ZaZašštita okolitita okolišša a

dr. sc. Živana Lambaša Belak, predavač

mr. sc. Bosiljka Mustać, asistent

EkologijaEkologija� znanstvena disciplina koja proučava odnose

organizma ili skupine organizama i njihova okoliša

� utemeljitelj: Ernest Haeckel 1866. godine�� OikosOikos ((ekosekos) = dom, stani) = dom, staniššte + te + logoslogos = znanost= znanost

-- Ekonomija Ekonomija --�� zznanost o proizvodnji i raspodjeli dobara, te nanost o proizvodnji i raspodjeli dobara, te

materijalnom odrmaterijalnom održžavanju ljudskog druavanju ljudskog drušštvatva� Ekologija - gospodarenje prirode sa samom sobom

(ekonomija prirode)

EkoloEkološška hijerarhijaka hijerarhija

� Jedinka

� Populacija

� Biocenoza

� Biotop

� Ekosustav

� Biosfera

� Biom

Podjela ekoloPodjela ekološških faktora:kih faktora:

�Abiotički

�Biotički-EKOLOŠKA VALENCIJA -razmak između

donje i gornje granice nekog čimbenika u sklopu kojeg je moguć život organizama neke vrste

AbiotiAbiotiččkiki faktorifaktori

� temperatura� voda � vlaga� svjetlost� atmosferski plinovi� hranjive tvari� strujanje � tlak

Alenovo praviloAlenovo pravilo

BergmanovoBergmanovo pravilopravilo

BiotiBiotiččki ki faktorifaktori- Intraspecijski odnosi- Interspecijski odnosi• Neutralizam- uzajamno neutralan odnos� Kompeticija -takmičenja za resurse � Mutualizam - uzajamno koristan odnos� Komenzalizam - pozitivan odnos za jedan

organizam, a neutralan za drugi� Amenzalizam -negativan odnos za jedan

organizam, a neutralan za drugi� Predacija -odnos između predatora i plijena� Parazitizam - odnos pozitivan za parazita, a

negativan za njegovog domaćina.

EkosustavEkosustav

� Cjelina koja uključuje životno stanište i životnu

zajednicu

� Razmjena tvari i protok energije

� Kontinentalni ekosustav

� Ekosustav kopnenih voda

� Ekosustav oceana

TrofiTrofiččkiki sustavisustavi

�Autotrofi:

6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2

�Heterotrofi (biofagi, saprofagi)

KruKružženje tvarienje tvari

� proizvođači (producenti), to su autotrofniorganizmi i to zelene biljke i alge;

� potrošači (konzumenti) su heterotrofi, a prema vrsti organske tvari kojom se hrane, dijele se dalje na: biljojede i mesojede, uključivo i saprofage koji se hrane mrtvom organskom tvari

� razlagači (reducenti) ili saprotrofi posebna su vrsta saprofaga (bakterije) koji se hrane mrtvom organskom tvari, razgrađujući složene organske spojeve do anorganskih biogenih soli

Razvojni stupnjevi ekosustavaRazvojni stupnjevi ekosustava

� primanje i vezivanje Sunčeve energije postupkom fotosinteze

� proizvodnja prvotne organske tvari od neorganskih tvari i Sunčeve energije te stvaranje potencijalne kemijske energije

� potrošnja prvotne organske tvari, pretvorba tvari i energije u nove organske spojeve

� razgradnja mrtve organske tvari do anorganske� iskorištenje anorganskih tvari za proizvodnju

prvotne organske tvari

SukcesijeSukcesije

� endodinamičke, uvjetovane odnosima i djelovanjem unutar ekosustava

� egzodinamičke, posljedica djelovanja činitelja izvan ekosustava (klimatogene edafogene i antropogene sukcesije)

ZAZAŠŠTITIĆĆENE PRIRODNE ENE PRIRODNE

VRIJEDNOSTIVRIJEDNOSTI

� prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog zakonom i upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti

� odnose se na:

� zaštićena područja

� zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte

� zaštićene minerale i fosile

ZaZašštitiććena podruena područčja prirode u ja prirode u

HrvatskojHrvatskojKATEGORIJA ZAŠTITE BROJ

POVRŠINA KOPNA (km2)

POVRŠINA MORA (km2)

UKUPNA POVRŠINA (km2)

Nacionalni park 8 763 235 998

Park prirode 10 4006 41 4047

Strogi rezervat 2 24 - 24

Posebni rezervat 74 318 7 325

Park-šuma 36 79 - 79

Zaštićeni krajolik 32 405 - 405

Spomenik prirode 80 6 - 6

Spomenik parkovne arhitekture

114 9 - 9

UKUPNO 356 5610 283 5893

Strogi rezervatStrogi rezervat

� područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je:� očuvanju izvorne prirode� znanstvenom istraživanju � praćenju stanja prirode � obrazovanju

- Hajdučki i Rožanski kukovi - Bijele i Samarske stijene

Rožanski kukovi Samarske stijene

Nacionalni park Nacionalni park

� prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti

� obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava

� prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti

Park prirode Park prirode

� prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima

Parkovi prirode u HrvatskojParkovi prirode u Hrvatskoj� Velebit� Biokovo� Medvednica� Učka� Žumberak i Samoborsko gorje� Telašćica� Kopački rit� Lonjsko polje� Vransko jezero� Papuk � Lastovsko otočje

Posebni rezervatPosebni rezervat

� područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može biti:

- floristički, šumske i druge vegetacije (Velika Plješevica, šumski predjel Bablji zub)

- zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.) - geološki- paleontološki - hidrogeološki i hidrološki - rezervat u moru

Regionalni parkRegionalni park

� prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi

� Moslovačka gora

Spomenik prirodeSpomenik prirode� Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova

žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo

� Otok Brusnik, otok Jabuka, izvor Kupe s užom okolicom, vrela Une, Cetine i Gacke, Cerovačkepećine

ZnaZnaččajni krajobrazajni krajobraz

� prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

� Odransko polje, Turopoljski lug

ParkPark--ššumauma

� prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje

� Okolica Okić-grada, komunalne šume Tepec, Palačanik i Stražnik, šuma Golubinjak u Lokvama, Jankovac na Papuku, Jasikovac u Gospiću itd.

Spomenik Spomenik parkovneparkovne

arhitekturearhitekture� umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt,

gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost

� Botanički vrt na Velebitu, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu

TRI FAZE ZATRI FAZE ZAŠŠTITE TITE

PRIRODEPRIRODE� Štite se pojedine vrste od izumiranja,

odnosno njihove populacije, zaštićene odredbama posebnih zakona, zabranom lova i branja ugroženih vrsta

� Zaštićuju se pojedina područja osobite prirodne, kulturne, odgojne, obrazovne, estetske i rekreacijske vrijednosti

� Zaštita cijelog prostora

ZAKON O ZAZAKON O ZAŠŠTITI PRIRODETITI PRIRODE

� Priroda je u smislu ovog Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost

� Prirodne vrijednosti utvrđene sukladno ovom Zakonu od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu