen veinskim albanskim stanovnitvom, koje je gotovoiskljuivo muslimanske vjere, smatralo se da e se Makedonija bez veeg krvoprolia podijeliti", te da etime stanje u toj zemlji biti bezbolno stabilizirano". Medutim, pobuna je izbila na sjeverozapadu Makedonije,

sa izrazitim centrima u Tetovu i Kumanovu, odnosno po selima na obroncima ar planine. Na jugozapaduMakedonije stanje je bilo vrlo mirno, te albanski muslimani nisu prihvatili pobunu. Ta injenica je dovela doneuspjeha pobunjenika, te je spasila teritorijalni integritet Makedonije.

Nevidljiva crta koja dijeli Albance u MakedonijiTako su za vrijeme najeih ulinih borbi u predgraima Tetova, odnosno estokih borbiu neposrednoj blizini Kumanova, Albanci u jugozapadnoj Makedoniji mirno ivjeli, pa su na primer u

turistikom Ohridu Albanci-muslimani normalno odlazili na posao, sluili kao konobari po hotelima irestoranima i suraivali sa pravoslavnim Makedoncima.

Kad su pobunjeni Albanci muslimani iz sjeverozapadne Makedonije uli na podruje jugozapadneMakedonije, pokazala se neka nevidljiva crta" koja dijeli Albance, te su pobunjenici morali, nakonkratkog vremena, napustiti grad Gostivar, te zaboraviti na njega".

Iz Gostivara su pobunjene albanske muslimane potisnuli lokalni albanski muslimani, i to bez borbe,odnosno na prijetnju da e dii ruku na njih, ako se smjesta ne povuku". Slino je bilo i u pograninomDebru, gdje je grupa kosovskih Albanaca, preko teritorija drave Albanije zaobila planinski masiv arplanine, te kroz dolinu Crnog Drima, preko grada Peshkopi u dravi Albaniji, prodrla na teritorij draveMakedonije, u okolicu Debra.

I ova grupa se morala brzo povuci iz Debra, radi izbjegavanja sukoba sa lokalnim Albancima, a navodnosu lokalni Albanci u okraju ranili ili ubili jednog ili vie Albanaca s Kosova. Vlasti Republike Makedonije oovome nemaju nikakvih saznanja, jer je bila rije o meualbanskom okraju.

ijitima u Makedoniji blii pravoslavni Makedonci nego albanski muslimani SunitiTako se pokazalo da zapadnu Makedoniju, koju naseljavaju Albanci muslimani, dijeli neka"nevidljiva crta" koja se nalazi "negdje sjeverno od Debra". Kako se pokazalo, ta "nevidljiva crta

predstavlja sjevernu granicu ijitske enklave u Makedoniji, a protee se sjeverno od grada Gostivara". Kakodoznajemo u kuloarima stranih diplomatskih predstavnitava u Zagrebu, "nitko se u NATO paktu nije sjetioda na Balkanu ive i ijiti". Medutim, ijiti ive na Balkanu, te ih na podruju bive Jugoslavije ima prekopola milijuna, a u dravi Albaniji blizu milijun.

Prema procjenama, ijiti na Kosovu cine preko 20% stanovnitva, tj. neto vie od 400 tisua stanovnika,a u Makedoniji predstavljaju oko jedne treine albanskog stanovnitva, sa oko 170 tisua ljudi. U Makedoniji


11/25

ijiti naseljavaju kompaktnu enklavu koja se protee u pograninom podruju od Struge preko Debra doGostivara, te u planinskom trokutu Gostivar - Kievo - Debar. Budui da je ta enklava odluno odbilasudjelovanje u pobuni, smatra se da je ista spasila teritorijalni integritet Makedonije.

Zbog toga se govori da "u Makedoniji postoje tri vjere", od kojih su "za vrijeme graanskog rata dvije(pravoslavni krani i ijiti) bile u savezu protiv tree (Sunita)", odnosno da je "sudbina Makedonije u rukamaijita", kojima su, za sada "blii pravoslavni Makedonci nego albanski muslimani Suniti".

Ovo se objanjava time da se "ijiti ne boje pravoslavaca", jer ih "u tihoj demografskoj eksplozijikonstantno potiskuju", pa s njima "bez straha surauju", dok se "boje Sunita", s kojima su "ratovali cijelodevetnaesto stoljee, sve do poetka balkanskih ratova 1912. godine", te se boje da bi u "Velikoj Albaniji bili

manjina u sunitskoj dravi". Da bi izbjegli da budu manjina u sunitskoj dravi, odbili su sudjelovanje upobuni sunitskih Albanaca poetkom ovog desetljea.

Povijesni antagonizam Sunita i ijita na KosovuI na Kosovu postoji, poput zapadne Makedonije, podjela stanovnitva na Sunite i ijite. Premda tone

statistike ne postoje, jer popisi stanovnitva nikada nisu biljeili ovu podjelu, smatra se da se postotak ijitamedu muslimanima Kosova povijesno kretao oko 15% ukupne populacije, te da je u zadnjih etrdesetakgodina narastao na oko 20% ukupne populacije. Za razliku od drave Albanije, gdje ijiti ive u sredinjemdijelu zemlje u podruju koje gravitira gradu Elbasani, te na jugu, gdje su izmijeani sa pravoslavnim

Albancima, te za razliku od Makedonije, gdje ijiti ive na jugozapadu Makedonije, na Kosovu ne postojineko ijitsko podruje, ve su ijiti potpuno izmijeani sa Sunitima.Odnosi ove dvije grupe povijesno nisu bili dobri. Od 1820. do 1912. godine, u zapadnoj Makedoniji je

tinjao sukob niskog intenziteta izmedu Sunitia i ijita, gdje su se ijiti, sa uporitem u svojoj enklavi ujugozapadnoj Makedoniji, suprotstavljali otomanskoj dravi.

Kosovski ijiti su ih u tome simpatizirali, ali zbog svoje disperziranosti medu sunitskom veinom, nisubili u poziciji da se otvoreno suprotstavljaju. Medutim, ijiti su na Kosovu bili prezrena i potisnuta manjina.Dolaskom srpske vlasti od 1912. do 1915, te vlasti Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije (od 1918.do 1941.), na Kosovu su sukobi, koji su u razdoblju od 1919. do 1924. imali karakter gerilskog rata, postojaliiskljuivo na relaciji kosovski muslimani Suniti protiv Srba i dravne vlasti.

Uspon kosovskih ijita na vladajuu pozicijuSvoju prvu transformaciju iz podreene manjine u vodeu snagu kosovskog drutva ijiti su ostvarili

tijekom Drugog svjetskog rata, i to zahvaljujui angamanu Siegfrieda Kaschea, koji je nominalno bionjemaki ambasador u Zagrebu, ali je njegov stvarni utjecaj daleko nadmaivao njegovu formalnu poziciju,kako po znaaju, tako i po teritoriju na koji je utjecao.

Kad je Italija tijekom 1942. poela vidno vojno slabiti, Nijemci su, a naroito SS, i to iz svojegregionalnog centra u Zagrebu, poeli na tadanjoj talijanskoj okupacijskoj zoni Balkana graditi svoj utjecaj, tesu pri tome, uz znaajan osobni angaman Kaschea, gradili saveznitva sa ciljanim grupama lokalnogstanovnitva.

Tako su ve 1942. godine na Kosovu nastale, tada jo nominalno talijanske, vojne jedinice, koje su ciljanobile regrutirane od ijita, i u kojima je SS imao odluujuu ulogu, i kojima je davana sve vea kompetencijanad ukupnim teritorijem Kosova.

Prvo preuzimanje vodee uloge od strane kosovskih ijitaTijekom 1943. utjecaj iznemogle Italije je sve vie slabio, te su Talijani davali sve vee ovlasti lokalnim

sunitskim kolaboracionistima, koje je vodio Bedri Pejani. Pejani je pomo potraio u Zagrebu, u kojem je tadavrstu poziciju imao veliki muftija Jeruzalema, Mohammad Haj Amin Al-Hussaini, te je sa njim dogovorio dase kod Nijemaca lobira za stvaranje islamske drave koja bi ukljuivala Kosovo, Albaniju, zapadnu


12/25

Makedoniju, Sandak i Bosnu i Hercegovinu. Premda to nigdje nije bilo formalno reeno, podrazumijevalo seda bi ta islamska drava bila sunitska.

Nijemci, na insistiranje Kaschea ovo nisu prihvatili, te je jeruzalemskom muftiji dano do znanja da enjegov utjecaj biti ogranien samo na muslimane u Bosni i Hercegovini, ali ne i na Kosovu. Stvarno vodstvonad Kosovom tada preuzimaju Siegfried Kasche i Ernst Kaltenbrunner, koji formiraju 21. SS divizijuSkenderbey.

U diviziju su, iz politikih razloga primljeni neki kosovski Suniti, kao i manja grupa kosovskih Albanaca,rimokatolika. Medutim, velika veina Albanaca koji su regrutirani u tu diviziju bili su lokalni ijiti. Divizija jeimala ukupno blizu devet tisua vojnika, od kojih 6491 Albanca, koji su gotovo iskljuivo bili regrutirani na

Kosovu, veinom od ijita, a njoj su dodane i neke SS jedinice sastavljene od Austrijanaca, te vojvoanskihNijemaca. Klanovi Albanaca iz kojih su regrutirani vojnici 21. SS divizije dobili su kod Nijemaca posebanpresti, te su jedinice lokalne andarmerije u velikoj mjeri bile klanovski povezane sa vojnicima albanske SSdivizije. Na taj nain je njemaka okupacija Kosova po prvi puta u povijesti donijela ijitima vodeu ulogu utoj zemlji.

Drugo preuzimanje vodee uloge od strane kosovskih ijitaNjemakim porazom u Drugom svjetskom ratu utjecaj ijita na Kosovu zakratko prestaje, te se komunisti

u prvoj fazi svoje vladavine, prvenstveno oslanjaju na Srbe. Medutim, u unutranjim klanovskim obraunima

medu jugoslavenskim komunistima utjecaj Srba je tijekom vremena slabio, te su krajem 1966. srpskikomunisti definitivno izgubili vodeu ulogu u komunistikoj Jugoslaviji.Tako od poetka 1967. godine Jugoslavija transformira Kosovo u autonomnu komunistiku dravu

albanskog naroda. Pri tome se komunisti u vladanju Kosovom oslanjaju prvenstveno na albanske ijite, tevlast na Kosovu dobiva komunistiki klan kosovskih ijita iz akovice (Gjakov) kojeg vode Fadil Xoxa iMahmut Bakalli. Ovaj klan ostaje na vlasti sve do kraja 1980.-tih godina.

Obrazovano stanovnitvo Kosova regrutirano veinom od ijita

Komunisti su od sasvim plemenskog zaostalog drutva htjeli doslovno preko noci stvoriti urbano drutvopo komunistikom uzoru. Na taj nain je cijela tadanja Jugoslavija bila obvezana na financiranje razvojaKosova, te su sveuilita po Jugoslaviji bila obvezana kolovati odreene kvote albanskih studenata. Ovanova elita koja regrutirana je gotovo iskljuivo od ijitskih klanova.

Na taj nain je malena ijitska zajednica postala potpuno vezana za komunistiku vlast, te je dobilazadatak kontrole nad sunitskom veinom. Pri tome je tijekom 1970.-tih godina znaajnu ulogu igrala iinjenica da je mortalitet na Kosovu bio izuzetno visok, naroito meu djecom na ruralnim podrujima, te dasu medicinsku zatitu ijitske zajednice u pravilu dobivale prije sunitskih. Tako je u razdoblju od otprilikejedne decenije natalitet ijita bio vei od nataliteta Sunita, pa se i njihov postotak u ukupnoj populacijipoveavao.

Osim toga, reim je stimulirao i konverzije na ijitsku granu Islama, pa je uslijed toga postotak ijita od

kraja 1960.-tih do danas narastao od otprilike 15% do iznad 20%, te se smatra da je od oko 2,1 milijunstanovnika Kosova, oko 90% Albanaca, a od tih oko 1,9 milijuna Albanaca, na ijite otpada neto vie od400.000, odnosno "20-25% ukupnog albanskog stanovnitva".

Ovdje valja naglasiti da preciznih podataka o omjeru Sunita i ijita medu Albancima na podruju biveJugoslavije nema, te svaka procjena predstavlja okvirnu, grubu procjenu.

Komunistiki obraun sa Sufijama jaao ijiteZa razliku od kranstva, kojeg su komunisti pokuavali pod svaku cijenu marginalizirati, odnos

jugoslavenskih komunista prema muslimanima karakteriziralo je izriito mijeanje reima u vjerska pitanja, teciljano jaanje jedne grane Islama protiv druge.


13/25

Tako se jugoslavenski reim obraunavao sa sufijskim vjerskim zajednicama, odnosno dervikimredovima, koji su na kraju potpuno iskorijenjeni na podruju cijele Jugoslavije.

Medutim, preko pedeset posto kosovskih muslimana bili su Suniti - Sufije, odnosno sljedbenici raznihsunitskih dervikih redova. Iskorjenjivanjem ovih vjerskih zajednica ciljano je jaana Islamska vjerskazajednica "obinih" Sunita.

Medutim izmeu "obinih" Sunita i Sunita Sufija (sljedbenika raznih sunitskih dervikih redova) postojeodreene razlike u vjerovanju (Sufije su mistici), te naroito u vjerskoj praksi i obredima. Stoga jekomunizam na ovaj nain stvarao svojevrstan "vakuum", jer su tradicionalna vjerovanja i vjerske prakseostale u raskoraku sa vjerskom institucijom koja je, silom prilika, odnosno iskorjenjivanjem dervikih redova,

nametnuta veini stanovnitva. Ovo je medutim jaalo lokalne ijite...Kosovski ijiti pripadaju vrlo rijetkom pravcu Islama; tj. sufijskom ijitizmu. Oni su dakle ijiti -mistici, te sljedbenici ijitskog dervikog reda Bektaija.

Tako su, od iskorjenjivanja dervia tijekom 1950.-tih godina, te naroito od dolaska ijita na vlast naKosovu krajem 1960.-tih godina, biljeene konverzije pojedinih klanova i sela sa sufijskog sunitskog Islamana sufijski ijitski Islam. Ti su klanovi, da bi zadrali mistinu praksu i vjerovanja, prihvatijitska ucenjadervikog reda Bektaija. Na taj nain je iskorjenjivanje sunitskih dervia jaalo ijite, pa su i ove konverzijepridonijele, uz druge gore navedene razloge, poveanju postotka ijita na Kosovu sa 15% na vie od 20%ukupne albanske populacije.

A 1.

Balkansko ekonomsko udo"Za sada je Durres jedno od "ekonomskih uda" Balkana, grad koji osigurava strateke, vitalne putove

droge na Zapad, i koji je svojom ulogom zamijenio Zagreb, i time stvorio vakuum vlasti i utjecaja u znatnomdijelu Balkana (izbacivi tako Hrvate, ali i Srbe iz stratekih pravaca meunarodnog krijumarenja), i to jetime omoguilo obraun sa kriminalnim elitama Balkana, to u Hrvatskoj moe prouzroiti u nekom trenutkuhapenje Franje Greguria i njegovih suradnika, poznatih kao "ekipa iz Hennessya", odnosno "deki izHennessya", te obraun sa udbakim elitama Hrvatske, koje tom zemljom vladaju u kontinuitetu od 1945.godine.

Domagoj Margeti: "Operacija Durres"-Kosovo i novi balkanski poredak (4.)Majka Tereza i heroji heroinaPoznati zagrebaki novinar-istraiva Domagoj Margeti, objavio je knjigu "Operacija Durrse"-

Kosovo i novi balkanski poredak, iji je izdava magazin Tabloid. Knjiga je izala neposredno uoibesramnog "kompromisa" koji je srpsko rukovodstvo potpisalo, praktino predajui Kosovo u rukedojueranjih terorista, koji su, uz pomo Amerike i NATO pakta, nasilno uspostavili narko-dravicuna delu teritorije Republike Srbije. U svojoj knjizi, Margeti detaljno opisuje ekstremni islamizam ivehabizam meu Albancima, njihove klanove i porodine zadruge, i upozorava da ratovi na Balkanu

jo nisu zavreni i da e se Kosovo tek pretvoriti u veliki meunarodni problem, ravan onome nBliskom istoku. Tabloid u nekoliko nastavaka objavljuje najvanije delove ovog izuzetno vanogistraivanja, jer mnogim lanim autoritetima u Srbiji ni danas nije jasno ta je albanski ekstremizam.

Domagoj MargetiJo poetkom 1960-tih godina Albanci su ivjeli u plemenskoj zajednici poput tradicionalnih zajednica

subsaharske Afrike. Plemena su se dijelila po klanovima, klanovi po obiteljima, koje su brojale i po nekolikodesetaka ukuana. U prosjenoj kui, a tradicionalne kamene kue su esto puta bile izgraene poput utvrda,ivjele su na desetine ukuana, i to mukarci i muka djeca u mukim prostorijama, a ene i enska djeca, tedjeaci ispod est ili sedam godina u enskim prostorijama. Sva imovina pripadala je obitelji ili klanu, o njoj


14/25

je odluivao glavar kue ili glavar klana. Odnose medu ljudima reguliralo je tradicionalno plemenskoobiajno pravo, tzv. "Kanon Leke Dukainija" (albanski: Kanuni i Lek Dukagjinit, engleski: The Canon ofLek Dukagjini). Ovo tradicionalno pravo predvialo je i krvnu osvetu, koja ni do danas nije sasvim izumrla,a jo je 1970-tih godina predstavljala pravilo, a ne iznimku. Gradova na Kosovu, u modernom smislu te rijei,sve do 1950-tih godina nema, a u malim trgovakim kasabama, govorio se prvenstveno turski jezik, tako da suetniki Albanci predstavljali gotovo iskljuivo ruralno plemensko stanovnitvo. Ova slika Kosova promijenilase u manje od dvije generacije, te su plemenske i klanovske zajednice gotovo posve izumrle.

Danas ogromna veina Albanaca zasniva obitelji modernog tipa, koje se sastoje iskljuivo od suprunika injihove djece. Plemensko pravo je posve izumrlo, a praktiki svaki punoljetni mukarac ima svoju osobnu

imovinu (dok je u generaciji njegovih djedova sva imovina bila u vlasnitvu klana).Premda su Albanci muslimanske vjere, u gradovima na Kosovu se uobiajilo da i ene imaju svojuimovinu, te se znatan dio ena po gradovima koluju, zapoljavaju, samostalno izlaze iz kue i slino, pa jeznatan dio urbane enske populacije u socijalnom procesu emancipacije. Stoga sociolozi objanjavaju da jeKosovo suoeno sa "krizom identiteta" i da je irenje Vehabija u sutini socijalna reakcija na nagludezintegraciju plemenskog drutva, te na zapoeti proces emancipacije ena, odnosno reakcija na brzinu idramatinost promjena kosovskog drutva, koje je "u manje od dvije generacije moralo proi put koji su drugadrutva prolazila stoljeima, ili ak milenijima".

Ostali razlozi irenja Vahabita

Vahabiti su na Kosovu poeli sredinom 1980-tih godina sa nekoliko desetaka sljedbenika, da bi ih danasbilo blizu 400 tisua, odnosno oko 20% albanskog stanovnitva Kosova. Osim dezintegracije plemenskogdrutva, znaajan razlog ovome je bio i u "vjerskom vakuumu", kojeg su medu muslimanima biveJugoslavije stvorili komunisti svojim potiskivanjem i iskorjenjivanjem sunitskih dervikih redova. Time sumuslimani bive Jugoslavije ostali bez svojih tradicionalnih kongregacija, koje su prakticirale tradicionalnaislamska uenja i vjersku praksu, te im je nametana vjerska zajednica koja veini njih nije bila tradicionalnobliska. Drugim rijeima, izmeu dvije vjerske zajednice, koje su obje muslimanske, ali razliite od izvornetradicionalne prakse, Albanci su imali birati izmeu formalne Islamske vjerske zajednice i Vahabita.

Ovaj fenomen je doveo do irenja Vahabita i na Sandak, (pogranino podruje Srbije i Crne Gore), gdjeima dosta Vahabita, zatim u crnogorsko primorje, sjeverozapadnu Makedoniju i u Bosnu i Hercegovinu.Medutim, (s izuzetkom Sandaka) irenje Vahabita je u ostalim podrujima bive Jugoslavije znatno sporije.

Usporedbe radi, Vahabiti u Sarajevu predstavljaju 1-2% stanovnitva, dok u Pritini ine preko 20%stanovnitva. Osim ovoga, znaajnu ulogu u irenju Vahabita imaju i donacije koje isti dobivaju iz SaudijskeArabije i Qatara (Katara), tako da strani promatrai govore o "neogranienim financijskim sredstvima u slubikonverzije tradicionalnih Muslimana u Vahabite".

Vahabiti i trgovina heroinomJedina drutvena snaga na Kosovu, koja se dosljedno bori protiv trgovine heroinom su Vahabiti. U bijegu

od te injenice ujedinjeni su i zapadni analitiari, i kosovska elita i srpski mediji i oficijelna Islamska vjerskazajednica. Medutim, u kuloarima stranih diplomatskih predstavnitava u Zagrebu ujem miljenja koja su u tekuloare dola iz istih takvih kuloara u Pritini da je "jedan od osnovnih razloga irenja Vahabita u tome to

imaju monopol na borbu protiv droge". Prisutna su i razmiljanja da su "Amerikanci, Srbi, kosovska vlada iEuropska unija borbu protiv droge doslovno prepustili teroristima, pa je za oekivati da e Kosovo bititeroristiko".

Tako se uju komentari da su "i Zapad i kosovska vlast demonizirali Albance i stvorili mit o tome da suAlbanci priroeni krijumari droge i da se tu nita ne moe poduzeti", premda "veina kosovskog stanovnitvane vidi svoju budunost u krijumarenju droge", te usprkos imidu kojeg im namee njihova politika elita"Albanci nisu drugaiji od drugih ljudi na svijetu, i veinom ne ele ivjeti kao dileri droge".

Medutim, injenica je da Kosovom vlada politika elita koja je 100% povezana sa heroinom, koju osimheroina nita drugo ne zanima i da sve kljune pozicije u kosovskom drutvu, i to bez izuzetka, kontroliratrgovina heroinom. Ovu trgovinu kontroliraju ijiti, te im ista daje enormnu financijsku snagu i politikipresti. U toj trgovini sudjeluju i mnogi Suniti, a mnogi konvertiraju u ijite kako bi mogli u toj trgovinisudjelovati, odnosno kako bi se uspinjali u hijerarhiji tog biznisa.


15/25

Izvan te trgovine, odnosno pranja novca od te trgovine, te ulaganja novca stecenog tom trgovinom unekretnine, ugostiteljske objekte i slino, na Kosovu praktiki nema nikakve druge ekonomije, osimnajprimitivnije poljoprivrede.

Tako Kosovari ive u zemlji u kojoj nitko ne radi, ali su na svakom koraku luksuzni automobili, odnosnona svakom koraku se neto gradi. Veina stanovnitva ipak ne sudjeluje u tome, te oni "odbaeni", koji nisuijitskog porijekla i koji su izvan trgovine heroinom, a koji ine preko dvije treine stanovnitva, ostaju ukrajnjoj bijedi i siromatvu.

Europska i amerika prisutnost na Kosovu preutno toleriraju ovo stanje, te daju jasan signal lokalnimAlbancima da e "po pitanju heroinske definicije Kosova, Zapad podravati postojee stanje". Ovo koriste

Vahabiti, te je masovni odaziv toj sekti u velikoj mjeri uvjetovan i njihovim odnosom prema "heroinskojdefiniciji kosovske drave i drutva".Stoga se u kuloarima stranih diplomatskih predstavnitava uje i komentar da su "Talibani u Afganistanu

doli na vlast jer su nudili red i sigurnost protiv gospodara rata", pa e tako i "Vahabiti neumitno doi na vlastna Kosovu, jer nude obraun sa trgovinom heroinom".

Vahabiti smatraju ijite nevjernicimaVahabitsko insistiranje na obraunu sa heroinom u velikoj je mjeri prikriveni poziv na obraunu sa

ijitima. Naime, gotovo cjelokupna ijitska populacija Kosova umijeana je, na neki nain, u heroinski biznis,bilo kroz ulaganja heroinskog novca u nekretnine i poslovne aktivnosti, bilo kroz izravno pranje novca i

krijumarenje, bilo kroz "parazitiranje" u sve brojnijoj kosovskoj dravnoj administraciji, koja "postojiiskljuivo kao servis heroinskom biznisu".Stoga bi "obraun sa heroinom znaio obraun sa ijitima". Medutim, Vahabiti smatraju ijite

nevjernicima, te njihovo insistiranje na unitenju nemuslimana podrazumijeva i unitenje ijita, jer ihVahabiti izjednauju sa nemuslimanima. Stoga se uju komentari da "Vahabiti zapravo ele obraunom saheroinskim biznisom obraunati sa ekonomskom bazom na kojoj poiva egzistencija ijita na Kosovu".

Sirotinjska predgraa Pritine jezgra vahabitske pobuneStoga nije udno da su jezgra vahabitskog pokreta i vahabitske pobune na Kosovu u siromanim

predgraima Pritine i drugih kosovskih gradova, te u siromanim selima u koja "nije doao novac od

heroina", ali koja ive na neznatnim udaljenostima od bogatih ijitskih sela u koje se ulae novac od heroina,grade velike kue i voze skupi automobili.Stoga se u dananjem Kosovu mogu vidjeti vahabitska sela u kojima "mladi ljudi voze konjske ili bivolje

zaprege, kao u srednjem vijeku", dok se u nekoliko kilometara udaljenim ijitskim selima "vide satelitskeantene na krovovima velikih kua, te neizbjeni novi Mercedesi parkirani pred kuama".

Stoga su Vahabiti na Kosovu "ne samo vjerski, ve socijalni i politiki pokret", a sukob ima dimenzijuobrauna "kaste siromanih protiv kaste bogatih".

Shefqet Krasniqi na Kosovu kao Hitler u Njemakoj 1933.Taj socijalni i politiki pokret mnogi usporeuju sa njemakim nacionalsocijalistima poetkom 1933., koji

vjeto manipuliraju frustracijama veine stanovnitva, koji su determinirani i dobro organizirani, i kojima se udatom vremenu i prostoru nitko ne moe efikasno suprotstaviti.Taj pokret danas vodi pritinski vahabitski imam Shefqet Krasniqi (efet Krasnii). Njemu

naklanjanjima petkom doe i do deset tisuca ljudi, pa se njegov demat (demat je neto kao upa kodkrana) smatra "najveim muslimanskim dematom na Zapadnom Balkanu". Samo Krasniqijev demat, sampo sebi, ini 15% stanovnitva kosovskog glavnog grada Pritine, a uz njega postoje i drugi, manji vahabitskidemati u gradu. Budui da na klanjanja dolaze odrasli mukarci, smatra se da Krasniqijev demat ima oko 80tisua ljudi, jer na svakog odraslog mukarca koji odlazi na klanjanje, dolazi "jedna ili vie ena" i "petoro doestoro djece".

Krasniqi je svoj demat dobro organizirao, pa je demat istovremeno i socijalna i politika i vjerskaustanova, a "jednim javnim pozivom Krasniqija", moe se "doslovno preko noi" pretvoriti u naoruanu


16/25

paravojsku, odnosno miliciju. Sam Krasniqi, premda je on neosporni voda kosovskih Vahabita, je samo "vrhsante leda jedne organizacije, koja je istovremeno i vjerska i socijalna i politika".

Stoga se uju komentari da bi "eventualnim atentatom na Krasniqija Vahabiti podivljali, ali da ih to ne biozbiljno organizacijski oslabilo", jer iza njega stoji dobro organizirani pokret, sa razgrananom hijerarhijom.

Prijetnja istrebljenjem rimokatolikaPrvi ozbiljan komentar fenomena Shefqeta Krasniqia objavio je internetski portal www.necenzurirano.com, na hrvatskom jeziku, dana 29. prosinca 2008. godine. Taj komentar nije naiao na

simpatije u diplomatskim krugovima u Pritini, a isto tako nije naiao na simpatije niti u Beogradu, niti uSkoplju, jer je ukazivao da su Vahabiti dobili monopol na borbu protiv trgovine drogama, a "nitko se u tajproblem ne eli uputati". Tako je diplomatski konsenzus u Pritini, te politiki konsenzus u susjednimdravama bio da se nita ne poduzima. Mjesec i pol dana nakon tog napisa poele su se obistinjavati najcrnjeslutnje o budunosti Kosova i budunosti Balkana uope, te je od sredine veljae ove godine, isprva u Pritini,a zatim i u drugim dijelovima Kosova zapoeo govor mrnje i rat rijeima protiv malene rimokatolikezajednice Kosova. Rimokatolici, kao i pravoslavci ive na Kosovu stoljeima. U srednjem vijeku, prijeprodora Islama, u zapadnom dijelu Kosova egzistirale su, jedna pored druge i Katolika i Pravoslavna crkva.

Kroz stoljea se broj katolika smanjivao, te ih je danas ostalo oko tri posto i manje ukupnog albanskogstanovnitva, premda katolici, meu obrazovanim stanovnitvom zauzimaju znatno vei postotak. Ta malena iugledna populacija do veljae ove godine nije bila suoena ni sa kakvim pritiscima ili egzistencijalnim

prijetnjama.Medutim, od veljae ove godine krenula je, za sada samo verbalna, hajka na katolike kao na "nevjernike",kojima "pravi muslimani ne smiju dopustiti da ive u njihovoj zemlji". Kao uvod u verbalnu hajku nakatolike, Shefqet Krasniqi je krenuo obraunavati sa pokojnom Majkom Terezom, svjetski poznatommisionarkom i humanitarnom djelatnicom, koja je bila albanskog porijekla.

Majku Terezu danas veina Kosovara doivljava kao svojevrsni nacionalni simbol, kao npr. Poljaci PapuIvana Pavla Drugog, te je uobiajeno uti muslimane, Sunite i ijite da sa simpatijama i potovanjem o njojgovore.

Stoga je Krasniqi, u namjeri da "promijeni paradigmu kosovskog drutva", te krene u obraun sakatolicima, zapoeo obraunom sa Majkom Terezom kao simbolom Kosova, te je u propovjedi izjavio da je"imala mukarca kojeg je poeljela". Krasniqi je propovijedao da je Majka Tereza zapravo bila prostitutka, da

je nevjernica i da je u paklu, jer je raj samo za muslimane, da nju dodue tuju mnogi, ali da su to nevjernici iizdajice, te da je dunost muslimana da ju prezre, i da obrauna sa onima koji ju potuju.Stvarne namjere vahabitskog pokretaVahabiti ne doputaju da u zemlji u kojoj ive, uz njih ive i nemuslimani. Stoga danas kosovski Vahabiti

jasno i bez okolianja daju do znanja da katolicima nema budunosti na Kosovu, i da e ih, "ako sami ne odu",istjerati sa Kosova ili poubijati. Ove namjere strani promatrai smatraju ozbiljnim, te smatraju da zapravonema efikasne snage koja to moe sprijeiti. Stoga u kuloarima stranih diplomatskih predstavnitava uZagrebu ujemo da e "na Balkanu biti jo jedno etniko ienje", te da e "Vahabiti potpuno unititikatoliku zajednicu na Kosovu".

Za sada su napadi na Katolike samo verbalni, ali, kako ujemo u kuloarima, to "dokazuje da su Vahabitivrlo disciplinirani pokret, poput nacionalsocijalista u Njemakoj poetkom 1930-tih", te da im "jo nijenaredeno da krenu 's rijei na djela".

Medutim, sugovornici podsjeaju da "svaki genocid poinje rijeima", te da je "govor mrnje preteasvakog masovnog ubijanja". Meutim, katolici ine samo 3% stanovnitva, a Vahabiti osim Katolika iPravoslavaca, nevjernicima smatraju i ijite. ijiti kontroliraju preko 90% ekonomskog i politiko bogatstvaKosova, a ine preko 20% stanovnitva. Stoga se u kuloarima stranih diplomatskih predstavnitava uje da su"pravoslavci i katolici samo prvi na redu", a da nakon njih "na dnevni red dolaze ijiti".

Stoga se smatra da je stvarna namjera vahabitskog pokreta na Kosovu: protjerati pravoslavce i katolike sKosova, i pri tome izazvati kaos u drutvu, taj kaos "usmjeriti" na obraun sa ijitima, to podrazumijeva"opi pokolj" irom Kosova, u obraunu sa ijitima mobilizirati Sunite, te ih konvertirati u Vahabite, sukobproiriti s Kosova prema Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji (preevska dolina i Sandak/Raka), te Makedoniji, te


17/25

najzad stvoriti vahabitsku veliku Albaniju koja bi ukljuivala Albaniju, Kosovo, zapadnu polovicuMakedonije, te "rubna podruja" Srbije i Crne Gore, i koja bi bila trajno uporite dihada u Europi.

Pri tome se istie da Vahabiti za sada djeluju i izvan i unutar oficijelne Islamske vjerske zajednice. Takopo selima znatan dio vahabitskih imama nije ulanjen u Islamsku vjersku zajednicu i ona ih ne priznaje.Medutim Shefqet Krasniqi je imam kojeg kao takvog priznaje Islamska vjerska zajednica, premda u njegovom"mega-dematu", mnogi njegovi pomonici nemaju nikakav slubeni status u IVZ-u.

Krasniqi svoj slubeni status u Islamskoj vjerskoj zajednici ponekad u nastupima u javnosti naglaavatime da ga se po zapadnjakom uzoru oslovljava sa "Dr. Shefqet Krasniqi", ime se naglaava njegovaformalna teoloka educiranost.

Iran izgubio kontrolu nad situacijomOvdje se istie da je u irenju Vahabita veliku ulogu u irenju Vahabita imala Islamska Republika Iran.

Iranci su preko lokalnih ijita imali veliki utjecaj na Kosovo, te su u poetku sa blagonaklonocu gledali naVahabite, i to iz razloga to su ih smatrali "strailom koje e odvui panju Zapada". Tako su Iranci prekosvojih ijitskih saveznika kontrolirali dravu i drutvo, te uvrivali pozicije ijitske zajednice u drutvu, teIrana medu lokalnim ijitima, dok su pri tome ekstremizam Vahabita koristili za odvraanje panje kakoZapadu, tako i lokalnim Sunitima, te sunitskoj Islamskoj vjerskoj zajednici.


Vehabije protiv BektaijaPoznati zagrebaki novinar-istraiva Domagoj Margeti, objavio je knjigu "Operacija Durres"-Koso

novi balkanski poredak, iji je izdava magazin Tabloid. Knjiga je izala neposredno uoi besram"kompromisa" koji je srpsko rukovodstvo potpisalo, praktino predajui Kosovo u ruke dojueranterorista, koji su, uz pomo Amerike i NATO pakta, nasilno uspostavili narko-dravicu na delu teritoRepublike Srbije. U svojoj knjizi, Margeti detaljno opisuje ekstremni islamizam i vehabizam mAlbancima, njihove klanove i porodine zadruge, i upozorava da ratovi na Balkanu jo nisu zavreni i dase Kosovo tek pretvoriti u veliki meunarodni problem, ravan onome n Bliskom istoku. Tabloid u nekol

nastavaka objavljuje najvanije delove ovog izuzetno vanog istraivanja, jer mnogim lanim autoritetimSrbiji ni danas nije jasno ta je albanski ekstremizam.

Domagoj Margeti

Nakon to su se u osmom stoljeu nove ere sudarile islamska i indijska civilizacija, kao rezultat mijekulturnih utjecaja tih dvaju civilizacija nastao je na Indijskom potkontinentu mistini oblik Islama - SufizPripadnike Sufizma jo se naziva i derviima, a karakterizira ih organiziranje po vjerskim redovima. Sufijsvjerskih redova u Islamskom svijetu ima vie desetina, i praktiki nema sunitske muslimanske zemlje u kojem n

Sufija - Dervia.Do koje mjere doktrinarne razlike medu Sufijama mogu biti velike pokazuje primjer dervikog reda Mevle(Mevleviye, turski:Mevlevilik), koji su na Balkanu bili poznati i kao "dervii koji pleu u krug", a slino ih biljeu literaturi na engleskom jeziku.

Sufije dominiraju pojedinim muslimanskim dravama i regijamaU mnogim dijelovima islamskog svijeta dominira Sufizam, a u pojedinim zemljama dominira samo jeda

pravilu centraliziran i monolitan sufijski red. Tako je militantan derviki red Senusita u devetnaestom stolpostao dominantna grana Islama u Libiji, te u znatnom dijelu Sahare, tj. pustinjskim dijelovima dananjeg TunAlira, ada, Nigera i Malija. Libiju se danas smatra senusitskom zemljom. Ovaj red bio je poznat po svmilitantnosti, kao i po svojim utvrenim samostanima-medresama zavijama (Zaouia iliZawiyah).


18/25

Veina Muslimana afrikih drava Senegala i Gambije su Sufije, a jedan od tri najjaa sufijska reda su Muri(Muridiya). Taj isti muridijski red dominira u tri muslimanske regije Ruske Federacije: Inguetiji, eenDagestanu. U Nigeriji su Suniti oko dvije treine ukupne muslimanske populacije (ostalo su ijiti), a venigerijskih Sunita su Sufije. Sufije su dominirali i Afganistanom za vrijeme vladavine Talibana, a njihov vMullah Mohammed Omarje Sufija-Dervi.

Sufijski Islam povijesno je bio dominantan pravac Islama na Balkanu. Sufizam je doao na Balkistovremeno kada i "obini" sunitski Islam (ortodoksni sunitski Islam).

Dok su "obini", odnosno ortodoksni Suniti bili ukorijenjeni u gradovima i politikim centrima (TravSarajevo, Novi Pazar, Prizren, Skopje...), dotle su se derviki sufijski redovi - tarikati (tariqat) irili po sel

Najznaajniji od sunitskih redova, i to od Bosne do Albanije i Bugarske bio je Halvetski red (Khalwatiyyah).Glavne dervike tekije (muslimanski sufijski samostani) i makami (maqam), derviki hramovi bili su npBlagaju u Bosni i Hercegovini, Babadagu u Rumunjskoj, Kruji u Albanij, pored Ohrida u Makedoniji.

Osim Halvetijja i ve ranije spomenutih Melvelvija, prisutni su bili sufijski redovi Nakibandija (Naqshibannjima srodnih Kalidija (Khalidi), Kadirije (Qadiri) koji su imali svoje samostane (tekije, tekke) u Sarajevu svkraja Drugog svjetskog rata, zatim Bajramije (Bayrami) koji su bili izrazito prisutni u Makedoniji, Bugarsksjevernoj Albaniji, a jedna od glavnih tekija (samostana) je bila sve do kraja Drugog svjetskog rata u Skopju.

U podruju uz rijeku Drinu prisutna je bila dervika sekta (red) Hamzevija, koja je jo za vrijeme Otomanscarstva bila zabranjena i iskorijenjena i uglavnom zamijenjena ranije spomenutim Halvetijama, koji su se odraltom podruju sve do kraja Drugog svjetskog rata. Najzad, medu najjacim sufijskim sunitskim sektama (redovim

Balkana bili su Sadije (Sa'di), koji su se po Balkanu, poevi od sedamnaestog stoljea, irili iz svojeg regionalcentra u Prizrenu na Kosovu, a bili su izrazito prisutni na Kosovu, Sandaku i u nekim dijelovima BosnHercegovine (npr. podruje nekadanje Cazinske krajine, danas poznate kao Bihaki dep). Smatra se da je u nekrajevima Kosova svakodnevna religioznost nominalno sunitskih Albanaca primarno obiljeena sadijskim sufijsnaslijedem.

Sufijske sekte u komunistikoj JugoslavijiOve sufijske sekte (redovi) bile su u fazi osipanja ve prije Drugog svjetskog rata, pa su npr. ranije spomen

Halvetije zatvorili svoje zadnje tekije (samostane) u Bosni i Hercegovini tijekom 1930-tih godina. Ostali redzabranjeni su 1952. godine. Formalnu zabranu provela je "Islamska vjerska zajednica" koju je osnovala drav

zabrana je provedena na inicijativu komunistikih vlasti, ali formalno po vlastima ortodoksne sunitske vjerzajednice. Na Kosovu su ove zabrane bile manje efikasno provodene, pa su komunisti 1974. godine dozvolili osufijskim zajednicama koje su se do tada uspjele odrati da osnuju "Zajednicu islamskih Dervikih redSocijalistike federativne republike Jugoslavije" (ZIDRA, SFRJ), kao krovnu organizaciju pod nadzokomunistikih vlasti.

Uz sve ove, gore navedene sunitske sufijske sekte, na podruju Kosova, Makedonije i u manjoj mjeri Sanddjelovala je i sufijska ijitska sekta Bektaija...

Bektaije i meunarodna trgovina drogama

Upravo je injenica da su vode meunarodne albanske heroinske mafije Bektaije, odnosno da Alb

Bektaije vode heroinsko podzemlje Europe pobudila interes za Bektaizam kao pravac u sufijskom, odnosnijitskom Islamu. Kako broj Bektaija u muslimanskim dijasporama po Europi nije ni priblino dovoljno velikklanovi Bektaija preuzmu sve operativne funkcije trgovine drogama, ova bektaijska jezgra albanske maoslanja se na: alavitske Kurde koji dominiraju Kurdskom radnikom strankom (PKK) i time kurdskim podzemlpo Europi, naroito Njemakoj; turkofone Alavite, naroito tzv. "tursku mafiju" po Britanskom otoju, kuglavnom vode turkofoni Alaviti, koji politiki simpatiziraju Kurdsku radniku stranku, tj. kurdsku mafijuNjemakoj; sunitske sufijske Albance, naroito Sadije, koji obavljaju nie rangirane operativne poslove u albanmafiji po Europi (kada te poslove ne obavljaju sami bektaijski klanovi); senusitske klanove koji dominirarapskim podzemljem Belgije, Francuske i panjolske, te dijelova vicarske i sjeverne Italije, a koji u Libnjenom reimu vide dravu "svoje vjere" (premda su veinom po porijeklu iz Alira i Tunisa), te koji su 20godine organizirali masovnu pobunu muslimanske mladei po francuskim gradovima; sufijske, naroito muridijklanove u Senegalu i Gambiji, koji se koriste u meunarodnoj trgovini kokainom, i to na nain da se u o


19/25

zemljama prekrcavaju poiljke kokaina sa brodova koji plove iz Latinske Amerike u tree destinacije na brodkoji plove iz Afrike u Europu.

VehabijeSalafitski vjerski pokret pojavio se u Aziji u okviru sunitskog Islama jo u srednjem vijeku, te je u n

podruja (Kina, Indija...) osporavao uenja ortodoksnog sunitskog Islama. No sve do osamnaestog stoljea, ovjerski pokret bio je u svim muslimanskim zemljama nita vie od male ultraradikalne manjine. Ovo se promijekada je Muhammad ibn Abd-al-Wahhab al-Najdi (1703.-1792.) uveo na podruje Arapskog poluotoka salaf

Islam. Za vrijeme njegovog ivota su podruja dananje Saudijske Arabije i Katara, te djelomino Jemena i juJordana prela sa ortodoksnog sunitskog Islama na salafitski Islam, to se zadralo do danas. Stoga se SalaArapskog poluotoka, po vjerskom vodi koji je na tom podruju utemeljio Salafizam zovu Vahabiti (WahhVehabije).

Od kraja Drugog svjetskog rata, a naroito od 1960-tih godina ova sekta se poinje rapidno iriti cijesunitskim muslimanskim svijetom, tako da su u tu sektu prele desetine milijuna ljudi u zadnjih nekoliko desetljVeinu ovog irenja proveli su vjerski misionari sa Arapskog poluotoka, pa se velika veina konvertitaSalafizam nazivaju Vahabitima (Vehabijama).

Milijun muslimana Balkana ispovijeda Vahabizam

Na Balkanu se ova sekta poinje iriti jo 1980-tih godina, a zamah njene ekspanzije dolazi u ovom desetljkada su na stotine imama nominalno sunitskih "islamskih vjerskih zajednica" prele u Vehabije. Tako da je dandematima (zajednicama vjernika) iji imami ispovijedaju salafitsko-vehabijsko uenje na cjelokupnom podruBalkana oko milijun muslimana. Vehabije su odluni protivnici Bektaija, koje smatraju nevjernicima, te mnanalitiari predviaju da je "mogunost krvoprolia izmedu Vahabita i ijitskih Bektaija sve vea na podruKosova, Makedonije i Albanije".

Osnovne znaajke VahabizmaVahabizam odluno odbacuje svaku tradiciju, i insistira na vraanju na izvorno uenje proroka Muhame

odnosno na izvorni tekst Kurana. Po Vahabitima, Kuran se tumai doslovno kako pie, a svako, makar i najm

odstupanje od kuranskog uenja, izjednauje se sa nevjernitvom. Zato su za Vahabite drugi muslimani, a naroijiti "nevjernici", a Vahabizam ui da je dunost vjernika unititi nevjernike. Stoga je u temelju vahabits(vehabijskog, salafitskog) uenja borba protiv svih drugih religija. Pri tome Vahabizam insistira na tome da svmusliman izvorno ita Kur'an i da ga izvorno primjenjuje u svakodnevnom ivotu. Stoga je sekta po definrevolucionarna, te odbacuje svaki institucionalni vjerski autoritet.

Primjeuje se irom islamskog svijeta da irenju sekte pogoduje sve vea pismenost, kao i sve vea primjInterneta u islamskom svijetu, te radikalno zalaganje ove sekte protiv raznih oblika tradicionalne uzurpasvjetovne i duhovne vlasti i korupcije. Tako su na Balkanu upravo Vahabiti ti koji, naroito na Kosovu, govprotiv notorne trgovine drogom. Veina dananjih islamistikih terorista u svijetu su Vahabiti, a uz njihterorizmu skloni neki najradikalniji sufijski redovi (npr. Senusiti i Muriditi), sunitski Mahditi, te radikalna kuenja u imamitskom ijitizmu, o kojoj je ranije u tekstu bilo vie rijei, a koja zagovara kaos radi povra

Mahdija (i koja je po tome slina sunitskim Mahditima, o kojima e u nastavku biti vie rijei).U svakom sluaju dananja Al Qaeda je iskljuivo vahabitska organizacija, te su njene franize po svijuglavnom sastavljene od konvertita na Vahabizam.

Sunitski MahditiTrei vjerski pokret, koji je uz Sufije i Vehabije osporavao ortodoksnu sunitsku zajednicu, bio je po

sunitskih Mahdita. Ovaj pokret je slian pokretu unutar imamitskih ijita, koji oekuje povratak Mahdija - zadnproroka prije Sudnjeg dana, i koji zagovara kaos kao moralnu i vjersku vrlinu. Sunitski Mahditi proirili su senekim dijelovima islamskog svijeta u devetnaestom stoljeu. Ovu sektu je na podruju dananjeg Sudana u kradevetnaestog stoljeca proirio Muhammad Ahmed Al Mahdi, (poznat kao voa ustanka protiv britankolonijalne vlasti), koji je sunitske Mahdite organizirao po uzoru na Sufijske redove. Tako da je dominantan o


20/25

Islama u Sudanu danas Mahdizam, odnosno Mahdijski red, kojeg neki autori nazivaju kvazi-dervikim, odnokvazi-sufijskim redom (sektom). Osim Mahdita u Sudanu su znaajni i "pravi" derviki redovi odnosno izvosufijski Islam.

Za razliku od drugih muslimana, pa tako i struje u imamitskom ijitizmu koja zagovara kaos radi povraMahdija, ovi sunitski Mahditi smatraju da u svakom "odlunom asu" muslimane vodi "Alahom nadareni vokoji na taj nain ima odreene boanske atribute.

Stoga ovi Mahditi tuju svojeg osnivaa Muhammada Ahmeda Al Mahdija kao sveca "poslanog od Alanadarenog Alahom". Dananji reim u Sudanu koji je na kranskom i animistikom jugu te zemlje, te u Darfpoinio nebrojene ratne zloine i koji je odgovoran za smrt stotina tisua ljudi, oslanja se prvenstveno na ovu s

Mahdita.Poloaj Bektaija u okviru podjela islamskog svijetaNaprijed navedeno izlaganje osnovnih podjela unutar islamskog svijeta bilo je neophodno kako bi se razl

poloaj Bektaija unutar Islama. Bektaije su po svojoj definiciji podsekta imamitskih ijita, vrlo srodni Alavitite su pri tome oganizirani kao sufijski vjerski red.

Stoga se govori o "trostrukom identitetu Bektaija", koji su istovremeno Imamiti, Alaviti i Sufije. StBektaije zbog ovog svojeg trostrukog identiteta predstavljaju spojnicu koja spaja razne grane Islama, prije spojnica koja spaja Sufizam kao granu sunitskog Islama sa dominantnim pravcem ijitizma - Imamijama (ImamTwelvers,Imami Shi'ism).

Trostruki identitet Bektaija u odnosu na pojedine muslimanske zemljeZbog ovog svojeg trostrukog identiteta, Bektaije su kao sekta srodna Alavitima izuzetno bliski Siriji, u kojo

na vlasti lokalna alavitska manjina, kao sekta koja sebe definira kao podsektu imamitskih ijita, srodni ijitskdravama Azerberjdanu, Iranu, Iraku, Kuvajtu i Bahreinu, te srodni ijitskim alavitskim podrujima KurdistanTurskoj, te ijitskim podrucjima sjevernog Jemena i junog Libanona, kao sekta koja je po svojoj definiciji sufijodnosno predstavlja ijitski sufijski red, srodni zemljama u kojima su na vlasti, ili u kojima su veina sunisufijski redovi, tj. Nigerija, Senegal, Gambija i Libija, kao i sufijska podruja sjeveroistonog Kavkaza u RuFederaciji: Dagestan, eenija i Inguetija, kao sufije srodni Sudanu, u kojem je na vlasti kvazi-sufijska seMahdita.

Bektaije i meunarodna trgovina drogamaKao to je ve reeno, upravo je injenica da su vode meunarodne albanske heroinske mafije Bekta

odnosno da Albanci Bektaije vode heroinsko podzemlje Europe pobudila interes za Bektaizam kao pravasufijskom, odnosno u ijitskom Islamu.

Kako broj Bektaija u muslimanskim dijasporama po Europi nije ni priblino dovoljno velik da klanBektaija preuzmu sve operativne funkcije trgovine drogama, ova bektaijska jezgra albanske mafije oslanja salavitske Kurde koji dominiraju Kurdskom radnikom strankom (PKK) i time kurdskim podzemljem po Eurnaroito Njemakoj, turkofone Alavite, naroito tzv. "tursku mafiju" po Britanskom otoju, koju uglavnom vturkofoni Alaviti, koji politiki simpatiziraju Kurdsku radniku stranku, tj. kurdsku mafiju po Njemakoj, sunit

sufijske Albance, naroito Sadije, koji obavljaju nie rangirane operativne poslove u albanskoj mafiji po Eu(kada te poslove ne obavljaju sami bektaijski klanovi), senusitske klanove koji dominiraju arapskim podzemlBelgije, Francuske i panjolske, te dijelova vicarske i sjeverne Italije, a koji u Libiji i njenom reimu vide dr"svoje vjere" (premda su veinom po porijeklu iz Alira i Tunisa), te koji su 2005. godine organizirali masopobunu muslimanske mladei po francuskim gradovima, sufijske, naroito muridijske klanove u SenegaGambiji, koji se koriste u meunarodnoj trgovini kokainom, i to na nain da se u ovim zemljama prekrcavpoiljke kokaina sa brodova koji plove iz Latinske Amerike u tree destinacije na brodove koji plove iz AfrikEuropu.

Bektaije na vrhu hijerarhije balkanskog kriminalnog podzemlja


21/25

Kako su komunisti 1960-tih godina zabranili religiju, centar Bektaizma postala je tekija (vjerski centaDetroitu, odnosno u gradu Taylor, Michigan, koji predstavlja svojevrsno predgrae Detroida.

Neki analitiari koji analiziraju veze balkanskog podzemlja sa Sjevernom Amerikom smatraju da je obektaijski centar, odnosno pojedinci iz njega, bio u vezi sa tzv. Norvalskom grupom Hrvata, koja je iz grHalton Hills u Ontariju, odnosno iz njegove etvrti Norval, vodila trgovinu kokainom koji je krijumareBolivije za SAD, i to preko Kanade i kanadskog predgraa grada Detroita, Windsor, Ontario.

Jedan od kljunih ljudi prema tim izvorima u norvalskoj kokainskoj grupi bio je Gojko uak, koji je kasnkao ministar obrane Republike Hrvatske Albancima Bektaijama davao znaajne pozicije u vojsci, a kojpomagao i Tomislava Karamarka, kasnijeg ministra unutranjih poslova, danas efa opozicijskog HDZ-

Hrvatskoj, iji je bliski suradnik, Amir Muharemi, inae Bektaija, prema istim izvorima jedan od kljunih lalbanske mafije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim toga su norvalske veze u Latinskoj Americi korit1990-tih godina za prodaju bespilotnih letjelica koje su Karamarkov bivi tast Osman Mufti i Gojko uak tproizvodili u Zagrebu, a koje su koritene za transport kokaina u andskom podruju.

Osnovne karakteristike BektaizmaBektaije je oko godine 1230. osnovao osniva sekte, kojeg Bektaije, ali i njima srodni Alaviti slave kao sv

Hajji Bektash, koji se doselio u tursku pokrajinu Anatoliju sa turkmenskim plemenima koja su bjeala od Mongodnosno koji je vjerojatno bio turkmenskog porijekla. (Kasnije su se pojavila bektaijska uenja o njegovperzijskom porijeklu.)

Osniva sekte nije pohaao islamske kole, ve je sa svojom enom ivio (po nekim autorima usvojenom ka po nekima usvojenom keri koja mu je kasnije bila ena) kao nadrilijenik. Stoga je u svoje uenje ugradio tpostojea puka vjerovanja Anatolije, koja su sadravala razne elemente predkranskih i predislamskih paganreligija, ali i elemente samog kranstva, uz koje je razvio i kult tovanja etvrtog kalifa Alija.

Reinkarnacija due i strah od zecaPoznati zagrebaki novinar-istraiva Domagoj Margeti, objavio je knjigu "Operacija Durres"-

Kosovo i novi balkanski poredak, iji je izdava magazin Tabloid. Knjiga je izala neposredno uoibesramnog "kompromisa" koji je srpsko rukovodstvo potpisalo, praktino predajui Kosovo u rukedojueranjih terorista, koji su, uz pomo Amerike i NATO pakta, nasilno uspostavili narko-dravicu

na delu teritorije Republike Srbije. U svojoj knjizi, Margeti detaljno opisuje ekstremni islamizam ivehabizam meu Albancima, njihove klanove i porodine zadruge, i upozorava da ratovi na Balkanujo nisu zavreni i da e se Kosovo tek pretvoriti u veliki meunarodni problem, ravan onome nBliskom istoku. Tabloid u nekoliko nastavaka objavljuje najvanije delove ovog izuzetno vanogistraivanja, jer mnogim lanim autoritetima u Srbiji ni danas nije jasno ta je albanski ekstremizam.

Domagoj MargetiNa tradicionalnom Balkanu je bilo poznato da se Bektaije najlake prepoznaju po svojem strahu od zeca.

Stoga su se tradicionalno, sve do dananjih dana, naroito medu Albancima, sauvale ale na raun Bektaija

zbog ovog vjerski ukorijenjenog straha. Korijen ovome je u tome to su Bektaije iz pukih vjerovanjaAnatolije iz trinaestog stoljea preuzeli ideju reinkarnacije due koju ideju su razvijale razne orijentalnereligije.

Premda Bektaije vjeruju u zagrobni ivot, te raj i pakao kako su prikazani u Kuranu, doputaju imogunost reinkarnacije due. Stoga Bektaije vjeruju da je Yazid, inae omraeni lik u ijitskom Islamu, kojije ubio Muhamedovog unuka Huseina i njegovu obitelj, vjeno reinkarniran u zeca, te svaki put kad vide zecadoputaju mogunost da je ba taj zec u biti reinkarnirani Yazid! Stoga je zeevina u Bektaizmu zabranjenakao i svinjetina, a Bektaije u prilikama kada vide ivu ivotinju zeca esto pokazuju strah od te, inae sasvimbezopasne ivotinje.

Na irenje Bektaizma utjecali Janjiari


22/25

Otomansko carstvo je svoje elitne trupe, janjiare regrutirala iz kranskog stanovnitva Balkana. Tako suelitne postrojbe Otomanskog carstva govorile albanski i bosanski jezik.

Kako je ovo stanovnitvo preteito regrutirano od krana (Albanci su do druge polovine sedamnaestogstoljea preteito bili krani), ovim konvertitima je Bektaizam bio blii od ortodoksnog Islama, kakosunitskog (koji je bio slubena religija Otomanskog carstva), tako i ijitskog. Na to je bitno utjecala ibektaijska tradicija tovanja svetaca i tovanja ikona, to Islam inae ne poznaje (ikone su u Islamu inaestrogo zabranjene). Osim toga, Bektaije su u pravilu monogamni, te je uloga ena u toj sekti znacajna, zarazliku od restrikcija koje Islam inace odreduje prema enama.

Bektaije su poznati i po svojem ucenju "jedinstva bica" (Wahdat-ul-Wujood, the Unity of Being), zbog

ega autori na Zapadu smatraju da je Bektaizam preuzeo antiki koncept panteizma. Osim toga Bektaijevjeruju da Kur'an sadri dva nivoa znaenja, vanjsko (zahir) i unutranje (batin), koje je superiornije, i kojedovodi do spoznaje univerzuma i ovjeanstva. I ovo uenje zapadni autori smatraju panteistikim.Osim toga,Bektaizam je poznat (i u Islamu osuivan) zbog svojeg koncepta "Alah-Muhamed-Alija", pa tako Bektaijerecitiraju ova tri imena kao jedno ime. Stoga i islamski i zapadni autori ovo tumae kao "sveto trojstvo",odnosno neislamsko uenje izravno preuzeto iz Kranstva.

Piramidalna organizacija BektaijaBektaije su od drugih sufijskih redova preuzeli piramidalnu strukturu organizacije, te svoje lanove

rangiraju u niz nivoa, od "inicijalnih" pa do vrhovnih. Nakon inicijacije (nesib) ulazi se u prvi nivo (mahip).

Obini Bektaije su u pravilu u ovom prvom inicijalnom nivou. Pojedinac koji se uzdie moe dostii viinivo dervia. Iznad nivoa dervia je nivo "baba". Baba je pripadnik bektaijskog klera i vodi tekiju (tekke), toje neka vrsta bektaijskog vjerskog centra i damije, pa je baba zapravo u rangu imama (hode). Iznad babe jerang "halife-baba", jo znan i kao "dede", a to se usporeduje sa nivoom biskupa kod krcanskih crkava. Navrhu hijerarhije je "dedebaba", (ili "kryegjysh") koji je poglavar sufijskog reda.

Paralelne piramidalne strukture u Bektaizmu

Osim ove piramidalne strukture, postoji i paralelna struktura, koju sacinjavaju muhibi, tj. lanovi reda kojisu dali posebnu prisegu redu, te ai

Documents

Domagoj Margetic