DRUGI DIO II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA 1 ...vladatk.kim.ba/vlada/dokumenti/pptk/II.PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA... · ograničen zadatak da otkloni negativne posljedice

Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2005-2025. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 25.

DRUGI DIO

II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA

1. STANOVNIᘀTVO

1.1. Stanovniᘐtvo

1.1.1. Demografski oporavak i eliminacija posljedica rata

Procjenjivanje demografskog razvoja na podruაju Kantona je zavisno od niza faktora, kako onih bioloᘐkog, ponekad joᘐ i viᘐe od socijalnih, ekonomskih, opၰih druᘐtvenih, politiაkih, ali i opၰih okolinskih i drugih, pa projekcije treba i cijeniti u odnosu na procjenu uticaja pojedinih აinilaca. U Planu su anticipirane procjene bitnih buduၰih faktora koji bi mogli uticati na demografski razvoj Kantona i njegovih sastavnica – opၰina.

Meᄐutim, okosnicu projekcija predstavlja stanje populacije, ne samo na podruაju Kantona, veၰ i u u០em i ᘐirem okru០enju, ᘐtete koje je populacija pretrpjela tokom rata, posljedice na demografski razvoj, te procjena demografskog kvaliteta populacije i moguၰnosti njenog razvoja, kao i ispoljene tendencije u razvoju stanovniᘐtva u poslijeratnom periodu.

Demografski oporavak je nu០na faza u buduၰem razvoju stanovniᘐtva i ukupnom privrednom i druᘐtvenom razvoju Kantona. Stanovniᘐtvo Kantona danas ima znatno nepovoljnija obilje០ja od onog stanovniᘐtva koje je ០ivjelo na ovom prostoru prije rata. Danaᘐnja populacija je heterogena, sastavljena od domicilnog dijela i raseljenih osoba iz drugih krajeva, ovdje privremeno nastanjenih. Te dvije komponente su funkcionalno neusklaᄐene: natalitet i prirodni priraᘐtaj su ni០i nego ᘐto bi trebalo biti, ukupan reproduktivni potencijal slabiji, a starosna i obrazovna struktura loᘐija. Stanovniᘐtvo sa takvim obilje០jima ima male izglede da se obnovi i zapoაne normalan razvitak u nekom kratkom roku. Zbog toga je ovdje neophodna demografska rekonstrukcija, odnosno demografski oporavak.

Demografski oporavak treba da omoguၰi dostizanje pribli០no predratnog broja domicilnog stanovniᘐtva sa njegovim odgovarajuၰim strukturama. Neophodan uslov za to je povratak izbjeglica i raseljenih osoba u svoje domove. Nadle០ni organi i druge strukture u Tuzlanskom kantonu, u domenu svojih nadle០nosti, trebalo bi da vode aktivnu politiku pomaganja povratka, kako svog domicilnog stanovniᘐtva koje ០ivi negdje drugdje na privremenom boravku, tako i raseljenih lica danas nastanjenih na teritoriji Kantona. Prva kategorija stanovniᘐtva trebalo bi da se vrati u ᘐto veၰem broju na ovo podruაje, a druga, raseljene osobe, da se odsele u svoja ranija prebivaliᘐta.

Uz ovo, neophodno je politiku povratka izbjeglica i raseljenih osoba dopuniti politikom koja omoguၰuje normalizovanje bioloᘐke reprodukcije stanovniᘐtva. To se mo០e postiၰi podeᘐavanjem mjera kojima bi se stabilizirali ratom poremeၰeni tokovi nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraᘐtaja. Ova dopunska politika imala bi



ograniაen zadatak da otkloni negativne posljedice rata na bioloᘐku reprodukciju stanovniᘐtva u Kantonu.

Prema rezultatima dosadaᘐnjih istra០ivanja i iskustvima drugih sredina u ᘐirem okru០enju, faza demografskog oporavka trebalo bi da traje oko deset godina po zavrᘐetku kataklizmi, u sluაaju ovog Kantona deset godina nakon zavrᘐetka rata, odnosno do 2005. godine. Meᄐutim, to se nije desilo u punoj mjeri, ali poᘐto na podruაju Kantona danas ០ivi viᘐe stanovnika nego ᘐto je bilo 1991. godine, u ovoj fazi je veၰ doᘐlo do redukcije broja ukupnog stanovniᘐtva i dostizanja broja domicilnih stanovnika pribli០no na predratnom nivou, tako da se puni oporavak mo០e oაekivati u naredne dvije-tri godine, kada se okonაa najveၰi broj povrataka stanovniᘐtva na ranija mjesta boravka i kada ၰe otpoაeti normalan demografski razvoj za uslove u kojima se nalazi Kanton.

1.1.2. Procjena vitalnih dogaᄐaja

Prirodno kretanje, prirodni razvoj, odnosno kretanje vitalnih dogaᄐaja stanovniᘐtva je u uslovima mirnodopskog stanja od najveၰeg znaაaja za demografski razvoj u svakom podruაju, a posebno u podruაju ovog Kantona. U analizi dosadaᘐnjeg demografskog razvoja, prikazanoj u «Prostornoj osnovi» konstatovano je da su se vitalni dogaᄐaji stanovniᘐtva Kantona drastiაno izmijenili u ratnim i neposredno poratnim godinama u odnosu na prijeratna kretanja. Doᘐlo je do znaაajnog porasta mortaliteta uz pad nataliteta i prirodnog prirasta stanovniᘐtva, koje, neᘐto ubla០ene tendencije traju i do 2004 godine. Meᄐutim, u posljednjih 8 godina prosjek ovih komponenti je, ipak, joᘐ uvijek na relativno visokom nivou, iako su u svim opၰinama veoma izra០ene tendencije pada nataliteta, znaაajnog porasta mortaliteta, a preko toga i pada prirodnog priraᘐtaja, kako se vidi iz tabele 1:

Tabela 1: Prirodno kretanje stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona u periodu 1996-2003. godine, po opၰinama



U promilima

R/B Opၰina GodinaBroj

stanovnika

័ivoroᄐeni Umrli Prirodni priraᘐtajNatalitet Mortalitet Prirodni

prirast

1996 32.461 422 131 291 13 4 91997 25.607 283 160 123 11,1 6,2 4,81998 28.068 246 150 96 8,8 5,3 3,41999 28.384 276 156 120 9,7 5,5 4,22000 28.578 258 171 87 9 6 32001 28.701 250 148 102 8,7 5,2 3,62002 28.820 273 156 117 9,5 5,4 4,1

1 Banoviၰi

2003 28.918 271 175 96 9,4 6,1 3,31996 20.179 111 33 78 5,5 1,6 3,91997 20.247 100 22 78 4,9 1,1 3,91998 14.992 121 79 42 8,1 5,3 2,81999 15.228 60 62 -2 3,9 4,1 -0,12000 15.254 50 86 -36 3,3 5,6 -2,42001 15.305 47 76 -29 3,1 5 -1,92002 15.368 127 63 64 8,3 4,1 4,2

2 Ⴠeliၰ

2003 15.378 95 91 4 6,2 5,9 0,31998 9.755 87 25 62 8,9 2,6 6,41999 10.073 109 24 85 10,8 2,4 8,42000 10.376 134 27 107 12,9 2,6 10,32001 10.463 118 70 48 11,3 6,7 4,62002 10.537 130 55 75 12,3 5,2 7,1

3 Doboj-Istok

2003 10.607 126 59 67 11,9 5,6 6,31996 54.025 844 244 600 15,6 4,5 11,11997 47.820 737 301 436 15,4 6,3 9,11998 51.829 733 293 440 14,1 5,7 8,51999 52.440 609 251 358 11,6 4,8 6,82000 52.772 560 289 271 10,6 5,5 5,12001 53.040 573 281 292 10,8 5,3 5,52002 53.226 497 319 178 9,3 6 3,3

4 Graაanica

2003 53.381 530 379 151 9,9 7,1 2,81996 38.438 685 225 460 17,8 5,9 121997 41.311 606 229 377 14,7 5,5 9,11998 44.876 643 248 395 14,3 5,5 8,81999 46.137 572 257 315 12,4 5,6 6,82000 46.868 448 191 257 9,6 4,1 5,52001 47.144 491 248 243 10,4 5,3 5,22002 47.384 475 252 223 10 5,3 4,7

5 Gradaაac

2003 47.494 448 338 110 9,4 7,1 2,31996 36.942 530 133 397 14,3 3,6 10,71997 30.535 497 131 366 16,3 4,3 121998 32.989 490 149 341 14,9 4,5 10,31999 33.983 501 156 345 14,7 4,6 10,22000 34.382 433 151 282 12,6 4,4 8,22001 34.665 477 193 284 13,8 5,6 8,22002 34.931 434 170 264 12,4 4,9 7,6

6 Kalesija

2003 35.147 424 207 217 12,1 5,9 6,2



U promilima

R/B Opၰina Godina Broj stanovnika ័ivoroᄐeni Umrli Prirodni

priraᘐtaj Natalitet

Mortalitet

Prirodni prirast

1996 18.229 191 67 124 10,5 3,7 6,81997 18.229 172 42 130 9,4 2,3 7,11998 15.331 159 24 135 10,4 1,6 8,81999 15.485 166 68 98 10,7 4,4 6,32000 15.627 180 70 110 11,5 4,5 72001 15.709 162 80 82 10,3 5,1 5,22002 15.751 133 91 42 8,4 5,8 2,7

7 Kladanj

2003 15.779 110 82 28 7 5,2 1,81996 55.064 658 268 390 11,9 4,9 7,11997 50.120 543 328 215 10,8 6,5 4,31998 50.120 484 261 223 9,7 5,2 4,41999 51.098 476 235 241 9,3 4,6 4,72000 51.429 470 325 145 9,1 6,3 2,82001 51.586 433 337 96 8,4 6,5 1,92002 51.813 488 275 213 9,4 5,3 4,1

8 Lukavac

2003 51.978 461 296 165 8,9 5,7 3,21998 13.724 301 46 255 21,9 3,4 18,61999 13.991 152 51 101 10,9 3,6 7,22000 14.131 131 41 90 9,3 2,9 6,42001 14.231 125 52 73 8,8 3,7 5,12002 14.296 128 62 66 9 4,3 4,6

9 Sapna

2003 14.349 110 57 53 7,7 4 3,71996 44.461 513 148 365 11,5 3,3 8,21997 36.480 488 160 328 13,4 4,4 91998 40.427 456 181 275 11,3 4,5 6,81999 41.196 453 175 278 11 4,2 6,72000 41.533 501 256 245 12,1 6,2 5,92001 41.830 512 221 291 12,2 5,3 72002 42.033 483 283 200 11,5 6,7 4,8

10 Srebrenik

2003 42.218 451 264 187 10,7 6,3 4,41996 9.320 - - - - - -1997 8.000 - - - - - -1998 6.440 73 13 60 11,3 2 9,31999 6.712 98 22 76 14,6 3,3 11,32000 6.947 122 54 68 17,6 7,8 9,82001 7.000 84 42 42 12 6 62002 7.024 74 58 16 10,5 8,3 2,3

11 Teoაak

2003 7.052 86 59 27 12,2 8,4 3,81996 150.000 1396 846 550 9,3 5,6 3,71997 121.450 1220 952 268 10 7,8 2,21998 132.244 1239 914 325 9,4 6,9 2,51999 134.879 1395 970 425 10,3 7,2 3,22000 135.533 1419 1060 359 10,5 7,8 2,62001 135.605 1182 957 225 8,7 7,1 1,72002 135.785 1127 968 159 8,3 7,1 1,2

12 Tuzla

2003 133.861 1102 1028 74 8,2 7,7 0,6



U promilimaR/B Opၰina Godina Broj

stanovnika័ivoroᄐeni Umrli Prirodni priraᘐtaj NatalitetMortalitet Prirodni

prirast

1996 69.757 908 182 726 13 2,6 10,41997 44.360 741 154 587 16,7 3,5 13,21998 50.071 744 135 609 14,9 2,7 12,21999 50.698 699 137 562 13,8 2,7 11,12000 51.623 667 163 504 12,9 3,2 9,82001 52.211 708 145 563 13,6 2,8 10,82002 52.616 710 310 400 13,5 5,9 7,6

13 ័ivinice

2003 53.053 717 285 432 13,5 5,4 8,1

1996 554.620 6.825 2.351 4.474 12,3 4,2 8,11997 469.203 5.901 2.562 3.339 12,6 5,5 7,11998 490.866 5.858 2.547 3.311 11,9 5,2 6,71999 500.304 5.627 2.612 3.015 11,2 5,2 62000 505.053 5.373 2.884 2.489 10,6 5,7 4,92001 507.490 5.162 2.850 2.312 10,2 5,6 4,62002 509.584 5.079 3.062 2.017 10 6 4

14 UKUPNO KANTON

2003 509.215 4.931 3.320 1.611 9,7 6,5 3,2Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2004.

Situacija po pojedinim opၰinama je razliაita – najmanja prosjeაna stopa nataliteta u posljednjih 8 godina je u opၰini Ⴠeliၰ (5,4 promila), srednja se kreၰe izmeᄐu 9,3 i 11,4 promila (Tuzla, Lukavac, Kladanj, Banoviၰi, Doboj Istok, Sapna), a relativno visoke, od 11,7 do 13,9 promila su karakteristiაne za Srebrenik, Graაanica, Gradaაac, Teoაak, a najveၰe za Kladanj (13,8) i ័ivinice (13,9 promila godiᘐnje). Stope mortaliteta su se kretale izmeᄐu 3,9 (Ⴠeliၰ) i 7,1 promila (Tuzla), da bi prosjeაna godiᘐnja stopa prirodnog priraᘐtaja u posljednjih 8 godina bila najviᘐa u opၰini ័ivinice (10,3 promila), a najmanja u opၰini Ⴠeliၰ (1,5 promila) i Tuzli (2,2 promila). U ostalim opၰinama prosjeაna godiᘐnja stopa prirodnog priraᘐtaja se kretala izmeᄐu 4,1 i 7,5 promila.

Ⴠinjenica da se stopa nataliteta, iako u blagom padu, u posljednjih 8 godina zadr០ala na relativno visokom nivou, te vjerovatnoၰa da je stopa mortaliteta veၰ dostigla svoj maksimum i da ၰe u narednom periodu tendirati smanjenju, upuၰuje da se buduၰe kretanje vitalnih komponenata stanovniᘐtva u planskom periodu mo០e projicirati optimistiაnije.

Na osnovu prednjih situacija i ocjena, projekcije kretanja vitalnih komponenata stanovniᘐtva u planskom periodu se temelje na pretpostavkama:

• da ၰe se tendencija pada stope nataliteta u svim veၰim opၰinama zaustaviti do 2007 godine i stabilizovati do 2010 godine u Kantonu kao cjelini na nivou izmeᄐu 9,7 i 10,2 promila godiᘐnje, a da ၰe se do 2015 godine ostvariti blagi rast, da bi nakon toga, do 2025 godine doᘐlo do znaაajnijeg porasta tih stopa i one se kretale izmeᄐu 11,5 i 12,5 promila godiᘐnje,

• da ၰe tendencija rasta stope mortaliteta biti zaustavljena do 2008 godine i da ၰe se do 2010 godine na nivou Kantona u cjelini stabilizovati na nivou izmeᄐu 5,2 i 5,8 promila godiᘐnje, a da bi do 2015 godine te stope opadale, da bi se u periodu do 2025 godine kretale na nivou od 4,8 do 5,2 promila prosjeაno godiᘐnje.

U tim uslovima i stope prirodnog priraᘐtaja stanovniᘐtva bi se kretale cikliაno. Dosadaᘐnje tendencije pada stopa bi se zaustavile do 2008 godine, nakon აega bi



doᘐlo do stabilizacije i u periodu oko 2010 godine bi se na nivou Kantona kretale u prosjeku oko 4,5 promila godiᘐnje, a u periodu do 2025 godine je moguၰe oაekivati znaაajnije poveၰanje, a stopa prirodnog priraᘐtaja na nivou Kantona bi se kretala izmeᄐu 6,7 i 7,3 promila prosjeაno godiᘐnje. Po pojedinim opၰinama ၰe situacija i dalje biti razliაita i u velikom rasponu od najmanjih do najveၰih stopa.

Prednji okviri predstavljaju jednu od okosnica u projiciranju brojაanog razvoja stanovniᘐtva po opၰinama i u Kantonu kao cjelini, ᘐto je u ovom Planu utvrᄐeno u dijelu o "Brojაanom razvoju stanovniᘐtva".

1.1.3. Migracije

Vrlo znaაajnu komponentu koja utiაe na brojაani razvoj stanovniᘐtva i njegove strukture, predstavljaju prostorne migracije stanovniᘐtva. U predratnim periodima bilo je evidentno da su opၰine iz sadaᘐnjeg Kantona stalno gubile stanovniᘐtvo i imale negativan migracioni saldo. Taj gubitak se, uglavnom, odnosio na emigraciju radno sposobnog stanovniᘐtva u inostranstvo. Meᄐutim, veliაina negativnog migracionog salda, ipak, nije znaაajnije uticala na ukupan demografski razvoj opၰina u Kantonu.

Ratna razaranja 1992-1995 godine su, meᄐutim, dovela do izuzetnih poremeၰaja u demografskoj situaciji i demografskim komponentama razvoja. Doᘐlo je do velikih pomjeranja stanovniᘐtva u prostoru, kako unutar Kantona, tako i u okru០enju, sa sna០nim uticajem na stanje u Kantonu. U opၰine Kantona je iz drugih podruაja, u prosjeku, imigriralo oko 70.000 lica, a na podruაju pojedinih opၰina u Kantonu je raseljeno oko 30.000 lica. U kritiაnim vremenskim intervalima ukupna brojka izbjeglih i raseljenih lica je dostizala i 200.000, ᘐto je znaაajno uticalo i danas utiაe na demografsku sliku i razvojne potencijale u Kantonu, na ᘐto ukazuju i podaci u tabeli broj 2:

Tabela 2: Broj raseljenih lica i porodica u Tuzlanskom kantonu 2000. godine, po opၰinama, po nacionalnosti

Broj raselj. po mjestu prijerat.prebival. Broj raselj. po mjestu privremen. boravkaUkupno UkupnoRed

broj Opၰina Boᘐnj Hrvat Srbi Ostal Lica Porodic

Boᘐnjaci Hrvati Srbi OstaliLica Porodic

1Banoviၰi 673 28 2.800 4 3.505 1.159 3.166 0 0 4 3.170 1.1332Ⴠeliၰ 16 0 473 13 502 171 1.620 3 0 7 1.630 5133Doboj Istok 41 8 48 0 97 31 1.398 6 2 21 1.427 4794Graაanica 15 13 1.806 3 1.837 571 5.012 4 2 6 5.024 1.7485Gradaაac 199 45 1.417 13 1.674 548 5.046 36 14 17 5.113 1.7076Kalesija 150 0 2.100 15 2.265 692 3.407 2 0 13 3.422 1.0947Kladanj 14 9 2.846 0 2.869 915 2.222 0 1 3 2.226 6828Lukavac 508 11 6.840 13 7.372 2.563 6.921 2 5 3 6.931 2.2079Sapna 27 0 1.456 4 1.487 460 792 6 0 0 798 246

10Srebrenik 12 3 2.663 4 2.682 859 8.079 16 3 18 8.116 2.58011Teoაak 42 0 150 11 203 66 463 0 0 1 464 14012Tuzla 19 85 8.767 45 8.916 2.982 23.028 14 21 103 23.166 7.00613័ivinice 1 24 1.692 0 1.717 537 7.899 3 9 14 7.925 2.655

KANTON 1.717 226 33.058 125 35.126 11.554 69.053 92 57 210 69.412 22.190Izvor: "Bilten 2003 - Uporedni pokazatelji o izbjeglicama, raseljenim osobama i povratnicima..."

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo, 2003.



Evidentno je da i u vrijeme donoᘐenja ovog Plana blizu 35.000 porodica sa oko 100.000 აlanova domaၰinstava joᘐ uvijek nije definitivno stambeno i radno situirano i smjeᘐteno u stalno mjesto boravka. 70% od tih lica predstavlja imigracioni pritisak na Kanton.

Nije bez znaაaja konstatacija da je meᄐu raseljenim licima po mjestu prijeratnog boravka na podruაju Kantona 94% srba, 5% boᘐnjaka i 1% hrvata i ostalih, a da je prema mjestu privremenog boravka (izbjeglice u Kanton) 99,5% boᘐnjaka.

Obzirom na spor tempo i karakter dosadaᘐnjeg rjeᘐavanja smjeᘐtajnih problema izbjeglih i raseljenih lica, u narednom planskom periodu je realno oაekivati da ၰe najveၰi broj evidentiranih imigranata na podruაje Kantona i dalje ostati stanovnici u Kantonu i da se sa njima raაuna kao stalnim – domicilnim stanovnicima pojedinih opၰina u Kantonu.

Pored toga, polazeၰi od pretpostavke da ၰe u planskom periodu doၰi do realizacije znaაajnih infrastrukturnih i privrednih projekata na podruაju Kantona, koji ၰe privuၰi pa០nju kvalifikovane radne snage iz drugih podruაja i uticati na prostornu redistribuciju jednog dijela stanovniᘐtva unutar Kantona, u planskom periodu ၰe doၰi do smirivanja emigracije izbjeglih lica u druga podruაja, te do poveၰanja imigracije kvalifikovane radne snage iz drugih podruაja u opၰine na teritoriji Kantona.

Procjena je da ၰe u planskom periodu doၰi i do znaაajnog smanjenja emigracije domicilnog stanovniᘐtva u inostranstvo, naroაito nakon 2010 godine.

Cijeneၰi prednje elemente, konstatuje se da ၰe migracioni saldo stanovniᘐtva Kantona u cjelini u svim planskim periodima biti pozitivan, a naroაito poviᘐen u periodu 2015-2025 godine, ᘐto ၰe znaაajno uticati i na brojაani i strukturni razvoj stanovniᘐtva u Kantonu u cjelini, ali posebno i u opၰinama na pravcima velikih infrastrukturnih sistema i industrijskih-privrednih zona. Procjenjuje se da bi u periodu 2010-2015 godine na teritoriju Kantona imigriralo iz drugih podruაja izmeᄐu 1.000 i 1.500 lica godiᘐnje, a da bi se taj broj u periodu 2015-2025 godine kretao izmeᄐu 1.500 i 2.000 lica prosjeაno godiᘐnje, ᘐto se uzima u obzir u projekciji brojაanog razvoja ukupnog stanovniᘐtva i njegovih struktura u planskom periodu.

1.1.4. Brojაani razvoj stanovniᘐtva

U projekcijama brojაanog razvoja stanovniᘐtva po opၰinama Kantona osnovicu აine dvije bitne komponente:

• procjena kretanja vitalnih komponenata stanovniᘐtva (natalitet i mortalitet),• procjena migracionog faktora i njegov uticaj na brojაani i strukturni razvoj

stanovniᘐtva pojedinih opၰina i stanovniᘐtva Kantona u cjelini.

Ove vitalne komponente su suაeljene i sa drugim komponentama razvoja:

• projekcijama razvoja baznih infrastrukturnih sistema na teritoriji Kantona,• projekcijama razvoja i strukture privrede na podruაju Kantona.• moguၰnostima situiranja stanovniᘐtva u naseobinskom sistemu, odnosno u

postojeၰim naseljima.

Na osnovu prednjih elemenata utvrᄐuju se projekcije brojაanog rasta stanovniᘐtva po opၰinama Kantona za godine 2015 i 2025, kao je prikazano u tabeli broj 3 :



Tabela 3: Projekcije brojაanog razvoja stanovniᘐtva Tuzlanskog kantonaza period 2015 - 2025 godine, po opၰinama

Broj stanovnikaStanje PROJEKCIJERed. br. Opၰina

1998. g. 2004 g. 2015 g. 2025. g.

KANTON 490.866 502.418 520.111 545.618

1 Banoviၰi 28.068 26.003 27.256 30.7502 Ⴠeliၰ 14.992 15.406 15.690 15.7203 Doboj-Istok 9.755 10.657 12.879 14.4594 Graაanica 51.829 52.364 54.568 56.8165 Gradaაac 44.876 47.652 49.243 50.2426 Kalesija 32989 35.342 36.331 38.9847 Kladanj 15.331 15.757 16.131 16.3858 Lukavac 50.120 52.053 53.527 59.6829 Sapna 13.724 14.402 14.749 14.770

10 Srebrenik 40.427 40.358 41.550 43.41311 Teoაak 6.440 7.051 7.376 8.06812 Tuzla 132.244 131.919 135.070 138.27313 ័ivinice 50.071 53.454 55.741 58.056Napomena: "Stanje" je izvorni podatak Federalnog zavoda za statistiku BiH.

"Projekcije" je utvrdio Nosilac izrade Plana u nacrtu Plana i nakon provedene javne rasprave o nacrtu, utvrdio u ovom Planu

Projekcije brojაanog razvoja stanovniᘐtva po opၰinama i u Kantonu predstavljaju okvir za utvrᄐivanje drugih projekcija i planova ureᄐenja prostora iz aspekata mre០e naselja, mre០e infrastrukturnih sistema, razvoja i prostorne distribucije privrednih kapaciteta i tome korespondirajuၰih drugih faktora razvoja.

1.1.5. Strukture stanovniᘐtva

U projiciranju razvoja ukupnog stanovniᘐtva znaაajan element su i strukture, primarno starosne, zatim polne, a sekundarno i nacionalne. U odnosu na prijeratne strukture, danaᘐnja starosno-polna i nacionalna struktura stanovniᘐtva na teritoriji Kantona je u velikoj mjeri izmijenjena kao posljedica rata i nekih poslijeratnih dogaᄐanja.

Danaᘐnje stanovniᘐtvo Kantona i opၰina, kao ᘐto je utvrᄐeno u analizi stanja u «Prostornoj osnovi Plana», karakteriᘐe 72,3% uაeᘐၰa starosne grupe 15-64 godine, 17,7% starosne grupe 0-14 godina i 10% starosne grupe 65 i viᘐe godina. Po nacionalnoj strukturi, Boᘐnjaci prednjaაe sa 90.4%, zatim slijede Hrvati sa 5,3%, Srbi sa 3,2% i Ostali sa 1,1%.

Ovakva polazna situacija u strukturama stanovniᘐtva Kantona upuၰuje i na moguၰe projekcije tih struktura u planskom periodu. Obzirom da je, bar za neko vrijeme, nacionalna struktura, manje viᘐe, data, projekcije se, primarno, utvrᄐuju za starosnu strukturu stanovniᘐtva radi planiranja lokacija i obezbjeᄐenja prostora za



razvoj sistema obrazovanja, zdravstvene zaᘐtite, socijalne zaᘐtite, kulture, privrede i, uopၰe, radnih mjesta.

U tabelama broj 4,5,6,7 su utvrᄐeni brojაani izrazi i procenti struktura stanovniᘐtva po opၰinama i relevantnim starosnim grupama.

Tabela 4: Projekcija broja stanovnika Tuzlanskog kantona 2015. godine,po starosnim grupama i opၰinama

Red. Br. Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 520.111 78.537 15.083 30.166 33.287 379.161 62.413

1 Banoviၰi 27.256 4.443 1.145 1.472 1.826 20.687 2.1532 Ⴠeliၰ 15.690 1.663 361 643 659 12.285 1.7423 Doboj-Istok 12.879 2.177 657 760 773 9.221 1.4814 Graაanica 54.568 9.713 2.728 3.601 3.383 39.944 4.9115 Gradaაac 49.243 8.667 2.462 3.102 2.610 35.110 5.9586 Kalesija 36.331 4.832 1.998 2.325 2.325 26.594 3.0887 Kladanj 16.131 2.710 742 936 1.032 11.388 2.0338 Lukavac 53.527 8.029 2.302 2.783 2.944 40.252 5.0859 Sapna 14.749 2.345 590 929 826 10.796 1.608

10 Srebrenik 41.550 8.144 2.244 2.535 2.950 29.334 4.48711 Teoაak 7.376 1.387 443 420 524 5.333 65612 Tuzla 135.070 18.370 5.673 5.943 6.754 102.113 14.58813 ័ivinice 55.741 11.538 3.344 4.013 4.181 38.461 5.741

Napomena: Oაekivana struktura prema procjeni ukupnog broja stanovnika

Tabela 5: Projekcija broja stanovnika Tuzlanskog kantona 2015. godine, struktura (%) po starosnim grupama i opၰinama

Br. Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 100 15,1 2,9 5,8 6,4 72,9 12,0

1 Banoviၰi 100 16,3 4,2 5,4 6,7 75,9 7,92 Ⴠeliၰ 100 10,6 2,3 4,1 4,2 78,3 11,13 Doboj-Istok 100 16,9 5,1 5,9 6,0 71,6 11,54 Graაanica 100 17,8 5,0 6,6 6,2 73,2 9,05 Gradaაac 100 17,6 5,0 6,3 5,3 71,3 12,16 Kalesija 100 13,3 5,5 6,4 6,4 73,2 8,57 Kladanj 100 16,8 4,6 5,8 6,4 70,6 12,68 Lukavac 100 15,0 4,3 5,2 5,5 75,2 9,59 Sapna 100 15,9 4,0 6,3 5,6 73,2 10,9

10 Srebrenik 100 19,6 5,4 6,1 7,1 70,6 10,811 Teoაak 100 18,8 6,0 5,7 7,1 72,3 8,912 Tuzla 100 13,6 4,2 4,4 5,0 75,6 10,813 ័ivinice 100 20,7 6,0 7,2 7,5 69,0 10,3

Napomena: Oაekivana struktura prema procjeni ukupnog broja stanovnika



Tabela 6: Projekcija broja stanovnika Tuzlanskog kantona 2025. godine,po velikim starosnim grupama, po opၰinama

Red Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 545.618 82.388 15.823 31.646 34.920 397.756 65.474

1 Banoviၰi 30.750 5.012 1.292 1.661 2.060 23.339 2.4292 Ⴠeliၰ 15.720 1.666 362 645 660 12.309 1.7453 Doboj-Istok 14.459 2.444 737 853 868 10.353 1.6634 Graაanica 56.816 10.113 2.841 3.750 3.523 41.589 5.1135 Gradaაac 50.242 8.843 2.512 3.165 2.663 35.823 6.0796 Kalesija 38.984 5.185 2.144 2.495 2.495 28.536 3.3147 Kladanj 16.385 2.753 754 950 1.049 11.568 2.0658 Lukavac 59.682 8.952 2.566 3.103 3.283 44.881 5.6709 Sapna 14.770 2.348 591 931 827 10.812 1.61010 Srebrenik 43.413 8.509 2.344 2.648 3.082 30.650 4.68911 Teoაak 8.068 1.517 484 460 573 5.833 71812 Tuzla 138.273 18.805 5.807 6.084 6.914 104.534 14.93313 ័ivinice 58.056 12.018 3.483 4.180 4.354 40.059 5.980

Usvojena " varijanta B" brojაanog i strukturnog rasta stanovniᘐtva.

Tabela 7: Projekcija starosne strukture stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona 2025. godine, po velikim starosnim grupama, po opၰinama,u procentima

Broj Opၰina Ukupno 0-14 0-4 5-9 10-14 15-64 65+

KANTON 100 15,1 2,9 5,8 6,4 72,9 12,0

1 Banoviၰi 100 16,3 4,2 5,4 6,7 75,9 7,92 Ⴠeliၰ 100 10,6 2,3 4,1 4,2 78,3 11,13 Doboj-Istok 100 16,9 5,1 5,9 6,0 71,6 11,54 Graაanica 100 17,8 5,0 6,6 6,2 73,2 9,05 Gradaაac 100 17,6 5,0 6,3 5,3 71,3 12,16 Kalesija 100 13,3 5,5 6,4 6,4 73,2 8,57 Kladanj 100 16,8 4,6 5,8 6,4 70,6 12,68 Lukavac 100 15,0 4,3 5,2 5,5 75,2 9,59 Sapna 100 15,9 4,0 6,3 5,6 73,2 10,910 Srebrenik 100 19,6 5,4 6,1 7,1 70,6 10,811 Teoაak 100 18,8 6,0 5,7 7,1 72,3 8,912 Tuzla 100 13,6 4,2 4,4 5,0 75,6 10,813 ័ivinice 100 20,7 6,0 7,2 7,5 69,0 10,3

Izvor: Projekcija ukupnog rasta stanovniᘐtva, usvojena Varijanta B



Projekcije struktura su bazirane na procjenama svih elemenata koji utiაu na demografski razvoj, kako je to utvrᄐeno u ranijim dijelovima ovog segmenta. U Planu se polazi od prednjih projekcija kao optimalnih okvira za planiranje ureᄐenja prostora u planskom periodu.

U starosnoj strukturi stanovniᘐtva Kantona, a pojedinih opၰina i posebno, doၰi ၰe do znaაajnijih strukturnih promjena stanovniᘐtva, ali broj stanovnika u pojedinim starosnim skupinama ၰe, ipak, biti znatno veၰi od danaᘐnjeg – polaznog, pa ၰe brojაano stanje viᘐe uticati na prostorni aspekt Plana, nego procentualno uაeᘐၰe starosne grupe u ukupnom broju stanovnika.

1.1.6. Gustina naseljenosti

Demografski potresi na teritoriji Kantona u periodu 1992-1995 godine su bili veoma sna០ni. Znaაajno su izmijenili prijeratnu demografsku sliku i prostorni razmjeᘐtaj stanovniᘐtva. Nastavak nepovoljnih ratnih efekata traje i danas – pri utvrᄐivanju strategije prostornog ureᄐenja kroz ovaj Plan.

Obzirom na postojeၰi prostorni raspored stanovniᘐtva i gustinu naseljenosti, planirani relativno usporeni rast broja stanovnika po opၰinama i u Kantonu kao cjelini, obzirom na planiranu mre០u i veliაinu naselja, projektovana gustina naseljenosti prognoziranog broja stanovnika po opၰinama u planskom periodu neၰe se bitno izmijeniti. Procjene su da ၰe poveၰanje broja stanovnika na teritoriji Kantona uticati na poveၰanje stepena gustine naseljenosti samo sa 10%, pa se mo០e oაekivati da ၰe se gustina naseljenosti na teritoriji Kantona sa 188 stanovnika na 1 km2 prostora u 2025 godini poveၰati na 205 stanovnika na 1 km2 povrᘐine. U tabeli broj 8 je utvrᄐena planirana gustina naseljenosti po opၰinama.

Tabela 8: Projekcija gustine naseljenosti u Tuzlanskom kantonu 2015 i 2025 godine, po varijantama, po opၰinama

- broj stanovnika na 1 km2 povrᘐine

Gustina naseljenosti-broj stanovn./1km2

povrᘐinePROJEKCIJA

Red. br. Opၰina Povrᘐina km2

2004. g. 2015. g. 2025. g.

KANTON 2.652 189 195 205

1 Banoviၰi 182 145 150 1692 Ⴠeliၰ 136 112 112 1123 Doboj-Istok 40 251 322 3614 Graაanica 215 245 255 2655 Gradaაac 219 220 229 2346 Kalesija 198 177 183 1977 Kladanj 328 48 49 508 Lukavac 338 147 152 1699 Sapna 122 117 121 121

10 Srebrenik 248 162 168 17511 Teoაak 31 213 224 24412 Tuzla 296 445 455 46613 ័ivinice 298 182 192 200

Izvor: Na osnovu podataka o projekcijama iz tabele broj 3.



Obzirom na potrebni i planirani koncept Grada-Regiona koji bi obuhvatio danaᘐnje teritorije urbanih i pribre០nih podruაja Tuzle, Lukavca, ័ivinica i dijelom Banoviၰa, moguၰe je oაekivati neᘐto veၰi demografski pritisak u tom podruაju, pa iz tog razloga se mo០e oაekivati neznatno poveၰanje stepena gustine naseljenosti u potencijalnom Gradu-Regionu, ᘐto je u Planu i projektovano.

Projektovana gustina naseljenosti po opၰinama i u Kantonu u cjelini, joᘐ uvijek predstavlja normu ispod optimuma za uslove Kantona, pa je i iz tog razloga prihvatljiva.

1.2. Domaၰinstva

Podlogu za planiranje i usmjeravanje niza aktivnosti u prostoru აini i procjena broja domaၰinstava na podruაju pojedinih opၰina i Kantona u cjelini.

Domaၰinstva, kao okosnica prostornih jedinica, na podruაju Kantona su, po Popisu 1991 godine brojala 149.293, sa prosjeაnim brojem 3,3 აlana. Taj broj je 2004 godine poveၰan na neznatno preko 151.000 uz, joᘐ uvijek, zadr០anu prosjeაnu strukturu od 3,3 აlana domaၰinstva.

Polazeၰi od utvrᄐenih kvantifikacija o brojაanom razvoju i strukturama stanovniᘐtva, a uz uva០avanje ekonomskih i socijalnih aspekata, u planskom periodu, procjene ukazuju:

• da ၰe u planskom periodu do 2025 godine preovlaᄐujuၰa struktura domaၰinstva biti 3,3 აlana domaၰinstva,

• da ၰe se u nekim opၰinama i dalje zadr០ati patrijarhalni oblik domaၰinstava, sa viᘐe აlanova, ali da ၰe taj broj biti minoran,

Procjene broja i strukture domaၰinstava se utvrᄐuje u tabeli broj 9., ᘐto je osnova za planiranje u svim segmentima prostornog ureᄐenja opၰina i Kantona.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli,2006.god. 37

Tabela 9: Projekcija broja domaၰinstava i prosjeაnog broja აlanova domaၰinstva u Tuzlanskom kantonu, po opၰinama, 2005 - 2015 - 2025. godine, po varijantama brojაanog rasta stanovniᘐtva

PROJEKCIJE1991. godina 2005. godina2015. godina 2025. godinaR/B Opၰina

Stan. Dom. Prosj. Stan. Dom. Prosj. Stan. Dom. Prosj. Stan. Dom. Prosj.1 Banoviၰi 26.590 7.420 3,6 26.364 7.533 3,5 27.256 7.787 3,5 30.750 8.786 3,52 Ⴠeliၰ 12.642 3.011 4,2 15.626 3.811 4,1 15.690 3.827 4,1 15.720 3.834 4,13 Doboj Istok 15.886 2.727 5,8 10.043 2.450 4,1 12.879 3.389 3,8 14.459 4.986 2,94 Graაanica 47.868 16.821 2,8 52.434 16.914 3,1 54.568 17.053 3,2 56.816 17.755 3,25 Gradaაac 42.597 14.765 2,9 47.325 16.902 2,8 49.243 15.885 3,1 50.242 15.701 3,26 Kalesija 34.397 10.228 3,4 35.086 10.025 3,5 36.331 10.380 3,5 38.984 11.138 3,57 Kladanj 15.855 4.329 3,7 15.692 4.483 3,5 16.131 4.609 3,5 16.385 4.551 3,68 Lukavac 56.408 17.750 3,2 51.775 16.702 3,1 53.527 17.267 3,1 59.682 18.651 3,29 Sapna 11.310 3.279 3,5 14.315 4.090 3,5 14.749 4.214 3,5 14.770 4.220 3,5

10 Srebrenik 40.896 11.353 3,6 40.117 11.144 3,6 41.550 11.871 3,5 43.413 12.769 3,411 Teoაak 7.757 2.014 3,9 7.017 1.896 3,7 7.376 2.107 3,5 8.068 2.305 3,512 Tuzla 131.553 41.013 3,2 132.025 41.258 3,2 135.070 40.930 3,3 138.273 43.210 3,213 ័ivinice 54.783 14.583 3,8 53.031 14.333 3,7 55.741 15.065 3,7 58.056 16.127 3,6

KANTON 498.542 149.293 3,3 500.850 151.541 3,3 520.111 154.385 3,4 545.618 164.032 3,3



2. NASELJA

2.1. Koncepcija razvoja sistema/mre០e naselja

Dosadaᘐnji sistem i evidentna mre០a naselja su opredijelili skicu koncepta i buduၰe mre០e - sistema naselja na podruაju Kantona.

Polazeၰi od stanja mre០e naselja, utvrᄐenih ciljeva i prostorno-razvojnih smjernica, kao i projekcije privrednog razvoja, temeljni princip prostorne organizacije naseobinske strukture je policentriაan model.

Realizacija ovog modela razvoja treba da obezbijedi dinamiაnu razvojnu uravnote០enost cjelokupnog podruაja Kantona, na kojem ၰe funkcionalno diferencirani i prostorno uravnote០eni urbani centri odigrati najznaაajniju ulogu.

Razvoj urbanih centara, meᄐusobno povezanih infrastrukturnim sistemima u jedinstven sistem, omoguၰit ၰe da centri, kao ០ariᘐta razvoja, prenose razvojne impulse du០ saobraၰajnica na gravitirajuၰe podruაje, aktivirajuၰi razvoj cjelokupnog prostora Kantona.

Kljuაnu ulogu u razvoju Kantona imat ၰe regionalni centar, Grad-Region i opၰinski centri. Povoljan geoprometni polo០aj Tuzle omoguၰuje da u saradnji sa susjednim regionalnim centrima (Zenica, Sarajevo, Brაko, Doboj, Bijeljina i Zvornik) razvija funkcije razvoja za: obrazovanje, kulturu, sport, rekreaciju i drugo. Kreirajuၰi razvoj pomenutih funkcija i koristeၰi prirodne i stvorene podobnosti, Tuzla, kao regionalni centar, mo០e u mre០i pomenutih centara preuzeti regionalnu industriju, energetiku, turizam, proizvodnju hrane i druge djelatnosti.

Na pravcima ostvarenih veza prenosit ၰe se razvojni impulsi koji ၰe omoguၰiti formiranje novih razvojnih osovina i potpunije koriᘐtenje veၰ formiranih razvojnih osovina.

Kljuაnu ulogu u formiranju razvojnih osovina i prenoᘐenju razvojnih impulsa ima transportna infrastruktura, a posebno autoput Tuzla-Oraᘐje, brza cesta Tuzla-Kladanj-Sarajevo i, eventualno, brza cesta Tuzla-Banoviၰi-Zavidoviၰi-Sarajevo.

័eljezniაka infrastruktura na potezima Banja Luka-Doboj-Tuzla-Srbija, kao i potez Banoviၰi-Tuzla-Brაko, predstavljaju, takoᄐer znaაajne razvojne osovine Tuzlanskog kantona.

Plovni put rijeke Save, naroაito u uslovima buduၰe izgradnje vodnog kanala Sava-Dunav na potezu ᘀamac-Vukovar, predstavlja izuzetan razvojni izazov, ne samo za razvoj naseobinskog sistema, veၰ i za ukupan razvoj Kantona i ᘐireg okru០enja.

Tuzla kao regionalni centar naroაito ၰe profilirati razvojne centre koji ၰe se baviti tehnologijama vezanim za razvoj: proizvodnje hrane, turizma, energija, menad០menta, informacionih tehnologija, preduzeၰa u oblasti malog biznisa, srednjeg i visokog obrazovanja, posebno i u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, zatim zdravstva, socijalne zaᘐtite i drugog.

U razvoju turizma nu០na je komplementarnost sa Dobojsko-Zeniაkim i Sarajevskim kantonom, poᘐto su brojne prirodne i historijske vrijednosti zajedniაke.

Tuzla treba da postane prepoznatljiv kulturni centar, koji treba razvijati u pravcu specifiაnih i prepoznatljivih manifestacija, kako bi kultura bila podloga cjelokupnom razvoju Kantona.

Interregionalne funkcije Grada Tuzle i ostalih opၰinskih centara u narednom periodu treba bri០ljivo profilirati i razvijati.



Tuzla kao regionalni centar treba da razvija partnerske odnose sa ostalim centrima kako bi se iskoristile komparativne prednosti svih centara i razvio sistem meᄐusobno povezanih centara u okviru kojih ၰe se razvijati funkcije na bazi prirodnih i stvorenih uslova, kao ᘐto je mali biznis u Graაanici i Srebreniku, zdravstveni turizam i poljoprivreda u Gradaაcu, industrija i rudarstvo u Lukavcu, ័ivinicama i Banoviၰima, prerada drveta u Kladnju i drugo.

Sistem centara u policentriაnom modelu bit ၰe diferenciran i hijerarhijski strukturiran (kantonalni centar, subkantonalni, opၰinski centar, sekundarni centar), ali i komplementaran u smislu razvoja funkcija svih nivoa prema komparativnim prednostima. Izgradnja novih saobraၰajnica (autoput i putevi za brzi saobraၰaj) i rekonstrukcija postojeၰih saobraၰajnica treba da integriᘐu sve centre Kantona u jedinstven sistem, kako bi funkcije bile dostupne svim stanovnicima Kantona i kako bi se smanjile prostorno-vremenske distance.

Policentriაan razvoj je bitna pretpostavka i uslov za ravnomjerniji privredni i ukupni razvoj podruაja Kantona. Planira se da znaაajnu ulogu u konstituiranju policentriაnog razvojnog modela treba da odigraju opၰinski centri, na bazi meᄐusobne komplementarnosti, kooperacije i moguၰe funkcionalne specijalizacije. To podrazumijeva da se uva០avaju komparativne prednosti koje centri pru០aju u specijalizaciji njihovih funkcija: industrijskoj, turistiაkoj, sportsko-rekreativnoj i drugim djelatnostima.

Manja razvojna ០ariᘐta (sekundarni i tercijarni centri) treba da odigraju znaაajnu ulogu u teritorijalnom ᘐirenju procesa urbanizacije i da ubrzaju strukturalni preobra០aj seoskih naselja. To zahtjeva da se u okviru razvojnih programa i dugoroაnih planova prostornog razvoja za pojedine sekundarne i tercijarne centre determiniᘐe funkcionalna specijalizacija i utvrdi znaაaj u opၰinskom naseobinskom policentriაnom sistemu. Na onim podruაjima gdje ne postoje nukleusi za konstituiranje centara, potrebno ih je dodatnim naporima oformiti, kako bi proces urbanizacije obuhvatio ᘐto veၰi prostor Kantona.

Uravnote០en policentriაan sistem razvoja urbanih centara razliაitog nivoa i razvoj seoskih naselja djelovao bi na ujednaაenje uslova ០ivota, ᘐto bi stimuliralo poduzetnike da se usmjere na intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaၰinstava i drugo.

Na taj naაin bi centri razliაitog nivoa s vremenom popravili urbana obilje០ja, njihov gravitacioni uticaj bi rastao i obezbjeᄐivao da se savremene uslu០ne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju dostupne cjelokupnoj populaciji kantonalnog podruაja.

Da bi se ovo ostvarilo, pa០nja se mora usmjeriti ka razvoju saobraၰajne mre០e svih nivoa, zatim energetske i telekomunikacione mre០e, koje postaju primaran uslov za razvoj policentriაnog sistema.

Komunalno opremanje sekundarnih centara, razvoj uslu០nih djelatnosti malih pogona, razvoj privatnog poduzetniᘐtva uz aktivne mjere kreditne i zemljiᘐne politike i koriᘐtenje lokalnih resursa, mogu da daju dosta brze razvojne efekte.

Novi model razvoja, posebno nakon ukljuაivanja Bosne i Hercegovine u Evropsku zajednicu u drugoj polovici planskog perioda, zahtjeva suptilno meᄐusobno usaglaᘐavanje svih აinilaca koriᘐtenja prostora i usmjeravanja ukupnog razvoja.

On podrazumijeva alokaciju investicija u privredu, saobraၰajnu infrastrukturu i druge objekte koji ၰe omoguၰiti razvoj cjelokupnog sistema naselja na podruაju Kantona.



To zahtjeva detaljnija istra០ivanja i visok stepen koordinacije. Razvojna usmjeravanja se ne ostvaruju samo aktima dr០ave i njenih organa. Dr០ava je samo jedan od aktera preusmjeravanja prostornog razvoja. Stoga ၰe, sve viᘐe, inicijativa i aktivnosti prelaziti u ruke investitora i privatnih poduzetnika – malih i srednje malih preduzeၰa (MSP).

U tr០iᘐnom sistemu mora se poᘐtovati interes i ostvariti saradnja sa drugim autonomnim akterima u cilju veၰeg stepena razvojne sposobnosti koja bi obezbijedila naznake novog prostornog modela, obezbijedila afirmaciju odr០ivog razvoja i striktnu zaᘐtitu okoline, prirodnog i graditeljskog nasljeᄐa.

Pri ovome neophodno je skladno komponovati, povezati i usloviti, te u uzroაno-posljediაnu vezu staviti ekonomske, demografske, okolinske, infrastrukturne i druge აinioce i obezbijediti punu politiაku podrᘐku i ekonomski interes poduzetnika i investitora, uz afirmaciju podsticajnih mjera, ali i punu afirmaciju javnog interesa.

2.2. Mre០a naselja

U prethodnim istra០ivanjima i analizi stanja utvrᄐenoj u "Prostornoj osnovi" kao podlozi ovog Plana, konstatovano je da naseobinsku strukturu Kantona formira 373 naselja, od kojih 315 (84%) sa brojem stanovnika do 2.000, a samo 58 naselja (16%) sa brojem stanovnika iznad 2.000. To ukazuje na veoma razuᄐenu strukturu naselja, razbacanih u prostoru Kantona.

Projekcijama demografskog razvoja i struktura stanovniᘐtva, utvrᄐeno je da bi u drugoj polovici planskog perioda (nakon 2010 godine) moglo doၰi do poveၰanog stepena brojაanog razvoja stanovniᘐtva i povoljne starosno polne strukture.

Plan anticipira hipotezu da bi se najveၰi broj mladih obrazovanih ljudi stalno situirao u, ili u blizini urbanih aglomeracija koje pru០aju moguၰnost zapoᘐljavanja. Taj faktor ၰe, primarno, uticati na kvalitet demografske strukture i na odnose u mre០i naselja.

Uz prednje pretpostavke, procjena moguၰe prostorne distribucije stanovniᘐtva Kantona po naseljima ukazuje da bi na kraju planskog perioda (2025 godine), ipak, doᘐlo do koncentracije stanovniᘐtva u veၰim naseljima koja pru០aju moguၰnost zapoᘐljavanja, da bi doᘐlo do promjene kvaliteta naselja, naroაito iz grupe seoskih ka mjeᘐovitim tipovima naselja.

Procjene u ovom Planu, na osnovu analiza iz "Prostorne osnove" odreᄐuju i usmjeravaju prostornu distribuciju stanovniᘐtva prema naseljima po veliაinskim kategorijama,

Bitna pretpostavka je da ၰe se i dalje nastaviti demografski pritisak na centralna naselja i da ၰe ta naselja biti oslonci buduၰeg razvoja Kantona.

U tabeli broj 10 vidljive su planirane promjene u naseobinskoj strukturi.



Tabela 10: Projekcija promjena naseobinske strukture u Tuzlanskom kantonu do 2025 godine Transformacija postojeၰih u viᘐe oblike (tipove) naselja - Varijanta B

Stanje 1991. godine Procjena 2001. godine Projekcija 2025.godine

R.b. Naselje, OpၰinaStan. 1991

% polj.

Tip 1991 Stan.2001

% polj.

Tip 2001 Stan.2025.

% polj.

Tip 2025

BANOVIၠI 8,875 18,590 31,2581 Banoviၰi 742 15.6 G 8,165 15.1 G 13,517 14.3 G2 Banoviၰi Selo 2,349 59.3 M 3,160 58.6 M 5,719 54.5 M3 Omaziၰi 1,248 59.8 M 1,408 59.6 M 2,120 49.8 M4 Oskova 554 11.7 M 504 12.3 M 660 11 M5 Podgorje 1,169 41.2 M 1,648 41.3 M 3,309 37.9 M6 Repnik 2,071 43.5 M 2,659 42.8 M 3,836 38.2 M7 Stra០benica 742 39.0 M 1,046 38.50 M 2,097 35.9 M

ჀELIၠ 6,524 7,600 10,1758 Ⴠeliၰ Donji 3,100 61.6 S 3,600 58.7 M 4,855 45.8 M9 Humci 1,844 62.3 S 1,900 62.1 M 2,650 28.6 M

10 Vra០iၰi 1,580 63.2 S 2,100 59.1 M 2,670 57.6 M

DOBOJ ISTOK 7,290 8,938 11,13211 Brijesnica Mala 1,530 65.9 S 1,766 39.8 M 2,614 39.6 M12 Brijesnica Velika 1,771 67.2 S 2,145 45.6 M 2,451 39.2 M13 Klokotnica 3,989 65.9 S 5,027 59.8 M 6,067 45.6 M

GRAჀANICA 41,962 50,378 62,33514 Babiၰi 1,830 49.3 S 2,012 40.4 S 2,620 39.8 M15 Doborovci 2,000 56.8 S 2,712 49.7 S 3,260 48.7 M16 Donja Lohinja 1,091 65.2 S 1,587 56.1 S 2,315 39.2 M17 D០akule 2,303 54.2 S 2,422 48.3 S 3,185 45.4 M18 Graაanica 12,771 25.8 G 17,397 23.6 G 20,156 16.8 G19 Lukavica 3,218 61.3 M 4,119 45.2 M 4,449 39.1 M20 Maleᘐiၰi 2,958 57.2 S 3,210 53.4 M 4,125 47.2 M21 Miriაina 2,510 64.3 S 2,614 58.3 S 3,426 53.2 M22 Orahovica Donja 4,303 54.3 M 4,540 48.6 M 6,030 36.4 M23 Orahovica Gornja 2,027 65.2 S 2,257 60.3 S 3,120 51.4 M24 Pribava 1,682 41.6 S 1,897 39.7 M 2,867 26.5 M25 Soko 1,920 57.6 S 1,967 53.2 S 2,430 39.3 M26 Stjepan Polje 3,349 58.0 M 3,644 46.2 M 4,352 37 M

GRADAჀAC 29,447 32,284 42,80527 Donja Meᄐiᄐa 1,477 56.8 S 1,710 54.7 S 2,365 39.8 M28 Lukavac 1,256 46.2 S 1,445 43.1 S 2,358 38.3 M29 Gradaაac 12,872 33.1 G 12,209 32.8 G 17,536 26.8 G30 Mionica 5,469 57.60 M 5,089 53.20 M 6,127 47.3 M31 Rajska D. 519 37.90 S 1,136 36.40 M 1,426 34.1 M32 Sibovac D. 452 39.20 S 860 35.30 S 1,237 33.2 M33 Srnice Donje 974 42.40 S 1,603 39.40 M 1,893 38.2 M34 Srnice Gornje 902 56.70 S 1,127 48.30 S 1,658 39.3 M35 Vuაkovci 2,649 39.80 M 3,635 36.50 M 3,980 34.2 M36 Zelinja Donja 1,638 36.20 M 1,932 34.50 M 2,138 32.5 M37 Zelinja Srednja 1,239 37.40 M 1,538 36.20 M 2,087 34.1 M



Stanje 1991 godine Procjena 2001. Godine Projekcija 2025. Godine

R.b. Naselje, OpၰinaStan. 1991

% polj.

Tip 1991 Stan.2001

% polj.

Tip 2001 Stan.2025.

% polj.

Tip 2025

KALESIJA 15,413 22,302 30,83038 Kalesija Grad 2,236 29.80 M 3,707 31.80 M 4,600 18.3 G39 Memiၰi 1,524 53.60 S 2,893 47.20 S 3,265 44.3 M40 Miljanovci 1,892 57.30 S 1,811 54.20 S 2,321 39.8 M41 Rainci Gornji 1,904 54.3 S 4,414 48.9 M 5,518 33.4 M42 Tojᘐiၰi 2,912 53.7 S 4,426 46.2 M 8,730 33.1 M43 Vukovije Donje 2,732 65.30 S 2,727 59.40 S 3,158 51.3 M44 Vukovije Gornje 2,213 62.30 S 2,324 58.40 S 3,238 54.2 M

KLADANJ 4,867 6,202 7,89245 Kladanj 4,867 38.60 M 6,202 31.50 M 7,892 28.7 G

LUKAVAC 31,111 38,760 55,45146 Devetak 2,465 58.80 S 3,749 48.30 M 8,186 38 M47 Doboᘐnica 3,643 59.20 M 4,347 54.60 M 5,918 38.3 M48 Lukavac 13,841 22.30 G 16,109 19.70 G 24,788 14.4 G49 Poljice 4,198 58.50 M 4,485 55.30 M 4,634 51.2 M50 Prokosoviၰi 1,630 59.20 S 1,672 51.30 S 2,135 39.6 M51 Puraაiၰ 3,310 41.30 M 5,472 40.50 M 6,525 37.6 M52 Turija 2,024 49.20 S 2,926 43.30 S 3,265 38.7 M

SAPNA 4,617 5,473 5,76153 Sapna 1,513 69.70 S 1,737 58.40 M 1,641 61 M54 Vitinica D. 3,104 63.20 S 3,736 59.80 M 4,120 53.5 M

SREBRENIK 17,288 24,634 31,79155 Duboki Potok 1,883 65.40 S 2,006 58.70 S 2,658 38.7 M56 Jasenica 1,325 59.70 S 3,146 53.70 M 4,238 49.6 M57 Kiseljak 717 28.20 M 947 26.40 M 1,117 17.7 M58 Sladna 3,304 58.60 M 3,534 53.20 M 4,125 50.6 M59 Srebrenik 5,304 37.10 M 5,772 35.40 M 8,449 23.3 G60 ᘀpionica Centr. 589 68.30 S 1,713 46.70 M 2,328 39.6 M61 ᘀpionica Donja 821 65.40 S 1,058 58.60 S 1,895 39.8 M62 Tinja Donja 1,560 66.20 S 2,848 47.90 S 3,256 45.6 M63 Tinja Gornja 1,785 61.30 S 3,610 58.70 M 3,725 51.2 M

TEOჀAK 3,626 5,003 6,07264 Stari Teoაak 757 69.60 S 1,631 58.90 M 2,135 38.6 M65 Teoაak Krstac 2,869 70.30 S 3,372 64.50 M 3,937 56 M

TUZLA 100,238 112,370 139,87666 Bukinje 891 26.00 M 937 24.10 M/G 860 15.3 M/G67 Gornja Tuzla 3,232 40.60 M 3,022 36.50 M 3,455 23.9 G68 Grabovica Donja 790 23.70 M 1,118 21.20 M 1,246 14 M69 Husino 1,568 53.40 M 2,111 43.50 G 3,120 40.5 G70 Kiseljak 837 21.50 M 1,431 18.60 M 1,592 12.7 M71 Lipnica 1,124 36.80 M 1,450 33.50 M 2,413 21.7 M72 Lipnica Gornja 1,960 53.20 S 1,751 48.30 S 2,136 39.1 M73 Mramor Novi 1,696 37.60 M 1,507 34.50 M 1,605 22.2 M



74 Simin Han 2,317 29.20 M 3,743 24.30 G 4,639 17.2 G75 ᘀiაki Brod 1,579 7.50 G 3,096 5.80 G 2,178 4.4 G76 Tuzla 84,244 11.90 G 92,204 9.80 G 116,632 7 G

័IVINICE 32,114 36,860 51,82777 Dubrave Donje 2,443 58.30 S 2,579 51.20 S 3,254 48.3 M78 Dubrave Gornje 3,712 58.60 M 3,710 54.30 M 3,874 53.2 M79 Djurdjevik 4,477 55.90 M 4,955 48.30 M 4,443 43.5 M80 ᘀeriၰi 2,830 59.80 S 3,078 54.50 M 3,780 51.6 M81 ័ivinice Donje 3,083 56.30 M 2,813 51.30 S 3,425 49.8 M82 ័ivinice Gornje 3,613 56.10 M 3,235 48.70 M 5,370 33.1 M83 ័ivinice Grad 11,956 20.40 G 16,490 17.10 G 27,681 12.1 G

UKUPNO 303,372 369,394 487,205

Broj stanovnika Gradovi Mjeᘐovito Seosko15.000 + do 70% 71% +

10.000 -14.999 do 60% 61 - 70% 71% +3.000 - 9.999 do 30% 31 - 60% 61% +2.000 - 2.999 do 10% 11 - 40% 41% +1.000 -1.999 do 40% 41% +

300 - 999 do 30% 31% +do 300 sva

Grad - gradsko naselje (% vanpoljoprivrednog stanovniᘐtva i razuᄐene funkcije naselja)Mjeᘐoviti tip naselja (% vanpoljoprivrednog stanovniᘐtva, ali i manje razuᄐene funkcije)Selo - opၰinski centar (po ranijem Zakonu u BiH ova naselja se smatraju gradskim)

Ostala, nenavedena naselja ostaju i dalje sa obilje០jem "Naselje seoskog tipa".

Kriteriji razgraniაenja tipova naselja prema: Dr M. Macura,"Kriterijumi za razgraniაavanje gradskog i seoskog stanovniᘐtva", Statistiაka revija br. 3 - 4, Beograd, 1954 godine:

- broj stanovnika u naselju, - % uაeᘐၰa vanpoljoprivrednog u ukupnom stanovniᘐtvu, - funkcije naselja, - fizionomsko - morfoloᘐka obilje០ja, - centralitet.

U planskom periodu, prema procjenama demografskog, privrednog i infrastrukturnog razvoja, trebalo bi doၰi do znaაajnije pozitivne promjene naseobinske strukture u smjeru deagrarizacije i demografskog popunjavanja urbanih naselja.

Oაekuje se da ၰe doၰi do znaაajne transformacije jednog broja seoskih i mjeᘐovitih naselja u viᘐe tipove naselja, kao posljedica privrednog aktiviranja dijela stanovniᘐtva u njima. Broj mjeᘐovitih naselja ၰe se znaაajno poveၰati, a jedan manji broj ၰe preၰi u kategoriju "gradskih naselja", აime ၰe se u velikoj mjeri izmijeniti struktura naselja po kriteriju broja stanovnika i pripadnosti tako odreᄐenoj kategoriji.



2.3. Sistem centara

Tuzlanski kanton, kao potencijalna jedna od republiაkih ekonomskih regija, veၰ du០e vrijeme se struktuira kao prostorno-funkcionalna cjelina koja zahvata Sjeveroistoაno podruაje Bosne i Hercegovine

Grad Tuzla u tom okviru ima sve atribute makroregionalnog centra, a u neposrednom okru០enju nalaze se i centri koji sa Tuzlom აine jedinstvenu regionalnu cjelinu (i pored neadekvatnih administrativnih podjela), kao ᘐto su: Brაko u distriktu, te Bijeljina, Doboj i Zvornik u Republici Srpskoj.

Tuzla po broju stanovnika, Univerzitetu, Kliniაkom centru, razvijenoj industriji i kadrovskoj bazi, znaაit ၰe sna០nu vezu najveၰih centara u regiji jugoistoაne Evrope, kao i u neposrednom okru០enju sa centrom Zenica (regionalni) i Dobojem (subregionalni).

Tuzlanska regija trebalo bi da ostvaruje interregionalnu saradnju sa regijama Sarajeva, Zenice, Doboja, susjedne Srbije i Hrvatske, ali i Maᄐarske, kao danas najbli០e აlanice Evropske unije.

Da bi Tuzla mogla imati inicijativu u regionalnom povezivanju na Balkanu i u okviru Evrope, neophodno je jaაati njene regionalne funkcije, rehabilitirati njene funkcije i u cjelini orijentirati se viᘐe na kvalitativni umjesto kvantitativnog razvoja.

Koncept grada regiona koji se veၰ formira u relacijama Tuzla-Lukavac-័ivinice, a u buduၰnosti i Banoviၰi, nudi ᘐansu za kvalitativni razvoj i rehabilitaciju Tuzle. Komplementarni razvoj Tuzle, ័ivinica i Lukavca omoguၰio bi revitalizaciju Tuzle kao centra, a te០iᘐte demografskog pritiska bi se prenijelo na Lukavac i ័ivinice, koji bi u narednoj fazi razvoja preuzeli i dio viᘐih funkcija Grada-regije.

Komplementaran razvoj unutar Grada-regije omoguၰio bih razvoj funkcija prema komplementarnim prednostima i umjesto formiranja aglomeracije, obezbjedio bi policentriაan model razvoja unutar Grada regiona.

Da bi se ovakav koncept razvoja podr០ao, neophodno je prije svega obezbijediti dobru saobraၰajnu povezanost ova tri centra, ᘐto je predviᄐeno izgradnjom gradskih magistrala (na poziciji sadaᘐnjih magistralnih puteva), koje bi preuzele lokalni i izvorno-ciljni saobraၰaj, a tranzitni saobraၰaj bi trebalo da preuzmu nove brze ceste.

Na ovim pravcima postoje i ០eljezniაke pruge koje omoguၰuju uvoᄐenje novih brzih ᘐinskih prevoznih sistema, koji se koriste za unutargradske i meᄐugradske relacije, ᘐto je inaაe u planu razvoja ០eljezniაkog saobraၰaja u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Grad region se tretira kao policentriაan sistem aglomeracija povezan u jedan sistem na bazi komplementarnosti i kooperativnosti funkcija, tako da u ekonomskom, druᘐtvenom i politiაko-administrativnom smislu აini jednu cjelinu.

Konkretno, za tri grada koji konstituiraju Tuzlanski grad-region (Tuzla, Lukavac, ័ivinice), pored geo-prostornog-lokacijskog argumenta, karakteristiაno je da se na njihovim prostorima nalaze komplementarni razvojni potencijali, koji sinergetski promoviraju ovaj urbani kompozit na stupanj jednog od polova razvoja BiH. To su na pr. rudnici uglja i Termoelektrana, Rudnik soli i Hemijsko-industrijski kompleks, Akumulaciono jezero Modrac, kao vodoprivredno i turistiაko rekreacijsko podruაje, aerodrom, dva ០eljezniაka pravca u tri smjera...

Ne postoji jedinstven obrazac za veliაinu, strukturu i oblike ili posebnu funkciju Grada regiona. To je relativno nov nedavno artikulirani koncept kao odgovor



na pojavu velikih koncentracija stanovniᘐtva i aktivnosti i formiranje velikih aglomeracija. Gradovi: Graაanica, Gradaაac i Srebrenik treba da se razvijaju kao subregionalni centri, აije funkcije treba jaაati.

Ovi centri i demografski treba da jaაaju tako da je po០eljan njihov demografski rast na preko 20.000 stanovnika, ᘐto omoguၰuje razvoj subregionalnih funkcija. Ovi centri, takoᄐer, trebaju razvijati meᄐusobnu saradnju, s obzirom na komplementarnost u razvoju naroაito: malog biznisa, turizma (banjsko-ljeაiliᘐnog naroაito) i proizvodnje hrane.

Kalesija i Kladanj se nalaze na prostoru Kantona koji omoguၰuje veze sa susjednim kantonima, odnosno podruაjima makroregije i ovi centri ၰe poprimiti karakteristike tercijarnih centara, sa znaაajnim uticajem na okru០enje.U cilju razvoja policentrizma i veza sa susjednim podruაjima potrebno je jaაanje njihovih funkcija, a naroაito demografskog potencijala.

Sapna, Ⴠeliၰ i Toაak kao novi opၰinski centri su periferno locirani u odnosu na podruაje Kantona, pa je neophodno u cilju razvoja policentrizma, odnosno jaაanja perifernih dijelova Kantona, podupirati njihov razvoj u funkcionalnom i demografskom pogledu.

Klokotnica, takoᄐer novi opၰinski centar, ima povoljan periferijski polo០aj jer gravitira centrima Graაanica i Doboj, koji su u neposrednoj blizini, te interakcija sa ova dva grada predstavlja veliki razvojni potencijal.

Naseobinski sistem Tuzlanskog kantona struktuira se i u koridorskom pogledu na dva osnovna koridora i to pravac Sjever-Jug i Istok-Zapad. Realizacija planiranih transportnih koridora poboljᘐat ၰe lokacionu podobnost prostora Kantona, smanjenjem barijere transportnih troᘐkova i ponudom radne snage i zemljiᘐta na podruაju Kantona, odnosno stvaranjem povoljnijih uslova za strana ulaganja.

Pristup Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona evropskim integracijama jedno je od kljuაnih pitanja uspjeᘐne modernizacije i demokratizacije bosanskohercegovaაkog druᘐtva u uslovima slobodnog tr០iᘐta. Jedan od bitnih elemenata za ostvarivanje ovih ciljeva jeste razvoj evropskih multimodalnih transportnih koridora i na podruაju BiH.

Izvrᘐene analize pokazuju da se prostor Bosne i Hercegovine do sada dosta spontano struktuira pospjeᘐujuၰi regionalne strukture, gradove-regione i koridorski razvoj. Svi ovi oblici razvoja imaju veliki znaაaj za buduၰi razvoj Bosne i Hercegovine, a posebno gradska ០ariᘐta razvoja.

Za podsticanje pozitivnih efekata koje mo០e dati regionalni razvoj, grad-region ili koridorski razvoj neophodno je obezbijediti odgovarajuၰe organizacione, institucionalno-nauაne i druge pretpostavke.

Do sada ovi procesi nisu dovoljno tretirani kao razvojni elementi, pa su stoga izostali i odgovarajuၰi pozitivni efekti iz ovog domena. Stoga razni oblici saradnje sa Evropskom Unijom na ovom podruაju bili bi od velike koristi za buduၰi razvoj Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 46

Tabela 11: Sistem centara Tuzlanskog kantona 1991, 2001 i 2025 godine, Radijusi proporcionalnosti opၰinskih centara i formacije "Grad region"

Rang prema broju stanovnika 2025 Projekcije Grad region - broj stanovnika u centrima Lanაane razlike Lanაani indeksirang Naselje 1991g 2001g 2015 g 2025 g Centri 1991g 2001g 2025 g 2001-1991 2025-2001 2001/1991 2025/2001

1 Tuzla 84,244 92,204 103,701 116,632 Tuzla 84,244 92,204 116,632 7,960 24,428 109.4 126.52 ័ivinice 11,956 16,490 21,365 27,681 ័ivinice 11,956 16,490 27,681 4,534 11,191 137.9 167.93 Lukavac 13,841 16,109 19,983 24,788 Lukavac 13,841 16,109 24,788 2,268 8,679 116.4 153.94 Graაanica 12,711 17,397 18,726 20,156 Grad region 110,041 124,803 169,101 14,762 44,298 113.4 135.55 Gradaაac 12,872 12,209 14,632 17,5366 Banoviၰi 8,667 8,165 10,506 13,517 Grad reg. - povrᘐina opၰina (km2) i radijus (km) Indeks uაeᘐၰa stanovnika u centrima7 Srebrenik 5,304 5,722 6,953 8,449 Centri 2001g % uაeᘐၰa stanovnika Indeks8 Kladanj 4,867 6,202 6,996 7,892 Tuzla 296 2001g 2025 g 2025/20019 Klokotnica 3,989 5,027 5,215 5,410 ័ivinice 298 48.04 45.37 94.410 Ⴠeliၰ 3,100 3,600 4,181 4,855 Lukavac 338 8.59 10.77 125.311 Kalesija 2,236 3,707 4,129 4,600 Grad region 932 8.39 9.64 114.912 Teoაak 2,869 3,372 3,643 3,937 radijusi km 23.45 65.02 65.77 101.213 Sapna 1,513 1,737 1,688 1,641

Ukupno 168,169 191,941 221,718 257,092

% uაeᘐၰa stanovniᘐtva centara Proporcionalni radijus - u kmrang Naselje 1991g 2001g 2015 g 2025 g 1991g 2001g 2015 g 2025 g Formacija Grad region sa porastom od

1 Tuzla 50.1 48.0 46.8 45.4 20.55 20.13 19.86 19.56 44.298 st. u periodu 2001 do 2025 g.2 ័ivinice 7.1 8.6 9.6 10.8 7.74 8.51 9.01 9.53 odnosno sa 135,5 veliაine indeksa porasta,3 Lukavac 8.2 8.4 9.0 9.6 8.33 8.41 8.72 9.02 ostaje u skoro istom odnosu prema ukupnoj4 Graაanica 7.6 9.1 8.4 7.8 7.98 8.74 8.44 8.13 polarizaciji centara: promjena polarizacije sa5 Gradaაac 7.7 6.4 6.6 6.8 8.03 7.32 7.46 7.58 65% u 2001 g. na 65,77 % u 2025 godini6 Banoviၰi 5.2 4.3 4.7 5.3 6.59 5.99 6.32 6.66 predstavlja porast sa indeksom 101,2 7 Srebrenik 3.2 3.0 3.1 3.3 5.16 5.01 5.14 5.26 odnosno porast od neznatnih 1,2 %.8 Kladanj 2.9 3.2 3.2 3.1 4.94 5.22 5.16 5.09 Polarizacija formacije grada regiona neၰe se9 Klokotnica 2.4 2.6 2.4 2.1 4.47 4.70 4.45 4.21 poveၰati jer u strukturi porasta centri ័ivinice10 Ⴠeliၰ 1.8 1.9 1.9 1.9 3.94 3.98 3.99 3.99 i Lukavac sa veၰim indeksima(167,9 i 153,9)11 Kalesija 1.3 1.9 1.9 1.8 3.35 4.04 3.96 3.88 kompenziraju manji indeks porasta Tuzle12 Teoაak 1.7 1.8 1.6 1.5 3.79 3.85 3.72 3.59 (126,5). To je konkretizacija policentriაnog13 Sapna 0.9 0.9 0.8 0.6 2.75 2.76 2.53 2.32 modela u sklopu formacije Grad-region.

Ukupno 100 100 100 100 29.04 29.04 29.04 29.04 Pad % uაeᘐၰa stanovniᘐtva centara 1991/2025 god.Porast % uაeᘐၰa stanovniᘐtva centara 1991/2025 god.

Zadr០avanjem stepena polarizacije Grada-regiona, objektiviziraju se pojedinaაni potencijali ostalih 10 centara, za prihvaၰanje odgovarajuၰe uloge u modelu policentriაne organizacije Kantona. To su: Sekundarni centri (polovi rasta I.+ transmis. razvoja), tercijarni centri(polovi rasta II.+ transmis. razvoja) i ostali centri (transmis. razvoja i rasta).

Sekundarni centri A Sekundarni centri B Tercijarni centri Ostali centri័ivinice u Gradu regionu Graაanica samostalna Banoviၰi pri Gradu-regionu Klokotnica pri Graაanici Ⴠeliၰ samostalanLukavac u Gradu regionu Gradaაac samostalan Srebrenik pri Gradu-regionu Teoაak samostalan

Kalesija i Kladanj samostalni Sapna samostalna


Izrada:Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 47

2.4. Ruralno-urbani kontinuum

Prostorna organizacija na nivou opၰine treba da se bazira na policentrizmu. Koliko god je va០no stimulirati razvoj centara u okviru urbanog podruაja, toliko je va០no to isto აiniti na ruralnim podruაjima.

Kanton Tuzla je 1991. godine imao 373 naselja, od kojih je 335 ruralnog karaktera, sa oko 272.694 stanovnika. Procjenjuje se da ၰe Kanton i 2025 godine imat oko 25% ruralnog stanovniᘐtva.

Sve najrazvijenije zemlje Zapada posveၰuju posebnu pa០nju razvoju ruralnih podruაja. Tuzlanski kanton bi morao poduzeti sve mjere da se zadr០i ruralno stanovniᘐtvo na planiranom nivou.

Urbana podruაja ne mogu da napreduju i da izbjegnu opadanje ukoliko ne mogu da crpe iz ruralnog zaleᄐa ០ivot koji im je potreban.

Vrijednosti urbanih i ruralnih podruაja su komplementarne, a njihovo povezivanje je neophodno. Stoga uslovi ០ivota u ruralnim podruაjima treba da se izjednaაe sa uslovima ០ivota u urbanom podruაju, kroz izgradnju infra i suprastrukture, industrijskih pogona, razvoj turizma i drugih djelatnosti.

Problem ruralno-urbane ravnote០e treba da ima isti tretman kao i problem urbanog razvoja, jer su to samo dva aspekta jednog te istog problema. Resursi koji postoje u ruralnim podruაjima (privatno zemljiᘐte, stanovi, izvjesna infra i suprastruktura) imaju veliki znaაaj za razvoj. Dugoroაno planiranje seoskih podruაja Kantona treba vezati za აetiri osnovne komponente:

- buduၰnost proizvodnje hrane- razvoj infrastrukture- razvoj industrije (preseljenje odreᄐenih pogona iz gradova u sela)- razvoj tercijarnih djelatnosti.

Podizanje stepena urbanizacija Kantona, iz aspekta zakonodavne i izvrᘐne vlasti Kantona i opၰina, mo០e se provesti na dva naაina:

- kvalitativnim razvojem urbanih podruაja- podizanjem standarda ០ivljenja u seoskim podruაjima.

S obzirom na potrebe prostorne organizacije sela, a u svjetlu razliაitih perspektiva u oblasti proizvodnje i potroᘐnje, neophodno je utvrditi tipologiju seoskih naselja koja bi za Kanton mogla biti slijedeၰa:

1. Seoska naselja za proizvodnju voၰa i povrၰa, industrijskog bilja i ᘐtalski uzgoj stoke. To su sela u poljima, a u njihovoj prostornoj organizaciji treba imati prednost potreba proizvodnje.

2. Brdsko-planinska sela (podruაja): paᘐnjaაko-stoაarska proizvodnja, ᘐumsko bilje i ljekovito bilje, kao i turistiაke usluge (disperzni naაin naseljavanja), a prednost imaju prirodne cjeline i vrijednosti.

3. Naselja na obali jezera Modrac u kojima je zastupljen turizam, proizvodnja hrane, ribarstvo i industrijski pogoni. Prednost ima აuvanje turistiაkog nasljeᄐa, razvoj urbane infrastrukture i აuvanje prirodnih vrijednosti.

4. Sela (podruაja) u prigradskim zonama u kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost; to su rezidencijalna podruაja.



Na seoskim podruაjima Kantona se mo០e razviti ᘐiroki dijapazon dopunskih djelatnosti (pored proizvodnje hrane), kao ᘐto su:

- sakupljanje i prerada ᘐumskih plodova i ljekovitog bilja- izrada raznih proizvoda ruაnog rada (pletenje, ᘐivanje, proizvodi od ko០e,

drveta, metala i sl.)- izrada i dorada raznih elemenata i industrijska proizvodnja- monta០a odreᄐenih proizvoda i sklopova industrijskih proizvoda- turistiაka djelatnost.

Samo kombinacijom raznih proizvodnih djelatnosti moguၰe je (posebno u brdsko-planinskim podruაjima) uაiniti atraktivnim seoska podruაja i time zadr០ati vitalnu komponentu stanovniᘐtva. Problem ruralno-urbane ravnote០e sastoji se u tome da se mnogo viᘐe istra០uju njeni fenomeni i nedostaci, nego njene pozitivne manifestacije.

Stoga je neophodno u realizaciji Plana dati ravnopravan tretman urbanim i ruralnim podruაjima, ali i obezbjediti odgovarajuၰe uvjete za usklaᄐen razvoj urbanih i ruralnih podruაja i time stvoriti uslove za formiranje urbano-ruralnog kontinuuma.

2.5. Osnovne funkcije centralnih naselja

Nakon kompletne analize postojeၰeg stanja i analize moguၰih pravaca razvoja u planskom periodu sa aspekta naselja, sasvim je evidentno da ၰe odluაujuၰu ulogu u opၰem razvoju Tuzlanskog kantona imati regionalni centar i centri opၰina prema utvrᄐenoj hijerarhijskoj strukturi centara u policentriაnom modelu razvoja naselja.

Osnovne funkcije utvrᄐuju izraz politiაko-teritorijalnog ureᄐenja nekog podruაja i naაina upravljanja njime, podi០u obrazovni, kulturni, nauაni, zdravstveni nivo stanovniᘐtva, pridonose poveၰanju njihove socijalne zaᘐtite radi otklanjanja socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima i tehniაkom kulturom, pru០aju rekreaciju i odmor stanovniᘐtva, te ostvaruju i druge mnogobrojne, dugoroაne ciljeve.

Ove funkcije zadovoljavaju nematerijalne potrebe stanovniᘐtva, ali neke direktno utiაu na ukupni razvoj Kantona. Ranije su se razvijale ekstenzivno, ali u buduၰem razvoju ih je potrebno viᘐe usklaᄐivati sa ekonomskim moguၰnostima i potrebama stanovniᘐtva kao i sa evropskim standardima, vodeၰi raაuna o poboljᘐanju kvaliteta njihovih usluga i veၰem prilagoᄐavanju tr០iᘐnim kriterijima.

Kreirajuၰi razvoj ovih funkcija i koristeၰi prirodne i stvorene uslove u mre០i sa ostalim regionalnim centrima Tuzla mo០e imati va០nu ulogu preuzimajuၰi regionalnu industriju, energetiku, turizam, proizvodnju hrane, visoko diferencirane zdravstvene usluge i sl.

Za Tuzlu kao sjediᘐte Kantona i regionalni centar, u narednom periodu, naroაito ၰe doၰi do izra០aja specijaliziranje u oblasti obrazovanja (Univerzitet) i zdravstva (Kliniაki centar), kao vrlo bitnih funkcija druᘐtvene infrastrukture.



Kako bi se iskoristile komparativne prednosti koje postoje u ostalim centrima u Kantonu, kroz razvijanje partnerskih odnosa, u ostalim centrima razvijaၰe se funkcije na bazi prirodnih i stvorenih uslova (mali biznis u Graაanici i Srebreniku; zdravstveni turizam i poljoprivreda u Gradaაcu; industrija i rudarstvo u Lukavcu, ័ivinicama i Banoviၰima; prerada drveta i turizam u Kladnju i drugo).

Sve funkcije druᘐtvenih djelatnosti koje poboljᘐavaju kvalitet ០ivljenja kao primarni naაin ostvarivanja napretka i razvoja ljudskih resursa zastupljeni su u Tuzli, stoga i u ᘐirim okvirima, imajuၰi u vidu njen polo០aj i znaაaj, Tuzla ၰe biti i centar interregionalnog razvoja i saradnje.

Sistem centara u policentriაnom modelu razvoja bit ၰe diferenciran i hijerarhijski strukturiran (kantonalni centar, subkantonalni centri – II i III kategorija te ostali opၰinski centri – IV kategorija), a izgradnja novih i rekonstrukcija postojeၰih saobraၰajnica integrisat ၰe sve centre Kantona u jedinstven sistem. Na ovaj naაin bi funkcije bile dostupne svim stanovnicima Kantona, a znaაajno bi se smanjile i prostorno-vremenske distance.

Kako se veၰina institucija druᘐtvenih djelatnosti razvija u okviru pojedinih naselja, to je i njihova sistematizacija razvoj i hijerarhijska struktura u uskoj vezi sa nivoom razvitka sistema centralnih naselja.

Druᘐtvene djelatnosti je potrebno temeljiti na izradi modernijih programa, racionalizaciji organizacije i poslovanja i boljem teritorijalnom rasporedu uz bolju koordinaciju i podjelu rada te poboljᘐanje efikasnosti.

Na ovaj naაin druᘐtvena infrastruktura ၰe moၰi bolje zadovoljiti potrebe stanovniᘐtva i uticati na njihov kulturni i druᘐtveni standard i osobito na opၰi razvoj Kantona.

Znaაajno je napomenuti da je za ostvarenje ovog planskog koncepta, potrebno razvijati funkcije druᘐtvene infrastrukture kako na nivou centra kantona, tako i na nivou opၰinskih centara. U tom smislu potrebno je obezbjediti slijedeၰe:

• razvoj zdravstvene zaᘐtite kroz uspostavljanje mre០e zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaᘐtite;

• poveၰati obuhvat djece predᘐkolskog odgoja i obrazovanja na podruაju cijelog Kantona izgradnjom novih ili dogradnjom postojeၰih objekata obdaniᘐta;

• poboljᘐati obrazovni sistem (na svim nivoima) i uslove za ០ivot i rad uაenika izgradnjom novih, te dogradnjom postojeၰih ᘐkolskih objekata;

• u okviru djelatnosti kulture poveၰati broj i vrste ustanova, naroაito obezbjediti njihovo postojanje tamo gdje ih uopၰe nema;

• Rekonstrukcijom i adaptacijom poboljᘐati stanje postojeၰih sportskihobjekata, te obezbjediti povrᘐine za polivalentne sportske sadr០aje;

• obezbjediti povoljne uslove za normalno funkcioniranje institucije Tuzlanskog kantona (sudovi, tu០ilaᘐtva i sl.)

2.6. Sadr០aj i funkcije ostalih naselja

Manja razvojna ០ariᘐta (ostali opၰinski centri) treba da imaju najznaაajniju ulogu u teritorijalnom ᘐirenju procesa urbanizacije i da ubrzaju strukturalni preobra០aj seoskih naselja.

Uravnote០eni sistem razvoja (policentriაni sistem) urbanih centara razliაitog nivoa, kao i razvoj seoskih naselja, najveၰi efekat bi postigao kod ujednaაavanja



uslova ០ivota u manjim mjestima i podizanja urbanih obilje០ja na viᘐi nivo. Gravitacioni uticaj ovih centara bi rastao i obezbjeᄐivao da se savremene uslu០ne djelatnosti disperzno razvijaju u prostoru i tako postaju dostupne cjelokupnoj populaciji Kantona.

Ovakav razvoj bi stimulirao poduzetnike na intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, otvaranje malih proizvodnih pogona, razvoj proizvodnje u okviru seoskih domaၰinstava i sl.

Kad je rijeა o sadr០ajima druᘐtvene infrastrukture u okviru urbanih podruაja, oni su planirani u okviru druᘐtveno – opslu០nih centara koji su predviᄐeni prete០no na mjestima gdje se veၰ nalazi najveၰi broj znaაajnih objekata koji svojom funkcijom i sadr០ajem pripadaju druᘐtvenoj infrastrukturi i naravno na mjestima gdje raspolo០ivi prostor dozvoljava njihov dalji razvoj i ᘐirenje.

Ovi druᘐtveno–opslu០ni centri podrazumijevaju sadr០aje trgovine (svakodnevno, periodiაno i vanperiodiაno snabdijevanje), ugostiteljstvo (ugostiteljski objekti), usluge i zanati (liაne usluge, usluge odr០avanja, ostale usluge), kultura i administracija (javne slu០be, poslovni prostori i sl.).

Pored druᘐtveno - opslu០nih centara sa pobrojanim sadr០ajima u funkcije koje je neophodno obezbjediti u ostalim naseljima spadaju:

• zdravstvene ustanove (Domovi zdravlja i ambulante, te konsultativno specijalistiაke slu០be),

• sport i rekreacija (polivalentne sportske dvorane, mali sportski tereni i sliაni sadr០aji u okviru urbanih podruაja),

• objekti kulture (Domovi kulture, biblioteke i sl.),• javne funkcije (za nivo opၰine).

3. URBANA I RURALNA PODRUჀJA

3.1. Urbana podruაja

Urbana podruაja na prostoru Tuzlanskog kantona planirana su na povrᘐinama predviᄐenim za izgradnju sa funkcijom stanovanja, rada, rekreacije i komunalne infrastrukture, a u cilju racionalnijeg organizovanja urbanih struktura , ekonomiაnijeg opremanja naselja sadr០ajima komunalne i druᘐtvene infrastrukture.

Urbana podruაja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili prostorno-funkcionalno meᄐusobno povezane cjeline, koje na osnovu planskih pretpostavki imaju uslove za dalji razvoj. Urbano podruაje obuhvata izgraᄐene i neizgraᄐene povrᘐine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, objekte urbane opreme, infrastrukture i posebne namjene, zelene povrᘐine, kao i povrᘐine rezervirane za buduၰi razvoj. Dakle, urbana podruაja pored graᄐevinskog mogu obuhvaၰati i druga zemljiᘐta.

Urbana podruაja აine 14,74 % ukupne povrᘐine Tuzlanskog kantona. Uაeᘐၰe urbanih podruაja po opၰinama je razliაito i dato je u sljedeၰoj tabeli:



Tabela broj 12: Struktura urbanih podruაja Tuzlanskog kantona

Opၰina Opၰina(km2)

Urbano podruაje

(km2)Struktura

(%)

Banoviၰi 181,9682 11,4043 6,27Ⴠeliၰ 135,9947 8,6612 6,37Doboj Istok 39,9562 12,9527 32,42Graაanica 215,3398 26,7406 12,42Gradaაac 219,0126 52,413 23,93Kalesija 197,9998 34,1312 17,24Kladanj 328,4272 18,8723 5,75Lukavac 338,3153 51,7741 15,30Sapna 121,991 12,5542 10,29Srebrenik 247,7202 28,5726 11,53Teoაak 30,8554 6,2540 20,27Tuzla 296,2738 81,6457 27,55័ivinice 298,057 44,8867 15,06TUZLANSKI KANTON 2651,9112 390,8628 14,74

Procent povrᘐine zemljiᘐta obuhvaၰenog urbanim podruაjima po opၰinama se razlikuje, najveၰi je u opၰini Doboj Istok 32,42%, zatim u Tuzli 27,55%, te u opၰini Gradaაac 23,93%, a najmanji je u opၰini Kladanj 5,75%, te u opၰinama Banoviၰi 6,27% i Ⴠeliၰ 6,37%. Povrᘐine urbanih podruაja po opၰinama su razliაite, jer su definirane na osnovu postojeၰeg stanja, prirodnih karakteristika podruაja, kao i planiranog broja stanovnika i pretpostavki buduၰeg razvoja.

Prosjeაni procenat zemljiᘐta zahvaၰenog urbanim podruაjima je nizak, jer se kod planiranja prostora vodilo raაuna o zaᘐtiti kvalitetnog poljoprivrednog i ᘐumskog zemljiᘐta.

Planirana urbana podruაja po opၰinama Tuzlanskog kantona po povrᘐini i strukturi, sa pregledom urbanih podruაja po naseljenim mjestima na podruაju svake opၰine pojedinaაno, data je u sljedeၰim tabelama:

Tabela broj 13: STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE BANOVIၠI

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)

Banoviၰi Grad

Banoviၰi I; Banoviၰi II; Banoviၰi III 371,40 2,04

PodgorjePodgorje; Banoviၰi Selo 151,89 0,83

Omaziၰi Omaziၰi 162,50 0,89Repnik Repnik 85,02 0,47Banoviၰi Selo Banoviၰi Selo 83,82 0,46Pribitkoviၰi Pribitkoviၰi 59,65 0,33Oskova Oskova 75,76 0,42Treᘐtenica Treᘐtenica 150,39 0,83UKUPNO 1140,43 6,27 18196,82



Tabela broj 14 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE ჀELIၠ

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Ⴠeliၰ-centar opၰine Ⴠeliၰ 237,66 1,75Humci Humci 186,18 1,37Ratkoviၰi Ratkoviၰi 110,88 0,82Vra០iၰi Vra០iၰi 207,34 1,52Brnjik Brnjik 124,06 0,91UKUPNO 866,12 6,37 13599,47

Tabela broj 15 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE DOBOJ ISTOK

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Klokotnica-centar opၰine Klokotnica 675,12 16,90Lukavica Rijeka Lukavica Rijeka 100,81 2,52Staniၰ Rijeka Staniၰ Rijeka 78,87 1,97Brijesnica Mala Brijesnica Mala 266,67 6,67Brijesnica Velika Brijesnica Velika 173,80 4,35UKUPNO 1295,27 32,42 3995,62

Tabela broj 16 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE GRAჀANICA

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Graაanica-centar opၰine Graაanica 738,56 3,43Gornja Orahovica Gornja Orahovica 111,29 0,52Lukavica Lukavica 102,58 0,48Soko Soko 87,32 0,41Stjepan Polje Stjepan Polje 216,49 1,01Pribava Pribava 222,08 1,03ᘀkahovica ᘀkahovica 84,89 0,39Miriაina Miriაina 136,46 0,63Donja Orahovica Donja Orahovica 237,17 1,10Vranoviၰi Vranoviၰi 61,06 0,28Maleᘐici Maleᘐici 170,37 0,79Doborovci Doborovci 146,67 0,68Donja Lohinja Donja Lohinja 86,81 0,40D០akule D០akule 107,26 0,50Babiၰi Babiၰi 48,09 0,22Piskavica Piskavica 97,24 0,45Raᘐljeva Raᘐljeva 19,72 0,09UKUPNO 2674,06 12,42 21533,98



Tabela broj 17 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE GRADAჀAC


Gradaაac-centar opၰine

Centar; Vida I; Vida II; Varoᘐ; Po០arike; Ledenice Donje; Ledenice Gornje;ᘀkoriၰi; Bukva; Svirac 1262,00 5,76

Lukavac Donji Lukavac Donji 438,90 2,00Lukavac Gornji Lukavac Gornji 523,52 2,39Meᄐiᄐa Donja Meᄐiᄐa Donja 122,00 0,56Krაevina Krაevina 150,09 0,69Meᄐiᄐa Gornja Meᄐiᄐa Gornja 122,03 0,56Kerep Kerep 173,32 0,79Rajska Rajska 107,98 0,49Avramovina Avramovina 105,31 0,48Kamberi Kamberi 192,30 0,88Zelinja Srednja Zelinja Srednja 217,61 0,99Jelovაa Selo Jelovაa Selo 137,88 0,63Zelinja Donja Zelinja Donja 179,87 0,82Srnice Gornje Srnice Gornje 174,78 0,80Meᄐiᄐa Srednja Meᄐiᄐa Srednja 98,44 0,45Hrgovi Donji Hrgovi Donji 305,07 1,39Sibovac Sibovac 124,28 0,57Srnice Donje Srnice Donje 239,32 1,09Biberovo Polje Biberovo Polje 89,58 0,41Toke Toke 159,29 0,73Vuაkovci Vuაkovci 317,73 1,45UKUPNO 5241,30 23,93 21901,26

Tabela broj 18 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE KALESIJA


Kalesija Grad

Kalesija Grad; Kalesija Gornja; Prnjavor 1655,11 8,36

Miljanovci Miljanovci 91,70 0,46Dubnica Dubnica 95,36 0,48Hrasno Donje Hrasno Donje 38,43 0,19Jajiၰi Jajiၰi 48,46 0,24Kikaაi Kikaაi 47,25 0,24Gojაin Gojაin 30,03 0,15Rainci Gornji Rainci Gornji 256,50 1,30Vukovije Gornje Vukovije Gornje 219,36 1,11Memiၰi Memiၰi 332,20 1,68Tojsiၰi Tojsiၰi 252,14 1,27Vukovije Donje Vukovije Donje 173,16 0,87Seljublje Seljublje 33,19 0,17Rainci Donji Rainci Donji 60,74 0,31Petrovice Gornje Petrovice Gornje 79,48 0,40UKUPNO 3413,12 17,24 19799,98



Tabela br.19 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE KLADANJ

Urbano podruაje Dijelovi naseljaPovrᘐina

(ha) Struktura (%)Povrᘐina

opၰine (ha)

Kladanj-centar opၰineKladanj; Buᘐevo; Plahoviၰi 489,36 1,49

Stariၰ Stariၰ; Prijevor; Ravne 349,61 1,06Tuholj Tuholj; Pauა 144,74 0,44

Stupari

Novo naselje Stupari; Stupari centar; Stupari Selo; Tarevo; Prijanoviၰi 457,17 1,39

Gojakoviၰi Gojakoviၰi 191,00 0,58Gojsaliၰi Gojsaliၰi 98,97 0,30Brateljeviၰi Brateljeviၰi; Zagraᄐe 156,38 0,48UKUPNO 1887,23 5,75 32842,72

Tabela broj 20 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE LUKAVAC


(ha) Struktura (%)Povrᘐina opၰine

(ha)

Lukavac-centar opၰine

Lukavac; Lukavac Mjesto; Hrvati; Huskiၰi; Bistarac Gornji; Bistarac Donji 1740,38 5,14

PoljicePoljiceDonje; Poljice Gornje 782,49 2,31

Devetak Devetak 319,13 0,94Doboᘐnica Doboᘐnica Donja 597,65 1,77Modrac Modrac 63,85 0,19Bikod០e Bikod០e 123,86 0,37Puraაiၰ Puraაiၰ 571,92 1,69Bokaviၰi Bokaviၰi 195,57 0,58Turija Turija; Rosulje 216,71 0,64Tabaci Tabaci 76,70 0,23Prokosoviၰi Prokosoviၰi 172,80 0,51Si០je Si០je 316,32 0,94UKUPNO 5177,41 15,30 33831,53

Tabela broj 21 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE SAPNA


(ha) Struktura (%)Povrᘐina opၰine

(ha)

Sapna-centar opၰineSapna; Kraljeviၰi;Vitinica; Donji Zaseok 373,54 3,06

Kobiliၰi Kobiliၰi 34,97 0,28Rastoᘐnica-II Rastoᘐnica 192,87 1,58Rastoᘐnica-I Rastoᘐnica 274,89 2,25Meᄐeᄐa Meᄐeᄐa 132,28 1,08Vitinica Vitinica 82,09 0,67Zaseok Zaseok 45,72 0,37Kovaაeviၰi Kovaაeviၰi 37,30 0,31Goduᘐ Goduᘐ 39,09 0,32Nezuk Nezuk 42,68 0,35UKUPNO 1255,42 10,29 12199,10



Tabela broj 22 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE SREBRENIK


Srebrenik-centar opၰine

Srebrenik;Babunoviၰi; Ⴠehaje; Rapatnica; Kiseljak 792,72 3,20

Podoraᘐje Podoraᘐje; Lisoviၰi 260,46 1,05

ᘀpionicaᘀpionica Centar; ᘀpionica Srednja 420,64 1,70

Tinja Tinja; Tinja Gornja 256,14 1,03Omerbaᘐiၰi Omerbaᘐiၰi 30,95 0,12Faleᘐiၰi Faleᘐiၰi 71,51 0,29Duboki Potok Duboki Potok 101,85 0,41Behrami Behrami 100,03 0,40Sladna Sladna 79,59 0,32Seona Seona 166,08 0,67Dediၰi Dediၰi 55,55 0,22Ahmiၰi Ahmiၰi; Murati 104,03 0,42Ⴠojluk Ⴠojluk 43,79 0,18Srebrenik Gornji Srebrenik Gornji 101,88 0,41Ljenobud Ljenobud 65,59 0,26Potpeၰ Potpeၰ 95,38 0,39Previle Previle 37,56 0,15Nova Luka Nova Luka 73,52 0,30UKUPNO 2857,26 11,53 24772,02

Tabela broj 23 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE TEOჀAK

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Teoაak Teoაak 207,38 6,72Bilaliၰi-Uzunoviၰi Bilaliၰi-Uzunoviၰi 128,25 4,16Stari Teoაak Stari Teoაak 67,70 2,19Husejnoviၰi Husejnoviၰi 75,21 2,44Snje០nica Snje០nica 146,86 4,76UKUPNO 625,40 20,27 3085,54

Tabela broj 24 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE TUZLA

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)Grad Tuzla Grad Tuzla 4842,29 16,34Lipnica Srednja Lipnica Srednja 29,48 0,10Petrovice Donje Petrovice Donje 129,90 0,44Obodnica Gornja Obodnica Gornja 21,04 0,07Obodnica Donja Obodnica Donja 57,52 0,19

Mramor Novi-DobrnjaMramor Novi; Dobrnja; Maleᘐiၰi 491,92 1,66

Po០arnica Po០arnica 18,13 0,06Breᘐke Breᘐke 16,27 0,05

LjepuniceLjepunice; Pogorioci 14,74 0,05

Ⴠakloviၰi Gornji Ⴠakloviၰi Gornji 64,18 0,22



LipnicaLipnica; Lipnica Gornja 218,36 0,74

KiseljakKiseljak; ᘀevar; Poljana; Breze 368,59 1,24

Ljubaაe-Husino

Husino; Cerik; Ljubaაe; Petrovice Gornje; Moranაani 959,34 3,24

Dokanj Dokanj 68,71 0,23

Par SeloPar Selo; Pasci Gornji 168,42 0,57

DragunjaDragunja Donja; Osoje 50,81 0,17

Simin Han Simin Han; 179,35 0,61

Kovaაevo selo Kovaაevo selo 69,98 0,24Bukinje-ᘀiၰki Brod Bukinje; ᘀiၰki Brod 182,85 0,62Gornja Tuzla Gornja Tuzla 212,70 0,72UKUPNO 8164,57 27,56 29627,38

Tabela broj 25 STRUKTURA URBANIH PODRUჀJA OPၠINE ័IVINICE

Urbano podruაje Dijelovi naselja Povrᘐina (ha) Struktura (%) Povrᘐina opၰine (ha)័ivinice Grad ័ivinice Grad 1356,38 4,55Priluk Priluk 298,61 1,00័ivinice Donje ័ivinice Donje 131,22 0,44Zukiၰi Zukiၰi; Djedina 167,50 0,56Svojat Svojat 89,98 0,30Baᘐigovci Baᘐigovci 178,03 0,60ᄀurᄐevik ᄀurᄐevik; Kovaაi 238,30 0,80Kovaაi Kovaაi; Baᘐigovci 455,82 1,53Suha Suha 136,90 0,46

DubraveDubrave Donje; Dubrave Gornje 440,21 1,48

Graაanica Graაanica 201,18 0,67Visၰa Gornja Visၰa Gornja 94,07 0,32

TupkoviၰiTupkoviၰi Donji; Tupkoviၰi Gornji 124,71 0,42

ᘀeriၰi ᘀeriၰi 212,98 0,71Lukavica Donja Lukavica Donja 84,23 0,28Lukavica Gornja Lukavica Gornja 139,29 0,47័vinice Gornje ័vinice Gornje 139,28 0,47UKUPNO 4488,67 15,06 29805,70Izvor podataka: Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005 god.

Kod planiranja urbanih podruაja posebna je pa០nja posveၰena ograniაavajuၰim faktorima razvoja, jer se kroz analizu postojeၰeg stanja, naroაito sa aspekta in០enjersko-geoloᘐkih karakteristika terena, konstatovalo postojanje veၰih povrᘐina terena nepovoljnih za gradnju. Na podruაju Tuzlanskog kantona razvijeni su eroziono – denudacioni procesi, gravitacioni procesi i pojave kliziᘐta, odrona, puziᘐta, teciᘐta i dr. koji znaაajno utiაu na planiranje buduၰeg graᄐevinskog zemljiᘐta, odnosno njihovo pojavljivanje, intenzitet razvoja, te razmjere pojavljivanja, predstavljaju limitirajuၰi faktor racionalnog koriᘐtenja prostora.



Na osnovu podataka, dobivenih prospekcijskim obilaskom terena na podruაju Tuzlanskog kantona i obraᄐenih podataka u GIS-u, konstatovano je da na podruაju Tuzlanskog kantona ima ukupno 1856 kliziᘐta koji zauzimaju povrᘐinu 14.844,43 ha, ᘐto აini 5,58 % terena pod kliziᘐtima u odnosu na ukupnu povrᘐinu Tuzlanskog kantona. U nekim opၰinama Tuzlanskog kantona ugro០enost terena je viᘐe izra០ena, a negdje manje ᘐto se mo០e vidjeti iz slijedeၰe pregledne tabele:

Tabela broj 26: Pregled kliziᘐta ( broj i povrᘐina) po opၰinama

STEPEN UGRO័ENOSTI TERENA PROCESOM KLIZANJA NA PODRUჀJU TUZLANSKOG KANTONA

OPၠINEPOVRᘀINE

OPၠINA(ha)

BROJKLIZIᘀTA

POVRᘀINA TERENA POD

KLIZIᘀTEM (ha)STRUKTURA

%

BANOVIၠI 18.196,82 88 358,48 1,97ჀELIၠ 13.971,12 103 759,41 5,44DOBOJ ISTOK 3.995,62 111 419,08 10,49GRAჀANICA 21.533,98 135 1.054,66 4,89GRADAჀAC 21.901,26 62 407,27 1,85KALESIJA 19.799,98 143 1.128,90 5,70KLADANJ 32.842,72 229 1.567,06 4,78LUKAVAC 33.831,53 154 958,91 2,83SAPNA 12.199,10 175 1.661,77 13,62SREBRENIK 24.772,02 251 2.111,94 8,53TEOჀAK 3.085,54 34 253,04 8,20TUZLA 29.627,38 346 4.057,48 13,69័IVINICE 29.805,70 25 106,43 0,37TUZLANSKI KANTON 265.191,12 1856 14.844,43 5,59Izvor podataka: Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005god.

Dakle, najveၰi procent zastupljenosti kliziᘐta u odnosu na ukupnu povrᘐinu opၰine imaju opၰine Tuzla, Sapna i Doboj Istok, o აemu se posebno vodilo raაuna kod formiranja urbanih podruაja u navedenim opၰinama. Ubuduၰe na nivou kantona, kao i u svim opၰinama treba uspostaviti katastar kliziᘐta koji ၰe biti voᄐen u GIS tehnologiji, tako da bi tek tada znali stvarni stepen ugro០enosti terena kliziᘐtima na podruაju kantona (metoda detaljnog kartiranja i konstantnog monitoringa).

Za konaაan izbor projekcije planiranja koriᘐtenja prostora, naroაito urbanih podruაja, veoma je znaაajan uticaj stepena prirodne stabilnosti terena. Ocjena stepena stabilnosti utvrᄐuje se na osnovu analize brojnih prirodnih i antropogenih faktora koji mogu uticati na iniciranje i dalji razvoj egzogenogeoloᘐkih procesa i pojava. Za podruაje Tuzlanskog kantona izvrᘐena je reonizacija terena prema stepenu stabilnosti pri აemu su koriᘐteni slijedeၰi kriterijumi:

- geoloᘐka graᄐa terena,- in០enjerskogeoloᘐke karakteristike terena, - uაestalost pojavljivanja kliziᘐta u pojedinim litofacijalnim sredinama, - geomorfoloᘐka raᘐაlanjenost i diseciranost reljefa,- klimatske karakteristike,- antropogena aktivnost.Prema navedenim kriterijumima izdvojene su slijedeၰe kategorije terena:1) Stabilni teren2) Uslovno-stabilni teren3) Nestabilni teren



Na topografskim sekcijama R 1 : 25 000 izvrᘐena je reonizacija terena prema stepenu stabilnosti i utvrᄐena je taაna struktura zastupljenosti pojedinih kategorija terena prema stabilnosti i to po pojedinim opၰinama kao i za cijeli kanton. Detaljne granice stabilnih, uslovno-stabilnih i nestabilnih terena potrebno je utvrditi Prostornim planovima opၰina na geodetskim podlogama u razmjeri 1:1000 ili 1:2500, jer ၰe to direktno uticati na uslove graᄐenja na pojedinim graᄐevinskim zemljiᘐtima.

Tabela broj 27: Kategorizacija terena po stepenu stabilnosti, po opၰinama

Opၰina Povrᘐina opၰine (ha)

Stabilne povrᘐine

(ha)

Struktura (%)

Uslovno stabilne

povrᘐine (ha)

Struktura (%)

Nestabilne povrᘐine

(ha)

Struktura (%)

Povrᘐina kliziᘐta (ha)

Struktura (%)

Banoviၰi 18197 13146 72,2 2557 14,1 2136 11,7 358 2,0

Ⴠeliၰ 13599 3150 23,2 6966 51,2 2736 20,1 749 5,5

Doboj Istok 3996 1379 34,5 625 15,6 1577 39,5 419 10,5

Graაanica 21534 6940 32,2 10828 50,3 2707 12,6 1055 4,9

Gradaაac 21901 11783 53,8 8808 40,2 902 4,1 407 1,9

Kalesija 19800 10071 50,9 5584 28,2 3016 15,2 1129 5,7

Kladanj 32843 16104 49,0 9554 29,1 5624 17,1 1561 4,8

Lukavac 33832 22533 66,6 5453 16,1 4895 14,5 951 2,8

Sapna 12199 1551 12,7 5770 47,3 3228 26,5 1650 13,5

Srebrenik 24772 8079 32,6 9229 37,3 5352 21,6 2112 8,5

Teoაak 3086 508 16,5 1896 61,4 486 15,8 196 6,4

Tuzla 29627 6900 23,3 10523 35,5 8153 27,5 4052 13,7

័ivinice 29806 22601 75,8 5488 18,4 1610 5,4 106 0,4

Tuzlanski kanton 265191 124744 47,0 83280 31,4 42421,8 16,0 14745 5,6Izvor podataka; Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005god.

Prema prezentiranim vrijednostima kategorizacije terena za cijelu teritoriju kantona, nestabilne terene od 16,07 % i uslovno-stabilne terene od 31,61 % treba uzeti, uz odreᄐenu korekciju, kao geohazardni potencijal za formiranje novih kliziᘐta, ᘐto je veoma zabrinjavajuၰi podatak.

1) Stabilan terenStabilni tereni imaju veliku zastupljenost u ju០nom i jugozapadnom dijelu

Tuzlanskog kantona. Stabilni tereni su pogodni za graᄐenje bez nekih posebnih ograniაenja u pogledu zadovoljavanja uslova stabilnosti, jer su stijenske mase koje uაestvuju u njihovoj graᄐi stabilne, kako u prirodnim uslovima, tako i nakon nanoᘐenja dodatnog optereၰenja od graᄐevinskih objekata.

2) Uslovno-stabilni teren Tereni ove kategorije su u prirodnim uslovima najაeᘐၰe stabilni, a pri

izvoᄐenju neadekvatnih tehnogenih zahvata, pri zasijecanju, usijecanju, neadekvatnom fundiranju objekata ili prekomjernom optereၰenju padina, deponijama materijala, jaloviᘐta i sl. postaju najაeᘐၰe nestabilni.

Sa aspekta izgradnje objekata, ovi tereni su ograniაeno-pogodni poᘐto su oni izgraᄐeni od litoloᘐko vrlo heterogenih sredina sa vrlo აestim smjenama pojedinih vrsta stijena u vertikalnom profilu i boაno, razliაitog stepena dijageneze i dr.



3) Nestabilni terenNestabilni tereni predstavljaju najnepovoljniju kategoriju sa aspekta opᘐte i

lokalne stabilnosti, zbog toga ᘐto su oni, kako u prirodnim uslovima tako i nakon tehnogenih zahvata, nestabilni. Sa aspekta graᄐenja oni predstavljaju takoᄐer najnepovoljniju kategoriju.

Tereni ove kategorije obiluju brojnim kliziᘐtima, puziᘐtima, teciᘐtima, odronskim padinama. Ukoliko je neophodno da se za graᄐenje ukljuაe manji dijelovi nestabilnih terena onda na njima treba raაunati sa znaაajno poveၰanim troᘐkovima ispitivanja i sanacije terena. Uslovi stabilnosti padina u pojedinim zonama ovih povrᘐina su toliko teᘐki da je graᄐenje na njima neracionalno.

Kao ograniაavajuၰi faktor u planiranju urbanih podruაja pojavljuju se i eksploataciona polja o kojima se posebno vodilo raაuna, a koja su detaljno opisana u poglavlju 8., Mineralna nalaziᘐta.

Urbana podruაja u odnosu na ograniაavajuၰe faktore prikazana su na grafiაkom prilogu broj 3: Urbana i ruralna podruაja sa kategorizacijom terena po stepenu stabilnosti i drugim ograniაavajuၰim faktorima razvoja.

3.2. Namjene povrᘐina urbanih podruაja - bilansi

U sklopu urbanih podruაja planirane su povrᘐine za razliაite namjene, a struktura tih planiranih povrᘐina prikazana je u tabeli za svaku opၰinu pojedinaაno i kanton u cjelini. U strukturi povrᘐina urbanih podruაja najviᘐe je zastupljeno graᄐevinsko zemljiᘐte sa 61,43 % zatim poljoprivredno sa 24,33% i ᘐumsko zemljiᘐte sa 9,92%.

Tabela broj 28 : Namjene povrᘐina urbanih podruაja

KANTON Namjena P (ha) Struktura(%)TUZLANSKI KANTON Poljoprivredne povrᘐine 9453,94 24,19

ᘀumske povrᘐine 3876,22 9,92Graᄐevinsko-stanovanje 21873,04 55,96Graᄐevinsko-privreda 2198,89 5,63Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 20,00 0,05Deponija აvrstog otpada 0,00 0,00Rekreacija 289,51 0,74Kamenolomi 34,37 0,09Degradirane povrᘐine 15,10 0,04Vodene povrᘐine 51,05 0,13Aerodrom 138,43 0,35Posebna namjena 60,59 0,16Autoput 14,44 0,04Brza cesta 155,08 0,40Magistralni put 465,29 1,19Regionalni Put 110,15 0,28Lokalni Put 280,76 0,72័eljezniაke pruge 45,52 0,12Ostalo 3,90 0,01

UKUPNO 39086,28 100,00

Izvor podataka: Baza podataka JP Zavod za urbanizam Tuzla, juni 2005 god.



Tabela broj 29: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Banoviၰi

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)BANOVIၠI Poljoprivredne povrᘐine 258,96 22,71

ᘀumske povrᘐine 165,56 14,52Graᄐevinsko-stanovanje 652,63 57,23Graᄐevinsko-privreda 10,54 0,92Degradirane povrᘐine 4,15 0,36Vodene povrᘐine 0,97 0,09Brza cesta 13,58 1,19Magistralni put 13,65 1,20Regionalni Put 7,67 0,67Lokalni Put 8,37 0,73័eljezniაke pruge 4,31 0,38Ostalo 0,04 0,00

UKUPNO 1140,43 100,00

Tabela broj 30: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Ⴠeliၰ

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)ჀELIၠ Poljoprivredne povrᘐine 0,00 0,00

ᘀumske povrᘐine 0,00 0,00Graᄐevinsko-stanovanje 815,40 94,14Graᄐevinsko-privreda 27,89 3,22Magistralni put 10,96 1,27Regionalni Put 5,71 0,66Lokalni Put 6,17 0,71

UKUPNO 866,12 100,00

Tabela broj 31: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Doboj Istok

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)DOBOJ ISTOK Poljoprivredne povrᘐine 91,86 7,09

ᘀumske povrᘐine 88,68 6,85Graᄐevinsko-stanovanje 1055,69 81,50Graᄐevinsko-privreda 22,81 1,76Magistralni put 6,07 0,47Regionalni Put 14,70 1,14Lokalni Put 15,28 1,18Ostalo 0,19 0,01

UKUPNO 1295,27 100,00



Tabela broj 32: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Graაanica

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)GRAჀANICA Poljoprivredne povrᘐine 1046,78 39,15

ᘀumske povrᘐine 169,29 6,33Graᄐevinsko-stanovanje 1268,69 47,44Graᄐevinsko-privreda 90,59 3,39Rekreacija 43,18 1,61Magistralni put 14,48 0,55Regionalni Put 18,20 0,84Lokalni Put 22,351 0,84័eljezniაke pruge 0,41 0,02Ostalo 0,09 0,00

UKUPNO 2674,06 100,00

Tabela broj 33: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Gradaაac

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)GRADAჀAC Poljoprivredne povrᘐine 1343,81 25,64

ᘀumske povrᘐine 414,42 7,91Graᄐevinsko-stanovanje 2976,55 56,79Graᄐevinsko-privreda 325,99 6,22Rekreacija 18,93 0,36Vodene povrᘐine 47,11 0,90Magistralni put 54,27 1,04Regionalni Put 10,52 0,20Lokalni Put 46,23 0,88័eljezniაke pruge 2,52 0,05Ostalo 1,20 0,02

UKUPNO 5241,30 100,00

Tabela broj 34: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Kalesija

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)KALESIJA Poljoprivredne povrᘐine 1647,65 48,27

ᘀumske povrᘐine 354,32 10,38Graᄐevinsko-stanovanje 1162,90 34,07Graᄐevinsko-privreda 73,59 2,16Aerodrom 53,57 1,63Brza cesta 47,39 1,39Magistralni put 36,99 1,08Regionalni Put 3,35 0,10Lokalni Put 28,19 0,83័eljezniაke pruge 4,57 0,13Ostalo 0,06 0,00

UKUPNO 3413,12 100,00



Tabela broj 35: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Kladanj

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)KLADANJ Poljoprivredne povrᘐine 222,08 11,77

ᘀumske povrᘐine 89,55 4,75Graᄐevinsko-stanovanje 1427,50 75,64Graᄐevinsko-privreda 93,95 4,98Magistralni put 43,35 2,30RegionalniPut 2,4424 0,13LokalniPut 8,2241 0,44Ostalo 0,13 0,01

UKUPNO 1887,23 100,00

Tabela broj 36: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Lukavac

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)LUKAVAC Poljoprivredne povrᘐine 407,17 7,86

ᘀumske povrᘐine 325,36 6,28Graᄐevinsko-stanovanje 3340,10 64,51Graᄐevinsko-privreda 969,94 18,73Rekreacija 12,01 0,25Degradirane povrᘐine 0,22 0,00Vodene povrᘐine 1,90 0,04Brza cesta 52,04 1,01Magistralni put 21,92 0,42Regionalni Put 7,21 0,14Lokalni Put 31,07 0,60័eljezniაke pruge 7,68 0,15Ostalo 0,77 0,01

UKUPNO 5177,41 100,00

Tabela broj 37: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Sapna

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)SAPNA Poljoprivredne povrᘐine 143,07 11,40

ᘀumske povrᘐine 34,52 2,75Graᄐevinsko-stanovanje 1049,79 83,62Vodene povrᘐine 0,04 0,00Magistralni put 15,66 1,25Regionalni Put 7,15 0,57Lokalni Put 5,02 0,40Ostalo 0,18 0,01

UKUPNO 1255,42 100,00



Tabela broj 38: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Srebrenik

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)SREBRENIK Poljoprivredne povrᘐine 1163,42 40,72

ᘀumske povrᘐine 110,02 3,85Graᄐevinsko-stanovanje 1312,44 45,93Graᄐevinsko-privreda 119,68 4,19Kamenolomi 34,37 1,20Autoput 4,52 0,16Magistralni put 59,91 2,10Regionalni Put 7,52 0,26Lokalni Put 35,12 1,23័eljezniაke pruge 9,48 0,33Ostalo 0,79 0,03

UKUPNO 2857,26 100,00

Tabela broj 39: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Teoაak

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)TEOჀAK Poljoprivredne povrᘐine 102,90 16,45

ᘀumske povrᘐine 3,48 0,56Graᄐevinsko-stanovanje 492,39 78,73Graᄐevinsko-privreda 1,30 0,21Magistralni put 19,07 3,05Regionalni Put 1,53 0,24Lokalni Put 4,70 0,75Ostalo 0,03 0,00

UKUPNO 625,40 100,00

Tabela broj 40: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine Tuzla

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)TUZLA Poljoprivredne povrᘐine 2339,29 28,65

ᘀumske povrᘐine 1886,48 23,11Graᄐevinsko-stanovanje 3006,95 36,83Graᄐevinsko-privreda 404,62 4,96Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 6,00 0,07Rekreacija 215,39 2,64Degradirane povrᘐine 10,73 0,13Vodene povrᘐine 1,01 0,01Posebna namjena 60,59 0,74Autoput 9,92 0,12Brza cesta 23,74 0,29Magistralni put 122,77 1,50Regionalni Put 12,95 0,16Lokalni Put 54,80 0,67័eljezniაke pruge 9,29 0,11Ostalo 0,03 0,00

UKUPNO 8164,57 100,00



Tabela broj 41: Namjene povrᘐina urbanog podruაja opၰine ័ivinice

OPၠINA Namjena P(ha) Struktura(%)័IVINICE Poljoprivredne povrᘐine 686,94 15,30

ᘀumske povrᘐine 234,56 5,23Graᄐevinsko-stanovanje 3311,99 73,79Graᄐevinsko-privreda 58,01 1,29Odlagaliᘐte ᘐljake i jaloviᘐta 14,00 0,31Vodene povrᘐine 0,01 0,00Aerodrom 84,85 1,99Brza cesta 18,32 0,41Magistralni put 46,17 1,03Regionalni Put 11,20 0,25Lokalni Put 15,23 0,34័eljezniაke pruge 7,27 0,16Ostalo 0,12 0,00

UKUPNO 4488,67 100,00

Namjene povrᘐina unutar urbanih podruაja su razliაite po opၰinama, s tim da je u svim opၰinama u strukturi povrᘐina najviᘐi procent graᄐevinskog zemljiᘐta. Poljoprivredno i ᘐumsko zemljiᘐte koje je ostalo u sklopu urbanih podruაja je maksimalno zaᘐtiၰeno, odnosno na raაun ovih povrᘐina nije moguၰe proᘐirenje povrᘐina za graᄐenje. Detaljne granice povrᘐina razliაite namjene u sklopu urbanih podruაja biၰe moguၰe utvrditi kroz obavezne dokumente prostornog ureᄐenja (Prostorne planove opၰina), jer ၰe se tada iste definirati na grafiაkim prilozima u razmjeri 1 : 1000 ili 1:2500.

S obzirom da su povrᘐine graᄐevinskog zemljiᘐta unutar urbanih podruაja najviᘐe zastupljene, interesantan je njihov odnos u odnosu na ukupnu povrᘐinu opၰine, ᘐto je prikazano u sljedeၰoj tabeli.

Tabela broj 42: Pregled povrᘐina graᄐevinskog zemljiᘐta po opၰinama

OpၰinaPovrᘐina graᄐevinskog

zemljiᘐta unutar urbanog podruაja (ha)

Povrᘐina opၰine (ha)

Struktura (%)

Banoviၰi 663 18197 3,6Ⴠeliၰ 843 13599 6,2Doboj Istok 1079 3996 27,0Graაanica 1359 21534 6,3Gradaაac 3303 21901 15,1Kalesija 1236 19800 6,2Kladanj 1521 32843 4,6Lukavac 4310 33832 12,7Sapna 1050 12199 8,6Srebrenik 1432 24772 5,8Teoაak 494 3086 16,0Tuzla 3412 29627 11,5័ivinice 3370 29806 11,3Tuzlanski kanton 24072 265191 9,1



Najveၰi procent graᄐevinskog zemljiᘐta unutar urbanog podruაja imaju male, novoformirane opၰine Doboj Istok i Teoაak, ᘐto ukazuje da se vodilo raაuna o koncentraciji graᄐevinskog zemljiᘐta koliko je to bilo moguၰe u datim uslovima, a sve u cilju zaᘐtite prostora.

Namjena povrᘐina urbanih podruაja prikazana je grafiაki na karti broj 4: Urbana podruაja i graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja - Namjena povrᘐina, kao i na grafiაkom prilogu broj 22: Projekcija prostornog razvoja – Sintezni prikaz koriᘐtenja prostora.

3.3. Graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja

Analiza postojeၰeg stanja izgraᄐenosti na podruაju Kantona je ukazala na postojanje velikog broja manjih povrᘐina sa izgraᄐenim objektima na cijelom podruაju Kantona. Sva ova zemljiᘐta nisu mogla biti obuhvaၰena urbanim podruაjima zbog njihove raᘐtrkanosti i malog broja postojeၰeg i planiranog stanovniᘐtva na ovim prostorima. Meᄐutim, iako je formiranje urbanih podruაja na ovim prostorima neracionalno, postoji potreba da se, u cilju zaᘐtite prostora i usmjeravanja izgradnje, ova graᄐevinska zemljiᘐta zadr០e. Dakle, izvan urbanih podruაja ima izgraᄐenih povrᘐina – graᄐevinskog zemljiᘐta, koja se zadr០avaju u postojeၰim povrᘐinama, ali sa moguၰnoᘐၰu poveၰanja gustine izgraᄐenosti, koja je na ovim prostorima vrlo niska. To je neophodno u cilju racionalnijeg koriᘐtenja raspolo០ivog zemljiᘐta. Broj pojedinaაnih graᄐevinskih povrᘐina po opၰinama je razliაita. Pregled graᄐevinskih zemljiᘐta po opၰinama je sljedeၰi:

• Na podruაju OPၠINE BANOVIၠI utvrᄐeno je u granicama 13 naseljenih mjesta, 80 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Aljkoviၰi…………… 16 graᄐevinskih zemljiᘐta2. Seona…………….. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta3. Lozna…………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Pribitkoviၰi………... 9 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Banoviၰ Selo…….. 9 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Treᘐtenica………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta7. Tuloviၰi……………. 4 graᄐevinska zemljiᘐta8. Grivice…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta9. Repnik…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta10.Podgorje…………... 5 graᄐevinskih zemljiᘐta11.័eljova…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta12.Brezovaაa ……….. 11 graᄐevinskih zemljiᘐta13.Gornji Buაik………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

________________________________80 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE ჀELIၠ utvrᄐeno je u granicama 11 naseljenih mjesta, 18 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Mirosavci..………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. Velino Selo…..…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte



3. Lukavica……………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta4. Miladiၰi …………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte5. Nahvioci……………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte6. ᘀiboᘐnica………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. Buაje……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Visori……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte9. Drijenაa……………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta10.Brezje………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte11.Humci………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte


• Na podruაju OPၠINE DOBOJ ISTOK u granicama 5 naseljenih mjesta, ima jedno utvrᄐeno graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanog podruაja, u naseljenom mjestu Klokotnica.

• Na podruაju OPၠINE GRAჀANICA utvrᄐeno je u granicama 21 naseljenog mjesta, 287 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Lukavica..………….. 23 graᄐevinska zemljiᘐta2. Skipovac Donji…….. 19 graᄐevinskih zemljiᘐta3. Skipovac Gornji……. 14 graᄐevinskih zemljiᘐta4. Prijeko Brdo.……….. 19 graᄐevinskih zemljiᘐta5. D០akule..……………. 20 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Doborovci…………… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta7. Soko………………… 12 graᄐevinskih zemljiᘐta8. ᘀkahovica…………… 6 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Babiၰi……………….. 11 graᄐevinskih zemljiᘐta10.Maleᘐiၰi……………… 23 graᄐevinska zemljiᘐta11.Stjepan Polje……….. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta12.Graაanica…………… 34 graᄐevinska zemljiᘐta13.Piskavica……………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta14.Gornja Lohinja……… 16 graᄐevinskih zemljiᘐta15.Pribava……………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta16.Vranoviၰi……………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta17.Donja Lohinja………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta18.Donja Orahovica…… 9 graᄐevinskih zemljiᘐta19.Gornja Orahovica….. 14 graᄐevinskih zemljiᘐta20.Raᘐljeva…………….. 21 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Miriაina……………… 10 graᄐevinskih zemljiᘐta


• Na podruაju OPၠINE GRADAჀAC u granicama 25 naseljenih mjesta, utvrᄐena su 44 graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:1. Okanoviၰi..………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. Ledenice Donje…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Ledenice Gornje……. 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Sibovac……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte5. Tramoᘐnica Gornja…. 3 graᄐevinska zemljiᘐta



6. Krაevina……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. Bagdale……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Bukva………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta9. Svirac………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte10.Vida I…………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta11.Vida II………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta12.Novaliၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta13.Rajska………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Alibaᘐiၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta15.Kamberi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta16.Avramovina…………... 3 graᄐevinska zemljiᘐta17.Jasenica………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Zelinja Srednja………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta19.Jelovაe Selo…………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte20.Meᄐiᄐa Srednja……… 3 graᄐevinska zemljiᘐta21.Meᄐiᄐa Donja………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte22.Kerep…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte23.Biberovo Polje……….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte24.Po០arike……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta

_____________________________________44 graᄐevinska zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE KALESIJA utvrᄐeno je u granicama 23 naseljena mjesta, 83 graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Seljublje..…………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta2. Hrasno Donje..…….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta3. Hrasno Gornje……… 2 graᄐevinska zemljiᘐta4. Kikaაi………..……… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Lipovice…………….. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Petrovice Gornje…… 3 graᄐevinska zemljiᘐta7. Tojᘐiၰi………….……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta8. Vukovije Gornje……. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte9. Jeginov Lug………… 6 graᄐevinskih zemljiᘐta10.Rainci Donji………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta11.Rainci Gornji……….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta12.Saraაi……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte13.Miljanovci…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Dubnica……………… 8 graᄐevinskih zemljiᘐta15.Zolje…………………. 12 graᄐevinskih zemljiᘐta16.Brezik………………... 4 graᄐevinska zemljiᘐta17.Staro Selo…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Bulatovci……………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte19.Memiၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta20.Zelina………………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta21.Jelovo Brdo…………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte22.Gojაin………………... 4 graᄐevinska zemljiᘐta23.Zukiၰi………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta

______________________________83 graᄐevinska zemljiᘐta



• Na podruაju OPၠINE KLADANJ utvrᄐeno je u granicama 30 , naseljenih mjesta, 62 graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Lupoglavo…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. Crijevაiၰi…………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta3. Matijeviၰi…………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Brgule………………... 2 graᄐevinska zemljiᘐta5. Noၰajeviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta6. Jelaაiၰi………………. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta7. Joᘐje…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Rujiၰi………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta9. Krivajeviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta10.Brloᘐci……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta11.Gojakoviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta12.Olovci………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta13.Brdijelji……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Goletiၰi………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta15.Suljiၰi…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte16.Obrၰevac…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Pauა………………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Vranoviၰi…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte19.Mladovo……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte20.Kladanj………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Gojsaliၰi…………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta22.Pepiၰi………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta23.Prijevor………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta24.Vuაiniၰi………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte25.Kovaაiၰi……………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta26.Velika Kula…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta27.Mala Kula…………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta28.Konjeviၰi……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte29.Turaliၰi………………... 1 graᄐevinsko zemljiᘐte30.Stariၰ………………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

_______________________________ 62 graᄐevinska zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE LUKAVAC utvrᄐeno je u granicama 27 , naseljenih mjesta, 59 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Berkovica …………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta2. Gnojnica…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Kruᘐevica…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte4. Doboᘐnica Gornja…. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte5. Doboᘐnica Donja….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte6. Smoluၰa……………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. ᘀikulje………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta8. Huskiၰi……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte9. Bistarac Gornji…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte10.Bikod០e…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte



11.Modrac……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte12.Puraაiၰ……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte13.Devetak……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte14.Si០je…………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta15.Krtova I………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte16.Krtova II……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Stupari……………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta18.Panjik………………… 8 graᄐevinskih zemljiᘐta19.Tumare……………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta20.Brijesnica Gornja…… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Brijesnica Donja……. 4 graᄐevinska zemljiᘐta22.Orahovica……………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta23.Jaruᘐke Gornje……… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta24.Poljice Gornje……….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta25.Babice……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta26.Turija…………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta27.Milino Selo…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta

_____________________________________59 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE SAPNA utvrᄐeno je u granicama 7 naseljenih mjesta, 17 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Baljkoviၰi …………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta2. Donji zaseok……….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Vitinica……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte4. Kovaაeviၰi………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta5. ᘀarci………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte6. Goduᘐ………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte7. Skakovica…………... 8 graᄐevinskih zemljiᘐta

_______________________________17 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE SREBRENIK utvrᄐeno je u granicama 24 naseljena mjesta, 138 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Hrgovi Gornji..……… 4 graᄐevinska zemljiᘐta2. ᘀpionica Centar..….. 22 graᄐevinska zemljiᘐta3. ᘀpionica Srednja….. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta4. ᘀpionica Donja…….. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Omerbaᘐiၰi…………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta6. Ibriၰi………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta7. Sladna……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte8. Luᘐnica…………….. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Babunoviၰi………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte10.Je០inac…………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta11.ၠehaje……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte12.Srebrenik Donji……. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta



13.Srebrenik Gornji…… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte14.Jasenica……………. 23 graᄐevinska zemljiᘐta

(eksploataciono polje uglja)15.Brezik………………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta

(eksploataciono polje uglja)16.Podoraᘐje………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Lisoviၰi…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Potpeა……………… 12 graᄐevinskih zemljiᘐta19.Kuge……………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta20.Cage……………….. 9 graᄐevinskih zemljiᘐta21.Seona………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta22.Gornji Moranjci…….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta23.Nova Luka………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta24.Faleᘐiၰi……………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta

________________________________________ 138 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE TEOჀAK utvrᄐeno je u granicama 4 naseljena mjesta, 5 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Jasikovac…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta2. Teoაak Centar…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte3. Snje០nica………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte4. Stari Teoაak……….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

_______________________________5 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE TUZLA utvrᄐeno je u granicama 57 naseljenih mjesta, 208 graᄐevinskih zemljiᘐta izvan urbanih podruაja:

1. Dragunja Gornja…… 3 graᄐevinska zemljiᘐta2. Dragunja Donja…….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta3. Marinoviၰi…………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. Obodnica Gornja…… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta5. Obodnica Donja……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta6. Osoje………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta7. Ⴠaniၰi……………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta8. Lipnica Gornja……… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Lipnica Srednja……. 3 graᄐevinska zemljiᘐta10.Lipnica………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta11.Lipnica Donja………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte12.Krtolije………………. 2 graᄐevinska zemljiᘐta13.Hudeა……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta14.Bukinje………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte15.ᘀiၰi…………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta16.Plane………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta17.Mihatoviၰi…………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta18.Rapaაe……………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta



19.Pogorioci……………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta20.Brgule……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte21.Mramor Novi………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta22.Mramor……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta23.Dobrnja……………… 6 graᄐevinskih zemljiᘐta24.Ljepunice……………. 4 graᄐevinska zemljiᘐta25.Tisovac………………. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta26.Snoz…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte27.Rasovac……………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte28.Breᘐke……………….. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta29.Dokanj……………….. 12 graᄐevinskih zemljiᘐta30.Kosci…………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐta31.Svojtina………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta32.Brᄐani………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte33.Grabovica Gornja…… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta34.Grabovica Donja……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta35.Kolovrat……………… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta36.Simin Han…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta37.Gornja Tuzla………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta38.Kovaაica……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta39.Cviljevina…………….. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta40.Kukovina…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte41.Kolimer………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta42.Po០arnica……………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta43.Kovaაevo Selo……… 10 graᄐevinskih zemljiᘐta44.Ⴠakloviၰi Gornji……… 9 graᄐevinskih zemljiᘐta45.Ⴠakloviၰi Donji………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte46.Mileᘐiၰi……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte47.Vrᘐani………………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte48.Par-Selo Gornje…….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta49.Oraᘐje………………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta50.Pasci Donji…………… 5 graᄐevinskih zemljiᘐta51.Pasci Gornji………….. 3 graᄐevinska zemljiᘐta52.Petrovice Donje……… 7 graᄐevinskih zemljiᘐta53.Husino………………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta54.Ljubaაe……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta55.Breze………………….. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta56.ᘀevar………………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta57.Poljana……………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte

____________________________________ 208 graᄐevinskih zemljiᘐta

• Na podruაju OPၠINE ័IVINICE utvrᄐeno je u granicama 26 naseljenih mjesta, 81 graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanih podruაja:

1. Priluk…...…………… 1 graᄐevinsko zemljiᘐte2. ᘀeriၰi……………….. 5 graᄐevinskih zemljiᘐta3. Suha………………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta4. ័ivinice Donje……… 2 graᄐevinska zemljiᘐta



5. ័ivinice Gornje…….. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta6. Spreაa……………… 4 graᄐevinska zemljiᘐta7. Dubrave Gornje……. 2 graᄐevinska zemljiᘐta8. Odoroviၰi..…………. 7 graᄐevinskih zemljiᘐta9. Viᘐၰa Donja………… 3 graᄐevinska zemljiᘐta10.Brnjica………………. 8 graᄐevinskih zemljiᘐta11.Djedina……………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta12.Vrnojeviၰi…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta13.ᄀurᄐevik……………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta14.Kovaაi………………. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte15.Baᘐigovci…………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta16.Lukavica Donja…….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte17.Lukavica Gornja……. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte18.Svojat……………….. 4 graᄐevinska zemljiᘐta19.Zelenika…………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte20.Graაanica………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta21.Tupkoviၰi Donji…….. 6 graᄐevinskih zemljiᘐta22.Tupkoviၰi Gornji……. 3 graᄐevinska zemljiᘐta23.Dunojeviၰi………….. 1 graᄐevinsko zemljiᘐte24.Zukiၰi……………….. 2 graᄐevinska zemljiᘐta25.Krᘐiၰi………………… 2 graᄐevinska zemljiᘐta26.Kuljan………………. 3 graᄐevinska zemljiᘐta

________________________________81 graᄐevinsko zemljiᘐte

Povrᘐina graᄐevinskog zemljiᘐta izvan urbanih podruაja iznosi 15.273ha , ᘐto აini 5,8 % povrᘐine Kantona. Najveၰi broj graᄐevinskih zemljiᘐta, odnosno zemljiᘐta koja nisu obuhvaၰena urbanom podruაjima nalazi se u opၰini Lukavac, 9,9%, dok u opၰini Doboj Istok je samo jedno graᄐevinsko zemljiᘐte izvan urbanog podruაja.

OpၰinaPovrᘐina graᄐevinskog zemljiᘐta izvan urbanog

podruაja (ha)

Povrᘐina opၰine (ha)

Struktura (%)

Banoviၰi 1358 18197 7,5Ⴠeliၰ 1094 13599 8,0Doboj Istok 15 3996 0,4Graაanica 1155 21534 5,4Gradaაac 1270 21901 5,8Kalesija 735 19800 3,7Kladanj 1666 32843 5,1Lukavac 3363 33832 9,9Sapna 465 12199 3,8Srebrenik 870 24772 3,5Teoაak 153 3086 5,0Tuzla 1843 29627 6,2័ivinice 1286 29806 4,3Tuzlanski kanton 15273 265191 5,8



3.4. Urbano-ruralni odnosi

Kao ᘐto se projekcijom razvoja sistema naselja i naseobinske mre០e na nivou Kantona zagovara policentriაna distribucija centara i subcentara u prostoru Kantona, tako i prostorna organizacija na nivou svake opၰine treba da se bazira na principu policentrizma. Koliko god je va០no stimulirati razvoj urbanih centara, toliko je va០no to isto uაiniti i na ruralnim podruაjima.

Tuzlanski kanton je 1991. godine imao 373 naselja, od kojih je 335 ruralnog karaktera i njih je naseljavalo 273.302 stanovnika, odnosno 55% ukupnog stanovniᘐtva Kantona. Broj naselja se zadr០ao i 2001. godine, a ista ၰe ០ivjeti i na kraju planskog perioda 2021. godine. Tada ၰe, ipak, u ruralnim podruაjima i ruralnim naseljima Kantona ០ivjeti oko 200.000 ljudi, odnosno oko 36% ukupnog stanovniᘐtva Tuzlanskog kantona, sto predstavlja izazov i obavezu za kreiranje uslova za podizanje ០ivotnog standarda i obezbjeᄐenje radnog anga០ovanja stanovniᘐtva.

Radi toga je neophodno kroz prostorne planove opၰina i druge razvojne dokumente uspostavljati ravnote០u u razvoju urbanih i ruralnih podruაja i to pitanje treba da ima isti tretman kao i pitanje razvoja urbanih podruაja, jer su to samo dva aspekta istog problema. Resursi koji postoje u ruralnim podruაjima (privatno zemljiᘐte, stanovi, izvjesna infrastruktura i suprastruktura) imaju veliki znaაaj za razvoj, a njih ၰe biti neophodno oplemenjivati, racionalno koristiti i proᘐirivati. Primjena novih tehnologija u proizvodnji zdrave hrane, izgradnja neophodnih infrastrukturnih sistema, razvoj nekih vrsta tercijarnih djelatnosti i, eventualno, preseljavanje nekih industrijskih pogona u blizinu veၰih seoskih aglomeracija, mogu znaაajno unaprijediti ne samo ekonomiju ruralnog sektora, veၰ i podiၰi cjelokupan druᘐtveni milje na viᘐi stupanj.

3.5. Re០imi graᄐenja

U cilju racionalne organizacije prostora, njegovog pravilnog koriᘐtenja i definiranja namjena, odnosno u cilju provoᄐenja osnovnih postavki ovog plana koje ၰe obezbijediti planirano ureᄐenje i zaᘐtitu prostora, za pojedina podruაja utvrᄐuje se obaveza donoᘐenja odreᄐenih dokumenata prostornog ureᄐenja. Naime, da bi se obezbijedilo provoᄐenje Prostornog plana Kantona, neophodno je donoᘐenje niz planova i akata, koji ၰe ga uაiniti ០ivom i aktivnom podlogom za razvoj Kantona, ᘐto je i njegov osnovni zadatak.

Kroz Odluku o provoᄐenju plana utvrᄐuju se uslovi koriᘐtenja i zaᘐtite prostora, te ၰe se na taj naაin obezbijediti realizacija plana. Odlukom o provoᄐenju Plana izmeᄐu ostalog, obuhvaၰeni su:

§ Program mjera prostornog ureᄐenja i aktivnosti na provoᄐenju Prostornog plana,

§ Detaljna uputstva kojima se osigurava usklaᄐivanje prostorno planske dokumentacije.



Programom mjera prostornog ureᄐenja i aktivnosti na provoᄐenju Prostornog plana definiraju se mjere ekonomske politike, mjere zemljiᘐne politike, investiciona i poreska politika, obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureᄐenja prostora, te obaveza izrade Izvjeᘐtaja o stanju u prostoru i novih programa mjera svake dvije godine.

Implementacija plana u znatnoj mjeri zavisi od izrade detaljnijih dokumenata prostornog ureᄐenja. Zbog toga se utvrᄐuje obaveza izrada sljedeၰih dokumenata prostornog ureᄐenja:

§ Za prostore svake opၰine – Prostorni plan opၰine,§ Za podruაja od interesa za Kanton – Prostorni plan posebnog podruაja,

(Zaᘐtiၰeno podruაje "Konjuh", Slivno podruაje jezera Modrac, Grad –region, Tuzla, Lukavac, ័ivinice)

§ Za urbano podruაja – sjediᘐte Kantona –Urbanistiაki plan. S obzirom da se projekcija razvoja u planskom periodu zasniva na formiranju grada –regiona, neophodna je izrada urbanistiაkih planova za urbana podruაja naseljenih mjesta Tuzla, Lukavac i ័ivinice

Prostornim i urbanistiაkim planovima utvrdit ၰe se re០imi graᄐenja u skladu sa Kantonalnim zakonom o prostornom ureᄐenju kao i granice obuhvata detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja. Meᄐutim, naglaᘐava se obaveza izrade Regulacionog plana ili Urbanistiაkog projekta (re០im graᄐenja prvog stepena) za:

§ srediᘐta – centre urbanih podruაja§ ostale dijelove urbanih podruაja, აiji ၰe se obuhvat definirati Prostornim

planovima opၰina i odlukama opၰinskih vijeၰa,§ sve industrijske zone i privredne komplekse, bez obzira da li se nalaze

unutar urbanog podruაja ili izvan istog§ sve sportsko - rekreacione centre,§ sve druᘐtveno - opslu០ne centre,

Posebna pa០nja posveၰena je naseljima – urbanim podruაjima i graᄐevinskim zemljiᘐtima koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja (podzemna i nadzemna eksploatacija) u opၰinama Tuzla, Lukavac, Banoviၰi i ័ivinice, te su za ta naselja propisane posebne smjernice razvoja kao i uslovi graᄐenja kroz Odluku o provoᄐenju plana. Ono ᘐto treba posebno naznaაiti je, da sva urbana podruაja koja se nalaze u granicama eksploatacionih polja trebaju biti izuzeta iz istih i za njih je potrebno uraditi detaljne dokumente prostornog ureᄐenja – regulacione planove, kojima ၰe se utvrditi naაin izgradnje i ureᄐenja navedenih podruაja.

Re០imi graᄐenja prikazani su na grafiაkom prilogu broj 5: Urbana podruაja i

graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja sa re០imima graᄐenja, tako da su definirani sljedeၰi re០imi graᄐenja:

§ Re០im graᄐenja prvog stepena - za sva podruაja gdje se predviᄐa izrada detaljnih dokumenata prostornog ureᄐenja – regulacionog plana, urbanistiაkog projekta

§ Re០im graᄐenja drugog stepena – za podruაja gdje se predviᄐa izrada urbanistiაkog plana



§ Re០im graᄐenja treၰeg stepena – za graᄐevinska zemljiᘐta u sklopu urbanih podruაja gdje se predviᄐa izrada planova parcelacije

§ Re០im graᄐenja აetvrtog stepena – za sva graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanih podruაja.

Potrebno je napomeniti da su urbana podruაja nanesena sa preciznoᘐၰu koja omoguၰava topografska podloga karta u razmjeri 1:25000, a da su obaveze opၰina da kroz izradu Prostornih planova opၰina precizno definiraju granice urbanih podruაja na kartama razmjere 1:1000, odnosno 1:2500, kao i granice obuhvata detaljnih dokumenata prostornog ureᄐena.

4. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIᘀTA

4.1. Kategorizacija poljoprivrednog zemljiᘐta

Odreᄐivanje bonitetnih kategorija zemljiᘐta, vrᘐi se na osnovu morfoloᘐkih hemijskih, fiziაkih i bioloᘐkih svojstava tla, te proizvodnih karakteristika terena. Pod terminom bonitet tla podrazumijeva se relativna ocjena kvaliteta tla i njegova proizvodna sposobnost, აija se vrijednost izra០ava u bodovima od 1 do100.


Izrada: Zavod za urbanizam, Tuzla, juli 2006.god. 76

Tabela broj 43 : Bonitetne kategorije zemljiᘐta na podruაju Tuzlanskog kantona po opၰinama

Opၰina

Povrᘐina poljoprivrednog

zemljiᘐta(ha)Bonitet II(ha) II%

Bonitet III(ha) III%

Bonitet IVa(ha) IVa%

Bonitet IVb(ha) IVb%

Bonitet V(ha) V%

Bonitet VI(ha) VI%

Bonitet VII(ha) VII%

Bonitet VIII(ha) VIII%

Banoviၰi 3895,17 0,00 0,00 182,48 4,68 0,00 0,00 846,57 21,73 727,48 18,68 1495,87 38,40 642,78 16,50 0,00 0,00Ⴠeliၰ 5599,76 71,44 1,28 612,03 10,93 0,00 0,00 1390,58 24,83 2238,43 39,97 1254,65 22,41 24,22 0,43 8,41 0,15Doboj Istok 1753,72 231,36 13,19 361,66 20,62 1,25 0,07 164,38 9,37 573,27 32,69 403,32 23,00 18,48 1,05 0,00 0,00Graაanica 11467,35 1023,56 8,93 917,86 8,00 33,72 0,29 2300,72 20,06 4771,81 41,61 2369,12 20,66 50,56 0,44 0,00 0,00Gradaაac 11492,21 1442,22 12,55 1113,30 9,69 1313,75 11,43 4474,19 38,93 1517,22 13,20 1602,91 13,95 28,61 0,25 0,00 0,00Kalesija 10650,87 733,61 6,89 2649,86 24,88 946,23 8,88 1983,48 18,62 2200,70 20,66 1957,87 18,38 179,12 1,68 0,00 0,00Kladanj 5103,58 0,00 0,00 84,15 1,65 0,00 0,00 0,00 0,00 212,04 4,15 3271,28 64,10 1523,32 29,85 12,80 0,25Lukavac 11115,24 1187,91 10,69 1004,04 9,03 262,28 2,36 2077,63 18,69 2293,35 20,63 3616,99 32,54 620,55 5,58 52,48 0,47Sapna 4163,42 0,00 0,00 83,33 2,00 0,00 0,00 248,07 5,96 1087,59 26,12 2475,34 59,45 269,08 6,46 0,00 0,00Srebrenik 12787,04 808,10 6,32 575,22 4,50 0,00 0,00 4084,04 31,94 4387,76 34,31 2780,85 21,75 151,07 1,18 0,00 0,00Teoაak 1418,78 0,00 0,00 5,52 0,39 0,00 0,00 157,47 11,10 649,46 45,78 552,47 38,94 53,86 3,80 0,00 0,00Tuzla 11359,30 228,00 2,01 524,34 4,62 291,20 2,56 3192,07 28,10 4894,51 43,09 2115,43 18,62 113,75 1,00 0,00 0,00័ivinice 8245,61 559,21 6,78 1282,54 15,55 2193,34 26,60 1499,52 18,19 1131,35 13,72 1066,64 12,94 513,01 6,22 0,00 0,00Tuzlanski kanton 99052,05 6285,41 6,35 9396,31 9,49 5041,78 5,09 22418,72 22,63 26684,97 26,94 24962,75 25,20 4188,42 4,23 73,69 0,07



Iz prethodne tabele je vidljivo da je na podruაju Tuzlanskog kantona najzatupljenija IV bonitetna kategorija sa 27.460,44 ha, odnosno 27,72%, zatim V sa 26.684,97ha, odnosno 26,94% i VI bonitetna kategorija 24.962,75ha odnosno 25,20% koje ukupno obuhvaၰaju 79.108,16 ili 79,86% poljoprivrednog zemljiᘐta Kantona. VIII kategorija zemljiᘐta je zastupljena samo sa oko 73,69 ha odnosno 0,07%.

Udjela kvalitetnog zemljiᘐta koje აine prve tri kategorije (I-III) ima veoma malo svega 15.681,72 ᘐto აini svega 15,80 % ukupnog poljoprivrednog zemljiᘐta Kantona ᘐto ukazuje na potrebu njegovog racionalnog iskoriᘐtavanja uz intenziviranje proizvodnje.

Visok udio IV i V kategorije od 54,12 % pokazuje da je neophodno provoᄐenje agrotehniაkih i hidrotehniაkih ( odvodnjavanje i navodnjavanje) mjera kako bi se poveၰala proizvodna sposobnost ovih zemljiᘐta.

Utvrᄐene bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljiᘐta prema upotrebnoj vrijednosti svrstane su u tri grupe:

§ zemljiᘐta prikladna za kultiviranje (I-IV bonitetne kategorije)§ zemljiᘐta manje prikladna za kultiviranje (V-VI bonitetne kategorije)§ zemljiᘐta ograniაena u upotrebi (VII-VIII bonitetne kategorije)

Imajuၰi u vidu povrᘐine koje su prikladne za kultiviranje u povrᘐini od 69.827,19ha potrebno je na svim opၰinama izvrᘐiti meliorativne zahvate na poboljᘐanju kategorija tla ᘐto stvara ambijent za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Tabela br. 44: Bonitetne kategorije zemljiᘐta svrstane su u tri agrozone:

Opၰina


zemljiᘐta(ha)Agrozona

I (ha)Agrozona

I %Agrozona

II (ha)Agrozona

II %Agrozona

III (ha)Agrozona

III %

Banoviၰi 3895,17 182,48 4,68 3069,91 78,81 642,78 16,50

Ⴠeliၰ 5599,76 683,46 12,21 4883,67 87,21 32,63 0,58

Doboj Istok 1753,72 594,27 33,89 1140,97 65,06 18,48 1,05

Graაanica 11467,35 1975,15 17,22 9441,65 82,34 50,56 0,44

Gradaაac 11492,21 3869,27 33,67 7594,32 66,08 28,61 0,25

Kalesija 10650,87 4329,70 40,65 6142,05 57,67 179,12 1,68

Kladanj 5103,58 84,15 1,65 3483,32 68,25 1536,12 30,10

Lukavac 11115,24 2454,23 22,08 7987,97 71,87 673,03 6,06

Sapna 4163,42 83,33 2,00 3811,00 91,54 269,08 6,46

Srebrenik 12787,04 1383,32 10,82 11252,64 88,00 151,07 1,18

Teoაak 1418,78 5,52 0,39 1359,40 95,81 53,86 3,80

Tuzla 11359,30 1043,54 9,19 10202,01 89,81 113,75 1,00

័ivinice 8245,61 4035,09 48,94 3697,51 44,84 513,01 6,22Tuzlanski kanton 99052,05 20723,51 20,92 74066,44 74,78 4262,10 4,30



§ Agrozona I je zastupljena u ័ivinicama 4.035,09 ha, odnosno 48,94%, Kalesiji 4.329,70 ha odnosno 40,65% i Gradaაcu 3.869,27 ha, odnosno 33,67%. Ova zona najmanje je zastupljena u Kantonu u opၰinama Teoაak 5,52 ha, odnosno 0,39%, Sapni 83,33 ha, odnosno 2,0%, Kladnju 84,15 ha, odnosno 1,65 % i Banoviၰima 182,48 ha, odnosno 4,68%.

§ Agrozona – II zahvata povrᘐinu od 74.066,44 hektara, აine je tipovi tla kao ᘐto su planinske crnice, rendzine, distriაno smeᄐe tlo, eutriაno smeᄐe tlo, smeᄐe tlo na kreაnjaku. Ova tla se karakteriziraju malom dubinom soluma pa su na veၰim nagibima sna០no izlo០ena erozivnim procesima. Uz prethodne nedostatke ote០ano koriᘐtenje mehanizacije აini osnovno ograniაenje na ovim tlima za intenzivniju ratarsku proizvodnju Najviᘐe je zastupljena u opၰinama Tuzla 10.202,01 ha, odnosno 89,81%, Srebrenik 11.202,01 ha, odnosno 89,81%, Graაanica 9.441,65ha, odnosno 82,34%, Lukavac 7.987,97 ha odnosno 71,87%, i Gradaაac 7.594,32 ha odnosno 66,08%. Ova zona najmanje je zastupljena u Kantonu u opၰinama Doboj Istok 1140, 97 ha odnosno 65,06%, Teoაak 1359,40 ha odnosno 95,81% i Banoviၰi 3069,91 ha odnosno 78,81%.

§ Agrozona – III najviᘐe je zastupljena sa planinskom crnicom, distriაno smeᄐim tlom i smeᄐim tlom na kreაnjaku. Najviᘐe je zastupljena u opၰinama Kladanj 1.536,12 ha, odnosno 30,10%, Banoviၰi 642,78 ha odnosno 16,50% i Lukavac 673,03 ha odnosno 6,06%, a najmanje u opၰinama Doboj Istok 18,48 ha odnosno 1,05%, Gradaაac 28,61 ha, odnosno 0,25% i Ⴠeliၰ 32,63ha, odnosno 0,58%.

Analizirajuၰi zastupljenost I, II i III agrozona po opၰinama dolazimo do zakljuაka da je potrebno dosljedno provoditi propise koji ၰe maksimalno ᘐtititi I agrozonu tj. zemljiᘐte od I do IV bonitetne kategorije iz razloga male zastupljenosti I agrozone koja uაestvuje u ukupnoj povrᘐini od 20,92%.

Takoᄐer, na podruაju Tuzlanskog kantona uoაena je ugro០enost kvalitetnog poljoprivrednog zemljiᘐta kao ᘐto je u opၰini Gradaაac podruაje Kerepa, zatim u opၰinama ័ivinice, Srebrenik, Kalesija i Graაanica uz korita rijeka Spreაe i Tinje ᘐto bi takoᄐer trebalo obavezno zaᘐtititi jer se radi uglavnom o I agrozoni zemljiᘐta.

Na podruაju opၰina Teoაak, Sapna, Kladanj i Banoviၰi zastupljenost I agrozone je od 0,39% do 4,64% ᘐto ukazuje da bi i na ovim opၰinama I agrozonu trebalo maksimalno saაuvati.

Imajuၰi u vidu ograniაene povrᘐine kvalitetnog poljoprivrednog zemljiᘐta potrebno je ulo០iti maksimalne napore kako bi se isto oაuvalo posebno na podruაju opၰina ័ivinice, Kalesija, Gradaაac , Lukavac, Graაanica i Doboj Istok.

U ovim opၰinama s obzirom na zastupljenost I agrozone i instalirane prehrambeno-preraᄐivaაke kapacitete trebalo bi organizovati intenzivnu ugovorenu poljoprivrednu proizvodnju ᘐto bi omoguၰilo obezbjeᄐenje sirovine za pomenute preraᄐivaაke kapacitete.

Spreაka dolina je u ovom momentu zbog nereguliranih rijeაnih tokova periodiაno optereၰena visokim nivoom povrᘐinskih voda ᘐto dovodi do აestog plavljenja poljoprivrednih povrᘐina u neposrednoj blizini rijeka: Spreაa, Gostelja, Tinja.



Zbog navedenog potrebno je u narednom periodu izvrᘐiti regulaciju korita navedenih rijeka kako bi se zemljiᘐte iz slabije kategorije prevelo u bolju bonitetnukategoriju zemljiᘐta, i intenzivirala poljoprivredna proizvodnja.

Na podruაju Tuzlanskog kantona je jedan od znaაajnijih ograniაavajuၰih faktora za postizanje velikih prinosa nepovoljna reakcija tla - kisela tla ᘐto ukazuje da je neophodno provoditi kalcifikaciju ovih zemljiᘐta kako bi se poveၰala njihova proizvodna sposobnost a samim tim moguၰnost veၰe proizvodnje po jedinici povrᘐine.

S obzirom da na podruაju Tuzlanskog kantona postoje znatne povrᘐine poljoprivrednog zemljiᘐta koje je nakon zavrᘐetka rata ostalo pod minama, u narednom periodu trebalo bi intenzivirati proces deminiranja ovih zemljiᘐta kako bi se mogla ukljuაiti u poljoprivrednu proizvodnju.

4.2. Obradiva i neobradiva zemljiᘐta po namjeni

Od ukupno 99052,05 ha poljoprivrednog zemljiᘐta na prostoru Tuzlanskog kantona, obradivo zemljiᘐte iznosi 87491,35 ha odnosno 88,33%, od toga 59524,81ha odnosno 68,04% su oraniაne povrᘐine, voၰnjaci zauzimaju 15.860,88 ha odnosno 18,13%, a livade su zastupljene na 12.105,60 ha odnosno 13,83% od ukupno obradivog zemljiᘐta. Paᘐnjaci su od ukupnog poljoprivrednog zemljiᘐta na podruაju Kantona zastupljeni sa 11,67%, odnosno11560,7ha.

Tabela broj 45: Kategorije poljoprivrednog zemljiᘐta po opၰinama Tuzlanskog kantona

Opၰina Oranice Voၰnjaci Livade Obradivo Paᘐnjaci Ukupnoha ha ha ha ha ha

Banoviၰi 2946,492 182,134 29,79 3158,421 736,7518 3895,17Ⴠeliၰ 4240,957 964,4994 41,90 5247,357 352,3998 5599,76Doboj I. 983,8224 282,8007 189,40 1456,024 297,7007 1753,72Graაanica 6990,456 1908,017 1053,18 9951,656 1515,696 11467,35Gradaაac 7864,948 2934,429 281,60 11080,98 411,2237 11492,21Kalesija 7023,885 994,9225 1584,97 9603,773 1047,095 10650,87Kladanj 1011,132 136,495 2777,26 3924,891 1178,693 5103,58Lukavac 5712,738 1424,999 1919,30 9057,036 2058,199 11115,24Sapna 2460,52 971,4999 68,70 3500,72 662,6999 4163,42Srebrenik 9041,339 2260,8 551,00 11853,14 933,8999 12787,04Teoაak 763,0812 513,3008 29,20 1305,582 113,2002 1418,78Tuzla 5513,609 2393,906 2079,74 9987,251 1372,052 11359,30័ivinice 4971,89 893,0756 1499,56 7364,524 881,0847 8245,61Ukupno 59524,87 15860,88 12105,60 87491,35 11560,7 99052,05

U prethodnoj tabeli je dat prikaz obradivog zemljiᘐta po opၰinama (oranice, voၰnjaci i livade), i paᘐnjaci ᘐto predstavlja ukupno poljoprivredno zemljiᘐte po opၰinama .

Iz tabele je vidljivo da oranica ima najviᘐe u opၰini Srebrenik 9041,34 ha, a najmanje u opၰini Teoაak 763,08 ha.

Voၰnjaci su najzastupljeniji u opၰini Gradaაac 2.934,42 ha, a najmanje u opၰini Banoviၰi 182,13ha.

Livade dominiraju u opၰini Kladanj 2.777,26ha, a najmanje ih je u opၰini Teoაak 29,20 ha.



Obradivo zemljiᘐte je zastupljeno najviᘐe u opၰinama Srebrenik 11853,14 ha, Gradaაac 11080,98 ha, Graაanica 9951,65 ha i Tuzla 9987,25 ha a najmanje je zastupljeno u Teoაaku 1.305,58 ha.

Paᘐnjaci su najviᘐe zastupljeni u opၰini Lukavac 2.058,2 ha, a najmanje u opၰini Teoაak 113,2 ha.

Dominiranje pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljiᘐta ujedno je i pokazatelj razvijenosti pojedinih podruაja odnosno u kojim podruაjima se treba intenzivirati i unaprijediti proizvodnja hrane.

Danas se u svijetu uzimaju kao graniაne vrijednosti za poljoprivredne povrᘐine 0,44 ha / stanovniku, a za obradive 0,17 ha / stanovniku.

U odnosu na graniაne vrijednosti, poljoprivredne povrᘐine na podruაju Kantona su daleko ispod navedenog limita i iznose samo 0,20 ha/ stanovnika.

U odnosu na obradive povrᘐine prosjek za Kanton je neᘐto povoljniji i iznosi 0,19 ha/stanovniku.

Sama აinjenica da se na podruაju Tuzlanskog kantona iz godine u godinu odnos raspolo០ivih obradivih i poljoprivrednih povrᘐina po stanovniku kontinuirano smanjuje a da su na tim povrᘐinama i dalje prisutni procesi oᘐteၰenja i uniᘐtenja zemljiᘐta ukazuje na to da su potrebne urgentne mjere da se sprijeაi dalje smanjenje zemljiᘐnih resursa.

Uslijed nekontroliranog oᘐteၰenja zemljiᘐta ( hemijska industrija, eksploatacija sirovina i izgradnja objekata), odnos raspolo០ivih obradivih i poljoprivrednih povrᘐina po stanovniku na podruაju Tuzlanskog kantona svakim danom se sve viᘐe smanjuje. U Tuzlanskom kantonu na svakog stanovnika otpada 0,14ha/stanovniku oranica, ᘐto se smatra dovoljnim za osiguranja hrane, ali ne bi se smjelo iၰi ispod ovog limita.

Na podruაju Tuzlanskog kantona oko 94,10 % poljoprivrednog zemljiᘐta je u privatnom vlasniᘐtvu, dok je 5,90% u dr០avnom vlasniᘐtvu.

Opၰina


zemljiᘐta u dr០avnom

vlasniᘐtvu(ha)


zemljiᘐta u privatnom

vlasniᘐtvu(ha)

Ukupna povrᘐina poljoprivrednog

zemljiᘐta(ha)

Banoviၰi 40,14 3855,03 3895,17Ⴠeliၰ 121,31 5478,45 5599,76Doboj Istok 33,00 1720,73 1753,72Graაanica 85,06 11382,29 11467,35Gradaაac 963,30 10528,90 11492,21Kalesija 2038,43 8612,44 10650,87Kladanj 59,02 5044,56 5103,58Lukavac 544,09 10571,14 11115,24Sapna 2,98 4160,44 4163,42Srebrenik 212,96 12574,08 12787,04Teoაak 39,90 1378,89 1418,78Tuzla 408,60 10950,70 11359,30័ivinice 1343,20 6902,41 8245,61Tuzlanski kanton 5891,99 93160,06 99052,05

Znaაajno je napomenuti da su privatni zemljiᘐni posjedi dosta usitnjeni ᘐto doprinosi niskom nivou produktivnosti posjeda i ograniაenju moguၰnosti



poljoprivrednika da prihvate moderne sisteme upravljanja. Prije rata postojali su programi komasacije i arondacije zemljiᘐta აiji je cilj bio okrupnjavanje zemljiᘐnih posjeda. Na ovaj naაin su i nastali kompleksi dr០avnog poljoprivrednog zemljiᘐta.

Dr០avno poljoprivredno zemljiᘐte prije privatizacije su koristila dr០avna poljoprivredna preduzeၰa i zemljoradniაke zadruge. Najveၰe povrᘐine dr០avnog poljoprivrednog zemljiᘐta su na podruაju opၰina Kalesija, ័ivinice, Lukavac, Srebrenik i Gradaაac. Nakon privatizacije dr០avnih poljoprivrednih preduzeၰa ovo zemljiᘐte je dato u zakup poljoprivrednim proizvoᄐaაima.

Osim usitnjenosti zemljiᘐnih posjeda na podruაju Tuzlanskog kantona je nizak nivo obrade zemljiᘐta ᘐto je rezultat migracije ruralnog stanovniᘐtva u urbane centre i njihovog napuᘐtanja imanja. Za rjeᘐavanje ovog problema trebalo bi viᘐe potsticati tr០iᘐte zemljiᘐtem. Do 1980. godine nije bilo dozvoljeno posjedovanje viᘐe od 10 ha zemlje. Na prodaju zemlje se plaၰao porez od 15% ᘐto je znatno usporilo aktivnost tr០iᘐta.

Tako da je naslijeᄐe a ne prodaja zemlje bio osnovni mehanizam transfera. To ima tendenciju poveၰanja usitnjavanja posjeda zbog zakona i obiაaja o nasljeᄐivanju koji poma០u dalju podjelu zemlje meᄐu korisnicima umjesto podsticanja njenog prenoᘐenja na jednu osobu.

Imajuၰi u vidu navedeno a u cilju boljeg koriᘐtenja poljoprivrednog zemljiᘐta trebalo bi :

• potsticati tr០iᘐte zemljiᘐtem ukidanjem poreza na promet zemljiᘐta,• izmijeniti Zakon o nasljeᄐivanju kako bi se sprijeაilo dalje usitnjavanje

zemljiᘐta,• potsticati programe komasacije zemljiᘐta,• dr០avno poljoprivredno zemljiᘐte dodjeljivati zapa០enim poljoprivrednim • proizvoᄐaაima kako bi uveၰali svoj posjed i dr.• nastojati odr០ati komplekse poljoprivrednog zemljiᘐta na podruაju opၰina

Kalesija, ័ivinice, Gradaაac i Srebrenik

Neobradiva zemljiᘐta su nastala raznim uzrocima oᘐteၰenja zemljiᘐta a to su:1

• oᘐteၰenje uzrokovano povrᘐinskim kopovima • oᘐteၰenja uzrokovana odlaganjem krovinskog materijala • oᘐteၰenja uzrokovana deponovanjem pepela iz TE • deponije komunalnog i industrijskog otpada • izgradnja naselja i industrijskih objekata• izra០ena vodna erozija i kliziᘐta,

Veoma velika oᘐteၰenja poljoprivrednog zemljiᘐta nastala su povrᘐinskim kopovima u rudarstvu. Gubici zemljiᘐta na ovaj naაin smatraju se privremenim ᘐto ukazuje da se rekultivacijom ovih zemljiᘐta tu mo០e ponovo organizovati poljoprivredna odnosno ᘐumarska proizvodnja.

1 Studija "Prirodni izvori i uslovi" I faza, raᄐena kao podloga za "Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2002 - 2020", Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta, Srajevo



Tabela broj 46 : Gubici zemljiᘐta povrᘐinskim kopovima (eksploataciona polja)

Opၰina ha %Banoviၰi 930,89 5,12Lukavac 1459,82 4,32Tuzla 317,54 1,07័ivinice 596,70 2,0Ukupno: 3304,94 1,25

Iz tabele se vidi da je povrᘐinskim kopovima najviᘐe oᘐteၰeno zemljiᘐta na podruაju opၰine Lukavcu 1459,82 ha ili 4,32 % od povrᘐine opၰine, zatim na podruაju opၰine Banoviၰi 930,89 ha odnosno 5,12% od povrᘐine opၰine, ័ivinice 596,70 ha odnosno 2 % od povrᘐine opၰine i Tuzla 317,54 ha odnosno 1,07 % od povrᘐine opၰine.

Kao direktna posljedica radova na povrᘐinskim kopovima je odlaganje jalovine. Ovaj se materijal odla០e na zemljiᘐnim povrᘐinama i na taj naაin se poveၰava privremeno iskljuაenje zemljiᘐta iz poljoprivredne proizvodnje.

Gubici zemljiᘐta odlaganjem krovinskog materijala - vanjsko odlagaliᘐte ("Zapad" povrᘐinskog kopa "Dubrave"),u planskom periodu iznosi 325,27ha.

Na podruაju Kantona nalazi se i Termoelektrana, koja stvara otpad u vidu ᘐljake i pepela აijim odlaganjem na podruაju opၰine Tuzla iz proizvodnje je iskljuაeno oko 95,51 ha zemljiᘐta.

Godiᘐnji gubici tla svakim danom su sve izra០eniji na podruაju Tuzlanskog kantona i to uglavnom najvrednijeg zemljiᘐta, a pri tome gubimo iz vida აinjenicu da je tlo ograniაeni prirodni resurs neobnovljiv kroz viᘐe generacija.

Znaაajan potencijal poljoprivrednog zemljiᘐta bi se mogao dobiti privoᄐenjem kulturi odnosno rekultivacijom oᘐteၰenih poljoprivrednih zemljiᘐta na kojima je onemoguၰena poljoprivredna proizvodnja.

Rekultivacija bi se morala izvoditi u tri faze i to:• tehniაka (punjenje kratera, ravnanje terena i osiguranje odreᄐenog

nagiba),• agrotehniაka (obogaၰivanje humusom i drugim hranljivim elementima), i • bioloᘐka faza (sjetva i sadnja odreᄐenih poljoprivrednih kultura).

Imajuၰi u vidu naprijed navedeno u narednom periodu trebalo bi raditi na rekultivaciji ᘐto veၰih povrᘐina devastiranog poljoprivrednog zemljiᘐta, a u tom cilju potrebno je dosljedno provoditi propise koji reguliᘐu ovu oblast, posebno Zakon o rudarstvu.

Uva០avajuၰi kvalitet poljoprivrednog zemljiᘐta, zastupljenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljiᘐta, specifiაnosti i potrebe pojedinih opၰina na podruაju Tuzlanskog kantona, moguၰe su sljedeၰe strateᘐke orijentacije u poljoprivredi po opၰinama:



Opၰina Banoviၰi

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi zdrave hrane i podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• stoაarstvo (ovაarstvo)• ljekobilje

Opၰina Ⴠeliၰ


• intenzivnu voၰarsku proizvodnju a posebno akcent staviti na jagodiაasto voၰe zbog tradicije u ovoj proizvodnji I instaliranog preraᄐivaაkog kapaciteta,

• organizovati intenzivnu stoაarsku proizvodnju (mlijeko i meso) zbog instaliranog kapaciteta mljekare,

• povrtlarstvo,• pაelarstvo.

Opၰina Doboj Istok

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi zdrave hrane, ureᄐenja i proᘐirivanja poljoprivrednih povrᘐina, podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• intenzivnu ratarsku , povrtlarsku i voၰarsku proizvodnju zbog instaliranog preraᄐivaაkog kapaciteta,

• stoაarstvo

Opၰina Graაanica


• intenzivna povrtlarska i stoაarska proizvodnja • peradarstvo (repro centar )• voၰarstvo (visokostablaᘐice i jagodasto voၰe)

Opၰina Gradaაac


• intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju u svim oblastima zbog instaliranih• preraᄐivaაkih kapaciteta • pაelarstvo



Opၰina Kalesija

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi manjih pogona i podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• intenzivnu ratarsku , povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju (reprocentar za junice),

• voၰarstvo (jagodiაasto voၰe)• ljekobilje

Opၰina Kladanj


• stoაarstvo (ovაarstvo),• voၰarstvo (jagodasto voၰe – malina i jagoda)• pაelarstvo• sakupljanje i proizvodnja ljekobilja,

Opၰina Lukavac


• intenzivnu ratarsku i povrtlarsku proizvodnju• voၰarstvo• stoაarstvo

Opၰina Sapna


• voၰarstvo ( jagodasto voၰe i reprocentar jagodastog voၰa)• instaliranje hladnjaაa za zamrzavanje jagodiაastog voၰa, • stoაarstvo,• skupljanje ljekobilja

Opၰina Srebrenik


• intenzivnu stoაarsku i voၰarsku proizvodnju (rasadniაka proizvodnja visokostablaᘐica)

• povrtlarstvo (zaᘐtiၰeni prostori)



Opၰina Teoაak

U ovoj opၰini potrebno je organizovati poljoprivrednu proizvodnju na bazi manjih pogona i podsticanja seoskog poduzetniᘐtva. Na ovom podruაju potrebno je potencirati:

• proizvodnju i sakupljanje ljekobilja• stoაarstvo (ovაarstvo)• voၰarstvo (jagodasto voၰe – malina i jagoda)

Opၰina Tuzla


• intenzivnu voၰarsku proizvodnju,• stoაarstvo,• pაelarstvo

Opၰina ័ivinice


• intenzivnu ratarsku, povrtlarsku (zaᘐtiၰeni prostor) i stoაarsku proizvodnju• voၰarstvo (jagodasto voၰe)

4.3. Bilansi poljoprivrednog zemljiᘐta po upotrebnoj vrijednosti

Zemljiᘐte je prostorni resurs od kojeg zavisi postojanje i sudbina აovjeაanstva pa se njegova upotreba u svijetu regulira i podreᄐuje zajedniაkim interesima druᘐtva. Unutar tog resursa poljoprivredno zemljiᘐte predstavlja najveၰu dragocjenost pa od tuda i briga da se ono u najveၰoj mjeri saაuva od upotrebe u druge svrhe ili pogotovo trajnih gubitaka.

Na podruაju Federacije BiH, najveၰa koncentracija poljoprivrednog zemljiᘐta koje va០i kao potencijalno najjaაi federacijski buduၰi prostor za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, je prostor Tuzlanskog kantona.

Zaustavljanje trenda gubitaka najkvalitetnijih poljoprivrednih povrᘐina i donoᘐenja plana koriᘐtenja zemljiᘐta, treba da bude jedan od strateᘐkih zadataka Tuzlanskog kantona, a do tada za plan koriᘐtenja poljoprivrednog zemljiᘐta poslu០it ၰe podaci o rasprostranjenosti po pojedinim agrozonama.

Zastupljenost I i II agrozone je posebno izra០ena u slijedeၰim opၰinama: Srebrenik, Lukavac, Kalesija, Gradaაac, Ⴠeliၰ, Doboj Istok i Tuzla.



Razlike meᄐu agrozonama se ogledaju prije svega u proizvodnim sposobnostima zemljiᘐta te potom i u uvjetima proizvodnje i naაinima njihovog proizvodnog koriᘐtenja.

Agrozona I uz tehniაko- tehnoloᘐko ureᄐenje predstavlja potencijal za organizovanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Koriᘐtenje zemljiᘐta u ovoj agrozoni bi se usmjerilo na intenzivno ratarstvo prije svega proizvodnja krmnih kultura za proizvodnju mlijeka, intenzivna proizvodnja povrၰa te proizvodnja industrijskog bilja.

S obzirom na prirodni brdsko bre០uljkasti ambijent ote០ano je koriᘐtenje mehanizacije za intenzivnu ratarsku proizvodnju, tako da je agrozona II namijenjena za poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Na ovim povrᘐinama zemljiᘐta organizovala bi se proizvodnja intenzivnih zasada voၰa visokostablaᘐica i jagodastog voၰa, zatim uzgoj povrၰa i to pogotovu za industrijsku preradu. Takoᄐer u ovoj agrozoni koriᘐtenje zemljiᘐta bi bilo usmjereno i za proizvodnju krme i sijena kako bi se organizovala proizvodnja mlijeka i mesa.

S obzirom da agrozona III obuhvaၰa neᘐto manje od 4 hiljade hektara poljoprivrednog zemljiᘐta i da zauzima planinsko podneblje, struktura proizvodnje ograniაena je na dosta uzak izbor poljoprivrednih kultura. Struktura proizvodnje u ovoj agrozoni namijenjena je paᘐi te proizvodnja sijena i krme, zatim ljekovitog bilja i jagodastog voၰa.

Dakle, iz navedenog se vidi da Kanton raspola០e sa znaაajnim zemljiᘐnim potencijalima აijom se racionalnom upotrebom mogu ostvariti visoki obimi proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Ti obimi proizvodnje su veၰini sluაajeva takvi da mogu აak svojim veၰim dijelom biti raspolo០ivi za ᘐire domaၰe tr០iᘐte i za izvoz. To prije svega va០i za proizvodnju voၰa, povrၰa i ljekovitog bilja.

Reonizacija prostora Tuzlanskog kantona u odnosu na zastupljenost i odnos nadmorskih visina terena i ukupnog poljoprivrednog zemljiᘐta , ukazuje da se I agrozona vezuje uglavnom za ravniაarske i blago zatalasane terene, II agrozona za brdske i rjeᄐe planinske terene, a III agrozona za planinske terene.

Poljoprivredna proizvodnja u Tuzlanskog kantona ima znaაajan trend rasta.Zasijane povrᘐine se u postratnom periodu blago poveၰavaju i prosjeაno su veၰe u odnosu na one na nivou Federacije BiH.

U jesenjoj sjetvi je zasijana je povrᘐina od 6246 ha poljoprivrednog zemljiᘐta. U strukturi sjetvenih povrᘐina ០ita su i dalje najzatupljenija sa 74,59 % (najviᘐe od toga otpada na kukuruz – cca 70 % zasijane povrᘐine), slijedi povrtno bilje sa 16,2 %, a ostatak od 1,2 % zasijanih povrᘐina je zasijano krmnim biljem.

Najviᘐe zasijanih kantonalnih povrᘐina je u Kalesiji (18,9%), Lukavcu (16,8%) i Tuzli (16,6%). Najveၰe povrᘐine pod ០itom imaju: Lukavac, Tuzla, Kalesija i Gradaაac, najviᘐe stoაnog bilja posadi se u Kalesiji i Tuzli, a povrtnog bilja u Gradaაcu, Graაanici i Srebreniku. U Federaciji BiH, Tuzlanski kanton ima najveၰe zasijane povrᘐine kukuruza i krompira.



Tabela broj 47: Zasijana povrᘐina (jesenja sjetva) u 2004.

UkupnoOPၠINA ha Udio u (%) ័ita Povrtno bilje Stoაno bilje

BANOVIၠI 152 2,43 122 16 14ჀELIၠ 343 5,49 250 13 80DOBOJ I. 140 2,24 140 - -GRAჀANICA 704 11,27 455 14 235GRADAჀAC 828 13,26 733 30 65KALESIJA 576 9,22 423 3 150KLADANJ 64 1,02 64 - -LUKAVAC 1423 22,78 1010 298 115SAPNA 287 4,59 270 3 14SREBRENIK 214 3,43 142 13 59TEOჀAK 168 2,69 100 3 65TUZLA 1255 20,09 860 125 270័IVINICE 92 1,47 90 - 2TUZLANSKI KANTON 6246 100,0 4659 518 1069

Izvor: Prema dokumentaciji Federalnog zavoda za statistiku, Sarajevo

Na svakog stanovnika Tuzlanskog kantona otpada cca 0,20 ha oranica i baᘐti (Federalni prosjek odgovara 0,17 ha), ᘐto je na razini internacionalnog minimuma za obezbjeᄐenje hrane.

Po០njevene povrᘐine jarih usjeva su u sna០nom postratnom porastu pogotovu je to evidentno kod kukuruza i povrtnih kultura. Kukuruz kao najva០nija jara kultura zauzima svake godine viᘐe od 60% sjetvenih povrᘐina na podruაju Tuzlanskog kantona.

Tabela broj 48: Po០njevene povrᘐine i ostvareni prinosi glavnih kultura u 2003 i 2004. godini

Ukupan prinos(t)

Prosjeაni prinos (t/ha)

Po០njevena povrᘐina (ha)

2003.

Po០njevena povrᘐina (ha)

2004. 2003. 2004. 2003. 2004.Kukuruz 23.302 22.489 61.308 88.337 2,6 3,9Duhan 611 534 430 477 0,7 0,9Krompir 7.931 7.490 49.845 63.480 6,3 8,5Crni luk 1.054 912 4.478 5.780 4,2 6,3Grah 1.000 783 428 628 0,4 0,8Kupus i kelj

1.463 1.191 11.567 12.642 7,9 10,6

Paradajz 759 723 2.813 3.889 3,7 5,4Paprika 526 521 1.463 2.527 2,8 4,9


U voၰarstvu, ᘐljivama pripada dominantno mjesto (1,6 miliona stabala). U postratnom periodu najveၰi prinos ᘐljive je ostvaren 1998. sa 29.727 t (sa 1,65 mil. stabala), zatim je nastao trend opadanja i broja stabala i prinosa po stablu sve do 2004. godine da bi u 2004. godini doᘐlo do poveၰanja broja stabala ᘐljive a samim tim i prinosa.



Tabela broj 49: Broj rodnih stabala voၰa i prinosi

Broj stabala Ukupan prinos (t)1996. 2002 2003. 2004. 1996. 2002 2003. 2004.

Jabuke 181.715 236.995 441.088 470.793 4.524 3.055 4.819 7.053Kruᘐke 168.530 188.366 280.095 280.440 3.370 1.728 1.968 2.739ᘀljive 1.418.438 1.582.238 1.358.410 1.624.590 17.021 5.712 5.588 17.277Breskve 18.076 21.195 31.460 23.530 144 155 160 177Orasi 52.496 57.358 50.415 48.024 787 450 546 545


Iz prethodnih tabela je vidljivo da su prinosi u biljnoj proizvodnji na podruაjuTuzlanskog kantona relativno niski. Za intenzivniju biljnu proizvodnju potrebno je:

- koriᘐtenje sorti viᘐeg genetskog potencijala,- viᘐi nivo koriᘐtenja ᄐubriva i pesticida,- koriᘐtenje adekvatne mehanizacije,- koriᘐtenje navodnjavanja i dr.

U strukturi postratne proizvodnje stoაarskih proizvoda, primjetan je trend smanjenja proizvodnje mlijeka do 2002. godine tako da je te godine ostvarena proizvodnja najmanje koliაine mlijeka, i to 78 % proizvodnje iz 1998, da bi od 2003. godine proizvodnja mlijeka poაela da se poveၰava te je u 2004. godini proizvodnja mlijeka dostigla skoro nivo proizvodnje iz 1998. godine. Trend proizvodnje ostalih stoაarskih proizvoda je neujednaაen.

Posljednjih godina proizvodnja mesa ima lagani trend porasta. Prosjeაna godiᘐnja proizvodnja mesa u Tuzlanskom kantonu iznosi izmeᄐu 7,5 i 8,5 hiljada tona (neto te០ina), od აega je najviᘐe peradi (65 %) i goveda (31 %). Na svakog stanovnika, Tuzlanskog kantona proizvede cca 15,3 kg mesa.

Tabela broj 50: Proizvodnja stoაarskih proizvoda

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004Mlijeko, - ukupno (000 l)- kravlje (000 l)

81.27680.428

75.64174.770

60.78259.948

64.02463.281

64.00962.969

71.12170.277

80.94880.138

Meso (t) 8.500 7.960 7.750 7.980 8.160 - -Vuna (t) 32 30 26 27 37 56 56Jaja (000 kom) 623.23

266.784 81.228 69.379 78.056 93486 100.93

5Med (t) 149 157 174 153 152 209 237

Izvor: Prema dokumentaciji Federalnog zavoda za statistiku

Tabela broj 51: Brojno stanje stoke u TK

1996. 1998. 1999. 2000.. 2001. 2002. 2003. 2004.Goveda 57079 66146 66188 58557 57289 55841 57.940 58.889Ovce 23839 29188 24829 24877 27385 35407 52.265 52.935Svinje 6154 9731 9400 5988 9112 7081 6.477 5.317Konji ... 5473 4564 4637 1611 1234 2.879 2.794Perad (u hilj. grla)

361 1060 1162 2295 509 544 3.515 2.587

Koze ... 7830 5917 5172 5003 5456 5.829 6.869Koᘐnice pაela 13743 16860 22967 21879 23746 28699 28.719 29.544




Brojno stanje goveda u postratnom periodu sve do 2002. godine imalo je trend smanjenja da bi u zadnje dvije godine brojno stanje goveda imalo trend porasta. Takoᄐer broj ovaca, peradi i koᘐnica pაela zadnjih godina se evidentno poveၰao.

Iz naprijed navedenog je vidljivo da prinosi u svim oblastima poljoprivredne proizvodnje na podruაju Tuzlanskog kantona nisu na zavidnom nivou. S obzirom na raspolo០ive poljoprivredne povrᘐine i zastupljenost agrozone I I II mogla bi se intenzivirati poljoprivredna proizvodnja koja bi u mnogim segmentima zadovoljila potrebe u sirovinama za preraᄐivaაke kapacitete.

U tom cilju potrebno je uvesti intenzivnu i poluintenzivnu poljoprivrednu proizvodnju po opၰinama kako slijedi:

U opၰini Banoviၰi zbog konfiguracije terena i veၰe zastupljenosti II agrozone – trebalo bi uvesti poluintenzivnu proizvodnju: stoაarstvo, sakupljanje ljekobilja.

U opၰini Ⴠeliၰ je djelomiაno zastupljena I agrozona i izra០enije II agrozona te bi trebalo uvesti intenzivnu: voၰarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: povrtlarstvo, pაelarstvo.

U opၰini Doboj Istok zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu: ratarsku, povrtlarsku, voၰarsku proizvodnju i preraᄐivaაke kapacitete, poluintenzivnu: stoაarstvo.

U opၰini Graაanica zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu: povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: peradarstvo, voၰarstvo .

U opၰini Gradaაac zbog velike zastupljenosti I i II agrozone, povoljnih klimatskih uslova i konfiguracije terena uvesti intenzivnu proizvodnju u svim oblastima.

U opၰini Kalesija zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu:ratarsku, povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: voၰarstvo, sakupljanje ljekobilja..

U opၰini Kladanj zbog velike zastupljenosti II I III agrozone i klimatskih uslova uvesti poluintenzivnu proizvodnju: sakupljanje ljekobilja, stoაarstvo, voၰarstvo, pაelarstvo.

U opၰini Lukavac zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu:ratarsku i povrtlarsku proizvodnju, poluintenzivnu: voၰarstvo, stoაarstvo.

U opၰini Sapna zbog velike zastupljenosti II agrozone uvesti poluintenzivnu proizvodnju: jagodastog voၰa (malina), stoაarstvo, sakupljanje ljekobilja, izgradnja hladnjaაe.

U opၰini Srebrenik zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu: voၰarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: povrtlarstvo.



U opၰini Teoაak zbog velike zastupljenosti II I III agrozone i klimatskih uslova uvesti poluintenzivnu proizvodnju: sakupljanje ljekobilja, voၰarstvo, stoაarstvo.

U opၰini Tuzla je djelomiაno zastupljena I agrozona i izra០enije II agrozona te bi trebalo uvesti intenzivnu proizvodnju voၰa, poluintenzivnu: stoაarstvo, pაelarstvo.

U opၰini ័ivinice zbog velike zastupljenosti I i II agrozone uvesti intenzivnu:ratarsku, povrtlarsku i stoაarsku proizvodnju, poluintenzivnu: voၰarstvo.

5. ᘀUME I ᘀUMSKA ZEMLJIᘀTA

5.1. Kategorizacija ᘐumskog zemljiᘐta

Na podruაju Tuzlanskog kantona utvrᄐuju se slijedeၰe kategorije ᘐumskog zemljiᘐta:

1. Osnovne kategorije :- visoke ᘐume,- izdanaაke ᘐume,- ostale ᘐumske povrᘐine.

2. U០e kategorije:- visoke ᘐume bukve,- mjeᘐovite ᘐume bukve i jele, mjeᘐovite ᘐume bukve i jele sa smrაom i

აiste ᘐume jele i smrაe- borove ᘐume,- visoke ᘐume hrasta kitnjaka,- ᘐumske kulture,- izdanaაke ᘐume,- goleti ispod gornje granice privredne ᘐume,- neproduktivne ᘐume,- uzurpacije.

5.2. Bilansi ᘐumskog zemljiᘐta

Tabela broj 52: ᘀumske povrᘐine (ha) kojima gazduje d. d. ᘀume T. K.

Opၰina Visoke ᘐume Izdan. ᘐume Ostale ᘐumske povrᘐine

Svega

Kladanj 23.842 419 1.210 25.471័ivinice 7.676 1.791 187 9.654Banoviၰi 6.231 457 387 7.075Lukavac 4.035 681 481 5.197Tuzla 1.608 1.308 15 2.931Graაanica 114 884 86 1.084Srebrenik 3.076 653 124 3.853Ⴠeliၰ 2.689 2.019 74 4.782Kalesija 2.192 2.407 514 5.113Sapna 3.213 1.409 52 4.674Teoაak 32 288 - 320UKUPNO 54.708 12.316 3.130 70.154



Tabela broj 53: ᘀumske povrᘐine (ha) u privatnom vlasniᘐtvu

Opၰina Visoke ᘐume Izdan. ᘐume Ostale ᘐumske povrᘐine

Svega

Kladanj 748,12 383,26 96,87 1.228,25័ivinice 554,59 1.802,51 36 2.393,10Banoviၰi 2310,49 498,01 70,1 2.878,60Lukavac 3.087,00 2.783,00 1417 7.287,00Tuzla 1.890,32 6.455,00 645 8.990,32Graაanica 1.420,00 3.376,00 126 4.922,00Srebrenik 391,68 4.129,71 719,78 5.241,17Ⴠeliၰ 246,8 861,5 61,7 1.170,00Kalesija 746 1.700,00 150 2.596,00Sapna 1.106,00 474,47 175 1.755,47Teoაak 100,00 366,00 100,85 566,85Gradaაac 153,8 5.375,00 14 5.542,80Doboj Istok 265,94 899 6 1.170,94UKUPNO 13.020,74 29.103,46 3.629,05 45.753,25

Tabela broj 54: ᘀumske povrᘐine po u០im kategorijama kojima gazduje d.d. ᘀume T.K. (Podaci d.d. ᘀume T.K. Kladanj)

U០a kategorijaᘀGPKonjuh (ha)

ᘀGPSpreაko (ha)

ᘀGPMajeviაko(ha)

ᘀGPVlasniაko(ha)

D.Dᘀume

TK(ha).Visoke ᘐume

Bukve5.518 6.053 6.159 2.923 20.653

Mjeᘐ. ᘐume bukve i jele, mjeᘐ. ᘐume

bukve i jele sa smrაom i აiste

ᘐume jele i smrაe

12.352 5.018 257 522 18.149

Borove ᘐume 1.941 5.405 - - 7.350Visoke ᘐume

hrasta kitnjaka1323 1.902 155 229 3.609

Ukupno visoke ᘐume

21.134 18.382 6.571 3.674 49.761

ᘀumske kulture 777 1.274 734 272 3.057Izdanaაke ᘐume 1.149,3 7.518,0 3.662 605 12.934,3

Goleti ispod gornje granice

privredne ᘐume275 2.986 203 255 3.719

Neproduktivne povrᘐine

821 187 - - 1.008

Sveukupno nesporno zemljiᘐte

24.127 30.159 11.078 4.790 70.154

Uzurpacije 181 6.340 1.027 181 7.679



Tabela broj 55: ᘀumske povrᘐine Tuzlanskog kantona

OpၰinaPovrᘐina

opၰine(ha)

Povrᘐina ᘐumskog

zemljiᘐta(ha) Struktura %Banoviၰi 18196,82 9953,60 54,70Ⴠeliၰ 13599,47 5952,94 43,77Doboj Istok 3995,62 1101,91 27,58Graაanica 21533,98 7221,35 33,53Gradacac 21901,26 5542,80 25,31Kalesija 19799,98 6586,05 33,26Kladanj 32842,72 24338,96 74,11Lukavac 33831,53 12484,61 36,90Sapna 12199,10 6429,47 52,70Srebrenik 24772,02 9272,11 37,43Teoაak 3085,54 886,85 28,74Tuzla 29627,38 11921,32 40,24័ivinice 29805,70 14215,28 47,69Tuzlanski kanton 265191,12 115907,25 43,71

Ukupna povrᘐina pod ᘐumom je 115.907,25 ha, od toga na dr០avne - javne ᘐume otpada 70.154,00 ha., odnosno 60,53%.

Ukupna zaliha drvne mase u dr០avnim ᘐumama je 3.752.041 kubnih metara აetinara, 8.227.858 kubnih metara liᘐၰara, a prosjeაni godiᘐnji obim sjeაa iznosi 66.649 kubnih metara აetinara, te 198.843 kubna metra liᘐၰara.

Ukupna povrᘐina privatnih ᘐuma iznosi 45.753,25 ha, goleti i neproduktivne povrᘐine zauzimaju 1.869ha. Zaliha drvne mase u privatnim ᘐumama iznosi 5.566.070 kubnih metara, prosjeაni godiᘐnji prirast je 114.357 kubnih metara, a prosjeაni godiᘐnji obim sjeაa je 104.187 kubnih metara. (Podaci Ministarstva poljoprivrede, ᘐumarstva i vodoprivrede T.K.)

5.3. ᘀumsko gospodarska podruაja

ᘀumske povrᘐine Tuzlanskog kantona prostorno su podijeljene u smislu zakona o ᘐumama na ᘐumsko gospodarska podruაja (ᘀGP), a ᘀGP na gospodarske jedinice (GJ). Postoje აetiri ᘀGP i to:

• Konjuh, sa GJ Gornja Drinjaაa, Srednja Drinjaაa i Gostelja• Spreაko, sa GJ Oskova, Rudenik-Svatovac, Turija, ᘀemunica, Majevica-

Jala, Gornja Spreაa, Mala Spreაa.;• Majeviაko, sa GJ Maoაa, Majevica-Jablaniაka rijeka, Tinja-Bistrica, Janja-

Tavna;• Vlaseniაko, sa GJ Donja Drinjaაa i Sapna-Lokanjska Rijeka.

5.4. Zaᘐtitne ᘐume, zaᘐtiၰene ᘐume i ᘐumski rezervati

Na podruაju Tuzlanskog kantona do sada nije stavljena pod zakonsku zaᘐtitu niti jedna ᘐumska povrᘐina.



Kao zaᘐtiၰene ᘐume i ᘐumski rezervati predla០u se dijelovi planine Konjuh (postupak u toku), te ju០ne padine Majevice.

Nakon donoᘐenja vodoprivredne osnove T.K. evidentirat ၰe se i na terenu obilje០iti zaᘐtitne ᘐume u cilju vodozaᘐtite funkcije, a na osnovu zakona o vodama i zakona o ᘐumama.

Ovim Planom odreᄐuju se tri vodozaᘐtite zone za sva znaაajna izvoriᘐta pitke vode. U prvoj zoni se nalaze izvoriᘐta ili su vrlo blizu unutar slivnog podruაja izvoriᘐta. U ovoj zoni neၰe se provoditi uopၰe nikakve sjeაe niti bilo koji drugi zahvati. Druga zona saაinjava pojas oko zone jedan i predstavlja slivno podruაje izvoriᘐta. U njoj su dozvoljene sjeაe slabijeg intenziteta, svega 15 % od drvne zalihe, ᘐto se svodi samo na sanitarne i higijenske sjeაe. Treၰa vodozaᘐtitna zona se naslanja na drugu zonu i ona se prostire na rubnim dijelovima sliva izvoriᘐta. U ovoj zoni nema ograniაenja obima sjeაa, nego samo ograniაenje upotrebe mehanizacije (tehnoloᘐka ograniაenja).

5.5. Podruაja predviᄐena za poᘐumljavanje i podizanje kvaliteta

Ova podruაja se odreᄐuju na ᘐumskim povrᘐinama grupe gazdinskih klasa i to :

• ᘀibljaci podesni za poᘐumljavanje na staniᘐtu bukve, staniᘐtu hrastovih ᘐuma i staniᘐtu bukve i jele sa smrაom (sve na razliაitim zemljiᘐtima)

• ᘀumske goleti podesne za poᘐumljavanje na staniᘐtu ᘐuma bukve, hrastovih ᘐuma, ᘐuma bukve i jele sa smrაom i na staniᘐtu borovih ᘐuma (sve na razliაitim zemljiᘐtima).

Ovo poᘐumljavanje se izvodi na temelju Plana poᘐumljavanja u okviru proᘐirene reprodukcije ᘐuma.

5.6. Koriᘐtenje ᘐume i ᘐumskog zemljiᘐta

Za koriᘐtenje ᘐuma i ᘐumskog zemljiᘐta odreᄐuju se opၰi i tehniაki ciljevi gospodarenja ᘐumama.Opၰi ciljevi:

- formiranje strukture ᘐuma u one iz kojih ၰe se moၰi dobivati ujednaაeni prinosi po koliაini i kvalitetu,

- ostvarivanje ᘐto veၰeg prinosa ᘐuma u skladu sa potrebama tr០iᘐta,- oაuvanje i jaაanje opၰekorisnih funkcija ᘐume (socijalna funkcija),

oაuvanje biodiverziteta , te brojnosti i stabilnosti ekosistema,- primjena suvremenih metoda gospodarenja u svim ᘐumarskim

aktivnostima,- ostvarivanje ᘐto povoljnije profitne funkcije.

Tehniაki ciljevi- odabiranje vrsta drveၰa kreၰe se u smjeru domaၰih autohtonih vrsta, radi

proizvodne potrajnosti, socijalne funkcije ᘐume i oაuvanja biodiverziteta,- Sistemi gospodarenja ᘐumama Tuzlanskog Kantona:

1. prijeborne sjeაe,2. skupinasto-prijeborne sjeაe,3. skupinaste sjeაe.

Sistemi golih sjeაa neၰe se koristiti bez obzira na uvjete sastojina i ᘐumskih povrᘐina.



Ostali tehniაki ciljevi (produkcioni period, optimalna strukture zaliha) utvrᄐuju se razliაito u zavisnosti od vrste drveၰa, sastojine, gazdinske klase i dr. i predmet su struაne analize i nauაne elaboracije.

6. VODE I VODNE POVRᘀINE

6.1. Bilans voda

Pod bilansom voda, u smislu Zakona o vodama, treba smatrati odnos izmeᄐu raspolo០ivih koliაina voda, s jedne strane, i potrebnih koliაina voda odreᄐenog kvaliteta, s druge strane, u odreᄐenom vremenskom periodu u odnosu na posmatrano podruაje. U konkretnom sluაaju radi se o bilansu voda kvaliteta pitke vode, namijenjene za potrebe stanovniᘐtva i privrede, na podruაju Tuzlanskog kantona.

6.1.1. Potrebe za vodom stanovniᘐtva i privrede

Planske potrebe za vodom obraᄐene su u ''Dugoroაnom programu snabdijevanja pitkom vodom stanovniᘐtva i privrede na vodnom podruაju slivova rijeke Save u Federaciji BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou – Tuzlanski kanton''.2

Za proraაun planskih potreba za vodom krenulo se od demografskog razvoje stanovnika, kao i promjene broja stanovnika za planski period do 2025. godine. Dosljednosti radi, u narednoj tabeli biၰe prikazana projekcija razvoja stanovniᘐtva do 2025. godine analizirana u navedenom Dugoroაnom programu, kao i ona analizirana u studiji ''Sistem naselja'', raᄐenoj kao podloga za izradu Prostornog planu za podruაje Tuzlanskog kantona - I faza.

Tabela broj 56: Prikaz promjene broja stanovnika u planskom periodu za Tuzlanski kantona po opၰinama

DUGOROჀNI PROGRAM PROSTORNI PLAN TKRednibroj OPၠINA

2005.god 2015.god 2025.god 2005.god 2015.god 2025.god1. BANOVIၠI 28.044 31.011 34.747 26.364 27.256 30.7502. ჀELIၠ 14.145 16.296 18.260 15.626 15.690 15.7203. DOBOJ ISTOK 8.417 9.631 10.792 10.043 12.879 14.4594. GRAჀANICA 35.570 39.333 44.072 52.434 54.568 56.8165. GRADAჀAC 46.739 51.684 57.912 47.325 49.243 50.2426. KALESIJA 35.057 41376 46.362 35.086 36.331 38.9847. KLADANJ 17.657 19.526 21.879 15.692 16131 16.3858. LUKAVAC 54.664 63.251 70.870 51.775 53.527 59.6829. SAPNA 9.788 12.875 14.426 14.315 14.749 14.77010. SREBRENIK 48.941 54.119 60.640 40.117 41.550 43.41311. TEOჀAK 5.602 6.615 7.412 7.017 7.376 8.06812. TUZLA 126.482 145.268 161.360 132.025 135.070 138.27313. ័IVINICE 58.164 64.318 72.068 53.031 55.741 58.056

UKUPNO: 489.270 519.903 540.280 500.850 520.111 545.518

2 Studija ''Vodoprivreda'' I faza, raᄐena kao podloga za izradu ''Prostornog plana za podruაje Tuzlanskog kantona 2001. – 2021. godina'', Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta u Sarajevu.



Poredeၰi rezultate analiza provedenih u okviru navedenih dokumenata, mo០e se konstatovati da su kumulativne sume, odnosno procijenjeni ukupan broj stanovnika za svih 13 opၰina Tuzlanskog kantona gotovo identiაne, za pojedine pragove planiranja (razlika oko 1%), dok su evidentna odreᄐena odstupanja kod pojedinih opၰina. Obzirom da je procijenjeni broj stanovnika samo jedan od parametara koriᘐtenih za procjenu potreba za vodom stanovniᘐtva u pojedinim planskim periodima, te da bi procijenjene potrebe za vodom trebale sadr០avati i odreᄐeni procent za planirane gubitke na dovodnim cjevovodima i gubitke postrojenja za pripremu pitke vode, opredjeljenje obraᄐivaაa sektorske studije ''Vodoprivreda – I faza'' da procijenjene potrebe za vodom preuzme iz navedenogDugoroაnog programa, opravdano je.

Pored toga, treba imati uvidu i აinjenicu da su u toku aktivnosti na pripremi vodoprivredne osnove za slivove rijeka Krivaja i Spreაa, koje predstavljaju osnovnevodoprivredne akte jednog sliva, te da ၰe u okviru istih, potrebe za vodom stanovniᘐtva i privrede biti ponovo, veoma detaljno razmatrane.

Kao ᘐto je reაeno, pored demografskih podloga, za proraაun sadaᘐnjih i planskih potreba za vodom koriᘐteni su i slijedeၰi parametri: specifiაna potroᘐnja vode, koeficijent dnevne neravnomjernosti, planirani procenti obuhvata stanovniᘐtva vodovodnim sistemima:

Specifiაna potroᘐnja vode

Struktura specifiაne potroᘐnje:

Potroᘐnja u domaၰinstvima;

• Potroᘐnja industrije, prikljuაene na gradsku vodovodnu mre០u, a koja u svom tehnoloᘐkom postupku koristi vodu kvaliteta vode za piၰe. Potrebe za vodom za zalijevanje baᘐta, okuၰnica i individualni uzgoj stoke, takoᄐer je sadr០ano u ovoj stavci strukture specifiაne potroᘐnje;

• Institucionalna potroᘐnja, odnosi se na: zdravstvene ustanove, ᘐkole, obdaniᘐta, kasarne i razne upravne i dr០avne ustanove;

• Neoprihodovana potroᘐnja, to su ustvari gubici vode, koji u naᘐim vodovodima აine znaაajnu stavku.

Tabela broj 57: Vrijednosti specifiაne potroᘐnje vode po kategorijama naselja u planskom periodu q (l/st./dan)

Kategorija naselja / godina 2000 2010 2020 2030Regionalni centar -Tuzla 310 330 340 360Opၰinski centri 290 300 320 330Ostala naselja 250 260 280 300



Koeficijenti dnevne neravnomjernosti

Tabela broj 58: Vrijednosti koeficijenata dnevne neravnomjernosti po kategorijama naselja u planskom periodu K dn

Kategorija naselja / K dn 2000 2010 2020 2030Regionalni centar - Tuzla 1,40 1,40 1,35 1,35Opၰinski centri 1,50 1,50 1,40 1,40Ostala naselja 1,60 1,60 1,50 1,50

Planirani procent obuhvata stanovniᘐtva vodovodnim sistemima

Osnove svih planskih elemenata navedenog Dugoroაnog programa su opၰinski centri. Pod pojmom ''ostala'' naselja, podrazumijevaju se uglavnom prigradske urbane sredine. Pri razmatranju broja stanovniᘐtva koji ၰe biti obuhvaၰeno vodovodnim sistemima koji se planiraju, takoᄐer je napravljena podjela na stanovniᘐtvo opၰinskih centara i na stanovniᘐtvo ostalih naselja, za koja se na osnovu njihove veliაine i polo០aja planira da ၰe biti povezani sa vodovodima, bilo preko distributivne mre០e, kao prigradska, bilo preko objekata za transport vode, kao usputna naselja.

Tabela 59: Vrijednosti planiranih procenata obuhvata stanovniᘐtva vodovodnim sistemima, u slivu rijeke Save, po kategorijama naselja u planskom periodu

Kategorija naselja / procent obuhvata 2000 2010 2020 2030Opၰinski centri 97% 100% 100% 100%Ostala naselja 60% 60% 65% 65%

Na osnovu gore navedenih planskih elemenata, izvrᘐen je proraაun sadaᘐnjih i perspektivno potrebnih koliაina vode, iskazanih kao maksimalna dnevna potroᘐnja po pojedinim opၰinama Tuzlanskog kantona za planski period 2005. – 2025. godina.

Tabela broj 60: Prikaz potreba za vodom opၰina Tuzlanskog kantona za planski period 2005. – 2025. godina

POTREBE ZA VODOM Q maxdn (m3 / sek)

2005. godina 2015. godina 2025. godinaRednibroj OPၠINA

m3/dan l/sek m3/dan l/sek m3//dan l/sek1. BANOVIၠI 9.245 107 10.714 124 12.528 1452. ჀELIၠ 2.160 25 2.938 34 3.802 443. DOBOJ ISTOK 2.074 24 2.506 29 3.024 354. GRAჀANICA 13.824 160 16.330 189 19.526 2265. GRADAჀAC 12.442 144 14.602 169 17.798 2066. KALESIJA 9.418 109 11.405 132 13.306 1547. KLADANJ 4.320 50 5.270 61 6.394 748. LUKAVAC 15.725 182 19.267 223 22.896 2659. SAPNA 1.901 22 2.074 24 2.246 26

10. SREBRENIK 10.886 126 13.306 154 16.502 19111. TEOჀAK 1.210 14 1.296 15 1382 1612. TUZLA 66.182 766 76.723 888 89.510 1.03613. ័IVINICE 17.798 206 20.736 240 24365 282

SVEUKUPNO: 167.184 1.935 197.165 2.282 233.280 2.700



Kao prvi korak ka definiranju deficita u vodi odreᄐenog podruაja predstavlja analiza optimalne izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta, koja se koriste za snabdijevanje vodom stanovniᘐtva tog podruაja i obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom privrednih kapaciteta, koji u svojim proizvodnom procesima koriste vodu kvaliteta vode za piၰe, a prikljuაeni su na vodovodnu mre០u.

Pregled izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta vode za piၰe na podruაju Tuzlanskog kantona dat je u Tabeli 61.

Obzirom da su neka izvoriᘐta izrazito promjenjivog kapaciteta, zavisno od hidroloᘐkog minimuma i maksimuma (napr. Stupari, Toplica i dr.), a neka nisu optimalno iskoriᘐtena iz razliაitih razloga (Spreაko polje, Doma០iၰ, Okanoviၰi i dr.), kod procjene nedostajuၰih koliაina ၰe se uzeti u obzir minimalni kapaciteti. Pri tome se podrazumjeva da ၰe se ova izvoriᘐta veၰ u prvom planskom periodu (2005. –2015.) optimizirati, te se sa njima raაuna kao raspolo០ivim u punom kapacitetu na kraju planskog perioda.

Tabela broj 61: Pregled izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta vode za piၰe na podruაju Tuzlanskog kantona, sa moguၰnostima poveၰanja

Redni broj

Naziv izvoriᘐta-grupa izvora

(bunara)

Raspolo០ivikapacitetQ (l/sek)

Moguၰnostpoveၰanja za (l/sek)

Lokacija izvoriᘐta (Opၰina)

Obuhvat vodosnabdijevanja

(Opၰina1. Studeᘐnica i

Krabaᘐnica60 - Banoviၰi Banoviၰi

2. Stupari * 200 - 300 - Kladanj Tuzla i ័ivinice3. Spreაko polje * 150 - 200 - ័ivinice Tuzla i ័ivinice4. Toplice 150 - 200 - ័ivinice Tuzla, ័ivinice i

Lukavac5. Vlahulje 40 - Srebrenik Srebrenik6. Stariაka rijeka i Gluha

Bukovica20 - Kladanj Kladanj

7. Okanoviၰi * 120 50 Gradaაac Gradaაac8. Doma០iၰ * 10 100 Gradaაac Vitanoviၰi, Gradaაac9. Vrelo - Mionica 25 - 40 Gradaაac D. i G. Mionica10. Sklop I i II, Soljanuᘐa,

Soko Iliᄐa, Soko Vrelo i ᘀkahovica

66-

Graაanica Graაanica

11. MSPBF - bunar 15 - Graაanica Stjepan polje12. 4 bunara u V. i M.

Brijesnici i Klokotnici40 - Doboj Istok Doboj Istok

13. Kruᘐik 35 - Kalesija Kalesija14. Akumulacija

Snije០nica35 - Teoაak Teoაak

15. KHK Lukavac i bunari Spreაa

90 - Lukavac Lukavac

16. Frigos, Tukovi, Ratkoviၰi *

20 50 Ⴠeliၰ Ⴠeliၰ, Ratkovi, Brnjik

17 Bunari, Sapna 15 10 Sapna SapnaUKUPNO: 1.096 210



(*) Obrazlo០enje moguၰnosti poveၰanja kapaciteta postojeၰih izvoriᘐta i ukljuაenja novih izvoriᘐta:

(2) Izvoriᘐte Stupari: Optimizacija – poveၰanje minimuma(3) Izvoriᘐte Spreაko polje: Dogradnja novim zahvatnim objektima (bunarima) (7) Izvoriᘐte Okanoviၰi: Dogradnja novim zahvatnim objektima (bunarima)(8) Izvoriᘐte Doma០iၰ: Novi zahvatni objekti, sa optimizacijom postojeၰih(16) Opၰina Ⴠeliၰ: Nova izvoriᘐta (Brnjik II i Brana Vra០iၰi)

Na osnovu sraაunatih potreba za vodom u 2005. godini i potreba u planskomperiodu – 2025. godina, te izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta, u Tabeli 62. prikazan je deficit u vodi svake opၰine pojedinaაno, za navedene pragove planiranja.

Zbog prostornog razmjeᘐtaja vodnih resursa, za podruაje ᘐest opၰina Tuzlanske regije (Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Banoviၰi, Kalesija, i Srebrenik), veၰ sedamdesetih godina proᘐlog stoljeၰa poაelo se razmiᘐljati o zajedniაkom –regionalnom pristupu rjeᘐavanja ove problematike. Nakon izrade odgovarajuၰe dokumentacije, polovinom osamdesetih godina, zajedniაki je prihvaၰeno da se perspektivne potrebe za vodom, kako stanovniᘐtva tako i privrednih kapaciteta, obezbijedi prevoᄐenjem voda rijeke Krivaje u sliv rijeke Oskove.

Tabela 62: Pregled potrebnih i raspolo០ivih koliაina vode po opၰinama za 2005. i 2025. godinu – deficit vode

2005. GODINA 2025. GODINAPotrebne koliაine

Raspolo០ive koliაine

Deficit Potrebne koliაine

Raspolo០ive koliაine

DeficitRednibroj

OPၠINA

(l/sek) (l/sek) (l/sek) (l/sek) (l/sek) (l/sek)1. Banoviၰi 107 60 47 145 60 852. Ⴠeliၰ 25 20 5 44 20 + 50 -3. Doboj Istok 24 40 - 35 40 + 25 -4. Graაanica 160 66 + 15 79 226 66 + 15 1455. Gradaაac 144 120 + 10 14 206 130 + 50 266. Kalesija 109 35 74 154 35 1197. Kladanj 50 20 30 74 20 548. Lukavac 182 95 87 265 150 + 100 159. Sapna 22 15 7 26 25 -10. Srebrenik 126 40 86 191 40 15111. Teoაak 14 35 - 16 35 -12. Tuzla 766 450 316 1036 600+300+100 3613. ័ivinice 206 50 + 20 136 282 70 + 100 112

UKUPNO: 1.935 1.091 844 2.700 2.031 669

Poაetkom ratnih dejstava prekinute su zapoაete aktivnosti na pripremi projekta ''Krivaja'', a stanje u snabdijevanju vodom Tuzle i okolnih opၰina zahtijevalo je preduzimanje hitnih mjera na iznala០enju i realizaciji rjeᘐenja za prelazni period. Za navedene opაine Tuzlanske regije, akumulacija Modrac se pokazala kao jedini realan resurs iz koga je moguၰe zahvatiti znaაajnije koliაine vode i za snabdijevanje vodom stanovniᘐtva.



Ovo uz preraspodjelu raspolo០ivog bilansa voda Modraca, provoᄐenje neophodnog nivoa zaᘐtite akumulacije i njenog sliva, kao i potrebno preაiᘐၰavanje voda. Treba uzeti u obzir აinjenicu da ၰe se nakon provoᄐenja potrebnih analiza i usaglaᘐavanja sa postojeၰim korisnicima tehnoloᘐke vode iz akumulacije, moၰi utvrditi definitivan raspored koriᘐtenja raspolo០ivog voda akumulacije. Pri tome je ostavljena i moguၰnost da se vode rijeke Krivaje prevedu u sliv rijeke Spreაe (rijeka Turija), აime bi se osim kvantitativno poboljᘐale i kvalitativne karakteristike akumulacije Modrac.

U proteklom periodu obavljeni su obimni istra០ni radovi u cilju definiranja potencijalnih izvoriᘐta koja se mogu koristiti u svrhu vodosnabdijevanja. Ovi radovi su podrazumijevali kvantitativne i kvalitativne analize voda. Imajuၰi u vidu pregled perspektivno potrebnih i raspolo០ivih koliაina vode za opၰine Tuzlanskog kantona (Tabela 62.), u narednoj tabeli dajemo pregled moguၰih izvoriᘐta vode iz vjeᘐtaაkih akumulacija.

Tabela broj 63: Pregled moguၰih izvoriᘐta vode za opၰine Tuzlanske regije iz vjeᘐtaაkih akumulacija

Povrᘐinske vode – vjeᘐtaაke akumulacijeVjeᘐtaა.akumu-lacija

Vodotok OpၰinaPovrᘐinasliva Fs(km2)

Prosjeაnigod.protok(m3/sek)

Vodoprivrednimin.

(m3/sek)

Kotamaxuspora(mnm)

Zaᘐtitnakota(mnm)

Ukupnazapremina(hm3)

Efektizlazniproti.(m3/sek)

Povrᘐina

vjeᘐtaაkih

akum. (ha)

Buk1 Krivaja OlovoZavidoviၰi

1.150 19,90 2,10 378 383 11 2 140

Buk2 Krivaja OlovoZavidoviၰi

1.150 19,90 2,10 411 416 75,50 6,64 490

Krajniၰi3 Krivaja Zavidoviၰi 1.390 24 2,50 240 245 9,5 1,60 150Krajniၰi4 Krivaja Zavidoviၰi 1.390 24 2,50 244 249 20,70 1,60 200Krajniၰi5 Krivaja Zavidoviၰi 1.390 24 2,50 250 255 33,20 1,60 280Modrac6 Spreაa Lukavac

័iviniceTuzla

1.189 15,95 4,70 200 205 80 2,30 1.710

Maაkovac7 Oskova Banoviၰi 40 460 465 0,50 80

Varijante koriᘐtenja povrᘐinskih voda – vjeᘐtaაkih akumulacija:

1. za potrebe pitke vode Tuzlanske regije2. za potrebe pitke i tehnoloᘐke vode Tuzlanske regije3. bez uzvodne vjeᘐtaაke akumulacije Buk na rijeci Krivaji4. uz izgradnju vjeᘐtaაke akumulacije Buk1

5. uz izgradnju vjeᘐtaაke akumulacije Buk2

6. podaci preuzeti iz dokumentacije MVP ''Spreაa'' d.d. Tuzla; I faza (300 + 150) l/sek + II faza 300 l/sek

7. podaci preuzeti iz dokumentacije ''Poviᘐenje brane Modrac i potpuno koriᘐtenje njenog sliva'', Institut za graᄐevinarstvo pri Graᄐevinskom fakultetu u Beogradu, 1975. god.



Obzirom na აinjenicu da su postojeၰa izvoriᘐta vode za piၰe na podruაju Tuzlanskog kantona uglavnom iskoriᘐtena (Tabela 64.), generalno opredjeljenje u Tuzlanskom kantonu za dugoroაno rjeᘐavanje problema vodosnabdijevanja je formiranje akumulacija koje ၰe biti namijenjene za obezbjeᄐenje novih koliაina vode za piၰe.

Tabela broj 64: Prikaz potreba za vodom i izdaᘐnosti postojeၰih izvoriᘐta za ᘐest opၰina Tuzlanske regije za planski period 2005. i 2025. godina

Potrebe za vodom u 2005. godini i izdaᘐnost

postojeၰih izvoriᘐta

Potrebe za vodom u 2015. godini i izdaᘐnost


Potrebe za vodom u 2025. godinu i izdaᘐnost


Opၰinskicentar +

obuhvaၰena

naseljaPotrebe 2005. (l/sek)

Izdaᘐnostpostojeၰih

izvoriᘐta(l/sek)

Deficit2005.(l/sek)

Potrebe2015.(l/sek)

Izdaᘐnostpostojeၰihizvoriᘐta(l/sek)

Deficit2015.(l/sek)

Potrebe 2025.

(l/sek)

Izdaᘐnostpostojeၰihizvoriᘐta

(l/sek)

Deficit

2025(l/sek)

Banoviၰi 107 60 47 124 60 64 145 60 85Kalesija 109 35 74 132 35 97 154 35 119Lukavac 182 95 87 223 150 1 73 265 1501+1003 15Srebrenik 126 40 86 154 40 114 191 40 151Tuzla 766 450 316 888 450+3002 138 1.036 600+3002+1003 36័ivinice 206 70 136 240 70 170 282 70 + 1003 112UKUPNO: 1.496 750 746 1.761 1.105 656 2.073 1.555 518

Planirano je da se:

1 U 2007. godini ukljuაi 150 l/sek vode iz akumulacije Modrac, za opၰinu Lukavac, აime bi se prestala koristiti voda sa modifikovanog postrojenja KHK Lukavac, dio I faze Modraca

2 U 2007. godini zavrᘐe radova na postrojenju za preაiᘐၰavanje voda, dio I faze kapaciteta 300 l/sek za Tuzlu

3 Nakon I faze slijedi II faza sa 300 l/sek (100 l/sek Tuzla, 100 l/sek ័ivinice i 100 l/sek Lukavac)

Opredjeljenje opၰinskih centara ka dugoroაnim tehniაkim rjeᘐenjima vodosnabdijevanja uslovljeno je koncepcijom postojeၰih vodovodnih sistema, polo០ajem potencijalnih izvoriᘐta vode za piၰe, te meᄐusobnim odnosom i rasporedom pojedinih opၰinskih centara.

Uoაljivo je iz tabela 62. i 64. da do kraja planskog perioda neke opၰine, optimizacijom postojeၰih izvoriᘐta i izgradnjom planiranih novih kapaciteta, mogu gotovo anulirati postojeၰi deficit i podmiriti potrebe za vodom na kraju planskog perioda ( opၰine Ⴠeliၰ, Doboj Istok, Sapna i Teoაak), a uslovno reაeno i opၰine Gradaაac, Lukavac i Tuzla, აiji je deficit na kraju planskog perioda 2025. godine sveden na prihvatljive veliაine.

Meᄐutim, neke od opၰina to ne mogu postiၰi, uglavnom iz razloga ᘐto nemaju definirano izvoriᘐte ili nisu postojeၰim dokumentima utvrdile moguၰnost izgradnje novih izvoriᘐta. To su opၰine: Banoviၰi, Graაanica, Kalesija, Kladanj, Srebrenik i ័ivinice. Za ove opၰine je potrebno veၰ poაetkom planskog perioda zapoაeti aktivnosti na istra០ivanju i definiranju novih kapaciteta za ubla០avanje deficita, do realizacije regionalnog sistema vodosnabdijevanja. Moguၰi pravci rjeᘐavanja su:



Za Banoviၰe: - optimizacija izvoriᘐta Studeᘐnica i Krabaᘐnica precrpljivanje akvifera u

hidroloᘐkom minimumu,- smanjenje gubitaka u mre០i.

Za Graაanicu:- dodatna istra០ivanja i novi zahvati na izvoriᘐtu Soljaniᘐa,- optimizacija izvoriᘐta Sklop,- izrada bunara na pliocenskom akviferu Lohinja – Stjepan polje –

Brijesnica,- smanjenje gubitaka kroz rekonstrukciju vodovodne mre០e i druge

zahvate.

Za Kladanj:- optimizacija izvoriᘐta Gluha Bukovica precrpljivanjem u hidroloᘐkom

minimumu,- smanjenje gubitaka kroz rekonstrukciju vodovodne mre០e i druge

zahvate.

Za Srebrenik:- istra០ivanje i realizacija parcijalnih sistema vodosnabdijevanja za

pojedina mjesna podruაja ili dijelove istih, na lokalnim akviferima,- iznala០enje deficitarnih koliაina vode buᘐenjem bunara u aluvionu rijeke

Tinje,- razmatranje moguၰnosti izgradnje male akumulacije, na podruაju opၰine

Srebrenik.

Za ័ivinice:- moguၰnost preraspodjele raspolo០ive koliაine vode iz II faze postrojenja

za preაiᘐၰavanje voda iz Modraca, izmeᄐu Tuzle, Lukavca i ័ivinica,- istra០ivanje i izgradnja izvoriᘐta ''Barice'' – Spreაko polje.

Ove moguၰnosti su nedovoljno istra០ene i hidrogeoloᘐki nedefinirane, pa je potrebno odmah pristupiti odgovarajuၰim istra០ivanjima i iznala០enju odgovarajuၰih tehniაkih rjeᘐenja. I pored toga, izvjesno je da neke od opၰina vjerojatno neၰe rijeᘐiti problem deficita pitke vode u planskom periodu.

Zbog toga, a i zbog potrebe razvoja potroᘐnje poslije 2025. godine, potrebno je imati u vidu realizaciju regionalnog sistema vodosnabdijevanja, აije izvoriᘐte mo០e biti samo u slivu rijeke Krivaje (prema va០eၰim dokumentima), bilo koja varijanta zahvata da se usvoji.

Kod odreᄐivanja izvoriᘐta za dugoroაno snabdijevanje vodom za piၰe koja su razmatrana u okviru ''Dugoroაnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovniᘐtva i privrede na vodnom podruაju slivova rijeke Save u Federaciji BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou – Tuzlanski kanton'', u obzir je uzeto slijedeၰe:

• Prvenstveno koriᘐtenje podzemnih voda iz intergranularne sredine aluviona vodotoka, posebno onih koji nisu ugro០eni dugotrajnim zagaᄐenjem, bilo iz samog vodotoka ili iz priobalja.



• Koriᘐtenje podzemnih voda iz pukotinskih karstnih sredina, uz posebnu pa០nju pri planiranju njihove zaᘐtite. Koriᘐtenje vodotoka, odnosno prirodnih jezera.

• Koriᘐtenje postojeၰih i formiranje novih akumulacija sa prioritetnom namjenom za vodosnabdijevanje, gdje se planiraju:

• akumulacija Modrac (koriᘐtenje voda sa ove akumulacije treba biti predmetom dogovora korisnika ovog resursa i nadle០nog organa Tuzlanskog kantona, pri აemu se prvenstveno misli na preraspodjelu raspolo០ivog bilansa voda na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, ali uz odreᄐenu racionalizaciju potroᘐnje tehnoloᘐke vode u proizvodnim procesima postojeၰih potroᘐaაa, uvoᄐenje recirkulacije i dr.) i

• akumulacije na rijeci Krivaji (kao dugoroაno rjeᘐenje snabdijevanja vodom ove regije, koje podrazumijeva prevoᄐenje voda iz susjednog sliva).

U Tabeli 65. daje se prikaz orijentacije pojedinih opၰinskih centara - opၰina, ka izvoriᘐtima vode za piၰe, te struktura odabranih izvoriᘐta obuhvaၰenih Dugoroაnim programom vodosnabdijevanja i drugim dokumentima.

Tabela broj 65: Pregled izvoriᘐta na koja se upuၰuju potroᘐaაi obuhvaၰeni Dugoroაnim programom vodosnabdijevanja Tuzlanskog kantona za planski period 2005 -2030. godina

ORIJENTACIJA KA IZVORIᘀTIMAPRVA FAZA DRUGA FAZA2005 - 2015 2015 - 2030

Redni

broj

Opၰinski centar

PODZEMNE VODE

POVRᘀINSKEVODE

AKUMULACIJE PODZEMNEVODE

POVRᘀINSKE VODE

AKUMULACIJE

1. Banoviၰi Studeᘐnica, Krabaᘐnica

Krivaja –regionalni sistem

Maაkovac

2. Ⴠeliၰ Frigos,Tukovi RatkoviၰiBrnjik II, Brana Vra០iၰi

3. Doboj Istok BK2 KlokotnicaMB1 M.BrijesnicaEB1 V.Brijesnica

Graაanica Soko, Sklop, ᘀkahovica, Soljanuᘐa


5. Gradaაac OkanoviၰiDomaziၰi

Okanoviၰi

6. Kalesija Kruᘐik-Spreაko polje


7. Kladanj Stariაka rijeka, Gluha Bukovica

8. Lukavac Bunari uz Spreაu, Toplica

Akumulacija ModracModracI i II faza


Maაkovac



9. Sapna Bunar PB-1 uzvodno od Sapne

10. Srebrenik Vlahulje Krivaja –regionalni sistem1

Luᘐniაka,Bistrica

11. Teoაak Snije០nicaSnije០nica

12. Tuzla Stupari, Toplica iSpreაko polje

Modrac –I i II faza


Maაkovac

13. ័ivinice Stupari, Toplica,Spreაko polje

ModracII faza


Maაkovac

Napomena: Normal – Postojeၰa izvoriᘐta Italic podvuაeno – Postojeၰa izvoriᘐta predviᄐena za optimizaciju ili proᘐirenje zahvataBold – Nova izvoriᘐta na koja se upuၰuju potroᘐaაi

(1) Kao alternativa regionalnom sistemu ''Krivaja'' tokom 2004.g. razmatrana je moguၰnost dugoroაno vodosnabdjevanja opၰine Srebrenik koriᘐtenjem lokalnih resursa (male akumulacija i koriᘐtenje podzemnih voda).

Iz podataka prikazanih u prethodnim tabelama mo០e se zakljuაiti:

• Evidentno je siromaᘐtvo u vodama na podruაju Tuzlanskog kantona, a posebno podzemnim vodama pogodnim za snabdijevanje vodom stanovniᘐtva. Postojeၰim izvoriᘐtima podzemnih voda (1091 l/sek), uz proᘐirenja onih koja to omoguၰavaju (310 l/sek), moguၰe je pokriti oko 52% potrebnih koliაina vode, a za preostalih 48% koliაina vode potrebno je obezbijediti nova izvoriᘐta.

• Nova izvoriᘐta moguၰe je obezbijediti u susjednom slivu – rijeci Krivaji, bilo otvorenim zahvatom iz rijeke, u I fazi, bilo formiranjem akumulacija na navedenom vodotoku.

• Programom dugoroაnog vodosnabdijevanja razraᄐena su dva rjeᘐenja po varijantama. Tim rjeᘐenjima se planira regionalni vodovod Tuzlanskog podruაja koji bi objedinjavao meᄐuopၰinski vodovod Tuzla, ័ivinice i Lukavac, te opၰinske vodovode Banoviၰi, Kalesija i Srebrenik, a eventualno i Graაanica.

• Kao rjeᘐenje u prelaznom periodu koje bi zadovoljilo urgentne potrebe za vodom Tuzle i Lukavca, a eventualno i ័ivinica, moguၰe je obezbijediti koriᘐtenjem voda akumulacije Modrac, pri აemu se posebno naglaᘐava potreba za sveobuhvatnom analizom preraspodjele raspolo០ivog bilanca voda akumulacije na tehnoloᘐku i vodu za piၰe, uz uvoᄐenje neophodne racionalizacije, a eventualno i recirkulacije potroᘐnje tehnoloᘐke vode u proizvodnim procesima postojeၰih privrednih subjekata, te provoᄐenje neophodnih mjera zaᘐtite akumulacije i sliva i primjenu odgovarajuၰe tehnologije preაiᘐၰavanja voda.

• Potrebe istra០ivanja i uvoᄐenja novih izvoriᘐta javljaju se veၰ do 2015 godine (u nekim opၰinama i odmah), a za jedan broj opၰina to je moguၰe rijeᘐiti raspolo០ivim resursima (7 opၰina). Za period od 2015 do 2030 godine nu០no je planirati realizaciju regionalnog sistema vodosnabdijevanja.



Izvoriᘐta vode za piၰe koja su prethodno prezentirana, odnosno odabrana Dugoroაnim programom, predstavljaju vodne resurse koji moraju biti predmet posebnog tretiranja, a aktivnosti po pitanju njihove zaᘐtite se veၰ sada mogu poაeti provoditi. Odgovarajuၰim normativnim mjerama, sadaᘐnja i perspektivna izvoriᘐta vode za piၰe se mogu staviti pod zaᘐtitu. Potom bi trebalo uslijediti provoᄐenje tehniაkih mjera zaᘐtite.

Rjeᘐavanje problema zaᘐtite voda namijenjenih vodosnabdijevanja je kompleksna i dugotrajna aktivnost koja se treba zapoაeti odmah, u skladu sa utvrᄐenim prioritetima.

Ovdje je znaაajno napomenuti da bi oაekivani rezultati realizacije planiranih vodovodnih sistema po Dugoroაnom programu bili:

• Obezbjeᄐenje kontinuiranog vodosnabdijevanja stanovniᘐtva u opၰinskim

centrima i prikljuაenim prigradskih naselja na podruაju Tuzlanskog kantona,

• Osiguranje kvaliteta vode koji kontinuirano odgovara standardima vode za piၰe.

6.1.2. Obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom privrednih kapaciteta

Industrijski i drugi privredni kapaciteti sa podruაja Tuzlanskog kantona, tehnoloᘐku vodu obezbijeᄐuju iz komunalnih i vlastitih vodovoda. Veၰ je navedeno da akumulacija Modrac, najznaაajniji vodni resurs Tuzlanskog kantona, obezbijeᄐuje u prosjeku oko 2,30 m3/sek tehnoloᘐke vode za krupne privredne kapacitete Tuzle i Lukavca: TE Tuzla, Fabrika sode Lukavac, KHK Lukavac, Cementara Lukavac i Rudnik soli Tuᘐanj u Tuzli.

Akumulacija Modrac ostaje i u narednom planskom periodu strateᘐki resurs za obezbjeᄐenje tehnoloᘐkom vodom navedenih potroᘐaაa. Obzirom na opredjeljenje da se akumulacija Modrac, u narednom periodu, koristi i kao izvoriᘐte vode za piၰe, raspodjelu raspolo០ivog bilansa voda treba izvrᘐiti, dogovorno, sa korisnicima vode iz akumulacije, uz uvoᄐenje moguၰih racionalizacija u proizvodnim procesima koji se danas koriste.

Opredjeljenje opၰine Gradaაac je da postrojenja za preაiᘐၰavanje voda akumulacije Vidara kapaciteta 75 l/sek, izgraᄐeno neposredno poslije rata, stavi u funkciju obezbjeᄐenja tehnoloᘐkom vodom privrednih kapaciteta Gradaაca, koji ne zahtijevaju vodu kvaliteta vode za piၰe.

6.2 Izvoriᘐta po vrstama voda, sa zaᘐtitnim zonama i pojasevima

Kao ᘐto je prethodno reაeno, podzemni vodni resursi kao izvori za vodosnabdijevanje stanovniᘐtva na podruაju Tuzlanskog kantona su vezani za akvifere sa pukotinsko karstnim i intergranularnim tipom poroznosti.

Pored toga, svaki od akvifera ima svoje specifiაnosti sa aspekta hidrogeoloᘐkih uslova formiranja , hidrodinamiაkih i bilansnih odnosa unutar njega i uslova oაuvanja kvaliteta i koliაina vode. Pregled postojeၰih izvoriᘐta sistema za vodosnabdijevanje po pripadnosti odreᄐenom tipu akvifera je slijedeၰi:



Izvoriᘐta intergranularne poroznosti

- Spreაko polje (Tuzlanski regionalni sistem)- Okanoviၰi (Gradaაac)- Kruᘐik (Kalesija)- Bunari Brijesnica-Klokotnica (Doboj Istok)- Bunari Spreაa (Lukavac)- Brnjik 2 (Ⴠeliၰ)- Bunar MSPBF (Graაanica-Stjepan polje)- Frigos, Tukovi (Ⴠeliၰ)

Izvoriᘐta pukotinsko karstne poroznosti :

- Studeᘐnica, Krabaᘐnica (Banoviၰi) - Stupari (Zatoაa, Tarevაica, 7 vrela) (Tuzlanski regionalni sistem)- Toplica (Tuzlanski regionalni sistem)- Vlahulje (Srebrenik)- Stariၰka rijeka, G.Bukovica (Kladanj)- Sklop I i II, Soljanuᘐa (Graაanica)- Doma០iၰ (Gradaაac, Vuაkovci)- Vrelo-Mionica (Vodovod Mionica)

Pored toga ᘐto tip poroznosti akvifera uslovljava naაin zaᘐtite izvoriᘐta od vanjskih uticaja zagaᄐenja, joᘐ viᘐe su mjerodavni hidrogeoloᘐki uslovi u kojima se akvifer i akumulacija podzemnih voda u njemu pojavljuje. Ovdje se ne mogu prikazati sve razliაitosti hidrogeoloᘐkih uslova pojavljivanja postojeၰih i buduၰih izvoriᘐta za vodosnabdijevanje stanovniᘐtva TK ali ၰe se analizirati uslovi zaᘐtite tih izvoriᘐta prema osnovnim principima zaᘐtite, uz naglasak da je potrebno za svako pojedinaაno izvoriᘐte utvrditi mjere zaᘐtite od zagaᄐenja, na osnovu konkretnih hidrogeoloᘐkih odnosa u tom podruაju.

Problematika zaᘐtite podzemnih voda i izvoriᘐta vodosnabdijevanja regulirana je Zakonom o vodama (Sl. novine F BIH 18/98) i Pravilnikom o uslovima za odreᄐivanje zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnih mjera za izvoriᘐta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piၰe (Sl. novine F BiH 51/02) a u osnovi mjera zaᘐtite su hidrogeoloᘐki uslovi formiranja izvoriᘐta , brzine prenosa polutanata podzemnom filtracijom i moguၰnost unosa polutanata u vodonosni sloj (akvifer). Iz toga slijedi da je neophodno ovim prostornim planom definirati uslove usaglaᘐavanja prostornog razvoja kantona sa potrebom zaᘐtite izvoriᘐta podzemnih voda a u najskorije vrijeme izvrᘐiti potrebna istra០ivanja za definiranje zaᘐtitnih zona izvoriᘐta u smislu odredbi Pravilnika i potreba zaᘐtite.

Koncept zaᘐtite svakog pojedinaაnog izvoriᘐta proizilazi iz uslova utvrᄐenih Zakonom o vodama i Pravilnikom o uslovima za odreᄐivanje zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnih mjera za izvoriᘐta voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piၰe (Sl. novine F BiH 51/02). U skladu sa navedenim propisima, zaᘐtita izvoriᘐta vrᘐi se odreᄐivanjem granica zaᘐtitnih zona u prostoru i aktivnosti dozvoljenih ili prijeაenih u njima, u cilju sprjeაavanja zagaᄐenja i drugih ᘐtetnih uticaja, koji mogu nepovoljno djelovati na kvantitativno-kvalitativne karakteristike i odr០ivo koriᘐtenje izvoriᘐta u



buduၰnosti. Pri tome je osnova za prostorno odreᄐivanje zona, utvrᄐivanje vremena transporta potencijalnog zagaᄐivaაa od mjesta unosa do ᘐtiၰenog izvoriᘐta. Imajuၰi u vidu navedeno, uspostavlja se odgovarajuၰi re០im u uticanoj zoni oko izvoriᘐta, gdje se propisuju dozvoljene aktivnosti i odgovarajuၰe mjere zaᘐtite. Re០im zaᘐtite definiran je u zavisnosti od hidrogeoloᘐkog karaktera izvoriᘐta a Pravilnikom (u daljem tekstu ၰe se koristiti skraၰeni naziv) utvrᄐene su slijedeၰe აetiri vrste izvoriᘐta:

• izvoriᘐta podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti,• izvoriᘐta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda,• izvoriᘐta podzemnih voda u kraᘐkim izdanima i• izvoriᘐta sa zahvatom povrᘐinskih voda.

Ⴠlanom 117. Zakona o vodama F BiH /lit.19 / i odredbama Pravilnika /lit.20/propisano je da se zaᘐtita izvoriᘐta utvrᄐuje opᘐtim aktom nadle០nog organa, kojim se propisuje ograniაenje zaᘐtitnih zona, te re០im koriᘐtenja prostora na podruაju zaᘐtitnih zona, ukljuაujuၰi ograniაenja i zabrane izvoᄐenja odreᄐenih radova, izgradnje objekata i obavljanja aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvoriᘐta a sve uslovljeno zateაenim hidrogeoloᘐkim i opᘐtim uslovima . Ovaj re០im odnosi se na sva pravna i fiziაka lica na podruაju zaᘐtitnih zona i ima za cilj zaᘐtitu i oაuvanje kvantitativno – kvalitativnih karakteristika izvoriᘐta.

U toku razrade podloga za delineaciju zaᘐtitnih zona moguၰe je da normativne odredbe, bazirane na evidentiranim hidrogeoloᘐkim pojavama i brzinama transporta potencijalnog zagaᄐenja, u ᘐirem smislu mogu da ograniაe ili u potpunosti ukinu vitalne aktivnosti privrede i stanovniᘐtva u podruაju sliva. Zbog toga treba primijeniti takav pristup delineaciji, da se ispoᘐtuju minimalno normirani zahtjevi, ukoliko to hidrogeoloᘐki i drugi uslovi dozvoljavaju (minimalistiაki princip) jer bi u suprotnom doᘐlo do situacije da აitav sliv (ili gotovo აitav) bude u strogom re០imu zaᘐtite, ᘐto bi imalo nepovoljne posljedice po razvoj podruაja. Tako na primjer pravilniაka norma o zaᘐtitnim zonama svakog rasjeda i ponora, dosljedno primijenjena u karstnoj geoloᘐkoj strukturi sliva, uzrokuje pokrivanje gotovo cijelog sliva zonama rigoroznog re០ima zaᘐtite, dok se hidrogeoloᘐkom analizom uslova filtracije ona mo០e ubla០iti, kako po granicama tako i po dozvoljenim aktivnostima.

Pravilnik o zaᘐtitnim zonama zahtijeva da se re០im zaᘐtite i kontrole uspostavlja ne samo oko samog izvora, nego i oko ranjivih taაaka i lokaliteta unutar hidrogeoloᘐkog sliva, preko kojih je moguၰa direktna komunikacija povrᘐinskih sa podzemnim vodama a to su u karstnoj morfologiji prvenstveno ponori, vrtaაe i druge tipiაno karstne forme, kao i rasjedne zone, kod kojih postoji direktna komunikacija izmeᄐu povrᘐine terena i podzemnih voda.

U realnoj situaciji, kod opredjeljenja za ograniაavanje pojedinih zona sanitarne zaᘐtite primjenjive su odredbe აlana 47. Pravilnika, koji odreᄐuje da se kod postojeၰih izvoriᘐta i zateაenog stanja, kada nije moguၰe uspostaviti granice zaᘐtitnih zona i sprovesti zaᘐtitne mjere u potpunosti u skladu sa Pravilnikom, nameၰe obaveza uspostave posebne kontrole, prilagoᄐeno realno moguၰim posljedicama i ostvarivim zagaᄐenjima.



Opᘐti akt nadle០nog organa je Odluka o uspostavljanju zona sanitarne zaᘐtite i zaᘐtitnim mjerama a osnova za donoᘐenje odluke je Elaborat istra០nih radova odnosno Projekat zaᘐtite izvoriᘐta. Ovim Prostornim planom razmatraju se samo okvirni uslovi zaᘐtite i moguၰnosti usklaᄐenja prostornog razvoja sa njima.

U akviferima intergranularnog tipa poroznosti vodozahvati su najაeᘐၰe bunarskog tipa, pa su zaᘐtitne zone i uslovi delineacije zaᘐtitnih zona okvirno slijedeၰi:

- I zaᘐtitna zona (zona najstro០eg re០ima zaᘐtite) je ograniაena linijom od koje je polutantu potrebno najmanje 50 dana za prenos podzemnom filtracijom i ulazak u vodozahvat (bunar) a ne bli០e od 50 m od bunara. Raspolo០ivi podaci o koeficijentima filtracije intergranularnih akvifera na razmatranom podruაju, pri stacionarnom strujanju ka bunaru sa dinamiაkim sni០enjem od 15 – 25 m pokazuju da bi ova granica bila i manja , pa se generalno usvaja ograniაenje I zaᘐtitne zone u krugu 50 m od bunara.

- II zaᘐtitna zona (zona ograniაenog re០ima zaᘐtite) je ograniაena linijom I zone i linijom od koje je polutantu potrebno najmanje 180 dana da dospije do bunara. Za navedene uslove filtracije ka bunaru ova linija bi bila na udaljenosti do 150 m pa se generalno usvaja ograniაenje II zaᘐtitne zone u krugu 150 m od bunara.

- III zaᘐtitna zona (zona blagog re០ima zaᘐtite) je ograniაena linijom prethodne zone i hidrogeoloᘐkom vododijelnicom u uslovima eksploatacije crpiliᘐta. U sluაaju crpljenja na bunarima, hidrogeoloᘐkom vododijelnicom pri uslovima eksploatacije bunara se mo០e smatrati radijus uticaja bunara (odreᄐen nekom od poznatih metoda ) ili ukupno granica rasprostiranja pliocenskog kolektora . Radijus uticaja bunara se procjenjuje 400-500 m a granica rasprostiranja akvifera je აesto znatno viᘐe (odreᄐuje se za svako konkretno izvoriᘐte) pa se mo០e usvojiti ograniაenje III zaᘐtitne zone na 450 m, pogotovo jer ona obezbijeᄐuje vrijeme transporta polutanta > 2 godine .

Data okvirna delineacija zaᘐtitnih zona u intergranularnom akviferu je uslovna dok se ne provede odgovarajuၰa istra០ivanja i uradi projekat zaᘐtitnih zona, za svako izvoriᘐte pojedinaაno u smislu Pravilnika. Uslovi gradnje u pojedinim zaᘐtitnim zonama utvrᄐeni su Pravilnikom (აl.7-18) a ovdje treba posebno naglasiti da u granicama I i II zaᘐtitne zone nije dozvoljena izgradnja novih naselja, izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona, izgradnja i rad stoაnih i peradarskih farmi, eksploatacija mineralnih sirovina, transport kemikalija, teაnih goriva i opasnih materija te niz drugih aktivnosti koje mogu imati ᘐtetne posljedice po izvoriᘐte.

U granicama III zaᘐtitne zone sve aktivnosti i radovi moraju imati predviᄐene posebne mjere zaᘐtite kvaliteta podzemnih voda i izvoriᘐta od zagaᄐenja, koje se utvrᄐuju vodoprivrednom saglasnosti nadle០nog organa.

Za akvifere pukotinsko karstnog tipa utvrᄐuju se takoᄐer tri zone sanitarne zaᘐtite. Pri tome je I zaᘐtitna zona podijeljena na dvije podzone, tako da se re០im zaᘐtite uspostavlja u slijedeၰim zaᘐtitnim zonama:



- I-a zaᘐtitna zona (zona najstro០ijeg re០ima zaᘐtite – zona izvoriᘐta) : Granica I-a zaᘐtitne zone predstavlja liniju koja mora biti udaljena najmanje 50 metara od kraᘐkog izvoriᘐta , ponora i rasjeda, odnosno 24 sata toka podzemne vode do ulaska u vodozahvati objekat.U sluაajevima kada nije moguၰe da granica I-a zaᘐtitne zone bude udaljena najmanje 50 m od vodozahvatnog objekta, ta udaljenost mora biti najmanje 10 metara, pod uslovom da se utvrdi da kraᘐki izvori, ponori i rasjedi neၰe biti ugro០eni uz obavezan monitoring kvaliteta voda i monitoring aktivnosti (Ⴠl. 27 Pravilnika).

- I-b zaᘐtitna zona (zona strogog re០ima zaᘐtite) : Podruაje I-b zaᘐtitne zone obuhvata prostor izmeᄐu vanjske granice I-a zaᘐtitne zone i linije odreᄐene na bazi 48 satnog podzemnog toka vode pri prosjeაnim hidroloᘐkim uslovima (Ⴠl. 28 Pravilnika).

- II zaᘐtitna zona (zona ograniაenog re០ima zaᘐtite) : Podruაje II zaᘐtitne zone za kraᘐka izvoriᘐta i ponore i rasjede utvrᄐene აlanom 30. pravilnika obuhvata prostor od vanjske granice I zaᘐtitne zone do vanjske granice II zaᘐtitne zone posmatrajuၰi kraᘐko izvoriᘐte i svaki ponor i rasjed posebno.Vanjska granica II zaᘐtitne zone kraᘐkog izvoriᘐta predstavlja liniju od koje je podzemnoj vodi potrebno najmanje 4 dana do ulaska u vodozahvatni objekat, pri აemu ta granica ne smije biti bli០a od 1 km od vodozahvatnog objekta. Vanjska granica II zaᘐtitne zone ponora i rasjeda utvrᄐuje se prema vremenu koncentracije pripadajuၰeg orografskog slivnog podruაja ponora i rasjeda od najmanje 3 sata, pri აemu ta granica ne smije biti bli០a od 300 metara od ponora i rasjeda (Ⴠl. 31 Pravilnika).

- III zaᘐtitna zona (zona blagog re០ima zaᘐtite) : Podruაje III zaᘐtitne zone obuhvata prostor od vanjske granice II zaᘐtitne zone kraᘐkog izvoriᘐta i ponora i rasjeda do hidrogeoloᘐke vododijelnice kraᘐkog izvoriᘐta, odreᄐene pri uslovima eksploatacije izvoriᘐta” (Ⴠl. 33 Pravilnika).

6.3. Vjeᘐtaაke akumulacije (namjena, problemi, sistem rjeᘐavanja)

Na podruაju Tuzlanskog kantona zastupljeni su svi vidovi vodnih povrᘐina, a posebno mjesto zauzimaju vjeᘐtaაke akumulacije, koje imaju viᘐenamjenski karakter prete០no se koriste za vodosnabdijevanje.

Akumulacije namijenjene za snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva

Na podruაju Tuzlanskog kantona egzistira nekoliko viᘐenamjenskih vjeᘐtaაkih akumulacija აija je prete០na namjena i snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva. To su akumulacije: ''Modrac'' u Lukavcu, ''Snije០nica'' u Teoაaku i ''Vidara'' u Gradaაcu.

Trenutno je u proceduri donoᘐenja je Zakon o zaᘐtiti akumulacije ''Modrac'', a aktivnosti na pripremi sliაnih akata i za druge akumulacije potrebno je pokrenuti ᘐto je moguၰe prije.



U nacrtu navedenog Zakona obraᄐena su i poglavlja:- Poglavlje IV Zaᘐtita voda i obale akumulacije- Poglavlje V Zaᘐtita voda u slivu akumulacije- Poglavlje VI Organizacija, planiranje i provoᄐenje mjera zaᘐtite

akumulacije.

Predlagaა Zakona je Ministarstvo poljoprivrede, ᘐumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona, koje ၰe ujedno vrᘐiti i nadzor nad provoᄐenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu Zakona.

U planskom periodu za snabdijevanje vode za piၰe planirana je vjeᘐtaაka akumulacija "Maაkovac" u opၰini Banoviၰi.

Akumulacije namijenjene za odbranu od poplava, rekreaciju i sportove na vodi

Pored naprijed navedenih akumulacija, na podruაju Tuzlanskog kantona egzistiraju i akumulacije namijenjene prvenstveno za odbrani od poplava. To su akumulacije ''Hazna'' i ''Vidara'' u Gradaაcu. Vode akumulacije ''Hazna'', preko izgraᄐenog postrojenja za preაiᘐၰavanje kapaciteta 75 l/sek planiraju se usmjeriti za pokrivanje potreba za vodom privrednih kapaciteta Gradaაca, te je stoga svrstana u gore navedenu grupu akumulacija.

Pored akumulacije ''Hazna'', koja se u poslijeratnom periodu poაela koriste i za rekreaciju na vodi, na podruაju Kantona ima i drugih vjeᘐtaაki stvorenih akumulacija koje se koriste za sliაne namjene, a to su: Bistarac u Lukavcu, Viᘐၰa I i II u ័ivinicama, nekoliko jezera na podruაju opၰine Banoviၰi formiranih rudarskim radovima, zatim ''Hrvatska Brana"na rijeci Oskovi u Maაkovcu i mala akumulacija na rijeci Drinjaაi u Kladnju, akumulacija i konaაno ''Panonsko more'' u Tuzli itd.

Kako se u ljetnim mjesecima na postojeၰim akumulacijama i ostalim vodnim povrᘐinama skuplja znaაajan broj rekreativaca, ureᄐenje i koriᘐtenje ovih akumulacija i vodnih povrᘐina trebalo bi biti normativno ureᄐeno, sliაno kao i za akumulacije koje se koriste za snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva.

Pri tome je posebnu pa០nju potrebno posvetiti uspostavljanju i kontroli higijensko – sanitarnih uslova, kako vodnih povrᘐina, tako i prostora oko akumulacije koji rekreativci koriste. Pri donoᘐenju normativnog akta, nadle០ni organ opၰine na აijem se vodna povrᘐina nalazi, pored odgovarajuၰih mjera propisat ၰe i nosioca provoᄐenja istih, kao i vrᘐioca nadzora nad provoᄐenjem propisanih mjera.

Osim postojeၰih akumulacija koje se zadr០avaju u planskom periodu, planirane su i nove akumulacije, a to su: akumulacija "Bistrica " i akumulacija "Lu០niაka" u opၰini Srebrenik i akumulacija "Kovaაica" u opၰini Tuzla, koje su viᘐenamjenskog karaktera, za koje treba primjenjivati mjere zaᘐtite kao i za gore navedene (postojeၰe).

7. VODOPRIVREDNA INFRASTRUKTURA

7.1. Sistemi snabdijevanja vodom

Podlogu za razradu koncepcije razvoja koriᘐtenja voda, odnosno snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrede predstavljaju podaci, razmatranja, tehniაka rjeᘐenja i varijante dati u projektu ''Dugoroაni program snabdijevanja



pitkom vodom stanovniᘐtva i privrede na vodnom podruაju slivova rijeke Save u Federaciji BiH na kantonalnom i podslivovskom nivou – Tuzlanski kanton'' , uraᄐen od strane Zavoda za vodoprivredu, Sarajevo, 2000/2003. godinu.

Vodovodni sistem Tuzlanske regije3

Vodovodni sistem Tuzlanske regije obuhvatao bi slijedeၰe opၰinske centre i prigradska naselja: Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Kalesija Banoviၰi i Srebrenik, a eventualno i Graაanica.

Razraᄐene su dvije varijante vodovodnog sistema Tuzlanskog regije, a obje ukljuაuju proᘐirenje postojeၰih kapaciteta, saniranje oᘐteၰenih dijelova mre០e, kao i prevoᄐenje vode iz susjednog sliva rijeke Krivaje. Pored toga razraᄐena je i treၰa varijanta meᄐuslivskog transfera vode.

Za poboljᘐanje uslova vodosnabdijevanja Tuzle predviᄐeno je koriᘐtenje voda akumulacije Modrac. Ono podrazumijeva izgradnju zahvata na postojeၰem sistemu vodosnabdijevanja, transport i preაiᘐၰavanje voda uz primjenu odgovarajuၰe tehnologije, kao i kontinuirano provoᄐenje mjera zaᘐtite akumulacije i sliva. Prethodno je potrebno ostvariti dogovor postojeၰih i potencijalnih potroᘐaაa vode sa relevantnim institucijama Tuzlanskog kantona i organizacije koja gazduje akumulacijom Modrac.

• Varijanta IOva varijanta predviᄐa prevoᄐenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke

Oskove, odnosno Spreაe, tunelom kroz planinu Konjuh.Predviᄐeni vodozahvat na rijeci Krivaji, na lokaciji Careva ၠuprija, je

otvorenog tipa, kao i dovodni kanal do tunela. Dovodni kanal je dimenzija 1,5 x 1,0 m, du០ine 3,7 km, a tunel je du០ine 13 km, promjera Ø 3,5 m, sa cjevovodom unutar njega promjera Ø 1,1 m. Na izlazu iz tunela u dolinu rijeke Oskove, predviᄐeno je postrojenje za preაiᘐၰavanje vode sa rezervoarom აiste vode, te razvod vode cjevovodima do glavnih gradskih rezervoara podruაja vodosnabdijevanja.

Vodozahvat, dovodni kanal i tunelski cjevovod su dimenzionirani na planirane potrebe za vodom Tuzlanske regije do 2030. godine, te je prilikom izrade tehniაke dokumentacije za ovaj sistem, za neke objekte (postrojenje za preაiᘐၰavanje vode, rezervoari i dr.), moguၰa fazna realizacija istih.

Za ovu varijantu predviᄐena su proᘐirenja veၰ postojeၰih rezervoara: ''Gradski II'' u Banoviၰima, ''Meᘐtriၰi'' u ័ivinicama, ''Mosnik'', ''Cerik'' i ''ᘀi Selo'' u Tuzli, ''Kalesija'' u ''Kalesiji'' i ''Dolo០al'' u Lukavcu. Do 2030. godine predviᄐena je i izgradnja novog rezervoara Osoje (prema Srebreniku) zapremine 500 m3.

Pored pumpne stanice uz postrojenje za preაiᘐၰavanje i rezervoar ''Oskova'', potrebno je izgraditi joᘐ dvije pumpne stanice: ''Meᄐaᘐ'' i ''ᘀi Selo'', a u planskom periodu do 2030. godine i pumpnu stanicu ''Mileᘐiၰi''.

• Varijanta IIOva varijanta predviᄐa prevoᄐenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke

Turije. Specifiაnost ove varijante u odnosu na prvu je direktno prevoᄐenje iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe, odnosno akumulaciju Modrac. Iz Modraca,

3

Studija ''Vodoprivreda'' II faza, raᄐena kao podloga za izradu ''Prostornog plana Tuzlanskog kantona 2002. –2020. godina'', Institut za hidrotehniku Graᄐevinskog fakulteta, Sarajevo, te dokumentacija JP za ''Vodno podruაje slivova rijeke Save'' Sarajevo i Direkcije voda Tuzlanskog kantona.



odgovarajuၰim tehniაkim rjeᘐenjima, voda bi se odvodila do glavnih gradskih rezervoara. Ova tehniაka rjeᘐenja su sliაna konceptu koriᘐtenja voda iz akumulacije Modrac, აiji ၰe opis biti dat u nastavku.

Vodozahvat na rijeci Krivaji, na lokaciji Krajniၰi, je istog tipa kao i u varijanti I. Prevoᄐenje voda vrᘐi se tunelom znatno manje du០ine (7,85 km), dok su ostale karakteristike tunela i cjevovoda iste kao i u prethodnoj varijanti.

Fazna izgradnja sistema opisana u prvoj, moguၰa je i u ovoj varijanti. Predviᄐena su proᘐirenja, uglavnom istih rezervoara kao i u varijanti I, dok se za poveၰanje rezervoarskog prostora predviᄐa izgradnja novih rezervoara: ''Glibovi'', ''Crvene njive'' i ''Osoje''.

Potrebno je napomenuti da je izgradnja rezervoara ''Crvene njive'', zapremine 2.500 m3 i Osoje (zajedno sa pumpnom stanicom), zapremine 500 m3, kao i proᘐirenje rezervoara ''Mosnik'' za 2.500 m3, predviᄐeno u planskom periodu do 2030. godine. Takoᄐer je predviᄐena izgradnja postrojenja za preაiᘐၰavanje vode u Lukavcu, kao i novih pumpnih stanica: ''័ivinice'', ''Banoviၰi'', ''Glibovi'', ''Lukavac'' i ''Dolo០al''.

• Varijanta IIITreၰa varijanta vodovodnog sistema za Tuzlansku regiju, sliაna je prethodno

opisanim tehniაkim rjeᘐenjima. Voda se zahvata iz rijeke Krivaje i gravitacionim tunelom prevodi u sliv rijeke Oskove, odnosno Spreაe. Specifiაnost ove varijante je u tome ᘐto je ona dio pumpnog hidro-energetskog postrojenja na rijeci Krivaji, აiji je koncept predlo០en u poglavlju: Iskoriᘐtenje vodnih snaga.Voda bi se zahvatila iz akumulacije ''Buk'' na rijeci Krivaji, a zatim pumpala u gornji kompenzacioni bazen koji se nalazi na planini Konjuh. Poᘐto su predlo០ene dvije varijante pumpnih hidroelektrana, tako postoje i dvije varijante gornjih kompenzacionih bazena.

Za pumpnu hidroelektranu (PHE) ''Buk I'' se predviᄐa gornji kompenzacioni bazen formiran na gornjem toku potoka Mala Maoაa, ukupne zapremine 3,81 hm3. Za potrebu transporta vode iz ovog bazena u sliv rijeke Oskove potrebno je izgraditi gravitacioni tunel du០ine oko 555 m.

Za PHE ''Buk II'' predviᄐa se gornji kompenzacioni bazen koji se formira na visoravni iznad potoka Rahmanovac, ukupne zapremine 3,34 hm3. U sluაaju ove varijante meᄐuslivskog transfera vode potreban je gravitacioni tunel du០ine cca 2.115 m.

Poᘐto se radi o izuzetno velikim zapreminama kompenzacionih bazena, oაito je da se za potrebu meᄐuslivskog transfera, odnosno vodosnabdijevanja, mogu zahvatiti i znatno veၰe koliაine vode od planiranih 2030. godine.

Takoᄐer je oაigledno da se sa ovim rjeᘐenjem ostvaruje skraၰenje du០ine tunela i do 24 puta, jer preostali dio tunela funkcioniᘐe kao dio hidroelektrane. Samim tim bi tunel za meᄐuslivski transfer vode postao dio viᘐenamjenskog vodoprivrednog sistema, აije su osnovne namjene izravnanje proticaja rijeke Krivaje, odbrana od poplava i vodosnabdijevanje regiona centralne Bosne (vjeᘐtaაka akumulacija ''Buk''), proizvodnju vrᘐne elektriაne energije (PHE I i II instalirane snage 500 MW) i vodosnabdijevanje Tuzlanske regije

Zbog svega gore navedenog, varijanta III bi, u odnosu na ostale dvije varijante, omoguၰila znatno smanjenje cijene koᘐtanja objekata za prevoᄐenje voda iz sliva rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe. Za tehniაko rjeᘐenje dalje distribucije vode treba uraditi odgovarajuၰu tehniაku dokumentaciju. Meᄐutim, oაito je da bi i to rjeᘐenje bilo veoma sliაno rjeᘐenjima za prethodne dvije varijante.



Poboljᘐanje vodosnabdijevanja opၰine Tuzla – koriᘐtenje voda akumulacije Modrac

U cilju poboljᘐanja uslova snabdijevanja vodom stanovniᘐtva opၰine Tuzla, odnosno smanjenja iskazanog deficita vode, u zavrᘐnoj fazi su aktivnosti na zahvaၰanju i preაiᘐၰavanju koliაine od 300 l/sek iz akumulacije Modrac. U ovoj fazi, zahvat vode predviᄐen je u krugu TE Tuzla, a prikljuაenje ၰe biti izvedeno na oba dovodna cjevovoda, koja sirovu vodu dopremaju sa akumulacije: AC cjevovod DN 700 mm i AC cjevovod DN 800 mm.

U krugu TE Tuzla predviᄐena je pumpna stanica, kojom se voda, potisnim cjevovodom od ductil cijevi prepumpava na lokalitet Cerik, gdje su predviᄐeni ureᄐaju ta preაiᘐၰavanje vode. Predviᄐena je membranska tehnologija preაiᘐၰavanja sirove vode. Kao rezervoar აiste vode koristit ၰe se postojeၰi rezervoar ''Cerik'' zapremine 2 x 2.500 m3, preko koga se vrᘐi dalja distribucija vode prema potroᘐaაima, postojeၰim ili novoizgraᄐenim cjevovodima.

Poboljᘐanje vodosnabdjevanja Kalesije – koriᘐtenje voda akumulacije Modrac

Obzirom da kvalitet vode izvoriᘐta ''Kruᘐik'' sa koga se trenutno snabdijeva vodom stanovniᘐtvo Kalesije i prikljuაenih naselja ne odgovara zahtijevanom kvalitetu vode za piၰe, tokom 2004. godine uraᄐen je Idejni projekat, a potom i Tenderska dokumentacija postrojenja za pripremu vode navedenog izvoriᘐta. Predviᄐeno je postrojenje kapaciteta 30 l/sek, koje svojom rezervom pri dimenzioniranju i adekvatnom prethodnom aeracijom mo០e zadovoljiti kapacitet u podruაju od 20 – 40 l/sek. Predviᄐena je slijedeၰa tehnoloᘐka ᘐema pripreme vode: aeracija, retenzija sa dinamiაkim bistrenjem vode, proces filtriranja i dezinfekcija vode hlordioksidom. U zavrᘐnoj fazi su aktivnosti na obezbjeᄐenju potrebnih finansijskih sredstava, odabir najpodobnijeg izvoᄐaაa radova i pristupanje izgradnji postrojenja za pripremu pitke vode sa izvoriᘐta ''Kruᘐik'' za Kalesiju i prikljuაena naselja.

U uvodnom dijelu ovog poglavlja navedeno je da Vodovodni sistem Tuzlanske regije obuhvata slijedeၰe opၰine: Tuzla, Lukavac, ័ivinice, Kalesija, Banoviၰi i Srebrenik, a eventualno i Graაanica. Razraᄐene su dvije, odnosno tri varijante navedenog sistema, koje podrazumijevaju optimalno koriᘐtenje postojeၰih izvoriᘐta, saniranje oᘐteၰenih dijelova mre០e, kao i prevoᄐenje vode iz susjednog sliva-sliva rijeke Krivaje.

Do realizacije regionalnog sistema – Vodovodni sistem Tuzlanske regije, jedina realna moguၰnost obezbjeᄐenja nedostajuၰih koliაina vode stanovniᘐtvu opၰine Kalesija je vezivanje na meᄐuopၰinski sistem vodosnabdjevanja Tuzla –័ivinice - Lukavac, odnosno koriᘐtenje raspolo០ivih koliაina voda akumulacije Modrac, pod uslovima o kojima je govoreno u uvodnom dijelu ovog poglavlja. U tehniაkom smislu ovo rjeᘐenje predstavlja povezivanje sistema vodosnabdjevanja Kalesije i prikljuაenih naselja na navedeni meᄐuopၰinski sistem, preko glavne distributivne pumpne stanice – PS ''Spreაa'' u ័ivinicama, za ᘐto je potrebno uraditi odgovarajuၰu dokumentaciju.



Poboljᘐanje vodosnabdijevanja Lukavca–koriᘐtenje voda akumulacije Modrac

Grad Lukavac sa prikljuაenim prigradskim naseljima trenutno se snabdijeva vodom preko PS KHK Lukavac, gdje se na modifikovanom postrojenju preაiᘐၰavaju podzemne vode iz (19) bunara lociranih na uᘐၰu rijeke Jale u rijeku Spreაu i vode akumulacije Modrac, u ukupnoj koliაini od oko 90 m3/sek. Postrojenje აija je izgradnja u pripremi, treba da se gradi izvan kruga KHK Lukavac, neposredno uzvodno od istog. Kapaciteta je 150 l/sek, a transport vode do postojeၰeg rezervoara ''Dolo០al'' predviᄐen je preko pumpne stanice predviᄐene uz postrojenje. Realizacijom ovog projekta dobija se dodatnih 50 – 60 l/sek kvalitetne vode za piၰe, a dodatne koliაine vode obezbijediti ၰe stabilnije uslove snabdijevanja vodom grada i prigradskih naselja.

Akumulacija Maაkovac

Ova akumulacija planirana je za snabdijevanje vodom opၰina: Tuzla, Banoviၰi, ័ivinice i Lukavac. Brana koja formira akumulaciju ''Maაkovac''na rijeci Oskovi kod Banoviၰa, locirana je na oko 700 m nizvodno od sastava Velike Zlaၰe i Oskove. Sliv akumulacije iznosi 40 km2, kota normalnog uspora je 460 m.n.m, ukupna zapremina akumulacije iznosi 17 hm3, a povrᘐina akumulacije 40 ha.

Topografija terena nije povoljna, te je za predviᄐenu zapreminu akumulacije potrebna relativno visoka brana – 60 m, a sam profil na mjestu brane je ᘐirok tako da brana ima 387 m u kruni. Predviᄐena je nasuta – kamena brana sa glinenim jezgrom. Dokumentacijom iz 1975. godine procijenjeno je da bi ista mogla da obezbijedi, prosjeაno 500 l/sek. Prema selektivnim mjerenjima provedenim u 2000. toj godini, ova akumulacija mogla bi obezbijediti oko 800 l/sek vode.

Kada je ova akumulacija planirana, sliv akumulacije je bio pogodan za izgradnju objekta koji bi slu០io za snabdijevanje pitkom vodom. U sluაaju opredjeljenja za gradnju ovog objekta, biၰe potrebno provesti sva potrebna istra០ivanja: hidroloᘐka, geoloᘐka, hidrogeoloᘐka i druga.

Sistem snabdijevanja vodom Ⴠeliၰa

U drugoj polovini devedesetih godina proᘐlog stoljeၰa uraᄐena je dokumentacija kojom je planirano da se dugoroაno rjeᘐenje vodosnabdijevanja cijele opၰine Ⴠeliၰ osloni na izvoriᘐte Brnjik II. Za predlo០eno izvoriᘐte Brnjik, locirano na sastavu vodotoka ᘀiboᘐnica i Orahovica, oაekivani kapacitet iznosi oko 25 l/sek. Predviᄐena je infiltracija vode iz povrᘐinskih vodotoka u podzemlje, a drena០nim sistemom voda bi se dovodila u sabirni bunar. Iz sabirnog bunara voda bi bila transportovana u tri pravca: u pravcu Ⴠeliၰa, drugi za naselje Brnjik i treၰi pravac za Vra០iၰe i Velino Selo. Iako je dokumentacija uraᄐena na nivou glavnog projekta, do poაetka realizacije iste nije doᘐlo.

U meᄐuvremenu, tokom 2002. godine, saაinjen je Program istra០ivanja novih resursa za dugoroაno vodosnabdijevanje opၰine Ⴠeliၰ, koji je poslu០io za izradu dokumentacije za obezbjeᄐenje dodatnih koliაina pitke vode za podruაje opၰine Ⴠeliၰ na nivou idejnog rjeᘐenja. Navedena dokumentacija uraᄐena je tokom 2003. godine. U okviru izrade te dokumentacije realizovan je i odreᄐeni obim istra០nih



radova, na predviᄐenim potencijalnim izvoriᘐtima za dugoroაno vodosnabdijevanje opၰine Ⴠeliၰ:

• Crpiliᘐte Brnjik II (aluvijon rijeke ᘀiboᘐnice),• Zahvat vode iz bankovitih pjeᘐაara (duboki bunari),• Zahvat povrᘐinskih voda Vlaᘐtaაog potoka,• Zahvat vode iz aluviona rijeke ᘀiboᘐnice na lokalitetu ᘀarena Meraja,• Zahvat vode iz aluviona rijeke ᘀiboᘐnice na lokalitetu brane Vra០iၰi,• Kaptiranje manjih lokalnih izvora za naselje Velino Selo,• Zahvat vode iz kompleksa kreაnjaka: Velino Selo – Vra០iၰi.

Na osnovu provedenih istra០ivanja konstatovano je da crpiliᘐte iznad brane ''Vra០iၰi'' posjeduje pozitivne geoloᘐke, hidrogeoloᘐke i hidrodinamiაke karakteristike, kao i moguၰnost zaᘐtite izvoriᘐta. Na tom lokalitetu predviᄐena je realizacija kopanog bunara preაnika 4,0 m i ukupne dubine 9,5 m, sa bunarskom kuაicom povrᘐine 25 m2, kapaciteta 15 – 21 l/sek. Distribucija vode od crpiliᘐta brana Vra០iၰi do rezervoara u naseljima razmatrana je u tri moguၰe varijante. Analizirajuၰi postavljene kriterije poreᄐenja varijanti, prednost je data varijanti I.

Varijanta I obuhvata slijedeၰe komponente vodovodnog sistema:

• Izgradnja crpiliᘐta ''Brana Vra០iၰi'';• Potisni vod sa prateၰim instalacijama na dionici: crpiliᘐte – sabirni

rezervoar ''Krაevine'';• Sabirni rezervoar ''Krაevine'';• Gravitacioni dovodni cjevovod: crpiliᘐte – postojeၰi rezervoari;• Potisni cjevovod: crpiliᘐte ''Brana Vra០iၰi'' – spoj na postojeၰi cjevovod za

R ''Vra០iၰi''; • Dogradnja izliva u postojeၰim rezervoarima: R ''Ratkoviၰi'' i R ''Ⴠeliၰ'';• Elektro instalacije i automatizacija sistema.

Snabdijevanje vodom naselja Velino Selo predstavlja zaseban sistem vodosnabdijevanja, koji je baziran na zahvaၰanju voda sa lokalnih izvoriᘐta.

Sistem snabdijevanja vodom Doboj Istoka

Osnovni cilj rjeᘐenja problema snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrede opၰine Doboj Istok usmjeren je ka definiranju dugoroაnog koncepta. Pri tome su postavljena slijedeၰa ograniაenja:

Sistem, odnosno sistemi treba da se oslanjaju na dovoljno moၰno izvoriᘐte za koje je istovremeno moguၰe realizirati dugoroაni koncept zaᘐtite kvaliteta.

ᘀto je moguၰe viᘐe grupisati osnovna izvoriᘐta i time svesti na razumnu mjeru povrᘐine zaᘐtitnih zona. Na taj naაin mjere zaᘐtite kvaliteta voda uაiniti razumnim, sa te០njom da se ne blokiraju druge aktivnosti u prostoru koje mogu da zagade vodu (poljoprivreda, ᘐumarstvo, industrija i sl.), odnosno, da se to აini u najmanjoj mjeri. Predvidjeti ᘐto je moguၰe veၰu faznost u izgradnji sistema, uslovljenu ne samoekonomskim, veၰ i tehniაkim ograniაenjima.

Uva០avajuၰi navedena ograniაenja, koja su ujedno, u najveၰoj mjeri, poᘐtovana pri izboru izvoriᘐta za perspektivno vodosnabdijevanje, koncepcija



dugoroაnog snabdijevanja vodom stanovniᘐtva i privrede opၰine Doboj Istok bazirana je na:

a) koriᘐtenjem vodonosnog sloja: pliocenski kompleks pijeska, ᘐljunka i gline (stijene intergranularne poroznosti),

b) objedinjavanje sistema vodosnabdijevanja naselja Klokotnica i naselja Lukavica Rijeka, sa sistemom vodosnabdijevanja naselja Staniၰ Rijeka u jedan sistem ''Klokotnica'',

c) objedinjavanje sistema vodosnabdijevanja naselja Velika Brijesnica i Mala Brijesnica u jedinstven sistem ''Brijesnica''.

Sistem snabdijevanja vodom Gradaაca

U predviᄐenom planskom periodu neophodno je izvrᘐiti rekonstrukciju vodovodne mre០e, kao i adekvatnu zaᘐtitu izvoriᘐta. Kapacitet izvoriᘐta zadovoljava potrebe korisnika do 2020. godine, pa se stoga ne predviᄐa njihovo proᘐirenje u ovom periodu. Za period do 2030. godine predviᄐeno je proᘐirenje izvoriᘐta Okanoviၰi za 50 l/sek. Takoᄐer je predviᄐeno proᘐirenje kapaciteta veၰ postojeၰih rezervoara: ''ᘀkoriၰi'', ''Kod Mlina'' i ''Avdiၰi''.

Vodu sa postojeၰeg postrojenja, zahvaၰenu iz akumulacije Hazna, potrebno je usmjeriti ka industrijskim potroᘐaაima.

Sistem snabdijevanja vodom Graაanice

U planskom periodu predviᄐeno je proᘐirenje postojeၰeg sistema, a posebno kapaciteta izvoriᘐta i rezervoarskih prostora.

Planirano je proᘐirenje izvoriᘐta Soljanuᘐa, uz izgradnju adekvatnih prateၰih objekata (pumpna stanica i postrojenje za preაiᘐၰavanje vode).Planirana je etapna izgradnja novog rezervoara ''Graაanica'', აiji bi kapacitet 2025. godine iznosio 500 m3, dok bi u narednom periodu bilo izvrᘐeno njegovo proᘐirenje na 1.000 m3. Izgradnju rezervoara bi pratila i izgradnja pumpne stanice. Takoᄐer je planirana i izgradnja postrojenja za preაiᘐၰavanje vode ''Gaj''.

Proᘐirenje opၰinskog vodovoda Graაanica ၰe pratiti rekonstrukcija oᘐteၰene vodovodne mre០e, a specijalno zamjena azbest-cementnih cjevovoda. Na ovaj naაin ၰe gubici u vodovodnoj mre០i biti znatno smanjeni. Takoᄐer je neophodno u planskom periodu uraditi elaborate o zaᘐtitnim zonama za sva izvoriᘐta pitke vode.

U planskom periodu 2015. – 2030. godina, Dugoroაni program snabdijevanja pitkom vodom u Federaciji BiH, upuၰuje Graაanicu na vodosnabdijevanje sa akumulacije Modrac – II faza, ᘐto ustvari pretpostavlja prevoᄐenje voda rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe, odnosno rijeku Turiju, a time i akumulaciju Modrac. Realizacija ove varijante ovisna je o opredjeljenju opၰina Tuzlanske regije na istu, kao i planskom periodu kada se mo០e oაekivati realizacija sistema vodosnabdijevanja za Tuzlansku regiju.

Sistem snabdijevanja vodom Kladnja

U planskom periodu do 2025. godine predviᄐena je rekonstrukcija vodovodne mre០e, kao i kuၰnih prikljuაaka, ᘐto treba rezultirati smanjenjem gubitaka vode. Za iskazani deficit u vodi u planskom periodu do 2025. godine, potrebno je uvesti nove koliაine vode u sistem vodosnabdijevanja. Ocjena je da se iste mogu obezbijediti



formiranjem manje akumulacije, potrebne zapremine, neposredno ispod uᘐၰa Gluhe Bukovice u potok Bukovicu.

Takoᄐer je potrebno nastaviti veၰ zapoაete aktivnosti na pripremi dokumentacije za izgradnju postrojenja za preაiᘐၰavanje voda sa postojeၰih izvoriᘐta Gluha Bukovica i Stariაka Rijeka, kao i realizaciju istog. Naime, planirano je da se izgradi jedno postrojenje kapaciteta 20 l/sek, kojim bi se preაiᘐၰavale vode sa oba izvoriᘐta.

Sistem snabdijevanja vodom Teoაaka

U planskom periodu potrebno je nastaviti aktivnosti koje se veၰ nekoliko godina vode u cilju realizacije dugoroაnog snabdijevanja vodom podruაja opၰine Teoაak, sa zahvata na akumulaciji Snije០nica. Ovim rjeᘐenjem obuhvaၰena su sva naselja: Centar, Snije០nica, Jasikovac i Jasinje, Huseinoviၰi, Stari Teoაak, Bilaloviၰi i Uzunoviၰi.

Veliki dio distributivne mre០e veၰ je izgraᄐen, kao i planirani rezervoari: R ''Snije០nica'', R ''Dudiၰi'' i R "Rudine''. U pripremi je i realizacija postrojenja za preაiᘐၰavanje vode akumulacije Snije០nica, kapaciteta 35 l/sek. U planskom periodu potrebno je pristupiti i rjeᘐavanju problema zaᘐtite akumulacije Snije០nica kao izvoriᘐta vode za piၰe, kroz normativne i tehniაke mjere zaᘐtite.

Sistem snabdijevanja vodom Sapne

Koncepcija snabdijevanja vodom stanovniᘐtva sa podruაja cijele opၰine Sapna trenutno je u razradi. Kao izvor vodosnabdijevanja treba da poslu០i buᘐeni bunar PB – 1, koji je realizovan tokom 2004. godine uzvodno od Sapne, u pravcu Goduᘐa. Planirano je da se na navedenom lokalitetu mogu obezbijediti i dodatne koliაine vode za opၰinu Sapna u planskom periodu.

Sistem snabdijevanja vodom Srebrenika

- lokalna izvoriᘐTokom 2004. godine, uraᄐena je dokumentacija ''Dugoroაni program razvoja

sistema snabdijevanja vodom i odvoᄐenje otpadnih voda na podruაju opၰine Srebrenik''. Pored rjeᘐenja razmatranog za sistem Tuzlanska regija, koje podrazumijevaju prevoᄐenje voda rijeke Krivaje u sliv rijeke Spreაe (u rijeku Oskovu ili rijeku Turiju), navedenim Programom razmatrana je moguၰnost koriᘐtenja raspolo០ivih resursa sa podruაja opၰine Srebrenik.

Dugoroაno gledano, kao logiაno rjeᘐenje nameၰe se potreba za izgradnjom distribucionog cjevovoda du០ magistralnog puta Sarajevo – Oraᘐje, iz koga bi se voda, zavisno o zahvatu iste, crpljenjem ili gravitacijom dopremala do pojedinih centara potroᘐnje.

- Vodosnabdijevanje iz akumulacijaRazmatrana je moguၰnost izgradnje akumulacije Luᘐniაka rijeka i

akumulacije Bistrica. Kao povoljnija, za dalju razradu se predla០e akumulacija Bistrica, na istoimenom potoku, 3,50 km sjeveroistoაno od magistralnog puta Sarajevo – Oraᘐje. Branom visine 46 m dobila bi se akumulacija zapremine 4.467,00 m3, sa kotom normalnog uspora 300 m.n.m. Povrᘐina sliva ove akumulacije iznosila



bi 9,9 km2, a povrᘐina akumulacije 26 ha. Normalni uspor ove akumulacije omoguၰava snabdijevanje veၰeg dijela stanovniᘐtva gravitacijom.

Zahvaၰena voda iz ove akumulacije se putem distribucionog cjevovoda razliაitih preაnika provodi kroz centar opၰine. Naselja koja su ni០a od kote 300 m.n.m mogu dobiti vodu gravitacijom, a ostala prepumpavanjem.

- Vodosnabdijevanje iz bunaraKao naredna moguၰnost razmatrano je iznala០enje deficitarnih koliაina vode

buᘐenjem bunara u inundaciji rijeke Tinje. U tom smislu potrebno je planirati i provesti detaljne istra០ne radove, kojima treba dokazati da se mogu osigurati potrebne koliაine od 150 l/sek sa nekoliko bunara. Meᄐutim, Treba imati u vidu da je აitav pojas uz rijeku Tinju i magistralni put Sarajevo – ័upanja gusto naseljen, pa bi osiguranje i zaᘐtita kvaliteta takvog izvoriᘐta bila teᘐko izvodljiva. Uz pretpostavku obezbjeᄐenja dovoljnih koliაina vode sa ovog izvoriᘐta, აitav sistem bi funkcionirao sliაno kao sa akumulacija, izuzev ᘐto bi iscrpljenu vodu iz bunara trebali transportovati do rezervoara, na dovoljnoj visini, a iz rezervoara dalje gravitacijom. Troᘐkovi eksploatacije sistema po ovoj varijanti bili bi znatni, radi troᘐkova elektriაne energije.

7.2. Sistemi odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda

U cilju poboljᘐanja i oაuvanja kvaliteta voda povrᘐinskih vodotoka, u planskom periodu potrebno je intenzivirati aktivnosti na pripremi potrebne dokumentacije za prihvat, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje komunalnih otpadnih voda, kao i industrijskih otpadnih voda. Ukoliko to kvalitet industrijskih otpadnih voda zahtjeva, potrebno je planirati i zajedniაko preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda. U nastavku se daje pregled sistema za odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda, po opၰinama.

Banoviၰi

Za podruაje opၰine Banoviၰi upravo je u toku izrada dokumentacije koja ima za cilj da definira strategiju prikupljanja, transporta i preაiᘐၰavanja otpadnih voda. Nakon izrade iste, po prethodno utvrᄐenim prioritetima, potrebno je pristupiti njenoj realizaciji. Kao prioritet, nameၰe se potreba dogradnje postojeၰeg gradskog kolektora, kojim bi se komunalne otpadne vode izvele iz centra grada, prema planiranoj lokaciji postrojenja za preაiᘐၰavanje.

U planskom periodu, pored poveၰanja pokrivenosti kolektorskom i kanalizacionom mre០om naselja na podruაju opၰine Banoviၰi, do kraja 2015. godine bilo bi potrebno izgraditi barem I fazu gradskog postrojenja tereta zagaᄐenja oko 15.000 ES. Potrebno je razmotriti moguၰnost zajedniაkog tretmana i otpadnih voda industrije locirane na gradskom podruაju. Do kraja 2025. godine na podruაju opၰine Banoviၰi bi trebalo izgraditi kapacitete koji bi bili u stanju da preაiᘐၰavaju otpadne vode oko 35.000 ES.

Pri separaciji Rudnika ''Banoviၰi'' postoji izgraᄐen ureᄐaj za tretman muljevitih voda, koji nije u funkciji. Potrebno je hitno dovoᄐenje istog u funkciju, obzirom na აinjenicu da ugljena praᘐina iz muljevitih voda zatrpava akumulaciju Modrac, kao i prirodna korita vodotoka Oskova, i Spreაa.



Ⴠeliၰ

Tokom 1998. godine uraᄐena je dokumentacija na nivou glavnih projekata, sa ciljem:

1. Izrade kanalizacionog sistema za odvod: fekalnih voda naselja Ⴠeliၰ do postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda planiranog na lokalitetu Sastavci (Ⴠeliၰ) i rijeke ᘀiboᘐnice, oborinskih voda naselja Ⴠeliၰ do vodotoka Ⴠeliၰka rijeka, ᘀiboᘐnica i Gnjica.

2. Izrade glavnog kolektora na potezu: lokalitet Saliᘐte (ispod naselja Vra០iၰi) – Brnjik – Ratkoviၰi – Sastavci (Ⴠeliၰ), do spoja sa glavnim kolektorom iz naselja Ⴠeliၰ.

3. Na pomenutom kolektoru predviᄐena su i mjesta buduၰih prikljuაaka fekalne kanalizacije iz Velinog Sela, Vra០iၰa (ju០ni i sjeverni dio), Brnjika (sa obje strane ᘀiboᘐnice) Ratkoviၰa i dijela naselja Ⴠeliၰ.

4. Odabir mikro lokacije za postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda koje dotiაu naprijed navedenim kolektorima.

Kanalizacioni sistem naselja Ⴠeliၰ predviᄐen je kao poboljᘐana varijanta separatnog kanalizacionog sistema. Kompletna koncepcija tehniაkog rjeᘐenja pomenutog sistema bazirana je na maksimalnoj zaᘐtiti povrᘐinskih voda, tla i postojeၰih podzemnih resursa pitke vode u priobalnim rijeაnim aluvionima. Iz dispozicije ovog sistema jasno su uoაljive dvije grane, odnosno cjeline. Prirodna vododijelnica koja se pru០a lijevom obalom Ⴠeliၰke rijeke je uslovila dvije osnovne grane kanalizacionog sistema naselja Ⴠeliၰ.

Desna strana, odnosno grana kanalizacionog sistema je osnovni prioritet iz slijedeၰih razloga:

• zaᘐtita izvoriᘐta Sibovaაa,• zaᘐtita Ⴠeliၰke rijeke i rijeke Gnjice u rejonu izvoriᘐta ''Tukovi'',• zaᘐtita izvoriᘐta kod ''Frigos''-a,• zaᘐtita preko 80% naselja Ⴠeliၰa, • zaᘐtita prehrambene industrije ''Frigos'',• zaᘐtita svih javnih objekata koji se nalaze na ovoj grani kanalizacionog

sistema.

Na pomenutoj grani kanalizacionog sistema su i glavni kolektori koji bi se izvodili u I fazi. Obzirom na predviᄐenu gradnju reguliranu urbanistiაkim redom, navedena fazna gradnja i prioritet I faze je realan.

Stoga se u narednom, poაetnom dijelu planskog perioda, predviᄐa realizacija gore navedene I faze, a u nastavku i realizacija preostalog dijela kanalizacione mre០e naselja Ⴠeliၰ, a potom i fazna realizacija glavnog kanalizacionog kolektora za naselja Velino selo, Vra០iၰi, Brnjik, Ratkoviၰi i Ⴠeliၰ.

U planiranom planskom periodu pristupiti izradi dokumentacije za prihvaၰanje i odvoᄐenje otpadnih voda navedenih naselja, kao i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda istih na lokalitetu Sastavci. Ovisno o financijskim moguၰnostima, realizaciju I faze postrojenja kapaciteta 10.000 ES realizirati do kraja II faze, a na istom predvidjeti i preაiᘐၰavanje otpadnih voda fabrike za preradu voၰa i povrၰa ''Frigos''.



Doboj Istok

Koncepcija prikupljanja, transporta i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja sa podruაja opၰine Doboj Istok razmatrana je varijantno (dvije varijante), u dokumentaciji raᄐenoj 2004./2005. godinu. Opredjeljenje je da se operacionalizira varijanta I, za koju je trenutno u pripremi dokumentacija na nivou glavnih projekata.

Usvojenom varijantom predviᄐeno je prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda za svako naseljeno mjesto odvojeno (Mala Brijesnica, Velika Brijesnica i Klokotnica), sa tri tipska postrojenja odgovarajuၰeg kapaciteta:

Naselje Klokotnica

Kanalizacioni sistem naselja Klokotnica rijeᘐen je tako da se otpadne vode iz padinskih dijelova naselja prikupljaju kanalima 1, 2, 3 i 4, koji se ulijevaju u sabirne kanale 1 i 2, koji su polo០eni uz magistralni put Tuzla – Doboj i prate pad terena. Na odgovarajuၰim mjestima, na mjestima putnih propusta, sabirni kanali prikljuაeni su na kolektor za naselje Klokotnica. Kolektor je predviᄐen od PE kanalizacionih cijevi DN 400 mm, a ostala kanalizaciona mre០a predviᄐena je od PE cijevi DN 300 mm p= 3,2 bara. Kolektor za naselje Klokotnica ima privremeni ispust u rijeku Spreაu. Na kraju kolektora predviᄐa se tipsko postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, odnosno rezervirana je samo lokacija za postavljanje istog.

Naselje Brijesnica Velika

Kanalizacioni sistem naselja Brijesnica Velika rijeᘐen je tako da se otpadne vode iz padinskih dijelova naselja prikupljaju kanalima: 5, 6, 7 i 8, koji se ulijevaju u sabirne kanale 3, 4 i sabirni kanal 5. Sabirni kanali su polo០eni uz put Tuzla – Doboj i prati pad terena. Na pogodnim mjestima predviᄐen je prolaz ispod puta i prikljuაenje sabirnih kanala na kolektor za Brijesnicu Veliku. Veၰim dijelom kolektor je polo០en urbanim podruაjem naselja, აime je omoguၰeno prikljuაenje svih objekata naselja na isti. Dijelom kolektor presijeca prirodne udoline, pa je na tim mjestima predviᄐeno nasipanje terena (oko 600 m). Kolektor za Brijesnicu Veliku ima privremeni ispust u rijeku Spreაu. Na kraju kolektora predviᄐeno je tipsko postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, odnosno rezervirana je samo lokacija za postavljanje istog.

Naselje Brijesnica Mala

Kanalizacioni sistem naselja Brijesnica Mala rijeᘐen je tako da se otpadne vode iz padinskih dijelova naselja prikupljaju kanalima 9 i 10, koji se ulijevaju u sabirne kanale 6 i 7. U produ០etku, uz put Doboj – Tuzla predviᄐeni su i sabirni kanali 8 i 9 koji prikupljaju otpadne vode sa svojih pripadajuၰih povrᘐina. Sabirni kanali ukljuაeni su u kolektor za Brijesnicu Malu, koji je polo០en veoma niskim dijelovima terena kako bi mogao prihvatiti otpadne vode iz postojeၰih objekata. Jedan dio objekata lociran je veoma nisko, te je njihovo prikljuაenje na kolektor upitno. Takvo polaganje kolektora, uslovilo je povlaაenje nivelete sa malim padovima, ᘐto mo០e uzrokovati probleme u eksploataciji sistema. Na kraju kolektora predviᄐen je privremeni ispust u rijeku Spreაu, na mjestu gdje treba rezervirati lokaciju za postavljanje tipskog postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.

Gradaაac



U naselju Gradaაac postoje izgraᄐeni kanalizacioni kolektori, kao i postrojenje za preაiᘐၰavanje gradskih i otpadnih voda privrednih kapaciteta lociranih u industrijskoj zoni grada, kapaciteta 30.000 ES. Uz prethodnu pripremu odgovarajuၰe dokumentacije, potrebno je obezbijediti uslove za proᘐirenje postojeၰe kanalizacione mre០e u gradskom centru i ᘐirem podruაju grada. Za naselja u kojima do sada nije izgraᄐena kanalizaciona mre០a, takoᄐer uz prethodnu pripremu dokumentacije, stvoriti uslove za izgradnju kanalizacione mre០e u tim naseljima, kaoi kolektora koji ၰe otpadne vode odvesti na ureᄐaj za preაiᘐၰavanje. Po iskoriᘐtenju kapaciteta postojeၰeg postrojenja, potrebno je pristupiti proᘐirenju istog na kapacitet od 55.000 ES.

Graაanica

U naselju Graაanica postojeၰi kanalizacioni sistem, u suᘐtini, pokriva samo centralni dio grada. Stoga je potrebno pristupi pripremi odgovarajuၰe dokumentacije kojom bi se analiziralo postojeၰi stanje kanalizacione mre០e, potreba za zamjenom dotrajalih dionica, produ០enje postojeၰih kolektora i proᘐirenje kako kolektorske tako i kanalizacione mre០e na utvrᄐenom obuhvatu.

Takoᄐer je potrebno analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda i njihovu lokaciju. Nakon toga pristupiti rekonstrukciji i proᘐirenju postojeၰe kanalizacione i kolektorske mre០e, kao i faznoj realizaciji postrojenja za preაiᘐၰavanje. Do 2015. godine potrebno je realizirati barem I fazu postrojenja kapaciteta 20.000 ES, a do kraja 2025. godine i drugu fazu za joᘐ 20.000 ES.

Kalesija

Za sva naselja sa podruაja opၰine Kalesija upravo je u izradi dokumentacija kojom bi se trebala definirati koncepcija prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda. Istom ၰe biti definirana glavna kolektorska mre០a kojom ၰe biti omoguၰen prihvat i transport otpadnih voda, kao i optimalan broj i lokacije postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda. Po utvrᄐenim prioritetima, potrebno je pristupiti realizaciji dijela kolektorske i kanalizacione mre០e. Do kraja 2015. godine pristupiti pripremi i realizaciji I faze ureᄐaja za preაiᘐၰavanje gradskih otpadnih voda, a do kraja 2025. godine, ovisno o financijskim uslovima, i druge faze kapaciteta dodatnih 10.000 ES.

Ovisno o statusu Farme krava u Kruᘐiku, koja je trenutno u steაajnom postupku, otpadne vode iste potrebno je zasebno razmatrati i rjeᘐavati.

Kladanj

Za cijelo podruაje opၰine Kladanj, prvenstveno za grad i prigradska naselja, potrebno je odmah pristupiti izradi projektne dokumentacije kojom bi se definirala koncepcija prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, ukljuაujuၰi i otpadne vode privrednih kapaciteta lociranih nizvodno od gradskog podruაja. Potrebno je analizirati i predlo០iti eventualno potrebnu rekonstrukciju postojeၰe kanalizacione mre០e.



Ujedno je potrebno analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, njihovu lokaciju, te tehnologiju preაiᘐၰavanja. Realizaciji planiranih aktivnosti pristupiti po utvrᄐenim prioritetima, pri აemu bi prioritetno trebalo rijeᘐiti problem ispuᘐtanja otpadnih voda iz sekundarne kanalizacione mre០e direktno u rijeku Drinjaაu, u samom centru grada.

Potrebno je razmotriti i moguၰnost da se do kraja 2015. gode izgradi jedno ili dva postrojenja ukupnog kapaciteta 10.000 ES.

Lukavac

Postojeၰi kanalizacioni sistem Lukavca je mjeᘐovitog tipa, te su stoga prisutni odreᄐeni problemi u eksploataciji istog. Za dijelove naselja Dolo០al, Joᘐik i Bistarac Gornji, kao i urbani dio naselja Centar, veၰ je pripremljena dokumentacija აijom bi realizacijom trebali biti otklonjeni problemi sa bujiაnim vodama i nanosom, koji se slijeva na dijelove navedenih naselja.

Obzirom da za opၰinu Lukavac nema, u potpunosti, definiran koncept prihvaၰanja, odvodnje i preაiᘐၰavanja komunalnih otpadnih voda i otpadnih voda krupnih industrijskih kapaciteta lociranih u u០em i ᘐirem gradskom podruაju, potrebno je hitno pristupiti pripremi odgovarajuၰe dokumentacije. Istom je potrebno analizirati i odrediti se za optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda (zajedniაka ili odvojena postrojenja). Nakon ᘐto se utvrde prioriteti, pristupiti potrebnoj rekonstrukciji, dogradnji postojeၰih ili izgradnji novih kanalizacionih sistema u gradu i drugim naseljima opၰine Lukavac.

Za naselja locirana po obodu akumulacije Modrac, koja postaje i izvoriᘐte vode za piၰe, na nivou idejnog rjeᘐenja uraᄐena je dokumentacija za prihvat, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda na tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES. Uz odreᄐivanje prioriteta, ove aktivnosti potrebno je ᘐto je moguၰe prije realizirati.

Glavni zagaᄐivaა u ovoj opၰini je industrijski sektor, koji je i vodeၰi zagaᄐivaა na podruაju Tuzlanskog kantona, koji je u prethodnom periodu veoma malo pa០nje posveၰivao preაiᘐၰavanju otpadnih voda, te je stoga u rijeku Spreაu unoᘐen veoma veliki teret zagaᄐenja. U tom smislu potrebno je podr០ati realizaciju odgovarajuၰih projekata za smanjenje zagaᄐenja (nadviᘐenje talo០nice ''Bijelo more).

Potrebno je pokrenuti i aktivnosti za pripremu i realizaciju zajedniაkog postrojenja za preაiᘐၰava komunalnih i industrijskih otpadnih voda Lukavca, za koga bi prethodno trebalo utvrditi lokaciju, kao i optimalnu tehnologiju preაiᘐၰavanja. Kapacitet postrojenja trebao bi biti do 150.000 ES, uz faznu realizaciju istog.

Sapna

Za cijelo podruაje opၰine Sapna potrebno je definirati koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda izradom odgovarajuၰe dokumentacije. Po usvojenom konceptu, utvrditi prioritete, te na osnovu istih pristupiti realizaciji kanalizacione i kolektorske mre០e pojedinih naselja. Navedenom dokumentacijom analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, njihovu lokaciju i tehnologiju preაiᘐၰavanja.

Do kraja 2015. godine izgraditi postrojenja ukupnog kapaciteta 10.000 ES, a do kraja 2025. godini realizirati zbrinjavanje otpadnih voda preostalih naselja na odgovarajuၰi naაin.



Srebrenik

Dugoroაno rjeᘐenje prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa podruაja opၰine Srebrenik analiziran je u okviru projektne dokumentacije raᄐene tokom 2004. godine, a zasniva se prije svega na izgradnji kanalizacione mre០e. Analizirana su moguၰa podruაja odvodnje sa obuhvatom viᘐe naseljenih mjesta, kako bi se tretman voda mogao odvijati na jednom mjestu, a ujedno i da se smanji broj ureᄐaja za preაiᘐၰavanje. Usvojeni prag planiranja u navedenom Dugoroაnom rjeᘐenju je 2035. godina.

Kanalizacija Srebrenik – ureᄐaj U1

Postojeၰe postrojenje za preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda kapaciteta 12.000 ES radi sa pola kapaciteta, obzirom da je na kanalizacionu mre០u grada i prigradskih naselja prikljuაeno oko 40% stanovniᘐtva. Za veၰinu prigradskih naselja veၰ je uraᄐena potrebna dokumentacija pa se mo០e oაekivati skoro prikljuაenje istih na kolektorsku mre០u, odnosno postojeၰe postrojenje za preაiᘐၰavanje. U nastavku dajemo prikaz moguၰeg prikljuაenja prigradskih naselja na postojeၰu i II fazu postrojenja, kapaciteta 10.000 ES:

• na postojeၰi ureᄐaj za preაiᘐၰavanje, pored gradskog centra Srebrenika moguၰe je prikljuაiti naselja: Kiseljak, Bare, Ⴠehaje, Babunoviၰi, Je០inac, i dio Rapatnice, za ᘐto je potrebno izgraditi oko 12 km kanalizacione mre០e,

• na drugu fazu ureᄐaja za preაiᘐၰavanje, აija se izgradnja mo០e oაekivati tek oko 2015. godine moguၰe je prikljuაiti naselja: Luke, Ⴠojluk, Ⴠojluၰko Brdo, ostatak Rapatnice, Uro០e, Srebrenik Gornji, i Srebrenik Donji, za ᘐto je potrebno izgraditi oko 20 km kanalizacione mre០e.

Naselja koja se u nastavku navode ne posjeduju kanalizacionu mre០u, pa ၰe ista biti projektovana i graᄐena po prioritetima koje odredi opၰina Srebrenik.

Kanalizacija Tinja – Podoraᘐje, Ureᄐaj U2

Radi konfiguracije terena, na mjesnom podruაju Tinja – Podoraᘐje potrebno je izgraditi dva ureᄐaja, i to:

• za naselja Tinja Gornja, Tinja Donja, Lisoviၰi, Potpeၰ Gornji i Potpeၰ Donji postrojenje U2, koje zbog broja stanovnika koji treba biti prikljuაen (oko 10.000 ES), ne mo០e biti tipski, za naselja Podoraᘐje i Brezik ureᄐaj U2' kapaciteta 3.000 ES, mo០e biti tipski.

• Za prikljuაenje navedenih naselja na ureᄐaje U2 i U2', potrebno je izgraditi oko 20 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Tinja – Podoraᘐje, Ureᄐaji U3 i U4

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi dva tipska postrojenja U3 i U4:

• za naselja: Jasenica, Crveno Brdo i ᘀahinoviၰi, potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U3, kapaciteta 3.000 ES,

• za naselja Zahiroviၰi, Stra០a i Like, potrebno je izgraditi takoᄐer tipsko postrojenje U4, kapaciteta 3.000 ES.



Za navedena naseljena mjesta koja se prikljuაuju na tipska postrojenja U3 i U4 potrebno je izgraditi oko 20 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Duboki potok – Ureᄐaj U5

Za naselja: Duboki Potok, Kuge, Dediၰi, Seona, Behrami, ᘀahmeri, Cage, Liplje i Ljenobud ne mo០e se primijeniti tipsko postrojenje (oko 10.000 stanovnika u 2035. godini), nego je potrebno postrojenje zasebno isprojektovati.

Za prihvat otpadnih voda Dubokog Potoka i navedenih naselja potrebno je izgraditi oko 28 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Moranjci, Ureᄐaj U6

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi dva tipska postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda:

• za naselja: Donji Moranjci, Ⴠekaniၰi, Faleᘐiၰi i Brnjiაani potrebno je izgraditi tipsko postrojenje kapaciteta 3.000 ES,

• za naselje Gornji Moranjci potrebno je tipsko postrojenje malog kapaciteta.

Za prikupljanje otpadnih voda koje ide na ureᄐaje U6 i U6', do kraja planskog perioda (2035. godina) potrebno je izgraditi oko 21 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija Sladna, Ureᄐaj U7

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi აetiri tipska postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda:

• za naselja: Sladna, Murati i Salihbaᘐiၰi potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U7 kapaciteta 3.000 ES,

• za naselja: Ibriၰi, Hrvati, Hod០iၰi i Vikali potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U7' kapaciteta 1.500 ES,

• za naselje Omerbaᘐiၰi potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U7'' kapaciteta 600 – 700 ES,

• za naselje Luᘐnica potrebno je izgraditi tipsko postrojenje U''' kapaciteta 600 – 700 ES.

Za prikupljanje otpadnih voda naselja mjesnog podruაja Sladna, do kraja planskog perioda (2035. godina) potrebno je izgraditi oko 26 km kanalizacione mre០e.

Kanalizacija ᘀpionica, Ureᄐaj U8

Za navedeno mjesno podruაje potrebno je izgraditi dva postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, od kojih jedno mo០e da bude tipsko.

• za naselja: ᘀpionica Srednja, ᘀpionica Centar, ᘀpionica Donja, ᘀpionica Gornja, Cerik, Tutnjevac i Huremi potrebno je izgraditi postrojenje kapaciteta 7.000 – 8.000 ES, koje je potrebno zasebno isprojektovati,

• za naselje Hrgovi Gornji potrebno je izgraditi tipsko postrojenje kapaciteta 1.000 ES.



Za odvoᄐenje otpadnih voda naselja mjesnog podruაja ᘀpionica potrebno je izgraditi oko 12 km kanalizacione mre០e.

Teoაak

Za cijelo podruაje opၰine Teoაak potrebno je definirati koncepciju prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda izradom odgovarajuၰe dokumentacije. Pri tome je potrebno voditi raაuna da je ovim aktivnostima potrebno prioritetno pristupiti, obzirom da gotovo cijelo podruაje opၰine Teoაak pripada slivu akumulacije Snije០nica, koja predstavlja izvoriᘐte za snabdijevanje vodom cjelokupnog stanovniᘐtva opၰine, u sadaᘐnjem i planskom periodu.

Po usvojenom konceptu, utvrditi prioritete, te na osnovu istih pristupiti realizaciji kanalizacione i kolektorske mre០e pojedinih naselja. Navedenom dokumentacijom analizirati i predlo០iti optimalan broj postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, njihovu lokaciju i tehnologiju preაiᘐၰavanja. Do kraja 2015. godine izgraditi postrojenja ukupnog kapaciteta 4.000 ES, a do kraja 2025. godine, na odgovarajuၰi naაin, potrebno je preაistiti otpadne vode ukupnog tereta zagaᄐenja od dodatnih 4.000 ES.

Tuzla

Naprijed je reაeno da jedino podruაje grada ima rijeᘐen sistem prikupljanja i odvoᄐenja fekalnih i oborinskih voda, te da se iste sistemom kolektora odvode van grada i direktno ispuᘐtaju u recipijent – rijeku Jalu. Sva ostala naselja sa podruაja opၰine Tuzla problem rjeᘐavaju direktnim upuᘐtanjem fekalnih voda u prirodne vodotoke, direktno ili preko septiაkih jama.

Poznato je i da stari dio grada ima kombinovani sistem kanalizacije, te da su აeste pojave plavljenja tog dijela grada, za vrijeme veၰih padavina, zbog nedostataka na kombinovanom sistemu. Dijelovi grada koji su graᄐeni u posljednjih dvadesetak godina imaju odvojene – separatne sisteme kanalizacije.

Iz gore navedenih razloga, nameၰe se potreba za hitnom izradom analize stanja izgraᄐenih sistema za prikupljanje i odvoᄐenje fekalnih, a gdje je to potrebno i oborinskih voda, sa izradom prijedloga mjera za poboljᘐanje istog. Za oაekivati je da ၰe navedenim mjerama biti predlo០eni zahvati u smislu rekonstrukcije pojedinih dijelova sistema ili objekata (otklanjanje uskih grla), zatim dogradnju i proᘐirenje sekundarne ali i kolektorske mre០e za prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda, ali i na uvezivanje industrijskih zagaᄐivaაa sa buduၰim centralnim postrojenjem za preაiᘐၰavanje.

Za naselja sa podruაja opၰine Tuzla koja nemaju izgraᄐene sisteme za prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda, analizirati i predlo០iti koncepciju prikupljanja i odvoᄐenja otpadnih voda, posebno analizirajuၰi preაiᘐၰavanje istih na jednom (centralnom gradskom postrojenju) ili viᘐe zasebnih postrojenja koja bi se gradila za pojedina mjesna podruაja.

Nakon izrade navedenih analiza, te utvrᄐivanja liste prioriteta na osnovu ustanovljenih kriterija, potrebno je pristupiti pripremi i realizaciji istih.

Na podruაju opၰine Tuzla predviᄐena je izgradnja centralnog postrojenja za zajedniაko preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, kapaciteta 300.000 ES. Postrojenje bi trebalo biti locirano jugozapadno od Termoelektrane Tuzla, pored rijeke Jale.



Posebno se naglaᘐava potreba prikupljanja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja na obodu akumulacije Modrac, za ᘐto je pripremljena dokumentacija na nivou idejnog rjeᘐenja, obzirom da akumulacija postaje izvoriᘐte vode za piၰe opၰina Tuzla i Lukavac, a eventualno i ័ivinice.

័ivinice

Za prihvat i odvoᄐenje otpadnih voda ័ivinica i prigradskih naselja uraᄐena je dokumentacija za sistem glavnih kolektora, kojim bi otpadne vode istih trebalo odvesti do lokacije buduၰeg postrojenja za preაiᘐၰavanje. Predviᄐena su აetiri kolektora: Kolektor I, Kolektor II, Kolektor III i Kolektor Sjever.

Kolektor III prihvata fekalne vode naselja: Karaula, Hornica, Litva I i II, Izbjegliაkog naselja i naselja Viᘐၰa. Ukupna du០ina ovog kolektora iznosi 3.407,73 m, od toga na kanalizacione cijevi DN 400 mm otpada 3.102,81 m, a na kanalizacione cijevi DN 300 mm 304,92 m. Predviᄐene su PHED cijevi ojaაane rebrima.

Kolektor II je predviᄐen iskljuაivo za odvodnju otpadnih voda naselja ᄀurᄐevik i polo០en je sa ju០ne strane pruge Tuzla – Banoviၰi. Ovaj kolektor samo je dio kolektora koga treba izgraditi da bi se naselje ᄀurᄐevik moglo prikljuაiti na glavni kolektor. Kolektor je du០ine 1.972,74 m, od აega na kanalizacione cijevi DN 500 mm otpada 333,50 m, a na kanalizacione cijevi DN 400 mm 1.639,24 m. Predviᄐene su PHED cijevi ojaაane rebrima.

Kolektor I je kiაma cjelokupnog sistema kolektora obzirom da se u njega uvode sve fekalne i oborinske vode. Du០ina ovog kolektora iznosi 2.404,01 m, od აega na kanalizacione cijevi DN 1000 mm otpada 2.085,83 m, a na kanalizacione cijevi DN 600 mm 318,18 m. Predviᄐene su takoᄐer PEHD cijevi ojaაane rebrima.

Kolektor Sjever predviᄐen je za odvodnju otpadnih voda naselja Jezero i buduၰeg naselja Novi Grad. Polo០en je sa sjeverne strane magistralnog puta Sarajevo – ័upanja. Kolektor je du០ine 1.711,00 m, sa cijevima preაnika DN 400 mm na cijeloj du០ini. Cijevi su PEHD ojaაane rebrima.

U periodu do 2015. godine potrebno je izgraditi navedene glavne kolektore, kao i I fazu postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ័ivinica i prigradskih naselja, kapaciteta 20.000 ES, a do 2025. godine realizirati i II fazu postrojenja kapaciteta dodatnih 20.000 ES. Pored toga, na osnovu utvrᄐene liste prioriteta na nivou opၰine, pristupiti realizaciji kanalizacione i kolektorske mre០e, kako za grad i prikljuაena prigradska naselja, tako i za naselja izvan tog podruაja, sa ugradnjom odgovarajuၰih tipskih postrojenja.

7.3. Zaᘐtita voda, zaᘐtita od voda

7.3.1. Zaᘐtita voda

Podloga za ovo poglavlje je sektorska studija Zaᘐtita okolice. Strategija zaᘐtite voda u okviru ovog plana u potpunosti je harmonizirana sa strategijom postavljenom u Studiji zaᘐtita okolice. Neadekvatan odnos prema problemu otpadnih voda, odnosno oაuvanju kvaliteta povrᘐinskih voda, uაinio je da je stanje zagaᄐenosti vodotoka na podruაju Tuzlanskog kantona vrlo kritiაno.



Problem zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona , zbog njegovog obima i te០ine, treba detaljno i integralno sagledati, a sve u cilju definiranja strategije i pristupa njegovom potpunom rjeᘐavanju. Intenzitet koriᘐtenja vodnih resursa izuzetno je visok u poreᄐenju sa njihovom raspolo០ivoᘐၰu. Analizom podataka prikupljenih tokom priprema za izradu ovog plana i istra០ivanjima zakljuაuje se da je nivo zagaᄐenja povrᘐinskih vodotoka na podruაju Tuzlanskog kantona izuzetno veliki. U prilog toj აinjenici najbolje govori podatak da se u vodotoke Tuzlanskog kantona dnevno ispuᘐta teret zagaᄐenja od 1.750.000 ES/dan, dok teret zagaᄐenja koji se ''mo០e'' unijeti iznosi oko 23.000 ES/dan

Sistemskom planiranju kanalizacionih sistema potrebno je posvetiti odgovarajuၰu pa០nju, tim prije ᘐto je dosadaᘐnje odlaganje njihove izgradnje dovelo do nagomilavanja vodoprivrednih, a naroაito sanitarno – higijenskih problema koji se sve te០e rjeᘐavaju, jer zahtijevaju velika financijska sredstva. Regionalni kanalizacioni sistemi trebali bi imati prednost, naravno tamo gdje su opravdani, jer na najbolji naაin doprinose boljoj zaᘐtiti du០ih dionica vodotoka. Ovim rjeᘐenjima se ostvaruju povoljniji eksploatacioni i investicioni troᘐkovi, a posebno u dijelu koji se odnosi na postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.

Kako ၰe sama sanacija stanja u kome se vodotoci na podruაju Tuzlanskog kantona danas nalaze predstavljati dugotrajan i kompleksan proces, potrebno je razviti jedan strateᘐki i integralan pristup za njegovu realizaciju.

Odvodnja, a naroაito tretman otpadnih voda stanovniᘐtva i industrije zahtjeva velika financijska ulaganja. Zato je neophodno prilikom donoᘐenja planova za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda predvidjeti faznu realizaciju.

Usvajanjem Zakona o zaᘐtiti akumulacije Modrac, odvodnja i tretman otpadnih voda u zonama sanitarne zaᘐtite Modraca, kao izvoriᘐta za piၰe, nametnut ၰe neodlo០no veoma stroge zahtjeve u pogledu kvaliteta. Realno je oაekivati da se za razliku od ostalih izvoriᘐta, neၰe moၰi pristupiti faznom rjeᘐavanju problema odvodnje i tretmana voda, nego ၰe se ovaj problem morati rijeᘐiti sveobuhvatno.

Strategija za rjeᘐavanje problema zaᘐtite voda

Koncept integralnog upravljanja vodama na nivou sliva ᘐiroko je prihvaၰen i potvrᄐuje se kao najprihvatljiviji u odr០ivom upravljanju vodnim resursima. Razmatranjem voda na prostoru Tuzlanskog kantona pokazalo se da se u slivu rijeke Spreაe nalazi oko 70 % ukupno raspolo០ivih vodnih resursa. Dakle, za rjeᘐavanje problema zaᘐtite voda Tuzlanskog kantona neminovno je primijeniti koncept integralnog upravljanja vodama, a koji ၰe postepeno dovesti do sanacije i revitalizacije vodotoka.

Postoji niz razliაitih pristupa u rjeᘐavanju smanjenja zagaᄐenja tj. podizanju kvaliteta voda u vodotocima Tuzlanskog kantona. Moguၰnosti smanjenja tereta zagaᄐenja u povrᘐinskim vodama su: poduzimanje odreᄐenih mjera na izvoru zagaᄐenja tj. kod zagaᄐivaაa i preაiᘐၰavanje otpadnih voda na zajedniაkim postrojenjima. Poveၰanje proticaja, kao moguၰe rjeᘐenje, ne mo០e se primijeniti na podruაju kantona zbog ograniაenosti resursa, izuzev u sluაaju prevoᄐenja voda iz susjednog sliva.

Dakle, strategija zaᘐtite kvaliteta voda na podruაju Tuzlanskog kantona treba biti bazirana na:



• Prevenciji nastanka zagaᄐenja, te smanjenju tereta zagaᄐenja na samom izvoru tj. promjenom tehniაko – tehnoloᘐkih rjeᘐenja koji podrazumijevaju uvoᄐenje აistije proizvodnje.

• Smanjenjem tereta zagaᄐenja preაiᘐၰavanjem otpadnih voda.

Kako bi se praktiაno ostvarili ovi strateᘐki pravci potrebno je realizirati აitav niz razliაitih tehniაkih, tehnoloᘐkih i ekonomskih mjera i aktivnosti. Djelovanje u cilju poboljᘐanja stanja kvaliteta voda u Tuzlanskom kantonu podrazumijeva sistematske napore koji trebaju biti utemeljeni na realnoj politici.

Osnovne postavke strategije zaᘐtite voda

Osnovno naაelo integralnog upravljanja vodama, koje treba biti ispoᘐtovano kod donoᘐenja strategije zaᘐtite voda, je odr០ivo koriᘐtenje vodnih resursa na podruაju Tuzlanskog kantona.

Imajuၰi u vidu do sada nagomilane probleme, osnovne postavke strategije zaᘐtite voda trebaju biti:

• Sistemski pristup i aktivnosti u kontroli zagaᄐivaაa i zagaᄐenja, prevenciji djelovanja i sanaciji trenutnog stanja.

• Opredjeljenja u buduၰnosti zasnovana na preorijentaciji industrije i privrede na აistije tehnologije.

• Izra០ajniji odnos druᘐtva prema zaᘐtiti voda, odnosno okoliᘐa uopᘐte.• Utvrᄐivanje minimalnih zahtjeva za kvalitet efluenta industrijskih i

komunalnih iz zagaᄐenja koji se ispuᘐtaju direktno u recipijente ili u kanalizaciju. Pri tome treba predvidjeti da se autopurifikacija vodotoka mo០e koristiti samo za efluente ureᄐaja za preაiᘐၰavanje i za zagaᄐenje iz difuznih izvora.

• Toksiაne industrijske otpadne vode moraju biti podvrgnute tretiranju prije ispuᘐtanja u gradsku kanalizaciju, ili potpunom preაiᘐၰavanju ako se radi o prirodnom recipijentu.

• Te០nja da se, gdje god je to moguၰe, industrijske otpadne vode sekundarno obraᄐuju na gradskom postrojenju.

• Izgradnja centralnih ureᄐaja za tretman komunalnih otpadnih voda treba biti prioritet.

• Pri utvrᄐivanju prioriteta izgradnje ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda Obavezno uzeti u obzir slijedeၰe kriterije: stepen toksiაnosti otpadnih voda, lokacija izvora zagaᄐenja, veliაina izvora zagaᄐenja i uticaj na kvalitet vode itd.

• Pri donoᘐenju planova za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda neophodno je zbog velikih investicija izraditi i strategiju fazne izgradnje , sa na pr. mehaniაkim tretmanom kao fazom I, itd.

• Kod planiranja, izgradnje i rekonstrukcije industrijskih i privrednih objekata treba uzeti u obzir i zakonski osnov za obezbjeᄐenje svih podloga po osnovu kojih se utvrᄐuju mjere zaᘐtite voda.

• Zakonskom regulativom omoguၰiti oაuvanje kvaliteta voda u izvoriᘐnim zonama i podruაjima od posebnog prirodnog znaაaja.

• Intenziviranje inspekcijskih kontrola rada ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.



• Organiziranje sistemskog ispitivanja kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika ispuᘐtenih zagaᄐenih i preაiᘐၰenih otpadnih voda iz gradova i industrije.

• Za smanjenje nastajanja otpadnih voda potrebno je donijeti odluke u vidu davanja

• poticajnih mjera za investicije u industriji, a koje za cilj ili posljedicu imaju smanjenje koliაina ili toksiაnosti otpadnih voda.

• Stvaranje ekonomske osnove za dugoroაni program zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona.

Kod izrade strategije zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona potrebno je definirati zaᘐtitu voda u skladu sa zahtjevima korisnika voda i va០eၰim zakonskim propisima, uskladiti postojeၰe zakonodavstvo sa EU zakonodavstvom, te definirati upravljanje vodama uzimajuၰi u obzir neophodnost zaᘐtite vodnih i kopnenih ekosistema ovisnih o vodi.

Kada su u pitanju poticajne mjere za zaᘐtitu voda, redni materijal nacrta Zakona o vodama Federacije BiH, predviᄐa djelomiაno oslobaᄐanje plaၰanja naknade za ispuᘐtanje otpadnih voda za sva lica (naselja i industriju) koja su pokrenula aktivnosti na unapreᄐenju sistema odvoᄐenja (razdvajanje oborinskih i otpadnih voda) i/ili izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda.

Ciljevi i mjere za zaᘐtitu voda na podruაju Tuzlanskog kantona

• Osnovni ciljevi zaᘐtite voda na podruაju kantona su:• Obezbjeᄐenje upravljanja vodnim resursima na principima odr០ivog

razvoja i jedinstva vodnog re០ima.• Oაuvanje kvaliteta voda koje nisu zagaᄐene, a naroაito postojeၰih i

potencijalnih izvoriᘐta vode za piၰe.• Trend pogorᘐanja povrᘐinskih voda zaustaviti putem: (i) izgradnje

kanalizacionih sistema za prikupljanje i odvoᄐenje komunalnih otpadnih voda, (ii) izgradnjom zajedniაkih ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, (iii) faznom izgradnjom ureᄐaja za preაiᘐၰavanje koji se baziraju na naაelu najboljih moguၰih tehnologija, (iv)stvaranje uslova za skladan i odr០iv razvoj u kojem treba izbjeၰi neracionalno koriᘐtenje resursa i pogorᘐanje kvaliteta voda.

• Oაuvanje kvaliteta povrᘐinskih voda u propisanim kategorijama putem zaᘐtitnih mjera, nadzorom nad radom izgraᄐenih objekata i postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda.

• Omoguၰavanje svim korisnicima voda da je koriste na odr០iv naაin, a u skladu sa raspolo០ivim koliაinama vode.

• Uspostavljanje sistemskog praၰenja kvaliteta povrᘐinskih voda na razmatranom podruაju.

Za uspjeᘐnu realizaciju prethodno definiranih ciljeva potrebno je utvrditi i razliაite mjere, kojima ၰe se postiၰi zacrtani ciljevi. S obzirom na trenutno stanje kvaliteta i postavljene zahtjeve za kvalitetom voda, prioritetno se mogu izdvojiti naredne mjere:



• Donoᘐenje strategije zaᘐtite voda na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

• Donoᘐenje planove zaᘐtite podruაja za podslivove koji se nalaze na podruაju Tuzlanskog kantona, te u skladu sa njima utvrditi ciljeve kvaliteta voda.

• Dovrᘐenje i usvajanje zakonske regulative, provedbenih propisa za standarde i normative kvaliteta vode na nivou BiH / F BiH.

• Donoᘐenje provedbenih propisa vezanih za kategorizaciju i klasifikaciju voda u skladu sa EU legislativom na nivou BiH / F BiH.

• Donoᘐenje planova i programa za izgradnju kanalizacionih sistema na podruაjima gdje oni ne postoje, kao i dogradnju postojeၰih uz definiranje rokova za realizaciju.

• Donoᘐenje planova za izgradnju ureᄐaja za preაiᘐၰavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda., uz definiranje rokova za realizaciju.

• Donoᘐenje programa mjera za postepeno uklanjanje starih izvora zagaᄐenja vodnih resursa.

• Uspostavljanje informacionog sistema o vodnim resursima i stvaranju preduslova za informiranje javnosti.

• Donoᘐenje ekonomski poticajnih mjera za prioritetne investicije u industriji koje imaju za cilj smanjenje nastanka otpadnih voda.

Dakle, potrebna je korjenita promjena u odnosu druᘐtva spram pitanja zaᘐtite voda kao neodvojivog dijela ០ivotne sredine. Promjene se ne trebaju manifestovati samo kroz usvajanje adekvatnih zakona, veၰ i u obliku promjene odnosa pojedinac – ០ivotna sredina, koji treba rezultirati istinski odgovornijim ponaᘐanjem pojedinca. Za siguran uspjeh na zaᘐtiti voda u Tuzlanskom kantonu potrebno je utvrditi i odgovarajuၰe instrumente za ostvarivanje postavljenih ciljeva i mjera.

U cilju zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona , a shodno navedenim ciljevima i mjerama, neophodno je pripremiti akcioni program. Akcionim programom se trebaju naglasiti planirane aktivnosti, zatim prioriteti, te njihova realizacija kroz du០e vremensko razdoblje do 2020. godine. Svakako da se trebaju odrediti aktivnosti koje ၰe se realizirati u kratkoroაnom, srednjoroაnom i dugoroაnom periodu.

Predviᄐeni sistemi zaᘐtite voda

U okviru prethodno spomenute strategije rjeᘐavanja problema zaᘐtite voda na podruაju Tuzlanskog kantona, u nastavku se daje pregled predviᄐenih aktivnosti objekata i sistema za zaᘐtitu voda pojedinaაno po opၰinama.

Banoviၰi

U opၰini Banoviၰi potrebno je poveၰati pokrivenost naselja kanalizacionom mre០om, prvenstveno u samom opၰinskom centru. Potrebno je dograditi glavni kolektor, tj. otpadne vode izvesti iz gradskog centra prema planiranoj lokaciji buduၰeg postrojenja za preაiᘐၰavanje. Zatim pristupiti izradi tehniაke dokumentacije za izgradnju postrojenja preაiᘐၰavanje otpadnih voda tereta zagaᄐenja oko 15.000 ES. Postrojenje bi se trebalo izgraditi do 2015. godine, odnosno barem njegova I faza.



Na podruაju opၰine se nalazi i povrᘐinski kop rudnika ''Banoviၰi''. Pri separaciji uglja u ovom rudniku postoji izgraᄐen ureᄐaj za tretman muljevitih voda i to sa zatvorenim sistemom recirkulacije vode. Ureᄐaj nije u funkciji zbog znaაajnih eksploatacionih troᘐkova, te je prioritetno potrebno dovoᄐenje istog u funkciju. Ugljena praᘐina iz muljevitih otpadnih voda ne samo da ima negativan ekoloᘐki uticaj, veၰ i zatrpava akumulaciju Modrac. Potrebno je izvrᘐiti ispitivanje moguၰnosti preაiᘐၰavanja otpadnih voda iz metalne industrije ''Helios'' na buduၰem gradskom postrojenju. Ukoliko to nije moguၰe potrebno je zahtijevati putem mehanizma okolinske dozvole da ''Helios'' pitanje otpadnih voda rijeᘐi na okolinski prihvatljiv naაin.

Sve poduzete mjere na podruაju Banoviၰa mogu se smatrati i mjerama zaᘐtite akumulacije Modrac, koja je predviᄐena za snabdijevanje vodom opၰina Tuzlanske regije. Do kraja 2025. godine na podruაju opၰine Banoviၰi ukupno bi trebalo izgraditi kapacitete koji bi bili u stanju da preაiᘐၰavaju otpadne vode oko 35.000 ES.

Ⴠeliၰ

Stihijski graᄐena kanalizaciona mre០a u pojedinim naseljima opၰine Ⴠeliၰ uslovljava da se problemu prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa cijelog podruაja opၰine pristupi planski. Nakon usvojene koncepcije, kojom treba definirati kanalizacioni sistem, odabrati optimalnu lokaciju i naაin preაiᘐၰavanja otpadnih voda, pristupiti faznoj realizaciji istih.

U prvoj fazi potrebno je izgraditi kanalizacionu mre០u u pojedinim naseljima, sa pripadajuၰim dijelovima glavnih kolektora, a u drugoj fazi, ovisno o ekonomskim i tehniაkim uslovima, gradilo bi se postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda. Ispuste postojeၰe kanalizacije, koji zavrᘐavaju u vodotocima i septiაkim jamama, potrebno je uvesti u sistem kanalizacije, prvenstveno za veၰa naselja: Ⴠeliၰ, Vra០iၰi i Ratkoviၰi. Prilikom planiranja izgradnje postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda potrebno je predvidjeti da se u istom preაiᘐၰavaju i otpadne vode iz tvornice za preradu voၰa i povrၰa ''Frigos''.

Postrojenje treba biti dimenzionirano na dnevno optereၰenje od oko 10.000 ES, uz fazno izvoᄐenje do 2025. godine. Postrojenja bi trebalo dostiၰi kapacitet za preradu otpadnih voda tereta zagaᄐenja od oko 15.000 ES.

Doboj Istok

Koncepcija prikupljanja, transporta i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja sa podruაja opၰine Doboj Istok razmatrana je varijantno (dvije varijante), u dokumentaciji raᄐenoj 2004./2005. godinu.

U okviru varijante I predviᄐeno je prikupljanje i odvoᄐenje otpadnih voda za svako naseljeno mjesto odvojeno (Mala Brijesnica, Velika Brijesnica i Klokotnica) i tri tipska postrojenja odgovarajuၰeg kapaciteta. Po varijanti II prikupljanje, odvoᄐenje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda predviᄐeno je sa jednim kolektorom za sva tri naselja i jednim postrojenjem.

Nakon ᘐto se donese konaაna odluka o izboru varijante, potrebno je pristupiti realizaciji usvojenog kanalizacionog sistema, po utvrᄐenim prioritetima. Do kraja 2025. godine planirati realizaciju postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ukupnog kapaciteta 10.000 ES.



Gradaაac

Na podruაju Gradaაca potrebno je dograditi kanalizacionu mre០u u centru grada, a u naseljima u kojima do sada nije izgraᄐena izgraditi je, te prikljuაiti nova naselja na kolektorsku mre០u. Po potpunom iskoriᘐtenju kapaciteta postojeၰeg postrojenja za preაiᘐၰavanje, pristupiti proᘐirenju sa postojeၰeg kapaciteta od 30.000 ES na 55.000 ES do 2025. godini.

Graაanica

Potrebno je unaprijediti postojeၰi kanalizacioni sistem koji u suᘐtini pokriva samo gradsko srediᘐte. Unapreᄐenje podrazumijeva nadogradnju glavnih kolektora koji se trebaju produ០iti i izvesti izvan grada, radi prikupljanja i industrijskih otpadnih voda. Zamjena odreᄐenog broja sekundarnih kanalizacionih vodova je neophodna radi njihove dotrajalosti i neupotrebljivosti, a ᘐto rezultira nastankom zagaᄐenja.

Nakon izvoᄐenja ovih radova mo០e se pristupiti pripremi tehniაkih podloga za projektovanje postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda, a potom i njegovoj izgradnji. Potrebno je do 2015. godine izgraditi barem I fazu postrojenja kapaciteta 20.000 ES, a do kraja 2025. godine i drugu fazu za dodatnih 20.000 ES.

Kalesija

Postojeၰe kanalizacione sisteme koji su na podruაju opၰine Kalesija djelomiაno izgraᄐeni samo u opၰinskom centru i nekoliko veၰih naselja: Tojᘐiၰi, Prnjavor, Memiၰi i Hrasno, potrebno je rekonstruirati i dograditi. Ove aktivnosti provesti u skladu sa koncepcijom prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, koja ၰe biti definirana dokumentacijom koja je upravo u pripremi, a obuhvatit ၰe sva naselja opၰine Kalesija.

Nakon toga, po utvrᄐenim prioritetima, potrebno je pristupiti izgradnji kanalizacione mre០e u pojedinim naseljima, zajedno sa pripadajuၰim kolektorima. Ovisnosti o ekonomskim i tehniაkim uslovima, do 2015. godine bi trebalo pristupiti pripremi i izgradnji ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda kapaciteta 10.000 ES, a do kraja 2025. godine izgradnji i II faze postrojenja kapaciteta takoᄐer 10.000 ES.

Ovisno o statusu Farme krava u Kruᘐiku koja je trenutno u steაajnom postupku, otpadne vode iste potrebno je posebno razmatrati i rjeᘐavati, kako ne bi predstavljale izvor zagaᄐenja otvorenih vodotoka i ០ivotne sredine uopᘐte.

Kladanj

I pored postojanja kanalizacionih kolektora (bez glavnog kolektora) u rijeku Drinjaაu se u samom opၰinskom centru ispuᘐtaju otpadne vode iz sekundarne kanalizacione mre០e, ᘐto je u suprotnosti sa konceptom odvodnje, koji podrazumijeva prikupljanje svih otpadnih voda kolektorima i odvoᄐenje istih izvan grada. Potrebno je rekonstrukcija i proᘐirenje postojeၰe kanalizacione mre០e, te izgradnja kanalizacionih kolektora sa obje strane rijeke Drinjaაe.

Kanalizacione kolektore izvesti izvan grada kako bi mogli prihvatiti i otpadne vode industrijskih kapaciteta lociranih nizvodno od gradskog podruაja. Trenutno ovi kapaciteti rjeᘐavaju problem otpadnih voda odlaganjem istih u septiაke jame , a nakon toga ispuᘐtanjem u rijeku Drinjaაu. Uz prethodno razmatranje optimalnog



broja postrojenja, njihove lokacije, te tehnologije preაiᘐၰavanja, do 2015. godine potrebno je izgraditi jedno ili dva postrojenja ukupnog kapaciteta 10.000 ES.

Lukavac

Postojeၰi kanalizacioni sistem Lukavca je mjeᘐovitog tipa, te su evidentni odreᄐeni problemi u eksploataciji. To se prvenstveno odnosi na dio naselja Dolo០al, Joᘐik i Bistarac Gornji, kao i urbani dio naselja Centar, აija je kanalizaciona mre០a ugro០ena bujiაnim vodama i nanosom koji se slijevaju sa gravitirajuၰih povrᘐina dijelova naselja Dolo០al i Bistarac Gornji.

Potrebno je pristupiti rekonstrukciji i dogradnji kanalizacionih sistema u navedenim naseljima, a prema konceptu definiranom dokumentacijom iz 2004. godine. Pored toga potrebno je nastaviti veၰ zapoაete aktivnosti na proᘐirenju kanalizacione mre០e u naseljima Tabaci, Doboᘐnica Donja i Turija. Otpadne voda naselja lociranih na obodu akumulacije Modrac treba prihvatiti zasebnim sistemom kanalizacije, preაiᘐၰavanje realizirati izgradnjom tipskih postrojenja kapaciteta do 2.000 ES. Obzirom na აinjenicu da akumulacija Modrac postaje i izvoriᘐte vode za piၰe, ove aktivnosti potrebno je prioritetno realizirati.

Glavni zagaᄐivaა u ovoj opၰini je industrijski sektor, koji je ujedno i jedan od vodeၰih zagaᄐivaაa na podruაju Tuzlanskog kantona. U prethodnom periodu otpadne vode iz niza industrijskih kapaciteta preაiᘐၰavane su vrlo malo, ili gotovo nikako. Takve vode, izuzetno zagaᄐene, tj. izuzetno velikog tereta zagaᄐenja, upuᘐtane su u rijeku Spreაu. Potrebno je podr០ati realizaciju odgovarajuၰih projekata za smanjenje zagaᄐenja koje potiაe iz Fabrike sode Lukavac. Jedan od njih je i projekat nadviᘐenja talo០nice ''Bijelo more'', za koji veၰ postoji uraᄐena tehniაka dokumentacija. Kako je bitno podr០ati ove projekte najbolje govori აinjenica da FS Lukavac proizvodi teret zagaᄐenja od 136.768 ES.

Na podruაju opၰine Lukavac planirana je izgradnja jednog od dva centralna postrojenja za preაiᘐၰavanje na podruაju Tuzlanskog kantona. Njegov kapacitet bi trebao biti oko 10.000 do 150.000 ES. U ovom postrojenju bi se preაiᘐၰavale komunalne otpadne vode i otpadne vode industrijskih kapaciteta, koji se nalaze na podruაju opၰine Lukavac, ili njoj gravitiraju.

Sapna

Postojeၰe kanalizacione sisteme, djelomiაno izgraᄐene u naseljima: Sapna, Vitinica, Goduᘐ, Kobiliၰi i Kovaაeviၰi, potrebno je rekonstruirati i dograditi u skladu sa konceptom prihvaၰanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda, koga je potrebno razmotriti i usvojiti za cijelo podruაje opၰine Sapna. Nakon toga, po utvrᄐenom prioritetu, potrebno je pristupiti realizaciji istog. Preაiᘐၰavanje otpadnih voda rijeᘐiti izgradnjom postrojenja za preაiᘐၰavanje, ukupnog kapaciteta 10.000 ES, do 2015. godine.

U periodu do 2025. godine potrebno je odabrati i realizirati adekvatno rjeᘐenje zbrinjavanja otpadnih voda preostalih naselja, koja neၰe biti pokrivena navedenim postrojenjem.

Srebrenik

Potrebno je proᘐirenje kanalizacione mre០e kako bi se na nju prikljuაio ᘐto veၰi broj stanovnika. Ovo proᘐirenje mre០e i prikljuაenje iste na kolektorsku mre០u



imalo bi direktan uticaj na smanjenje zagaᄐenja vodotoka, obzirom da u Srebreniku postoji postrojenje za preაiᘐၰavanje otpadnih voda (komunalne i industrijske). Postrojenje je kapaciteta 12.000 ES. Biၰe potrebno proᘐiriti postojeၰe, ili graditi nova postrojenja ukupnog kapaciteta do barem 40.000 ES.

Teoაak

Potrebno je unaprijediti kanalizacionu mre០u, tj. rekonstruirati i proᘐiriti sekundarnu mre០u, te produ០iti kolektore, uz neophodnu rekonstrukciju dotrajalih dionica. Ove aktivnosti voditi po utvrᄐenom konceptu prikupljanja, odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda za cijelo podruაje opၰine Teoაak i dogovorenim prioritetima. Trenutno se otpadne vode ispuᘐtaju u akumulaciju Snije០nica.

Postrojenje koje bi zadovoljilo potrebe ove opၰine do 2015. godine trebalo bida ima kapacitet od 4.000 ES, a do kraja 2025. godine, na odgovarajuၰi naაin potrebno je preაistiti otpadne vode ukupnog tereta zagaᄐenja od dodatnih 4.000 ES.

Tuzla

Rjeᘐavanje odvoᄐenja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda sa podruაja opၰine Tuzla je, pored preაiᘐၰavanja otpadnih voda Lukavca, centralni problem u Tuzlanskom kantonu. Na podruაju opၰine Tuzla predviᄐena je izgradnja jednog od dva centralna postrojenja za preაiᘐၰavanje kapaciteta od 300.000 ES. Na njemu bi se preაiᘐၰavale otpadne vode komunalne i otpadne vode industrijskih kapaciteta, zajedno. Postrojenje bi trebalo biti locirano jugozapadno od TE Tuzla, pored rijeke Jale.

Ostala prigradska naselja bi istovremeno bila obuhvaၰena posebnim kanalizacionim sistemima, te posebnim postrojenjima za preაiᘐၰavanje. Otklanjanje zagaᄐenja koja potiაu sa podruაja opၰine Tuzla su prioritet. Razlog za to su vodotoci koji prenose zagaᄐenje; rijeka Jala a potom i rijeka Spreაa, te posredno zagaᄐuju i cijeli donji dio Spreაkog polja. Na taj naაin se postepeno obezvrjeᄐuju poljoprivredne povrᘐine i onemoguၰava razvoj drugih privrednih grana.

Pored ureᄐaja za preაiᘐၰavanje u Tuzli, potrebno je ulo០iti znaაajne investicije u dijelove sistema za prikupljanje otpadnih voda. Te investicije se odnose na izgradnju sekundarne, ali i kolektorske mre០e za prikupljanje otpadnih voda iz domaၰinstava, ali i na uvezivanje industrijskih zagaᄐivaაa sa buduၰim centralnim postrojenjem za preაiᘐၰavanje.

Posebno se naglaᘐava potreba prikupljanja i preაiᘐၰavanja otpadnih voda naselja sa oboda akumulacije Modrac, obzirom da ista postaje i izvoriᘐte vode za piၰe.

័ivinice

Potrebno je realizirati projekat glavnih kolektora ( kolektori I, II, III i kolektor Sjever) za naselje ័ivinice, dograditi kanalizacionu mre០u u naseljima u kojima ista dijelom veၰ postoji, a za ostala naselja pokrenuti aktivnosti pripreme dokumentacije i realizacije iste. Izgraditi do 2010. godine postrojenje za preაiᘐၰavanje kapaciteta 20.000 ES u prvoj fazi, te realizirati drugu fazu do 2020. godine sa kapacitetom oddodatnih 20.000 ES .

Manja naselja koja se nalaze na obodu akumulacije Modrac potrebno je prioritetno pokriti kanalizacionom mre០om, a preაiᘐၰavanje otpadnih voda rijeᘐiti



manjim tipskim postrojenjima kapaciteta do 2.000 ES. Ovi radovi trebaju biti realizirani ᘐto je moguၰe prije, jer akumulacija Modrac postaje i izvoriᘐte vode za piၰe za opၰine u០e Tuzlanske regije. Na sliაan naაin treba posmatrati i izgradnju navedenog postrojenja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda ័ivinica.

Otpadne vode Drvne industrije ''Konjuh'' iz ័ivinica trebaju se preაiᘐၰavati odvojeno od komunalnih otpadnih voda.

Zakljuაak

Prilikom planiranja objekata za prikupljanje i preაiᘐၰavanje otpadnih voda potrebno je naၰi adekvatan odgovor na mnoga tehniაka i ekonomska pitanja. Za pravilno planiranje treba izvrᘐiti detaljne analize koje uslovljavaju razliაiti faktori prisutni na podruაju Tuzlanskog kantona. Potrebno je dobiti odgovor kada i gdje prioritetno treba graditi objekte, te kada se treba odluაiti na rjeᘐenje sa zajedniაkim postrojenjem za preაiᘐၰavanje, a kada iၰi na pojedinaაne sisteme i postrojenja. Ovaj problem ၰe biti posebno izra០en jer je poznato da su troᘐkovi izgradnje i odr០avanja bolje preraspodijeljeni kada se radi o veၰim sistemima. Poseban problem ၰe biti donijeti odluku o naაinu preაiᘐၰavanja industrijskih otpadnih voda, tj. kada i kako planirati zajedniაko preაiᘐၰavanje industrijskih i komunalnih otpadnih voda.

U okviru predviᄐenih sistema zaᘐtite u Tuzlanskom kantonu izbjegavano je davanje izriაitih odgovora na pitanje koje objekte treba graditi obavezno. To je uაinjeno iz razloga ᘐto razvijanje industrijskog sektora, kao najveၰeg zagaᄐivaაa, nije moguၰe pretpostaviti u buduၰnosti.

U cilju poboljᘐanja kvaliteta voda u vodotocima u perspektivi se mora razmiᘐljati o dugoroაnom sistemskom rjeᘐenju ovog problema na cijeloj teritoriji Kantona i pristupiti mu sa stanovitom ozbiljnoᘐၰu koja ၰe garantirati uspjeh. U tom procesu znaაajno je napraviti analizu problema, zacrtati ciljeve, odrediti kriterijume i saაiniti listu prioriteta za djelovanje.

Slijedeၰi korak je planiranje investicija, iznala០enje instrumenata finansiranja, zatvaranje konstrukcije finansiranja i konaაan poაetak radova. Treba istaၰi da se nijedan industrijski objekat ne smije pustiti u pogon bez obezbjeᄐenja odgovarajuၰe infrastrukture za obradu i dispoziciju kako otpadnih voda, tako i აvrstog otpada kao rezultata proizvodnih procesa.

Neophodno je iznaၰi sredstva za sistematsko praၰenje kvaliteta voda vodotoka, naroაito u osjetljivim i ugro០enim zonama.

Po svjetskim iskustvima koncept zaᘐtite povrᘐinskih voda zasniva se na kontroli kvaliteta recipijenta (prijemnika otpadnih voda) i u osnovi se smatra dugoroაnim ciljem kojem se te០i. S obzirom na naᘐe specifiაnosti, zaᘐtitu povrᘐinskih voda treba koncipirati na kriterijumu kvaliteta efluenta (ispuᘐtenih otpadnih voda), ᘐto se mo០e smatrati kompromisom koji treba obezbijediti postepeno i kontinuirano poboljᘐanje kvaliteta povrᘐinskih voda. Za ovakav pristup neophodno je uvoᄐenje i zakonsko normiranje standarda za efluente komunalnih i industrijskih otpadnih voda.

7.3.2. Zaᘐtita od voda

Podloga za razradu koncepcije razvoja zaᘐtite od voda na podruაju Tuzlanskog kantona predstavljali su podaci, razmatranja i tehniაka rjeᘐenja



ponuᄐena varijantno u okviru ''strateᘐke'' i druge dokumentacije, აiji je predmet razmatranja bio zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja voda.

Obzirom na stanje prirodnih korita vodotoka (obale obrasle vegetacijom, zatrpana korita i dr.), te აinjenicu da vodotoci slu០e kao odlagaliᘐta smeၰa i drugog otpada, da se na vodotocima i pored vodotoka stihijski i nekontrolirano grade razni objekti, uslijed აega dolazi do smanjenja proticajnog profila i znaაajnog ili potpunog zaაepljenja vodotoka i izlijevanja iole veၰih voda, nameၰe se logiაan zakljuაak u smislu utvrᄐivanja redoslijeda radnji koje, u konaაnom, imaju za cilj zaᘐtitu od voda podruაja Tuzlanskog kantona. U tom smislu, potrebno je:

• Utvrditi listu prioriteta, po kojoj bi se pristupilo აiᘐၰenju prirodnih korita i obala vodotoka na podruაju Tuzlanskog kantona, uz obavezan struაni nadzor nad realizacijom radova.

Nakon toga potrebno je utvrditi obim neophodnih radova za zaᘐtitu od voda na pojedinim vodotocima. Pri tome je potrebno voditi raაuna o nekoliko osnovnih principa:

• u urbanim sredinama i pored znaაajnih privrednih objekata, zaᘐtitne objekte dimenzionirati na vode ranga 1/100, sa rezervnom visinom od 80cm,

• na podruაjima gdje je zastupljeno poljoprivredno zemljiᘐte, zaᘐtitne objekte dimenzionirati na vode ranga pojave 1/20, i rezervnom visinom od0,30 m,

• kod odabira materijala za oblaganje proticajnog profila , voditi raაuna o ekoloᘐkim aspektima i ambijentalnim karakteristikama podruაja.

Za rijeku Spreაu nizvodno od Modraca, kao uslov za bilo kakve zahvate koji su u funkciji zaᘐtite od voda treba da bude deminiranje terena.

U nastavku dajemo pregled ponuᄐenih tehniაkih rjeᘐenja zaᘐtite od voda za znaაajnije vodotoke sa podruაja Tuzlanskog kantona.

Neposredni sliv rijeke Save

Dolina rijeke Tinje – podruაje opၰine Srebrenik

Sraაunate stope rentabilnosti ukazuju na to da koristi dobivene zaᘐtitom od poplava ovog podruაja ne opravdavaju potrebne investicije za izradu ovih objekata. Ipak, uzimajuၰi u obzir druᘐtvena kretanja na ovom podruაju, oაekuje se porast vrijednosti istog u bliskoj buduၰnosti. Samim tim, doၰi ၰe do opravdanosti ulo០enih sredstava za zaᘐtitu od poplava.

Stoga, strategija i pravci razvoja zaᘐtite od poplava rijeke Tinje u planskom periodu do 2020. godine treba da obuhvati:

• Regulaciju korita rijeke Tinje na kompletnom podruაju opၰine Srebrenik, u du០ini od 26 km. Predviᄐeno je korito dimenzionirano na velike vode ranga pojave 1/100 godina, sa zaᘐtitnim nadviᘐenjem od 80 cm. Projektovana trasa regulacije u najveၰoj mjeri prati prirodno korito.



Dionica nizvodno od naselja Srebrenik:

Ova dionica predstavlja regulaciju poteza rijeke Tinje od klisure u Ormanici do ureᄐaja za preაiᘐၰavanje otpadnih voda (km 0+000 – km 8+205,07). Predlo០ena varijanta (I) normalnog proticajnog profila podrazumijeva izradu trapeznog korita sa ᘐirinom u dnu od 16 – 20 m i nagibom kosina 1:2. Dno korita ၰe biti stabilizovano stabilizacionim pragovima, a kosine oblo០ene kamenim materijalom.

Dionica uzvodno od naselja Srebrenik:

Ova dionica predstavlja regulaciju rijeke Tinje od klisure kod ''Igmina'' do mosta u Previlama (km 0+000 – km 13+633,00). Predlo០en je trapezni oblik normalnog proticajnog profila, sa ᘐirinom dna 6 – 8 m i nagibom kosina 1:2. Za obje dionice predla០e se nadviᘐenje od 80 cm., a stabilizacija dna korita i oblaganje kosina istog, predviᄐeno je kao i za nizvodnu dionicu.

Dionica kroz naselje Srebrenik:

Du០ina regulisanog korita kroz naselje Srebrenik iznosi 4.126 m, a trasa novog korita maksimalno prati prirodno korito vodotoka. Normalni proticajni profil je trapeznog oblika, sa ᘐirinom u dnu 8 – 12 m i nagibom kosina 1:2. Kosine su oblo០ena kamenim materijalom, sa nadviᘐenjem od 80 cm.

Sliv rijeke Bosne

Dolina rijeke Spreაe

Rijeka Spreაa je desna pritoka rijeke Bosne, sa ukupnom du០inom toka od 127 km. Tok rijeke Spreაe zbog svoje du០ine i akumulacionog bazena Modrac, mo០e se podijeliti na dva dijela: dio uzvodno od Modraca i nizvodni dio.

Rijeka Spreაa – dio toka uzvodno od akumulacije Modrac

Za zaᘐtitu od poplavnih voda doline rijeke Spreაe uzvodno od akumulacije Modrac, du០ine oko 36 km, smatra se prihvatljivim tehniაko rjeᘐenje sa izradom zaᘐtitnih nasipa du០ toka rijeke Spreაe, tako izvedene da je omoguၰen potreban proticajni profil za neometan protok velikih voda, bez izmjena prirodnog toka.

Usvojena je ᘐirina krune nasipa 3,0 m, sa nagibom kosina 1:2. Osovina nasipa je ista za sva tri razmatrana ranga zaᘐtite (1/20, 1/100 i 1/500).

Na potezu od Osmaka do ័ivinica usvojen je rang zaᘐtite na dvadesetogodiᘐnje vode (1/20) sa nadviᘐenjem od 30 cm (na ovom potezu preovladava poljoprivredno zemljiᘐte, bez znaაajnijih naselja ili privrednih objekata koji mogu biti ugro០eni VV rijeke Spreაe).

Na preostalom dijelu, u ᘐirem podruაju ័ivinica, usvaja se rang zaᘐtite na stogodiᘐnje velike vode (1/100) sa zaᘐtitnim nadviᘐenjem od 80 cm. Provedene analize pokazuju ekonomsku opravdanost ovakvog tehniაkog rjeᘐenja.

Od znaაajnijih pritoka rijeke Spreაe na ovom dijelu toka: Mramorak, Vacetina, Bukovica, Bjelova, Meᄐaᘐi, Dubnica, Mala Spreაa sa Graაaniაkom rijekom, Oskova sa Gosteljom i Gribaja, samo je za rijeku Gribaju razmatrana moguၰnost ureᄐenja prirodnog korita u du០ini od oko 5,50 km, ukljuაujuၰi i dionicu kroz naselje Tojᘐiၰi,



dok su u naselju Prnjavor veၰ realizovani regulacioni radovi, na najurgentnijoj dionici du០ine od oko 115 m.

Ureᄐenje korita rijeke Gribaje

Predlo០ena trasa regulacije veၰim dijelom prati prirodno korito rijeke Gribaja, a ukupna du០ina iste iznosi 5.505,65 m. Razmatrane su dvije varijante trapeznog proticajnog profila sa ᘐirinom u dnu 3,00 m i nagibom kosina 1:1,5 i 1:2, te nasipima ᘐirine 2,0 m u kruni. Varijantno je razmatran naაin oblaganja dna i kosina istog. U obje razmatrane varijante, na dijelu regulacije od km 0+124,25 – km 1+162,85, kosine su nagiba 1:2, a ᘐtite se geomre០om i zatravljivanjem, podno០iაna greda se radi od lomljenog kamena u betonu, a dno korita se ne obla០e.

Identiაno oblaganje proticajnog profila predviᄐeno je i za najuzvodniji dio regulacije od km 3+298,83 – km 5+477,00. Ukupna dubina profila iznosi 3,50 (3,00) m. Na dijelu trase od km 1+243,28 – km 3+205,36, kosine su nagiba 1:1,5, jedna varijanta predviᄐa oblaganje dna i kosina do nivoa vode ranga 1/10 sa kamenom u betonu, dok druga varijanta ne predviᄐa oblaganje dna korita. Ukupna dubina proticajnog profila, ovisno o podu០nom padu, kreၰe se od 3,00 – 3,60 m. Profil je dimenzioniran na vode ranga pojave 1/100.

Rijeka Spreაa – dio toka nizvodno od akumulacije Modrac

Za zaᘐtitu od poplavnih voda doline rijeke Spreაe nizvodno od akumulacije Modrac, du០ine oko 65 km, razmatrane su takoᄐer dvije varijante:

• Varijanta I, sa zaᘐtitnim nasipima i • Varijanta II, regulacija korita.

Uslovno je prihvatljivo tehniაko rjeᘐenje sa izradom zaᘐtitnih nasipa, mada ni u ovom sluაaju nije obezbijeᄐena potpuna ekonomska opravdanost realizacije predlo០enog rjeᘐenja. Poᘐto vrijednost eksproprijacije zemljiᘐta u znaაajnoj mjeri optereၰuje investiciju varijante I, neophodna je kombinacija obje razmatrane varijante. Odnosno, odabir varijante konaაnog rjeᘐenja zaᘐtite od poplava ovog podruაja potrebno je prilagoᄐavati stanju na terenu (urbana i poljoprivredna podruაja, sa razliაitim rangovima zaᘐtite od poplava).

Na dionici rijeke Spreაe od km 52+500 – km 57+256 (po prirodnom koritu), korito je veၰ regulirano i to sa rangom zaᘐtite 1/100, te nadviᘐenjem od 0,80 m (regulacija u ᘀikuljama du០ine 4.350 m). Ova regulacija uklopljena je u oba razmatrana varijantna rjeᘐenja.

Kako rijeka Spreაa nizvodno od Miriაine predstavlja granicu izmeᄐu dva entiteta, to se predlo០enim varijantama znaაajnim dijelom ulazi u prostor drugog entiteta. Stoga je neophodno da pri izboru tehniაkog rjeᘐenja zaᘐtite od poplavnih voda ovog podruაja budu ukljuაeni i predstavnici drugog entiteta.

Varijanta I – zaᘐtitni nasipi

Kao i u sluაaju dionice uzvodno od akumulacije Modrac, predviᄐeni su zaᘐtitni nasipi du០ toka rijeke Spreაe, izvedeni tako da je omoguၰen potreban proticajni profil za neometano proticanje velikih voda odabranog ranga pojave, bez izmjena prirodnog korita. Analizirana je zaᘐtita za velike vode ranga pojave 1/20,



1/100 i 1/500, a nadviᘐenja za navedene rangove zaᘐtite su: h = 0,30 m; h = 0,80 m i h = 0,50 m. Usvojena je ᘐirina krune nasipa od 3,00 m, sa nagibom kosina 1:2. Osovina nasipa je za sva tri razmatrana ranga zaᘐtite identiაna.

Varijanta II – regulacija korita

Ovom varijantom predviᄐena je izrada regulacije na cijeloj dionici vodotoka. Zadr០an je tip normalnog proticajnog profila kao i za izvedenu dionici na podruაju ᘀikulja ( 4.350 m). Pri odreᄐivanju trase reguliranog korita voᄐeno je raაuna o tome da se maksimalno koristi postojeၰe korito rijeke Spreაe, uz neophodna prosijecanja prirodnih meandara.

Ukupna du០ina trase regulacije iznosi 49.774 m. Normalni proticajni profil ima oblik slo០enog trapeza – dvogubi profil. Minor korito je dubine 2,00 m sa nagibom kosina 1:2. Major korito je proᘐireno na obje strane bermom ᘐirine 5,0 m i nagibom kosina 1:3. Ukupna visina reguliranog korita vodi raაuna o nadviᘐenju za velike vode, ovisno o usvojenom rangu zaᘐtite. Pri odreᄐivanju ᘐirine minor korita, koja je takoᄐer ovisna o usvojenom rangu zaᘐtite, voᄐeno je raაuna da se izbjegnu propratni nasipi. Zbog poveၰane brzine vode, a time i vuაnih napona, predviᄐena je kamena obloga ili obloga od reno - madraca. Ovim se ᘐtite kosine minor korita, dok se berme i kosine major korita ᘐtite zatravljivanjem.

Pored toga, u posljednjih 5-6 godina kontinuirano se vode aktivnosti na pripremi dokumentacije i faznoj realizaciji regulacionih radova na slijedeၰim vodotocima: rijeci Jali u naseljima Slavinoviၰi, Gornja Tuzla i Lukavac, rijeci Solini u naselju Solina, rijeci Spreაi u Malinama (័ivinice) i rijeci Sokoluᘐi u Graაanici

Ostali vodotoci na podruაju Tuzlanskog kantona

Poplavna podruაja koja pripadaju ostalim vodotocima na podruაju Tuzlanskog kantona takoᄐer je potrebno zaᘐtititi na adekvatan naაin, primjenjujuၰi osnovne principe navedene u uvodnom dijelu ovog poglavlja. U cilju zaᘐtite od poplavnih voda vodotoka pojedinih opၰinskih centara pripremljen je odgovarajuၰi nivo dokumentacije, a ovisno o utvrᄐenoj listi prioriteta, planirane zaᘐtitne objekte je moguၰe fazno realizirati.

Rijeka Drinjaაa u naselju Kladanj

U naselju Kladanj izvedena je regulacija rijeke Drinjaაe u du០ini od 470 m, sa kamenom oblogom i ᘐirinom dna korita od 17 m. Na ovoj dionici dolazi do intenzivnog talo០enja nanosa, koga je potrebno povremeno აistiti.

Za rijeku Drinjaაu i desnu pritoku Ujაu uraᄐena je dokumentacija na nivou idejnog rjeᘐenja, kojom je obuhvaၰena dionica rijeke Drinjaაe u du០ini od oko 3.150 m (od mosta na putu Kladanj – Vlasenica, do profila uzvodno od pregrade na istoj) i rijeke Ujაe uzvodno od uᘐၰa u rijeku Drinjaაu u du០ini od oko 470 m.

Za rijeku Drinjaაu razmatrane su tri varijante proticajni profila, a za rijeku Ujაu dvije. Trasa razmatranih varijanti su uglavnom iste, a normalni proticajni profil dimenzioniran je na vode ranga 1/100.

Za rijeku Drinjaაu predlo០eno je trapezno korito, ᘐirine u dnu 7 m, nagibom kosina 1:1,50 do visine od 2,0 m, a zatim se prelazi na vertikalni zid. ᘀirina reguliranog korita u kruni iznosi 13 m. Proticajni profil se obla០e kamenom.



Za rijeku Ujაu predlo០ena je varijanta koja predviᄐa trapezno korito ᘐirine u dnu 2,50 m, nagiba kosina 1:1,5, ᘐirinom reguliranog korita u kruni 11,50 m, i sa kamenom oblogom proticajnog profila.

Rijeka Sapna u naselju Sapna

Rijeka Sapna je izrazito bujiაni vodotok, pa uslijed toga , kao i neureᄐenog korita, აesto dolazi do plavljenja priobalnih povrᘐina i erodiranja obala i korita vodotoka.

Za ureᄐenje korita rijeke Sapne kroz naselje Sapna predviᄐena je regulacija iste u du០ini od 1.605 m, koja uglavnom prati prirodno korito. Usvojen je kombinovani proticajni profil, sa minor i major koritom (za male i velike vode), dimenzioniran na vode ranga 1/100 godina. Kosine se obla០u kamenom u betonu, a za stabilizaciju dna korita predviᄐeni su stabilizacioni pragovi, bez oblaganja dna korita. ᘀirina reguliranog korita u kruni nasipa (potpornih zidova) iznosi 10,18 m.

Za ostale vodotoke koji plave pojedina podruაja uglavnom ne postoji (ili je zastarila) tehniაka dokumentacija, te varijante tehniაkih rjeᘐenja za njih nisu ni razmatrane.To su, prije svega, vodotoci: Oskova, Turija Gostelja i dr. (lijeve pritoke rijeke Spreაe uzvodno od akumulacije Modraca), koje pri pojavi velikih voda plave prostor oko akumulacije, naselje ័ivinice, kao i odreᄐene magistralne i regionalne puteve. Tu su joᘐ i vodotoci: ᘀiboᘐnica (sliv rijeke Save) koja plavi poljoprivredne povrᘐine oko Ⴠeliၰa, rijeka Dubnica u Kalesiji, Orahoviაka rijeka u Graაanici, Litva u Banoviၰima, kao i drugi manji vodotoci.

Bujice i erozija

U ovom dijelu obraᄐen je segment prijedloga mjera za sprjeაavanje bujiაavosti i erozije.

Potrebno je prije svega izvrᘐiti inventuru ᘐuma i saაiniti ᘀumsko –gospodarsku osnovu, prema zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti ᘐumarstva. Paralelno, u oblasti vodoprivrede uraditi odgovarajuၰe vodoprivredne osnove koje ၰe se uklapati u Prostorni plan Tuzlanskog kantona, shodno strategiji razvoja kao osnovnoj odrednici.Kao najdjelotvornije mjere za, izmeᄐu ostalog, i reguliranje re០ima voda, predla០e se:

• Zaustaviti trend smanjenja ᘐumskog fonda rudarskim i drugim radovima, te rekultivacijom dijela jaloviᘐta povrᘐinskih ugljenokopa.

• Kontrolirano koriᘐtenje (sjeაa) ᘐuma, strogo prema dugoroაnim planovima (ᘐumsko – gospodarske osnove), kontrolirano koriᘐtenje sporednih ᘐumskih proizvoda itd.

• Intenzivni bioloᘐki i tehniაki radovi u slivovima sa izra០enim bujiაnim aktivnostima.

• Obezbjeᄐenje zaᘐtite ᘐuma od po០ara i drugih ᘐtetnika biotskog i abiotskog porijekla.

• Putem poᘐumljavanja i drugih ᘐumsko uzgojnih mjera izdanaაke ᘐume prevoditi u srednje i visoke. Vrᘐiti intenzivnu njegu ᘐuma i ᘐumskih kultura

• Izvrᘐiti planirana poᘐumljavanja u degradiranim ᘐumama i na goletima.



Predviᄐeni biotehniაki radovi u narednoj Tabeli 7.3.2.1. pod rednim brojem 2 – poᘐumljavanje goleti sposobne za poᘐumljavanje i 3 – poᘐumljavanje u izdanaაkim ᘐumama, u ukupnoj povrᘐini od 2.350 ha i vrijednosti 5.125.000 KM predstavljaju financiranje u proᘐirenu bioloᘐku reprodukciju.

Financiranje neophodno navedenih biotehniაkih radova u bujiაastim slivovima vrᘐiti iz prihoda namjenskog fonda Federacije i Kantona, odnosno iz naknada za koriᘐtenje

Obim i vrijednost radova najva០nijih investicija dat je u narednoj Tabeli 66 opၰekorisnih funkcija ᘐuma (OKᘀ) i sredstava za proᘐirenu bioloᘐku reprodukciju.

Tabela broj 66: Obim i vrijednosti radova najva០nijih bioloᘐkih investicija u periodu 2001 -2015 godina

Period 2001 - 2005 Period 2006 - 2015 Period 2001 - 2015Ukupno Prosjeაno Ukupno Prosjeაno Ukupno ProsjeაnoR

br.Vrsta radova

ha103

KM ha103

KM ha103

KM ha103

KM ha103

KM ha103

KM1 Poᘐumljavanje i

popunjavanjeu post. ᘐumama(prosta bioloᘐka reprodukcija)

1.250 2.500 250 500 3.050 6.100 305 610 4.300 8.600 286,66 573,32

2 Poᘐum. goleti sposobnih za poᘐumljavanje

200 500 40 100 650 1.625 65 162,5 850 2.125 56,66 141,65

3 Poᘐumljavanje u izdaniაkim ᘐumama

400 800 80 160 1.100 2.200 110 220 1.500 3.000 100 200

4 Ukupno proᘐirena reprodukcija

600 1.300 120 260 1.750 3.825 175 382,5 2.350 5.125 156,66 341,65

5 Njega podignutih ᘐumskih kultura 1.000 500 200 100 2.750 1.375 275 137,5 3.750 1.875 250 125

UKUPNO 2.850 4.300 570 860 7.550 11.300 755 1.130 10.400 15.600 692,66 1.039,97

7.3.3. Ureᄐenje vodnih povrᘐina

Veၰ je navedeno da su na podruაju Tuzlanskog kantona zastupljeni svi vidovi pojavljivanja vodnih povrᘐina i to: otvoreni tokovi, podzemne vode, prirodna jezera i vjeᘐtaაka jezera – akumulacije. Ureᄐenje vodnih povrᘐina ovisno je o njihovoj namjeni i treba da bude u funkciji iste, a odgovarajuၰe mjere, nosioci provoᄐenja istih i nadzor nad provoᄐenjem propisanih mjera mora biti normativno ureᄐeno. Ovo se prije svega odnosi na vjeᘐtaაke akumulacije, odnosno viᘐenamjenske akumulacije აija je prete០na namjena snabdijevanje vodom privrede i stanovniᘐtva.

Otvoreni tokovi – ureᄐena (regulirana) korita

Prema აlanu 20. Zakonu o vodama ( ''Slu០bene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 15/99), ureᄐena korita i obale vodotoka u naseljenim mjestima na podruაju opၰine, u vlasniᘐtvu su opၰine. Opၰina je du០na da obezbijedi materijalne i organizacione uslove za odr០avanje ureᄐenih korita i obala vodotoka u naseljenim mjestima u funkcionalnom stanju i da se ona koriste u skladu sa njihovom prirodom i



namjenom, kao i აuvanje ureᄐenih korita i obala od uniᘐtenja ili oᘐteၰenja, odnosno nenamjenskog koriᘐtenja (odlaganje otpada, ispaᘐa stoke i sl.)

Opၰinsko vijeၰe donosi odluku o koriᘐtenju i drugim pitanjima od znaაaja za odr០avanje i აuvanje ureᄐenih korita i obala vodotoka u naseljenim mjestima.

8. MINERALNA NALAZIᘀTA

8.1. Utvrᄐene rezerve

Prema sadaᘐnjem stepenu istra០enosti na terenima Tuzlanskog kantona prisutni su raznovrsni prirodni mineralni resursi. Kao dva najekonomiაnija resursa su ugalj i so.

Tereni ovog kantona obiluju i drugim viᘐe ili manje znaაajnim prirodnim mineralnim resursima, kao ᘐto su : kreაnjaci, dijabazi, gabro, gabrodoleriti, magneziti, bentonitske gline, ᘐljunak, metaliაne mineralne sirovine, mineralne, termalne i termomineralne vode.

Sve mineralne sirovine prisutne na podruაju Tuzlanskog kantona, svrstane su u: energetske, nemetalne, metalne, te mineralne: termalne i termomineralne vode.

Od energetskih mineralnih sirovina u Tuzlanskom kantonu zastupljeni su: ugalj (viᘐe vrsta) pojave nafte, termalne i termomineralne vode.

Eksploatacione rezerve mineralnih sirovina gledano u cjelini, nisu dovoljno izuაene i poznate na podruაju Tuzlanskog kantona. Ovo se naroაito odnosi na ispitivanje bilansnih rezervi mineralnih sirovina, kao i popratnih ispitivanja, a to su : hidroloᘐka i geotehniაka ispitivanja i izuაavanje urbanih problema i uslova, ᘐto u fazi eksploatacije donosi brojne teᘐkoၰe.

Ugalj

Od ugljeva na podruაju Tuzlanskog kantona zastupljeni su: kameni ugalj, mrki i lignitski ugalj.

Kameni ugalj

Izdanci eocenskih i oligocenskih kamenih ugljeva nalaze se u zapadnoj, srediᘐnjoj i istoაnoj Majevici: Stra០a, Jasenice, Lemeᘐiၰi, Ro០anj, Konjkoviၰi, Veselinoviၰi i Perda.

ᘀto se kvaliteta tiაe mora se istaၰi velika poremeၰenost i brzo isklinjavanje slojeva. Debljina slojeva se kreၰe od 3-7,5 m.

Godine 1965 proraაunate su bilansne rezerve na 1, 600. 000 tona, a poslije eksploatacionog gubitka one iznose 1,100. 000 tona.4

Mrki ugalj

Rudnik mrkog uglja "Banoviၰi" - Banoviაki bazen se nalazi u sjeveroistoაnoj Bosni izmeᄐu Spreაke doline na sjeveru i planine Konjuh na jugu .

Za rudnik mrkog uglja "Banoviၰi "uraᄐen je Program prestrukturiranja RMU Banoviၰi, koji je uradio Rudarski institut Tuzla i DMT (njemaაka konsultanska kuၰa) i

4 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku , Sarajevo



Tehno-ekonomskoj studiji optimalizacije i redoslijeda otkopavanja na povrᘐinskim kopovima banoviაkog ugljenog bazena, uraᄐenoj takoᄐer u RI Tuzla.

Ograniაenje povrᘐinskih kopova izvrᘐeno je na osnovu pretpostavljenih potreba za ugljem u narednih petnaest godina, a na osnovu poznatih parametara zalijeganja ugljenog sloja, kao i usvojenih parametara: visine eta០e i ugla radnih kosina sa geomehaniაkim karakteristikama stijenskog materijala.

U Banoviაkom bazenu preko bazalnih klastiაnih sedimenata, a ponekad direktno preko osnovnog gorja le០i glavni ugljeni sloj debljine 10-20m.

U dijelu bazena u Seoni, u padinskim sedimentima koji su debeli 30 m, ulo០en je tanki ugljeni sloj. Glavni ugljeni sloj u Seoni debeo je 15-20 m, dok je mlaᄐi povlatni ugljeni sloj Seone debeo od 4-20 m.

Tabela broj 67 : Pregled ukupno preostalih masa otkrivke i uglja za otkopavanje rudnika "Banoviၰi"

Povrᘐinski kop Otkrivka (000)m³. აm

Ugalj (000) t,ru Ko ( m³აm /t ru )

Ⴠubriၰ 21949 3401 6,45Turija 195060 28180 6,92Grivice 270132 31631 8,54Ukupno: 488147 63212 7,72Breᘐtica 154257 16761 9,20Seona 201353 32314 6,23Sveukupno 843757 112287 7,51

Nove konture su smanjene u odnosu na ranije, tako da se sada u okviru odobrenog eksploatacionog polja odreᄐene povrᘐine mogu koristiti za izgradnju stambenih i drugih objekata, kao i druge korisne svrhe.

Rezerve uglja jame "Omaziၰi" iznose: 11.161792 t ru, a ukupne rezerve za eksploataciju, Rudnika mrkog uglja "Banoviၰi" iznose 79.282.792 t. ru.5

Rudnik mrkog uglja "ᄀurᄐevik"

Eksploatacija ugljenih rezervi povrᘐinskim putem u bazenu ᄀurᄐevik se vrᘐi u reviru "Potoაari" i "Viᘐၰa II"

Revir "Potoაari" აini nastavak "pliၰih" Potoაara koji su bili projektovani za eksploataciju do 60 metra dubine, a revir "Viᘐၰa II" je nastavak eksploatacije povrᘐinskog kopa "Viᘐၰa" koji je eksploatirao pliၰi dio ugljenog sloja.

Rezerve uglja (bilansne) na povrᘐinskim kopovima rudnika ᄀurᄐevik iznose 34.253.267 tona, a rezerve uglja u jami "ᄀurᄐevik" 35.217.767 tona.

Lignit

Trenutno se u podruაju krekanskog bazena(Tuzlanskog kantona) vrᘐi eksploatacija uglja na dva jamska (Rudnik "Mramor" i Rudnik "Bukinje") i dva povrᘐinska objekta (PK "ᘀikulje" i PK "Dubrave").

5 Podaci rudnika "Banoviၰi"



Jama Glavni sloj, Rudnika "Mramor" u naselju Mramor, podijeljen je na tri odvojene cjeline- reviri: "Dobrnja", "Mramor", "Mariၰi", sa komercijalnim rezervama 14.000.000. tona. uglja-lignita.

Za povrᘐinski kop "Dubrave"-polje "A" u okonturenom le០iᘐtu su utvrᄐene rezerve 101.124.230 tona uglja.

Prema podacima rudnika "Kreka" planirano je potencijalno eksploataciono polje uglja lignita " Dubrave – polje B", აija je realizacija upitna obzirom da zahvata izgraᄐena – urbana podruაja (Tojᘐiၰi). Ukoliko korisnik – Rudnik "Kreka " se opredijeli za eksploataciju ovog le០iᘐta, prethodno ၰe morati provesti detaljna istra០ivanja – ekonomske opravdanosti ove eksploatacije, obzirom na znaაajnu izgraᄐenost i planirani razvoj ovog urbanog podruაja.

Za povrᘐinski kop "ᘀikulje" u okonturenom le០iᘐtu utvrᄐene su ukupne rezerve uglja od 102.513.000 tona uglja.

Povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" uskoro ၰe se zatvoriti, s obzirom da su rezerve pri kraju ( 4.500 tona uglja)

Ugljeni bazen "Kreka" nije do kraja istra០en sa aspekta rezervi i kvaliteta uglja, tako da se ove rezerve mogu prihvatiti samo kao orijentacione. Imajuၰi to u vidu procjenjuje se da se u ovom bazenu nalazi oko 2.332 miliona tona geoloᘐkih, tj. oko 1.233 miliona tona bilansnih rezervi lignita. 6

Kamena so

Eksploatacija kamene soli u rudniku "Tuᘐanj" je zavrᘐena, dok je u fazi zatvaranja i eksploatacija slanice putem slanih bunara na reviru "Trnovac-Hukalo".

Aktivno eksploataciono polje kamene soli na lokalitetu "Tetima", je povrᘐine 393,24 ha, a njegove rezerve iznose 54.720000 tona.

Na lokalitetu "Rasovac" na jednoj istra០noj buᘐotini nabuᘐena je so na dubini od 588m pa sve do dubine 1244 m (nisu vrᘐena detaljna istra០ivanja.7

Kvarcni pijesak

Najveၰa le០iᘐta u BiH, se nalaze u Tuzlanskom kantonu, uglavnom na terenima krekanske sinklinale i u okolini Graაanice.

Prema procjenama rezerve kvarcnog pijeska krekanskog reona procjenjuju se kao potencijalne (C2 kategorije) na oko 6-7 milijardi tona.

U krekanskom reonu procjenjuju se kao potencijalne rezerve,(C2 – kategorije) na oko 6-7 miliona tona kvarcnog pijeska.

Na pojedinim lokacijama povrᘐinskog kopa "ᘀikulje" opၰina Lukavac eksploatacijom II i I krovnog ugljenog sloja otkriva se kvarcni pijesak koji je podina i krovnog ugljenog sloja. Prognozne rezerve pijeska samo na ovom lokalitetu su preko 8 miliona tona kvarcnog pijeska.

Pojave kvarcnog pijeska u okolini Graაanice nalaze se u atarima sela Peაnik (Kaluᄐerski potok), kod Klokotnice nedaleko od Graაanice.

Eksploatacione vrijednosti kvarcnog pijeska u le០iᘐtu "Bukinje" iznose 5.194.887 tone, a do 1999 otkopano je 2.493.554 tone.

6 Studija "Energetike" Rudarski institut Tuzla7 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku, Sarajevo



Eksploatacione rezerve kvarcnog pijeska u le០iᘐtu "Moluᘐka Rijeka" iznose 4.317.914 tona .

Eksploatacione rezerve kvarcnog pijeska u le០iᘐtu "Ku០iၰi" iznose 1.502.100 tone.

Kreაnjaci

Na podruაju Tuzlanskog kantona prisutne su razne litoloᘐko-stratigrafske vrste kreაnjaka u kojima se eksploatiᘐe kreაnjak u viᘐe od desetak kamenoloma, i to:

• "Vijenac" kod Lukavca• "Srebrenik" (oᘐtra krivina u Tinji )• "Sklop" Maleᘐiၰi - Graაanica• "Terakop"-selo Graაanica kod ័ivinica• "Duboki Potok"- Bijela rijeka- Srebrenik• "Orlova Klisura" – Srebrenik• "Drenik"- Srebrenik• "Hrastiၰ"- Brloᘐci kod Stupara• "Stupari "Kladanj• "Hrdar Kosa"-stupari• "Snije០nica"-Omeroviၰi-Teoაak

Osim eksploatacionih polja kreაnjaka gdje zapoაeta i vrᘐi se eksploatacija, u toku su istra០ni radovi na slijedeၰim lokalitetima kreაnjaka:

• "Greblje-Doborovci" – opၰina Graაanica• "Oᘐtro Brdo" selo Graაanica – opၰina ័ivinice (proᘐirenje istra០nih

radova)• Lokalitet "Cage" – Srednja Meᄐeᄐa – opၰina Gradaაac• "Zeketuᘐe" – opၰina Srebrenik

Ukupne geoloᘐke rezerve kamena – kreაnjaka, se utvrᄐuju pojedinaაno po lokalitetima, nakon provedenih geoloᘐkih istra០ivanja .

Otvaranje novih eksploatacionih polja nemetalnih mineralnih sirovina, razmatrat ၰe se pojedinaაno nakon izrade projekta istra០nih radova, posebno sa aspekta prostornog planiranja, odnosno zaᘐtite okolice.

Prema sadaᘐnjim procjenama samo na podruაju Tuzlanskog kantona potrebe za kamenim agregatima se procjenjuje na 3-4 miliona m³/god.

Dijabazi

Potencijalna le០iᘐta dijabaza, registrovana kao pojave, nalaze se u Ribnici, Jasenici, Kuljanima, sjeverno od Graაanice te u podruაju Konjuha (nisu vrᘐena ispitivanja). U toku su istra០ni radovi na lokalitetu dijabaza u opၰini Banoviၰi.

Gabro- gabrodoleriti – spiliti

Potencijalna le០iᘐta gabra, spilita i gabro-dolerita su registrovana kao pojave na podruაju Konjuha (opၰina Banoviၰi, Kladanj - nisu vrᘐena ispitivanja).



Magneziti

Podruაje planine Konjuh predstavlja nalaziᘐte kvalitetnog magnezita koji prema svojim osobinama mo០e imati ᘐiroku primjenu u industriji keramike, graᄐevinarstva, hemijskoj industriji, te posebno industriji visoko vatrostalnih materijala. Pri stepenu istra០enosti od 20%, rudne rezerve magnezita iznose 1.678.000t, a eksploatacione rezerve u 2 od 5 revira iznose 1.174.000t.

Bentonitske gline

U okolini Graაanice otkriveno je viᘐe lokaliteta gdje su registrovane pojave bentonitskih glina, od kojih su poznatije s lokaliteta D០ebe i Kuliၰi I i I. Potencijalne rezerve bentonitskih glina iznose 200.000 tona.

ᘀljunak

Za ᘐljunkaru "Begove Maline"- ័ivinice, izvrᘐena su istra០ivanja, te utvrᄐene geoloᘐke rezerve ᘐljunka na ovom lokalitetu iznose 683.655 m³.

Od ័ivinica pa na sjeverozapad prema Doboᘐnici i Lukavcu nalaze se 4 potencijalna le០iᘐta ᘐljunka, za koja nisu vrᘐena geoloᘐka istra០ivanja.

Metaliაne mineralne sirovine

Prema sadaᘐnjem stepenu saznanja na podruაju tuzlanskog kantona nisu poznate znaაajnije rezerve metalnih mineralnih sirovina. Za sada su to samo manje znaაajne pojave pirita, arsena, bakra i neᘐto znaაajnije pojave ០eljezno-niklonosno-kobaltnih ruda, ali slabo istra០enih.

Mineralne, termalne i termomineralne vode

Na terenima tuzlanskog kantona poznat je veၰi broj razliაitih vrsta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda najviᘐe zastupljenih u opၰinama: Kladanj, Graაanica, Srebrenik, Gradaაac, Tuzla, Kalesija i Teoაak. Istra០enost ovih voda po opၰinama je veoma mala (5%).5

8.2. Eksploataciona polja

S obzirom na va០nost mineralnih resursa na razvoj აitavog Tuzlanskog kantona pa i ᘐire regije, u Prostorni plan treba unijeti aktivna eksploataciona polja, potencijalna eksploataciona polja i stare rudarske radove, gdje nije izvedena rekultivacija terena.

Najveၰe degradacije terena i okoline su upravo nastale eksploatacijom primarnih energenata, naroაito povrᘐinska eksploatacija uglja i gradnja hidroakumulacija.

5 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku, Sarajevo



Ugalj

Lignit

Na podruაju krekanskog bazena koje zahvata povrᘐinu od 299 km², vrᘐi se eksploatacija uglja - lignita u jami na dijelu sjeverne sinklinale "Mramor" i jami "Bukinje" u opၰini Tuzla, povrᘐinski kop "ᘀikulje", i povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" opၰina Lukavac i na dijelu ju០ne sinklinale povrᘐinski kop "Dubrave" na podruაju opၰine Tuzla i opၰine ័ivinice.

Jama "Mramor" ၰe i u narednom planskom periodu po dosadaᘐnjoj va០eၰoj Tehniაkoj dokumentaciji obezbijediti vijek i eksploataciju u vremenskom periodu od 12 do 17 godina. Jami "Mramor" pripojen je i rudnik "Dobrnja" poslije rudarske nesreၰe u jami "Dobrnja".

Jama "Bukinje" je prema Programu prestrukturiranja rudnika i studiji"Marston", pred gaᘐenjem – prestaje eksploatacija.

Povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" ၰe uskoro biti zatvoren, s obzirom da su rezerve uglja pri kraju.

Na povrᘐinskom kopu "Dubrave" aktivno je polje "A" gdje se vrᘐi eksploatacijakoja se zadr០ava u planskom periodu. Potencijalno eksploataciono polje "B" ne mo០e se prihvatiti, jer pada na podruაje sa velikim stepenom izgraᄐenosti-urbana podruაja Tojᘐiၰi i Vukovije Gornje, te graᄐevinska zemljiᘐta izvan urbanog podruაja, kao i na visokovrijedno poljoprivredno zemljiᘐte. S obzirom da je eksploataciono polje "Dubrave B" u suprotnosti sa ciljevima prostornog razvoja Kantona (zaᘐtita poljoprivrednog zemljiᘐta) i planiranim namjenama koriᘐtenja prostora, isto nije zacrtano ovim Prostornim planom u planskom periodu. Za ovaj potencijalni povrᘐinski kop je neophodno uraditi Studiju ekonomske opravdanosti otvaranja kopa, uzimajuၰi u obzir gore navedene აinjenice.

Granice navedenih eksploatacionih polja su nanesene na grafiაke prilogePlana prema rjeᘐenjima Ministarstva energetike i industrije.

Mrki ugalj

Mrki ugalj na podruაju Tuzlanskog kantona se eksploatiᘐe i eksploatirat ၰe se u planskom periodu u okviru Banoviაkog bazena koji zahvata povrᘐinu od 27 km², podzemnim i povrᘐinskim putem i to:

• Povrᘐinski kop "Ⴠubriၰi" ၰe se eksploatirati u narednih 2-3 godine.• Buduၰim povrᘐinskim kopom "Breᘐtice" ၰe se otkopati najdublje rezerve

oko rijeke Breᘐtice i ostatak uglja jednog dijela stare jame "Radina".• U sjevernom dijelu basena sa veၰim rezervama uglja, rade povrᘐinski

kopovi "Grivice" i "Turija", te jama " Omaziၰi", a u buduၰnosti je predviᄐen i rad jame "Turija".

• "Seona" je poseban basen u sastavu RMU Banoviၰi, nalazi se 18 km zapadno od Banoviၰa u slivu rijeke Seona. Od zapadne granice Banoviაkog ugljenog basena udaljen cca 8 km. Ovaj basen se prostire na povrᘐini od 4,5 km², a od toga produktivna povrᘐina iznosi cca 1,83 km².6

6 Podaci rudnika "Banoviၰi"



Rudnik mrkog uglja "ᄀurᄐevik" sastoji se od povrᘐinskih kopova "Viᘐၰa II" i "Potoაari" i zatvorenih povrᘐinskih kopova "Brezje", "Viᘐၰa" i "Suhodanje".7

Granice eksploatacionih polja su usaglaᘐeni sa podacima rudnika koji vrᘐe eksploataciju i uneseni u grafiაke priloge.

Kameni ugalj

Pojave i manja le០iᘐta kamenog uglja nalaze se na Majevici, na lokalitetu Stra០a-Jesenice debljine 3,- 7,5 m. Laboratorijska i poluindustrijska ispitivanja su pokazala da se ovaj ugalj mo០e mijeᘐati sa koksnim ugljem iz SAD i koksnim ugljem iz Rusije i koristiti u proizvodnji metalurᘐkog koksa.

Preko ovog le០iᘐta ide trasa brze ceste Tuzla – Oraᘐje.

Kamena so

Granice eksploatacionog polja rudnika "Tuᘐanj" i "Trnovac i Hukalo" sa granicama slijeganja terena i dalje znaაajno utiაu na planiranje i koriᘐtenje prostora,obzirom da ၰe na ovom prostoru du០e vremena biti vidljive posljedice slijeganja terena uslijed eksploatacije soli. Za lokalitet "Tetima" izvrᘐena su detaljna istra០ivanja i zapoაeta je eksploatacija u okviru eksploatacionog polja povrᘐine 393,24 ha. Na grafiაkom prilogu broj 12 "Mineralne sirovine" nanesene su granice eksploatacionih polja soli.

Kvarcni pijesak

Kvarcni pijesak nalazi se u sedimentima pliocena Tuzlanskog ugljenog bazena kao prateၰi sediment lignitskih ugljeva. Od kraja ju០ne sinklinale (Tojᘐiၰi) do krajnjih sjevernih dijelova sinklinale (ᘀikulje) prostiru se pjeskovito – glinovite serije kao pratioci podine ugljenih slojeva.

Podruაje na kome je danas zasnovana proizvodnja i prerada kvarcnog pijeska je prostor Sjevernog sinklinorijuma Krekanskog bazena i to prvenstveno zbog komunikacija. U krekanskom bazenu le០iᘐta kvarcnog pijeska svrstana su u tri reona: krekanski, lukavaაki i mramorski.

U reonu Kreke nalaze se le០iᘐta : Miladije, Bukinje, Ku០iၰi, Krojაica, Moluᘐka rijeka, Ilinაica i Ravna treᘐnja.

Obzirom na nepovoljne uslove eksploatacije (blizina stanovanja), zaᘐtitu okolice (degradaciju poljoprivrednog zemljiᘐta i sjeაu ᘐumskih kompleksa), u narednom periodu jedino prihvatljiva sa aspekta prostornog planiranja su eksploataciona polja kvarcnog pijeska; Bukinje i Moluᘐka rijeka, a eksploataciono polje "Ku០iၰi" nije prihvatljivo.

Le០iᘐte kvarcnog pijeska "Bukinje" nalazi se u okviru eksploatacionog polja uglja- lignita (podzemna eksploatacija) , a eksploataciono polje kvarcnog pijeska "Moluᘐka rijeka " nalazi se u jednim dijelom u okviru eksploatacionog polja uglja "Moluhe" (stari rudarski radovi), drugim dijelom u okviru eksploatacionog polja uglja – lignita, "Lipnica" (jamska eksploatacija.)

U okviru reona kvarcnog pijeska Lukavac, znaაajno su istra០ena dva le០iᘐta "Strana" i "Versika".

7 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku Sarajevo

Podaci Rudnika ᄀurᄐevik



Pojave kvarcnog pijeska nalaze se u okolini Graაanice i Klokotnice (opၰina Doboj Istok), pliocenske su starosti. To su raznobojni pijeskovi granulometrijskog sastava od 0,01-4mm, sadr០e 84,24% Si O2 i poviᘐen Fe2 O3, TiO2 i Al2O3 ᘐto im umanjuje upotrebu.

Ostali mineralni resursi

Za ostale mineralne resurse nisu vrᘐena detaljna istra០ivanja. Pojave kreაnjaka, dijabaza, gabra, gabrodolerita, magnezita, bentonitskih glina, ᘐljunak, metaliაne mineralne sirovine, mineralne, termalne i termomineralne vode, su registrovane u grafiაkom prilogu studije "Prirodni izvori i uslovi" kao simboli.

Kada su u pitanju mineralne vode, izuzetak აini istra០no polje mineralne vode na podruაju ័ivinice – Ljubaაe - Kiseljak, na podruაju opၰine Tuzla i ័ivinice, za koje su vrᘐena detaljna hidrogeoloᘐka istra០ivanja. Istra០ni prostor je naznaაen na grafiაkom prilogu broj 12 "Mineralne sirovine"

8.3. Moguၰnost koriᘐtenja povrᘐina iznad podzemne eksploatacijei na povrᘐinskoj eksploataciji

Analiza namjene i koriᘐtenja zemljiᘐta iznad eksploatacionih polja uglja predstavlja osnov za sagledavanje uporednog koriᘐtenja zemljiᘐta za viᘐe namjena, odnosno iznad eksploatacionih polja podzemne eksploatacije uglja, za ᘐumske i poljoprivredne povrᘐine, a na sigurnosnim stubovima i za namjene stanovanja i radnih zona u okviru urbanih podruაja i izvan njih.

Povrᘐinska eksploatacija

U granicama eksploatacionog polja Sjeverne i Ju០ne sinklinale u pravilu zadr០ati postojeၰa urbana podruაja, osim onih აija je stabilnost ugro០ena otkopavanjem mineralne sirovine.

U okviru povrᘐinske eksploatacije Sjeverne sinklinale, izuzima se urbano podruაje "Lukavac", dio urbanog podruაja "Doboᘐnica Donja", dio urbanog podruაja "Puraაiၰ".

Na graᄐevinskim zemljiᘐtima van urbanih podruაja("Smoluၰa", "ᘀikulje"), u okviru eksploatacionog polja Sjeverne sinklinale mogu se graditi i rekonstruirati objekti uz obavezno prethodno pribavljanje miᘐljenja od Rudarske organizacije koja eksploatiᘐe ugalj, prema odredbama Zakona o rudarstvu (BiH).

U granicama eksploatacionog polja rudnika "ᄀurᄐevik", izuzima se iz eksploatacionog polja dio urbanog podruაja "ᄀurᄐevik" i "Viᘐၰa Gornja".

Na ostalim graᄐevinskim zemljiᘐtima u granicama ovog eksploatacionog polja, ( "Brnjica", "Viᘐၰa Donja") mogu se graditi, rekonstruirati objekti uz prethodno pribavljenu suglasnost Rudarske nadle០ne organizacije.

Nakon zavrᘐene eksploatacije i rekultivacije, na dijelu povrᘐinskog kopa "Viᘐၰa II", "Brezje" i "Potoაari", mogu se formirati privredne zone.

U granicama eksploatacionog polja rudnika "Banoviၰi" nema urbanih podruაja nalaze se samo graᄐevinska zemljiᘐta ( "Selo II", "Bagremik", "Stra០benica", "Kasumoviၰi", "Ⴠubriၰi", "Mrdiၰi"), na kojima se mogu graditi i rekonstruisati objekti uz prethodno pribavljenu suglasnost nadle០ne rudarske organizacije.

U naseljima unutar eksploatacionog polja koja su predviᄐena za izmjeᘐtanje radi eksploatacije uglja ( eksploataciono polje rudnika "Banoviၰi – naselja: "Gradina",



"Aljkoviၰi", "Ikanoviၰi" i "Brezik") mo០e se vrᘐiti rekonstrukcija i tekuၰe odr០avanje objekata uz prethodno pribavljenu suglasnost Rudarske organizacije (prema odredbama Zakona o rudarstvu).8

Graᄐenje na povrᘐinama gdje je zavrᘐena podzemna eksploatacija (stari rudarski radovi) se mo០e vrᘐiti tek nakon izrade elaborata o rekultivaciji (prema Zakonu o rudarstvu) , odnosno provedenim kompleksnim geotehniაkim i in០enjersko-geoloᘐkim istra០ivanjima.

Nakon zavrᘐene eksploatacije i rekultivacije, na dijelu povrᘐinskog kopa "Breᘐtice", "Ⴠubriၰ" i iznad jame "Radina", mogu se formirati industrijske zone (privredna podruაja).

Iz granica istra០nog polja mineralne vode, ( ័ivinice Toplice - Tuzla Kiseljak), se izuzimaju urbana podruაja, a na graᄐevinskim zemljiᘐtima unutar ovog istra០nog polja mogu se graditi objekti uz prethodno pribavljenu vodoprivrednu suglasnost od nadle០nog Ministarstva.

Nakon zavrᘐene eksploatacije prema odredbama Zakona o rudarstvu neophodno je uraditi Elaborat o rekultivaciji, odnosno privoᄐenju povrᘐina eksploatacionog polja drugoj namjeni. Moguၰnost graᄐenja objekata na eksploatacionim poljima nakon zavrᘐene eksploatacije, ၰe se detaljnije definirati Prostornim planom opၰina.

Podzemna eksploatacija

U granicama Sjeverne sinklinale-( podzemna eksploatacija) iz eksploatacionih polja se izuzimaju urbana podruაja: "Mramor Novi - Dobrnja", "Mramor", "Dobrnja", "Lipnica", "Ljepunice" i "Bukinje".

Za graᄐevinska zemljiᘐta van urbanih podruაja ,a u okviru aktivnih eksploatacionih polja, iznad postojeၰih otkopnih polja mogu se graditi objekti samo uz prethodno pribavljenu saglasnost Rudarske organizacije koja vrᘐi eksploataciju (prema Zakonu o rudarstvu BiH).

Detaljni uslovi za odr០avanje ili izgradnju objekta u okviru ovih naselja, ၰe biti definirani Prostornim planom opၰina.

Eksploatacija kamene soli i slanice je uzrokovala pojavu slijeganja terena centralnog dijela u០eg urbanog podruაja Tuzle, ᘐto je imalo za posljedicu ᘐtete na brojnim objektima. Zatvaranjem rudnika "Tuᘐanj" i potapanjem slanih bunara na reviru "Hukalo-Trnovac", intenzitet slijeganja terena ၰe se smanjivati, meᄐutim, odreᄐeni vremenski period graᄐenje na ovim povrᘐinama ၰe se vrᘐiti pod posebnim uslovima koji trebaju biti propisani Prostornim planom opၰine Tuzla, Urbanistiაkim planom grada, ili posebno donesenim Odlukama Opၰinskog vijeၰe Tuzla.

Na eksploatacionim poljima gdje je zavrᘐena eksploatacija mineralne sirovine, moraju se uraditi Elaborati o rekultivaciji povrᘐina, i izvrᘐiti prevoᄐenje ovih povrᘐina u druge namjene u skladu sa Zakonom o rudarstvu.

8.4. Deponije jalovine

Negativan uticaj povrᘐinske eksploatacije mineralnih sirovina, nastaje kroz zauzimanje i uniᘐtavanje plodnog zemljiᘐta, zagaᄐenje vazduha praᘐinom (praᘐina uslijed atmosferskog razlaganja jalovine na prostorima koji nisu rekultivisani), remeၰenje re០ima podzemnih voda u dijelu otkopa u eksploataciji odvodnjavanja i

8

Podaci rudnika Banoviၰi



zasipanja prostranstva jalovinom, naruᘐavanja estetskih vrijednosti okoline i pojave buke uslijed rada mehanizacije.

Ovi prostori danas imaju izgled mjeseაeve povrᘐine. Danas se oznaაavaju kao tehno-pustinje. Ovakvih povrᘐina danas u kantonu imamo 5.500 ha, veၰina tehno-pustinja (skoro 50%) su u ovom Kantonu.

Ova oᘐteၰenja su uglavnom nastala povrᘐinskom eksploatacijom slijedeၰih sirovina; ugalj, so, lapor, kreაnjak, dijabaz, gabro-dolerit, ᘐljunak, pijesak i sl.

Kao direktna posljedica povrᘐinske eksploatacije raznih sirovina je stvaranje velikih koliაina krovinskog materijala – jalovine. Ovaj materijal se odla០e najაeᘐၰe na dva naაina:

• prvi naაin – kada se krovina - jalovina odla០e po povrᘐini tla, a time se i ove povrᘐine iskljuაuju iz dalje proizvodnje,

• drugi naაin – kada se krovina – jalovina odla០e u veၰ postojeၰe kratere, iz ranijih povrᘐinskih kopova. Razumljivo ovaj drugi postupak znatno smanjuje posljedice oᘐteၰenja zemljiᘐta

Prvi naაin odlaganja jalovine podrazumijeva აesto odlaganje van granica eksploatacionog polja, a drugi naაin podrazumijeva odlaganje jalovine unutar eksploatacionog polja.

U okviru eksploatacije u rudniku uglja- lignita "Dubrave " odla០e se jalovina na postojeၰe vanjsko odlagaliᘐte (VO) "Zapad" koje se nalazi zapadno od povrᘐinskog kopa i zauzima povrᘐinu od oko 312 ha. Na njega je moguၰe odlo០iti 112.888.650 m³ ა.m.

Vanjsko odlagaliᘐte eksploatacionog polja "Dubrave - Istok" , definirano rjeᘐenjem Ministarstva za energetiku i rudarstvo, ne mo០e se planirati na zacrtanom prostoru, jer je u suprotnosti sa planiranim namjenama (visokovrijedno poljoprivredno zemljiᘐte, blizina vodozahvata Spreაkog polja), te u skladu sa navedenim nije uneseno u Prostorni plan Kantona.

U okviru eksploatacije u rudniku uglja-lignita "ᘀikulje" jalovina se odla០e na vanjsko odlagaliᘐte. Vanjsko odlagaliᘐte je locirano zapadno od povrᘐinskog kopa i zauzima maksimalno moguၰi prostor izmeᄐu izmjeᘐtene ០eljezniაke pruge Tuzla-Doboj prema kojoj je ostavljen sigurnosni pojas, regulacije rijeke Spreაe na ju០noj i zapadnoj granici reguliranog potoka ᘀikuljaაke rijeke na sjevernoj granici. Predviᄐeni prostor vanjskog odlagaliᘐta zauzima oko 300 ha i uslovno se dijeli na "sjever" i "jug"9

Obzirom na deficit graᄐevinskog i poljoprivrednog zemljiᘐta, ubuduၰe Rudarske organizacije se moraju opredijeliti za formiranje unutraᘐnjih odlagaliᘐta.

U okviru eksploatacije u rudniku mrkog uglja "Banoviၰi" odnos otkopanog prostora i jalovine je sljedeၰi:

• Na povrᘐinskom kopu "Turija" oᘐteၰeno je 848 ha, od toga otkopom je zahvaၰeno 350 ha , a odlagaliᘐtem 498 ha.

• Na povrᘐinskom kopu "Ⴠubriၰ" oᘐteၰeno je 217 ha, u otkopu 62 ha, a odlagaliᘐte pokriva 155 ha.

• Na povrᘐinskom kopu "Grivice" oᘐteၰeno je 238 ha, otkopni prostor zahvata 180ha, a odlagaliᘐte 58 ha.

9 Studija "Energetika II faza" Rudarski institut Tuzla



Kao ᘐto se vidi, u okviru rudnika "Banoviၰi", otkopnim prostorom je oᘐteၰeno 592 ha, a odlagaliᘐta pokrivaju 711 ha10

U okviru eksploatacije u rudniku mrkog uglja- "ᄀurᄐevik" u ័ivinicama, jalovina se odla០e na odlagaliᘐta u okviru eksploatacionih polja:

• Odlagaliᘐte "Brezje"(zatvoreni kop Brezje - P= 33,3ha)• Odlagaliᘐte "Viᘐၰa "(zatvoreni kop - P=136,2ha)• Odlagaliᘐte "T6 "- P= 126,3ha• Odlagaliᘐte "Suhodanje" – P= 21,1ha• Odlagaliᘐte "Suhodanje" (zatvoreni kop - P= 38,2ha)• Odlagaliᘐte "ᄀurᄐevik" sa talo០nicima I i II• Separacija "Viᘐၰa"

Sve intenzivniji razvoj industrije, tehnologije i poboljᘐanih uslova standarda doveli su do stvaranja raznih vrsta otpada. Ovaj se otpad odla០e po zemljiᘐnim povrᘐinama i na taj naაin ih iskljuაuje iz dalje proizvodnje.

Na podruაju Tuzlanskog kantona, najznaაajniji industrijski kapaciteti koji stvaraju ogromne koliაine tehnoloᘐkog otpada su TE "Tuzla" i "Fabrika sode" Lukavac, koja svoj otpad deponuje na deponiju "bijelo" more ( prosjeაno oko 300.000t/god.). Postojeၰe deponije ovog otpada zauzimaju oko 50ha zemljiᘐta.

TE "Tuzla" ᘐljaku i pepeo odla០e na ᘐljaაiᘐta u blizini grada Tuzle ("Divkoviၰi I", "Divkoviၰi II", "Jezero I", "Jezero II",). Na ove deponije se godiᘐnje odla០e 1,7 miliona m³ , koje zauzimaju oko 95,52 ha zemljiᘐta.11

Kako bi smanjili negativan uticaj navedenih zahvata u prostoru, mora se pristupiti mjerama sanacije, rekultivacije zavrᘐenih devastiranih povrᘐina (jaloviᘐta, ᘐljaაiᘐta, deponije tehnoloᘐkog otpada)

8.5. Sanacija i rekultivacija eksploatacionih polja

Dostignuti nivo istra០enosti eksploatacije rudnika uglja i drugih mineralnihsirovina u Tuzlanskom kantonu i krekanskom bazenu, ima za posljedicu propratne ᘐtetne posljedice koje su se dogodile, i mogu se dogoditi na ovim terenima. Kao jedna od najznaაajnijih posljedica povrᘐinske i podzemne eksploatacije dogodile su se velike deformacije povrᘐine terena u obliku slijeganja i proruᘐavanja terena.

Rudarstvo je jedan od velikih potroᘐaაa urbanog zemljiᘐta, naroაito pri prelasku sa jamske na povrᘐinsku eksploataciju mineralnih sirovina. Povrᘐinski kopovi u veၰini sluაajeva dovode do stvaranja kratera velikih dimenzija, აija dubina nekad iznosi i preko 100 m, a preაnik i preko 200 m.

Po zavrᘐetku eksploatacije otkop mo០e biti rekultivacijom, uz prihvatljive troᘐkove, pripremljen za druge namjene, tako da nabrojani negativni uticaji najveၰim dijelom su privremenog karaktera, a njihov prostorni obuhvat zavisi od specifiაnosti svakog otkopa. Najაeᘐၰe se na tehniაki neureᄐenim povrᘐinama vrᘐi sadnja ᘐumskih sadnica (poᘐumljavanje) u cilju zaᘐtite od erozionih procesa. U tom sluაaju izvrᘐena je samo polu rekultivacija, jer na zemljiᘐtu nije provedena tehniაka rekultivacija.

10 Podaci rudnika "Banoviၰi"11 Studija "Energetike I faza" Rudarski institut Tuzla



Prava, potpuna rekultivacija, zapoაinje sa poაetkom eksploatacije mineralne sirovine i ukljuაuje kompleksne mjere koje su organizacione, tehniაke ( ukljuაujuၰi i agrotehniაku), bioloᘐke, pravne i etiაke prirode.

U Krekanskom ugljenom bazenu je do 2000-te godine rekultivisano oko 410 ha na podruაju ᘀiၰki Brod - Lukavaაka rijeka.

Kako je povrᘐinski kop "Lukavaაka Rijeka" gotovo iscrpljen povrᘐinski kop, zakonska obaveza je izrada Elaborata i provoᄐenje rekultivacije, za ᘐto su potrebna velika novაana sredstva.12

Za kompleks povrᘐinskog kopa ᘀiၰki Brod uraᄐen je i Regulacioni plan proizvodno rekreacionog kompleksa "ᘀiაki Brod".

U okviru rudnika "Banoviၰi", za podruაje otkopnog prostora, otkopnog povrᘐinskog kopa "Ravne", za izvoᄐenje radova na sanaciji degradiranih povrᘐina potrebno je izvrᘐiti zapunjavanje otkrivkom oko 8 miliona m³. ა. m. Dovoz otkrivke bi se vrᘐio iz povrᘐinskog kopa "Ⴠubriၰ"

Na podruაju povrᘐinskog kopa "Banoviၰi selo" gdje je eksploatacija zavrᘐena, potrebno je izvrᘐiti dodatne radove na sanaciji degradiranih povrᘐina uz odlaganje oko 3 miliona m³. ა. m. Transport otkrivke je planiran da se izvrᘐi iz povrᘐinskog kopa "Turija". Za ovo podruაje povrᘐinskog kopa prethodno je uraᄐena projektna dokumentacija u svrhu urbanizacije odnosno izgradnja naselja.

Do sada je izvrᘐena rekultivacija u smislu privoᄐenja postojeၰih odlagaliᘐta za potrebe graᄐenja, tako da su izgraᄐena naselja u okviru odlagaliᘐta rudnika mrkog uglja "Banoviၰi" i to: "Selo II", "Bagremik", "Stra០benica", "Kasumoviၰi", "Ⴠubriၰ" i izbjegliაko naselje "Mrdiၰi", koja imaju trajan karakter.

Isto tako na podruაju povrᘐinskog kopa "Grivice" koji se nalazi u fazi eksploatacije, na lokaciji sjevernog odlagaliᘐta potrebno je izvrᘐiti dio dodatnih radova tehniაke rekultivacije. Ove radove je potrebno izvesti u cilju obezbjeᄐenja odreᄐenih povrᘐina za stanovnike izgraᄐenog naselja, kao i za prateၰe sadr០aje, koji prati naseljena mjesta. Za oblikovanje ovako predviᄐenih povrᘐina odlaganja potrebno je oko 2 miliona m³. ა. m. otkrivke iz povrᘐinskog kopa "Grivice"

Zacrtani redoslijed otkopavanja povrᘐinskih kopova "Ⴠubriၰ" ,"Turija" i "Grivice", obezbjeᄐuju izvoᄐenje naprijed navedenih radova na sanaciji povrᘐina..

Za ostale depresije od povrᘐinskih kopova nakon ureᄐenja mogu se koristiti za razliაite namjene: u vodoprivredne svrhe( kao baseni za bistrenje i talo០enja voda iz susjednih kopova, zatim zaᘐtitu od visokih voda i აuvanje rezervi vode za poljoprivredu, energetsko-industrijski kompleks i za druge svrhe), za ribnjake i farme barskih ptica, za sport, rekreaciju i turizam i mnoge druge korisne namjene.

U okviru rudnika "ᄀurᄐevik" zemljiᘐte na kome je izvrᘐena tehniაka i bioloᘐka rekultivacija (voၰnjaci, oranice) su: "Dio rekultivacije za supstituciju" u povrᘐini od 18,6ha i rekultivacija dijela "PK Viᘐၰa" u povrᘐini od 29,1ha.13

U narednom planskom periodu neophodno je od strane Rudarskih organizacija uraditi Elaborate o rekultivaciji degradiranih povrᘐina, i na dijelovima do sada degradiranih povrᘐina izvrᘐiti sanaciju - izvoᄐenje radova na tehniაkoj rekultivaciji i eventualno bioloᘐkoj, kako bi se ove povrᘐine mogle koristiti za odreᄐene namjene (graᄐevinsko i poljoprivredno zemljiᘐte).

Povrᘐine eksploatacionih polja na kojima je izvrᘐena rekultivacija, odlagaliᘐta jalovine, predstavljena su na karti broj 12 " Mineralne sirovine"

12 Studija "Prirodni izvori i uslovi" Institut za hidrotehniku, Sarajevo13 Podaci rudnika Banoviၰi i rudnika ᄀurᄐevik



9. PROIZVODNJA I PRIJENOS ENERGIJE

9.1 Elektroenergija

9.1.1 Potrebe za energijom

Dugoroაne prognoze potreba za energijom u ovom momentu su u BiH vrlo ote០ane. U normalnim prilikama preduslov za to je definiranje strategije druᘐtvenog razvoja i energetske strategije. Zato je posebno ote០ano prognozirati potrebe za energijom, te izgradnju novih proizvodnih i prenosnih objekata za prostor jednog kantona. Posebno specifiაan je Tuzlanski kanton koji svojim energetskim potencijalima daleko nadmaᘐuje potrebe kantona.

U prognoziranju razvoja energetike na ovim prostorima ne mo០e se voditi raაuna samo o potrebama kantona, pa აak ni samo cijele BiH veၰ i o elektriაnoj energiji kao tr០iᘐnom i izvoznom proizvodu, odnosno energetskim resursima sa aspekta razvoja, privlaაenja stranih investicija i poveၰanja izvoza.

Proces reforme elektroenergetskog sektora znaაajno utiაe na trenutne aktivnosti i planove u elektro sektoru. Reforma elektroprivredne djelatnosti bit ၰe zasnovana na odredbama europskih direktiva o tr០iᘐtu elektriაne energije i liberalizaciji elektro sektora. Krajnji cilj je omoguၰiti konkurenciju u proizvodnji i isporuci elektriაne energije, kvalitetno snabdijevanje elektriაnom energijom uz minimalnu cijenu za krajnje korisnike, odr០iv i ekoloᘐki prihvatljiv razvoj, te privuၰi strane investitore.

Elektroenergetski sistem BiH treba stalno razvijati აiniti ga racionalnim i tehniაki savremenim, uz uva០avanje trendova u razvoju tr០iᘐta elektriაne energije. Takav sistem udovoljit ၰe dr០avnim i regionalnim zahtjevima, ako bude tehniაko-tehnoloᘐki jedinstven, energetsko-ekonomski racionalan, te povezan unutar zemlje, sa susjednim elektroenergetskim sistemima i ukljuაen u meᄐunarodne interkonekcije, odnosno dio ᘐireg regionalnog i europskog tr០iᘐta.

U situaciji kada ne postoji nijedan temeljni dokument strategije razvoja i suoაena sa potrebom definiranja razvoja elektroenergetskog sistema, Vlada Federacije BiH se opredijelila da prvi korak bude definiranje moguၰih novih proizvodnih objekata.

Pripremljena lista potencijalnih novih proizvodnih objekata, აiju izvodljivost i prednost u postojeၰim uslovima tek treba provjeriti, predstavlja samo poაetak u pripremi programa razvoja, tj. u pripremi za izgradnju proizvodnih objekata nakon 15 godina pauze.

Pored pitanja definiranja i ocjene liste potencijalnih projekata, va០no pitanje o kojem se mora voditi raაuna je naაin realizacije investicionih projekata za proizvodnju elektriაne energije uva០avajuၰi drugaაiji pravni i regulatori okvir, te zahtjeve da se investicije realiziraju na transparentan naაin uva០avajuၰi tehniაke, finansijske, okolinske i druge aspekte ocjene projekata.

U cilju izrade liste potencijalnih novih proizvodnih objekata Vlada FbiH je uradila projekciju elektroenergetskih bilansa za period do 2020. godine. Iz ove projekcije bilansa preuzimamo doslovno vrijednosti koje imaju vrlo veliki utjecaj na izradu projekcije razvoja elektroenergetskog sistema na podruაju Tuzlanskog kantona.



Tabela broj 68: Projekcija elektroenergetskih bilansa

GWh2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Tuzla Nova 1 750 1200 1200 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500Tuzla Nova 2 500 500Tuzla G3 259 309 340 150 180 180 200 150 prestaje sa radomTuzla G4 1047 1005 920 823 823 823 803 803 803 803 503 503 403 403 303 prestajeTuzla G5 537 461 860 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 1050 853 553Tuzla G6 1227 1281 580 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147 1147TE TUZLA 3070 3056 2700 3170 3200 3200 3200 3900 4200 4200 4200 4200 4100 4100 4000 4000 4000

Ost. TE, Hidro i prijem 3728 3503 3608 3608 3835 3928 4108 7287 4937 5267 5267 5367 5367 5367 5367 5167 5167

Raspolo០ivo 6198 6559 6308 6778 7035 7128 7308 8187 9137 9467 9467 9567 9467 9467 9367 9167 9167Distribucija 3475 3600 3700 3800 3900 4000 4100 4205 4310 4420 4530 4645 4760 4880 5000 5120 5250Porast % 2,5 3,6 2,8 2,7 2,6 2,6 2,5 2,6 2,5 2,6 2,5 2,5 2,5 2,5 2,5 2,4 2,5Direktni 183 447 598 607 609 610 611 612 614 614 614 614 614 614 614 614 614Gubici prenosa 116 140 130 135 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140 140Bruto potroᘐnja 3774 4187 4428 4542 4649 4750 4851 4957 5064 5171 5284 5399 5514 5634 5754 5874 6004Porast % 2,9 10,9 5,8 2,6 2,4 2,2 2,1 2,2 2,2 2,2 2,1 2,2 2,1 2,2 2,1 2,1 2,2Neto potroᘐnja 3307 3701 3954 4060 4162 4262 4363 4460 4558 4658 4759 4864 4969 5079 5189 5299 5418Porast % 3,7 11,9 6,8 2,7 2,5 2,4 2,4 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,2 2,1 2,2Ukupno potrebe 5945 5479 5773 5887 5994 5095 5196 5302 5409 5519 5629 5744 5859 5979 6099 6219 6349

Izvoz i ostale prodaje 2071 2080 1535 1891 2041 2033 2112 2885 3728 3948 3838 3823 3608 3488 3268 2948 2818Potrebe EPHZHB 2250 2300 2400 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500 2500Saldo F BiH -1170 -1765 -1509 -1459 -467 -388 385 1228 1448 1338 1323 1108 988 768 448 318

U prikazanoj projekciji elektroenergetskih bilansa u Federaciji BiH do 2020. godine planirani su i potrebni novi proizvodni objekti sa pribli០nim vremenom ulaska u pogon.

Za podruაje kantona nije raᄐena dugoroაnija prognoza bilansa, a isti je sadr០an u prikazanoj projekciji. Poᘐto elektroenergetski bilansi kantona ne mogu bitnije utjecati na proizvodne objekte nije ih potrebno ni izvoditi na osnovu kriterija planiranja koriᘐtenih u navedenoj projekciji. Bilansi na nivou kantona ne mogu znaაajnije utjecati na izgradnju prenosnih objekata izuzev na dalekovode 110 kV koji imaju vrlo izra០en distributivni karakter. Zato ၰe u narednim razmatranjima njima biti posveၰena posebna pa០nja.

9.1.2 Energetski sistemi i objekti za proizvodnju i prijenos energije sa zaᘐtitnim zonama

Elektroenergetski sistem BiH აine objekti za proizvodnju, prenos i distribuciju elektriაne energije. Ravnomjeran razvoj svih segmenata u skladu sa potrebama mo០e osigurati kvalitetno i sigurno snabdijevanje potroᘐaაa elektriაnom energijom. Isto tako, moraju se ostvariti svi uslovi da dr០ava u cjelini ostvari sve pozitivne i ekonomiაne efekte energetike na dobrobit svog naroda.

Na prostorni plan su najutjecajniji objekti proizvodnje elektriაne energije, pa im poklanjamo odgovarajuၰu pa០nju.

Smatra se da ၰe u periodu do 2007. godine Elektroprivrede iz Federacije BiH potpuno zavrᘐiti sanaciju, rekonstrukciju i djelomiაnu modernizaciju objekata elektroenergetskog sistema, i investicione aktivnosti dominantno usmjeriti u nove projekte, ukljuაivo i nove proizvodne kapacitete. Kod toga se cijeni da ၰe projekti rekonstrukcije i modernizacije, te izgradnje objekata biti usmjereni u djelatnost distribucije i proizvodnje.



Na osnovu studija koje su raᄐene joᘐ prije 1992. godine radi definiranja objekata kontinuiteta, kao i onih raᄐenih poslije 1995. godine Vlada Federacije BiH je dala listu postojeၰih proizvodnih objekata kod kojih je racionalno vrᘐiti rekonstrukciju i modernizaciju sa poveၰanjem kapaciteta, te listu moguၰih novih proizvodnih i zamjenskih kapaciteta.

Tako je na podruაju Tuzlanskog kantona u centru svih razmatranja termoelektrana Tuzla. Planirano je da se rekonstruiᘐe i modernizira i posljednji blok 200 MW, a uporedo da se priprema izgradnja novog bloka TE Tuzla VI nominalne snage 370 MW na lokaciji postojeၰe elektrane. Ovaj blok se planira izgraditi do 2011. godine, a 2012. godine prestaje sa radom blok G3 instalirane snage 100 MW. Novi blok se planira za rad u kombinovanom re០imu koji bi mogao obezbjediti 300 MWe toplifikacione energije. Ovaj agregat je mnogo veၰe snage od one koju ima agregat koji se gasi. To izaziva poveၰane zahtjeve na sve ulazne komponente; ugalj, voda, kao i koliაina otpadnih komponenti o kojima projekat mora povesti odgovarajuၰu brigu. Posebno bi mogao biti problem obezbjeᄐenja vode, ako bi se primijenilo hidrauliაko odvoᄐenje ᘐljake. Iz dosada uraᄐenih dokumenata u pripremi izgradnje ovog bloka vidi se da se izborom tehnoloᘐkih rjeᘐenja planira izbjeၰi koriᘐtenje veၰe koliაine vode iz jezera Modrac. Prijedlog izgradnje ovog bloka baᘐ na lokaciji postojeၰe elektrane proizilazi iz analize izvodljivosti i drugi je termoenergetski blok u Federaciji po ekonomiაnosti investicije. Rad ovog bloka planiran je na ugalj lignit sa povrᘐinskih kopova ᘀikulje u prvom periodu, a kasnije sa Dubrava. Odmah po ulasku u pogon bloka TE Tuzla VI, planira se priprema izgradnje novog bloka instalirane snage 500 MW, pod sadaᘐnjim nazivom Tuzla nova 2, i TE Tuzla B. za ovaj blok nisu do sada uraᄐene detaljnije studije ni elaborati, pa nije zvaniაno odreᄐena lokacija ni drugi elementi izgradnje. U projekciji elektroenergetskih bilansa planirana je izgradnja ovog bloka sa predvidivim puᘐtanjem u pogon 2019. godine, a te godine prestaje sa radom blok G4 u postojeၰoj TE Tuzla. Po pitanju lokacije ovog bloka postoji prijedlog da se i on locira pored postojeၰe TE Tuzla, jer upravo ima joᘐ toliko prostora u vlasniᘐtvu TE Tuzla da se mo០e izgraditi ovaj blok. Izgradnja ovog bloka na nekoj novoj lokaciji smatra se u ovom momentu da nema bitnih prednosti koje bi nova lokacija mogla donijeti. Ako se gledaju tri glavna faktora izgradnje ovakvog objekta, a to su prostor za izgradnju bloka, obezbjeᄐenje vode i rjeᘐenje ᘐljakiᘐta, oni se pojavljuju pribli០no na svim lokacijama, s tim da uz postojeၰu TE Tuzla postoji prostor, pa i neki drugi elementi infrastrukture. Pitanje obezbjeᄐenja potrebnih koliაina vode i za ovaj blok morat ၰe se uz projekat bloka razrijeᘐiti u skladu sa tehnoloᘐkim dostignuၰima na opremi blokova kao i naაin i mjesto odlaganja ᘐljake i pepela. Obzirom da prije puᘐtanja u rad novog bloka izlazi iz pogona blok G4 snage 200 MW, u vremenu za koji se radi ovaj plan prostornog ureᄐenja ne planira se obezbjeᄐenje prostora za akumuliranje novih koliაina vode.

Sa stanoviᘐta obezbjeᄐenja uglja za nove blokove smatra se da se tako obezbjeᄐuje kontinuitet rada rudnika lignita i rudnika mrkog uglja. Treba napomenuti da su novi blokovi veၰih snaga od onih koji prestaju sa radom, pa to podrazumijeva da se u periodu pripreme i izgradnje novih blokova vrᘐi i priprema i otvaranje novih kapaciteta u rudnicima.

Obzirom da se u narednom periodu mogu pojaviti razliაiti naაini za realizaciju projekata izgradnje novih proizvodnih objekata, mogu se na prostoru ovog kantona pojaviti i drugi objekti. Tu se mogu pojaviti privatni investitori kao nezavisni proizvoᄐaაi, koji samostalno realiziraju projekte na osnovu prethodno dobijenih



dozvola i koncesija. U tom sluაaju investitor bi bio du០an rijeᘐiti sva pitanja vezana za izgradnju bloka i rudnika potrebnog kapaciteta.

U dokumentu Vlade Federacije Plan izgradnje novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u F BiH, pominju se kao moguၰe lokacije ័ivinice i Lukavac, bez odreᄐenijih planova.

Iako je u nekim ranijim dokumentima planirana TE Tuzla B sa lokacijom u ័ivinicama, u ovom planskom periodu, kako je naprijed reაeno, ne raაunamo sa tom lokacijom za nove zamjenske objekte, odnosno objekte kontinuiteta. Ukoliko se ipak pojavi potreba da se koristi nova lokacija, a ne uz postojeၰu TE Tuzla bit ၰe neophodno preispitati pogodnost ranije planirane lokacije u ័ivinicama, jer je ista zaposjednuta velikim brojem objekata. Takoᄐer se smatra da i ostali relevantni faktori za povoljnost lokacije ovdje nisu dobri, pa bi eventualnu Tuzlu B lokacijski trebalo pomjeriti prema Viᘐၰi i Banoviၰima.

Koriᘐtenje drugih izvora energije za proizvodnju elektriაne energije, kao ᘐto su: hidroenergija, nafta, gas, energija vjetra, sunაeva energija, biomasa – otpada, na podruაju Tuzlanskog kantona do sada je malo zastupljeno. Obzirom da su ovi izvori energije uglavnom obnovljivi i ekoloᘐki აisti potrebno je u narednom periodu intenzivirati istra០ivanja koja su do sada bila nedovoljna i mo០e se reၰi da su u poაetnoj fazi.

Od svih naprijed navedenih primarnih izvora energije ipak je najinteresantnija hidroenergija kojom raspola០e Tuzlanski kanton. I hidropotencijali vodotoka na podruაju kantona nisu do sada ispitani u toj mjeri da bi se mogle odrediti najpovoljnije lokacije energena za proizvodnju elektriაne energije.

U posljednje vrijeme izgraᄐene su dvije MHE i to jedna na hidroakumulaciji jezera Modrac snage 1,8 MW, a druga na hidroakumulaciji Snije០nica snage 0,45 MW. Obje ove elektrane su kapacitirane na energetski potencijal bioloᘐkog minimuma, i na taj naაin nemaju nikakav utjecaj na stanje vodotoka na kojima su izgraᄐene, pa su tako bez utjecaja na prostorni plan. Dalje koriᘐtenje vode iz ove dvije hidroakumulacije nije moguၰe na klasiაan naაin za proizvodnju elektriაne energije, jer su akumulacije u cijelosti namijenjene za druge potrebe (TE Tuzla, TE Ugljevik, te industrija i druge potrebe u Lukavcu i Tuzli).

Koriᘐtenje vode akumulacije jezera Modrac za proizvodnju elektriაne energije moguၰa je izgradnjom MHE sa turbinama cijevnog tipa ugraᄐenim u cjevovode kojima se voda transportira do industrijskih potroᘐaაa, ᘐto do sada nije razmatrano.

Na podruაju Tuzlanskog kantona ima brojაano dosta vodotoka koji su manje ili viᘐe karaktera bujiაnih tokova. U dosadaᘐnjim istra០ivanjima je utvrᄐeno da nijedan od vodotoka nema srednji godiᘐnji protok veၰi od 30 m3/s, a veliki dio ukupnog godiᘐnjeg protoka voda koncentriᘐe se povremeno u kratkim periodima obilnih padavina.

Bez obzira na to ᘐto nisu detaljnije ispitani vodostaji na postojeၰim vodotocima ovdje ၰemo ih napomenuti, jer su oni hidropotencijali koji uz odreᄐene uslove mogu biti iskoristivi i za MHE.

Rijeka Spreაa je zbog svog hidropotencijala dosta znaაajna, iako ga je akumulacija jezera Modrac dobrim dijelom iskoristila. Isto tako vrijedne su pa០nje rijeka Drinjaაa, rijeka Tinja, rijeka Jala, rijeka Sapna, rijeka Oskova, rijeka Gostelja, rijeka Turija, rijeka Brijesnica i joᘐ neki manji vodotoci kao pritoci pomenutih rijeka.

Od pomenutih rijeka dosta je interesantna Drinjaაa, jer se o iskoriᘐtenju njenih potencijala za proizvodnju elektriაne energije veၰ od davna spominje, ali



nikada nije odreᄐena lokacija elektrane ni pribli០no, a pogotovo nije bilo podataka za odreᄐivanje karakteristika agregata. Vjerojatno ၰe u odreᄐenim uslovima izgradnja MHE na Drinjaაi biti najprije aktuelna.

Bez obzira ᘐto je voda obnovljivi izvor energije, potrebne investicije za izgradnju hidroelektrana nije jednostavno obezbjediti, jer one gotovo obavezno imaju utjecaj na prostor, nekretnine i ekologiju, ᘐto zahtjeva relativno velika finansijska sredstva.

Ova problematika je sada u potpunosti propisana u “Zakonu o elektriაnoj energiji” gdje su za objekte za proizvodnju elektriაne energije definirani precizno i sveobuhvatno i mogu ih graditi ovlaᘐtena elektroprivredna druᘐtva.

“Elektroprivredna druᘐtva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje elektriაne energije mogu graditi objekte za proizvodnju elektriაne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce na osnovu provedenog natjeაaja i dozvole Regulatorne komisije.”

Koriᘐtenje ostalih izvora energije naprijed spomenutih za proizvodnju elektriაne energije, malo je vjerojatno u predmetnom planskom periodu, izuzev iskoriᘐtenja biomasa – otpada sa Kantonalne deponije otpada, koja je planirana pored Lukavca. Ovakva rjeᘐenja su dosta აesta u evropskim zemljama, pa je moguၰe da se primjeni takvo rjeᘐenje, o აemu joᘐ nema prijedloga.

Objekti prenosa elektriაne energije su takoᄐer dosta utjecajni na plan prostornog ureᄐenja zbog dosta ᘐirokih zaᘐtitnih zona koje za njih treba obezbjediti. Povoljna je situacija da na podruაju ovog kantona ima dovoljno dalekovoda 400 kV i 220 kV, pa u ovom planskom periodu se ne predviᄐa izgradnja novih veၰih dionica.

Meᄐutim, dalekovodi 110 kV spadaju u grupu prenosnih vodova i vlasniᘐtvo su Elektroprenosa. Po upotrebnom karakteru ova mre០a je uglavnom distributivna. Ovakav njen karakter posebno je naglaᘐen Odlukom Elektroprivrede BiH 1997. godine da se u elektrodistribuciji preᄐe na tronaponski sistem mre០e sa naponima 110 kV, 20 kV i 0,4 kV. Poᘐto je na podruაju ovog kantona veliki broj privrednih organizacija gradio svoju mre០u 35 kV ona je znatno razvijenija nego na ostalim podruაjima Federacije. Zbog toga i zbog uslova u distributivnoj mre០i opisanoj u analizi postojeၰeg stanja javlja se potreba za znatnim brojem novih objekata 110 kV, kako dalekovoda i tako i trafostanice 110/(10)20 kV.

Kako je normalno da mre០a 110 kV i viᘐih napona radi u potpuno zatvorenoj mre០i, normalno je i da sve trafostanice 110/x kV budu dvostrano napojene, tj. da rade u zatvorenoj mre០i. Naravno da je moguၰe da u prelaznom vremenu dionice dalekovoda rade radijalno, odnosno da trafostanice budu jednostrano napojene.

Na osnovu opisanog postojeၰeg stanja elektrodistributivne mre០e i navedenih kriterija, planirano je u predmetnom planskom periodu izgraditi slijedeၰe objekte naponskog nivoa 110 kV:

- TS 110/x kV Klokotnica sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz sa DV Graაanica – Doboj

- DV 110 kV od TS 110/x kV Graაanica 1 – TS Graაanica 2 – TS 110/x kV Kerep. TS 110/x kV Graაanica 2 je novi objekat.

- TS 110/x kV Lukavac 2 sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz sa DV izmeᄐu TE Tuzla i TS Puraაiၰ

- TS 35/(20)10 kV Duboᘐnica sa prikljuაnim vodom sa DV 35 kV Puraაiၰ –Graაanica

- TS 110/x kV Tinja sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz, sa DV Puraაiၰ – Srebrenik



- TS 110/x kV Tuᘐanj sa prikljuაnim DV 110 kV iz TS HAK- TS 110/x kV Slavinoviၰi sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz

sa DV 110 kV TS Tuzla Centar – TS Lopare. U drugoj fazi treba izgraditi DV 110 kV od TS tuᘐanj do TS Slavinoviၰi.

- TS 110/x kV Krivaაa (opၰina ័ivinice) sa prikljuაnim DV 110 kV od TS ᄀurᄐevik. U naknadnoj fazi treba izgraditi DV 110 kV TS Krivaაa – TS Kalesija.

- TS 110/x kV Kalesija sa prikljuაnim DV 110 kV po principu ulaz – izlaz sa DV 110 kV Dubrave – Zvornik.

- DV 110 kV TS Banoviၰi Selo – TS Puraაiၰ.

Navedeni objekti ucrtani su na karti elektroenergetskih objekata sa predlo០enim lokacijama TS i prikljuაnim trasama dalekovoda - grafiაki prilog broj 13, "Energetska infrastruktura".

9.2 Termoenergija iz daljinskih izvora

9.2.1 Potrebe za termoenergijom

Mnogobrojni pozitivni efekti koje daje sistem toplifikacije gradova i naseljenih podruაja opၰenito daju veliki poticaj da se sistem ᘐiri sve do ekonomski opravdanih granica. Na podruაju Tuzlanskog kantona za to postoji povoljnost ᘐto se u samom centru nalazi termoelektrana koja je veliki izvor energije, tako da su svi veၰi gradovi kantona na udaljenosti koja se mo០e savladati za ekonomiაni prenos toplotne energije, planirani da se toplificiraju. Isto tako je vrlo va០no da kanton raspola០e sa rezervama uglja koje garantiraju stoljetnu eksploataciju, tako da ၰe ulaganja u daljinski sistem toplifikacije uvijek biti isplativa.

Potrebe za toplinskom energijom u planskom periodu bit ၰe dosta velike, jer se u tom periodu oაekuje znaაajan razvoj sistema na slijedeၰe podruაja:

- u gradu Tuzla sistem treba nadograᄐivati do prikljuაenja svih objekata koji trebaju toplotnu energiju;

- razvoj toplifikacijske mre០e u Lukavcu do prikljuაenja svih objekata;- izgraditi vrelovode za gradove ័ivinice, Srebrenik, Graაanica i Kalesija i

razvijati mre០u u skladu sa potrebama i moguၰnostima.Velike moguၰnosti u isporuci toplinske energije termoelektrane Tuzla u

narednom periodu ၰe se u izvjesnoj mjeri iskoristiti u poljoprivredne svrhe u staklenicima, koji se mogu izgraditi na prostorima gdje se razvije toplifikacijska mre០a.

Obezbjeᄐenje toplinske energije u termoelektranama planira se koncepcijom novih blokova kao kombinovani kondenzaciono – toplifikacijski blokovi.

9.2.2 Sistem i objekti za proizvodnju i prijenos energije

Toplinska energija potrebna za toplifikaciju gradova i naseljenih mjesta treba se proizvoditi u termoelektranama – toplanama. Samo privremeno, do dovoᄐenja vrelovoda iz daljinskog izvora, moguၰe je primijeniti i drugo rjeᘐenje.

Postojeၰi obim toplinskih kapaciteta u TE Tuzla mo០e podmiriti potrebe korisnika toplotne energije do izgradnje novog bloka TE Tuzla VI. Do vremena



puᘐtanja ovog bloka u rad (2012. godine) toplifikacijski sistem ၰe se snabdijevati iz postojeၰih kapaciteta TE Tuzla.

Obzirom na generalno opredjeljenje da se na podruაju kantona maksimalno koristi toplifikacija iz daljinskih izvora bit ၰe neophodno da svaka nova termoelektrana i na drugoj lokaciji, a ne na lokaciji postojeၰe TE Tuzla treba primijeniti TE – TO sistem elektrane. Posebno se ovo odnosi na TE Tuzla B ukoliko se pojavi u ovom planskom periodu.

Toplifikacijski sistem treba graditi vrelovodima odgovarajuၰih dimenzija za gradove koji ၰe se preko njih snabdijevati. Dosada izgraᄐeni i projektovani vrelovodi dimenzionirani su samo za gradove za koje su nominirani. Tako vrelovod za Tuzlu nema kapaciteta za Kalesiju, a vrelovod za Lukavac nema kapaciteta za Graაanicu i druga naselja. To znaაi da za svaki grad mora vrelovod polaziti od izvora energije, TE Tuzla. Pri tome se planiraju koristiti dionice trase postojeၰih vrelovoda za gradove za voᄐenje vrelovoda za udaljenije gradove. U planu prostornog ureᄐenja treba voditi raაuna o tom opredjeljenju, jer je teᘐko pronaၰi pogodan prostor za polaganje ovih instalacija. U dosadaᘐnjoj praksi za voᄐenje vrelovoda koriᘐten je pojas ០eljezniაke pruge gdje je to bilo moguၰe. Ovo je dobro iskoriᘐteno kod izgradnje vrelovoda za Lukavac, a isto je koriᘐteno u projektu vrelovoda za ័ivinice.

Za sada nema projekata vrelovoda za ostale gradove, ali to ozbiljno razmatra Srebrenik, dok Graაanica planira da privremeno izgradi toplanu za svoje potrebe do eventualne izgradnje vrelovoda od TE Tuzla.

9.3 Ostali vidovi energije

Dosadaᘐnja ne naroაito intenzivna istra០ivanja nafte na podruაju TK nisu ukazala na moguၰnost pronala០enja komercijalnih nalaziᘐta sirove nafte. Majevica i Posavina su relativno najviᘐe istra០ivana podruაja, meᄐutim u okviru projekta "C" pri obradi terena sjeverne Bosne definiran je najva០niji naftno –plinski potencijal TK u dolini rijeke Tinje, odakle bi se, eventualno mogla vrᘐiti eksploatacija u, za sada, nepoznatim koliაinama.

ᘀto se tiაe snabdijevanja prirodnim gasom za sada nisu u potpunosti definirani isporuაioci na bosanskohercegovaაko tr០iᘐte. Pored Rusije kao veၰ tradicionalnog isporuაioca "poznatom trasom" preko Mad០arske i Srbije, postoje i moguၰnosti dobave ruskog gasa preko Mad០arske i Hrvatske (SECI varijanta) i nabavke turkmenistanskog gasa preko Bugarske i Srbije.

Eksploatacijom kamene soli iz le០iᘐta "Tetima" kontroliranim izlu០ivanjem ostaაe izlu០eni prostori (komore) koje mogu poslu០iti za skladiᘐtenje primarnih energenata (sirove nafte i prirodnog gasa).8

U planskom periodu predviᄐena je izgradnja gasovodnog sistema na podruაju Kantona, povezanog u jedinstven sistem BiH (pravac Zvornik -Tuzla, sa kantonalnim, odnosno regionalnim odvojcima, ili alternativa). Prioritetno planom je predviᄐena moguၰnost prikljuაka na plinovod posebno u opၰinama koje su u blizini magistralnog plinovoda, Sapna, Teoაak, Kalesija i Kladanj, kao i opၰina Gradaაac prema plinovodu na sjeveru.

8 Studija “Energetika” l faza, raᄐena kao podloga za "Prostorni plan Tuzlanskog kantona 2001-2020", Rudarski institut Tuzla, Tuzla, maj 2002 godine



Geotermalne vode

Tuzlanski kanton raspola០e sa znaაajnim nalaziᘐtima geotermalnih voda, koje bi se mogle koristiti eventualno i u energetske svrhe (staklenici, koriᘐtenje toplotne energije). Znaაajnija nalaziᘐta su zastupljena u opၰini Graაanica (na granici sa entitetom), te u Gradaაcu, Tuzli, Srebreniku, ័ivinicama.

Energija iz biomase

Moguၰnost dobijanja ekonomski isplativog potencijala energije bazirane na biomasi, je vezana za lokaciju deponije komunalnog otpada. Na prostoru Tuzlanskog kantona regionalna lokacija komunalnog otpada je predviᄐena na prostoru "Lukavaაka rijeka" gdje bi trebalo i istra០iti moguၰnosti dobijanja ovog vida energije.

10. SAOBRAၠAJ I VEZE

10.1. Strateᘐki i prostorni pravci razvoja saobraၰaja

U planskom periodu, a cjeneၰi razvojne moguၰnosti i ciljeve razvoja, Kanton se definiᘐe kao podruაje sa cca 550.000 stanovnika sa svojim prirodnim resursima, turistiაkim i polo០ajnim vrijednostima, izgraᄐenim kapacitetima, raspolo០ivim poljoprivrednim zemljiᘐtem, vodom, ᘐumama i mineralnim sirovinama.

Strateᘐki sektori privreᄐivanja su: indistrija, trgovina, te saobraၰaj i veze. Kao poseban cilj naznaაen je br០i razvoj turizma i poljoprivrede kao strateᘐki interes Kantona. Polo០ajne prednosti i br០i razvoj turizma pomjerit ၰe saobraၰaj kao strateᘐku oblast na znaაajniju poziciju u ukupnom razvoju, iako je bio i dosada jedan od tri strateᘐka sektora.

Dakle, br០i razvoj saobraၰaja i znatno veၰe ekonomske efekte od saobraၰaja moguၰe je oაekivati pod uslovom stvaranja povoljnih predpostavki za razvoj saobraၰaja. To se u prvom redu odnosi na jasan, racionalan i bezbjedan saobraၰajni sistem dobrih performansi (protoაnost i kapacitet, brzina, sigurnost, dobre servisne usluge, minimalne gubitke u vremenu i sl). o აemu se vodilo raაuna kod odreᄐivanja saobraၰajnog sistema, tehniაkih elemenata i normativa, te lokacionih faktora.

Konaაna rjeᘐenja su fazno posmatrana u vremenskom periodu za koji se donosi Prostorni plan.

Stepen motorizacije

Prognoza moguၰeg stepena motorizacije utvrᄐena je na osnovu istra០ivanja prikazanih u "Studija saobraၰaja" - Knjiga 1, koja je uraᄐena od strane Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo. Za potrebe izrade Prostornog plana Tuzlanskog Kantona utvrᄐene su dvije stope motorizacije:

- niska: sa 160 vozila/1000 stanovnika na 340 vozila/1000 stanovnika- visoka: sa 160 vozila/1000 stanovnika na 380 vozila/1000 stanovnika

Poᘐto se Prostorni plan radi za dio prostora zemlje koja je u tranziciji, sa neizvjesnim privrednim uslovima i sa velikim stopama rizika usvojena je:



- srednja:sa 160 vozila/1000 stanovnika na 360 vozila/1000 stanovnika

Prema ovom prognoznom modelu u Kantonu Tuzla moglo bi se 2020 godine oაekivati oko 180.000 putniაkih automobila, od აega najvjerovatnije 36.0% na teritoriji Opၰine Tuzla.

Mobilnost i ukupan broj kretanja

Mobilnost i ukupan broj kretanja motornih vozila za potrebe izrade Prostornog plana Tuzlanskog Kantona utvrᄐena je:9

• za period 2000-2010 godina: poveၰanje mobilnosti sa 5.000 km po vozilu godiᘐnje u 2000 godini na oko 10.000 km po vozilu godiᘐnje u 2010 godini, ili po stopi od oko 7% prosjeაno godiᘐnje.

• za period 2010-2020 godina: poveၰanje mobilnosti sa 10.000 km po vozilu godiᘐnje u 2010 godini na 12.000 km po vozilu godiᘐnje u 2020 godini, ili po stopi od oko 1.6% prosjeაno godiᘐnje.

Na osnovu istra០ivanja navedenih u "Studija saobraၰaja" - Knjiga 1, utvrᄐuje se:

• stopa rasta transporta putniაkih vozila i to:o za period 2000-2010 godina: 5.0-6.0% godiᘐnjeo za period 2010-2020 godina: 4.5-5.5% godiᘐnje

• stopa rasta teretnog transporta i to:o za period 2000-2010 godina: 6.5-9.0% godiᘐnjeo za period 2010-2020 godina: 4.5-6.5% godiᘐnje

• stopa rasta meᄐunarodnog saobraၰaja za period 2000-2020 godina: 4.0-5.0% godiᘐnje.

Model raspodjele putovanja

Model raspodjele ukupnih kretanja:• autobuskih 10 %,• teretna vozila 10 %, i• automobilskih 80 %.Ove pretpostavke mogu se ili podr០ati ili osporavati. Jedini pravi naაin

provjere su saobraၰajna istra០ivanja sa ciljem utvrᄐivanja modela nastajanja i modela distribucije putovanja, koja bi bila zasnovana na tim istra០ivanjima. Ponuᄐeni pretpostavljeni model predstavlja iskustveni model, koji autor smatra moguၰim za prilike koje va០e na Kantonu Tuzla.

Ova pretpostavka je podr០ana i აinjenicom da je putniაko motorni vozilo sa izrazitim naglaskom na putniაki automobil (p.a.) prete០no saobraၰajno sredstvo za Kanton.

Brzine

Predlo០ene brzine su u zavisnosti od kategorije saobraၰajnice.• Za autoput vraა=120 km/h• Za brzu cestu vraა=100 km/h• Za magistralne puteve vraა= 80 km/h

9 ''Studija saobraၰaja''-knjiga 1. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Sarajevo



• Za regionalne puteve vraა= 60 km/h• Za lokalne puteve vraა= 50 km/h • Za nekategorisane puteve vraა= 40 km/h (30km/h zavisno od tehniაkih

elemenata i izgraᄐenosti)

Predlo០ene brzine obezbjeᄐuju normalnu protoაnost i maksimalnu saobraၰajnu sigurnost uაesnika u saobraၰaju.

10.2. Povezanost saobraၰajnih sistema u ᘐirem okru០enju

Da bi se obezbijedilo ukljuაivanje Kantona u Evropske i transportne tokove BiH, potrebno je razvijati mre០u saobraၰajnica visokog ranga na ovom prostoru i to na osnovnim pravcima:

• sjever – jug• istok – zapadPored ovih pravaca, radi boljeg povezivanja opၰinskih centara neophodno je

izvrᘐiti prekategorizaciju nekih regionalnih pravaca u magistralne i obezbijediti kvalitetniju transportnu povezanost novih Opၰinskih centara (Sapna, Ⴠeliၰ, Teoაak).Koncept osnovne saobraၰajne mre០e sastoji se od sistema putnih saobraၰajnica, koja je sastavljena od jasnog koncepta radijalnih pravaca i kru០nih tokova, te primarne i sekundarne mre០e gradskih saobraၰajnica, koji je svojevrstan kompromis planiranog sistema i dosadaᘐnje formirane mre០e. Kompromis je uva០en jer bi u suprotnom, svaki sistem doslovno primijenjen izazvao velika ruᘐenja postojeၰeg urbanog tkiva, ᘐto se smatra trenutno neprihvatljivim.

Osnovnu mre០u saobraၰajnica saაinjavaju radijalni pravci, prstenovi i obilaznice.

Radijalni pravci uglavnom su usmjereni na:• sjever • jug• istok • zapad

Prstenovi su prilagoᄐeni izgraᄐenom urbanom podruაju, planovima razvoja i terenskim prilikama. Formirana su dva prstena:

• vanjski putni prsten prote០e se od Simin Hana, Meᄐaᘐa, Dubrava, ័ivinice, Banoviၰi, Modrac, Puraაiၰ, do აvoriᘐta na autoputu Tuzla – Rijeka Sava, i

• unutraᘐnji - oko grada Tuzle,

Oko urbanih podruაja Lukavca, Srebrenika, ័ivinica, Banoviၰa, Gradaაca Kalesije i Kladnja predviᄐene su obilaznice.

Radijalni pravci

Radijalni pravci u pravilu polaze od centra (unutarnji prsten) i ve០u se na vanjski prsten ili ga prolaze izvan, istovremeno se povezujuၰi sa bli០im i daljim vangradskim podruაjima, odnosno ᘐirim okru០enjem.

Posredstvom radijalnih pravaca vrᘐi se povezivanje centra Kantona sa bli០im i daljim okru០enjemi i to planiranim i postojeၰim magistralnim saobraၰajnicama:

- planiranim



• Autoput Tuzla – Rijeka Sava• Brze ceste:

o Tuzla - Dubrave – ័iviniceo ័ivinice-Banoviၰi-Ribnicao ᘀiၰki Brod - Dubrave - Meᄐaᘐo ᘀiၰki Brod - Puraაiၰ - Staniၰ Rijekao Meᄐaᘐ – Memiၰi.

- postojeၰim• Tuzla – Oraᘐje (M -1.8)• Doboj - Tuzla – Zvornik (M - 4.)• Modriაa - Gradaაac – Brაko (M-14.1)• Sarajevo - Tuzla – Bijeljina (M18-1 i 2)

Vanjski prsten:

Vanjski prsten postavljen je ᘐto dalje od Tuzle po obodu padina okolnih brda i krajnjim rubovima Urbanih podruაja i predstavlja krajnju poziciju mre០e koja omoguၰuje njihov razvoj, raაunajuၰi i buduၰa proᘐirenja. Trasiran je na prihvatljivu udaljenost tranzitnih saobraၰajnica od urbanih podruაja, ali tako da je u njihovoj funkciji. Osnovna funkcija mu je da vrᘐi disperziju saobraၰaja (posebno I-C saobraၰaja), rastereၰuje Unutraᘐnji prsten, skraၰuje du០ine i vrijeme putovanja i povoljno utiაe na ekoloᘐke prilike, odnosno smanjuje ekoloᘐki nepovoljne efekte od saobraၰaja. Skupa sa radijalnim pravcima obezbjeᄐuje mininum dva prilaza, kao bitni elemenat sigurnosti.

Rang saobraၰajnica koje აine ovaj prsten planiran je minimalno u nivou magistralnog puta, sa dvije ili აetiri saobraၰajne trake, zavisno od volumena saobraၰaja.

Vanjski prsten konceptom je prilagoᄐen faznoj izgradnji (po dionicama).Na kraju planskog perioda sav tranzitni saobraၰaj izmjeᘐta se van urbanih podruაja.

Unutarnji prsten

Unutarnji prsten spaja taაke u prostoru koje predstavljaju obod urbanog podruაja Tuzle. Ovako koncipiranim unutarnjim prstenom obezbjedilo se proᘐirenje centralnog gradskog jezgra, stvaranjem pjeᘐaაke zone ᘐto bi doprinijelo znatnom poveၰanju ambijentalne vrijednosti zone, აime bi se stvorile moguၰnosti za nove sadr០aje koji bi svojom komplementarnoᘐၰu sa postojeၰim sadr០ajima omoguၰili znatnu bolju i raznovrsniju ponudu za domicilno stanovniᘐtvo ali i za turistiაku klijentelu.

Blizina izlaska iz urbanog podruაja Tuzle na planirani autoput, აvor u ᘀiၰkom Brodu prestavljao bi novi kvalitet.

Prsten je polo០en rubom postojeၰeg izgraᄐenog i planiranog podruაja za urbanizaciju u nastupajuၰem planskom periodu (20 godina). Realizacija unutarnjeg prstena planirana je dvofazno.

Prva faza je za sadaᘐnje prilike realna i funkcionisala bi sve dok se ne steknu uslovi (saobraၰajni a naroაito ekonomski) za kompletiranje, tj kada saobraၰaj dostigne nivo kapaciteta ovih saobraၰajnica.



Druga faza nastupa kada se dostigne nivo usluge ''D''10. Tada ၰe biti potrebno izgraditi opisani prsten, a postojeၰe saobraၰajnice ၰe preuzeti funkciju, odnosno postati dio sistema primarnih saobraၰajnica.

U saobraၰajnom pogledu, planirani koncept unutarnjeg prstena u kombinaciji sa radijalnim pravcima obezbjedio bi: dobru pristupaაnost, laku dostupnost i dobru opslu០enost centralnog gradskog podruაja iz svih gradskih zona i sa svih ulaznih pravaca i obratno.

Obilaznice

Obilaznice su planirane kao saobraၰajnice namjenjene tranzitnom saobraၰaju i to u okviru rekonstrukcije postojeၰih magistrlnih puteva i izgradnje cesta za brzi saobraၰaj za naselja: Lukavac, Srebrenik, ័ivinice, Banoviၰi, Graაanica, Gradaაac, Kalesiju i Kladanj.

Opisanim radijalnim pravcima i dva prstena prostor Kantona povezuje se sa neposrednim i daljim okru០enjem, აineၰi sa istim jedinstven sistem, აime se obezbjeᄐuje razuᄐenost mre០e. To utiაe povoljno na disperziju saobraၰaja, odnosno usmjerenja izvorno - ciljnog saobraၰaja na najkraၰe itinerere, a tranzitnog na saobraၰajnice sa najmanje prepreka i otpora.

Moguၰnost fazne realizacije, kao ᘐto je opisano ili novim idejama o faznoj realizaciji, stvara realne pretpostavke za odr០ivost i ០ivotnost predlo០enog sistema.

Sistem saobraၰajnica nivoa primarne i sekundarne mre០e unutar urbanih podruაja nije tretiran ovim Planom.

Slika 1: Panevropski prometni koridori 11

10 Prema Highway Capacity Manual-HCM (SAD,1985.god.)

11Slika 1: Panevropski prometni koridori

Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb 1999.

TUZLA



Slika 2: Osnovna putna mre០a12

10.3. Transportni infrastrukturni sistemi

Prednost prostora Kantona აini njegov saobraၰajni i geostrateᘐki polo០aj kojisa gradom Tuzla, აije je sjediᘐte ne samo u administrativnom smislu, nego i slo០enosaobraၰajno აvoriᘐte Kantona i odakle se radijalno pru០aju glavni saobraၰajni pravci.

10.3.1. Putni saobraၰaj

Za putni saobraၰaj u koji spadaju saobraၰaj putniაkih vozila, autobusa i teretnih motornih vozila i terminali, prijedlogom Prostornog plana predviᄐa se:

• osnovna mre០a saobraၰajnica• terminali

10.3.1.1. Putne saobraၰajnice

Razvitak putne mre០e podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odr០avanja i podizanja tehniაko-tehnoloᘐkog nivoa veၰ izgraᄐenih puteva te za izgradnju novih. Drugim rijeაima, ukupni razvoj putne mre០e mo០e se posmatrati objektiviziranjem ciljeva kroz:

• planiranje i izgradnju novih puteva,• redovito odr០avanje i podizanje razine saobraၰajne i tehniაke kvalitete veၰ

izgraᄐene mre០e puteva (modernizacija i rekonstrukcija).

12 Slika 2: Osnovna putna mre០a, Regional Infrastructure Strategies and Projects in South East Europe, Working Table 2 of the Stability Pact, Sofia, 17 May 2005, Office for South East Europe, European Commission/World Bank

TUZLA



Postojeၰu mre០u puteva Tuzlanskog kantona აine magistralni, regionalni i lokalni putevi.

U mre០i putnog saobraၰaja na nivou Kantona posebno znaაenje ၰe imati takozvani vanjski putni prsten, koji objedinjava postojeၰe i planirane trase puteva. Ovaj putni prsten prote០e se od Simin Hana, Meᄐaᘐa, Dubrava, ័ivinice, Banoviၰi, Modrac, Puraაiၰ, do აvoriᘐta na autoputu Tuzla – rijeka Sava.

Ovim Planom u putnom saobraၰaju planira se:• izgradnja autoputa Tuzla - rijeka Sava (dr០avna granica)• modernizacija i rekonstrukcija postojeၰih putnih pravaca (ovisno od

nadle០nosti uprave: brze i magistralne ceste - federalni nivo, regionalne -kantonalni nivo i lokalni putevi - opၰinski nivo)

• dovrᘐenje sistema magistralnih i regionalnih puteva Tuzlanskog kantona meᄐunarodnog, dr០avnog, federalnog, kantonalnog znaაaja;

• poboljᘐanje saobraၰajne povezanosti izmeᄐu pojedinih opᘐtina izgradnjom novih dionica regionalne mre០e;

• poboljᘐanje sistema prigradskog saobraၰaja poboljᘐanjem uslova na postojeၰim magistralnim i regionalnim putevima (prateၰi objekti, autobuska stajaliᘐta i dr.);

• zaᘐtita okoline od ᘐtetnih uticaja saobraၰaja;• poveၰanje sigurnosti uაesnika u saobraၰaju (putnika, pjeᘐaka, invalida,

djece i starijih);• poboljᘐanje dostupnosti sredstvima javnog gradskog prevoza i razvijanje

novih sistema javnog gradskoga prevoza (mali sistemi za prostore manjih gustoၰa i osoba sa posebnim potrebama).

Planirani autoput Tuzla-rijeka Sava nije bio predviᄐen "Prostornim planom Bosne i Hercegovine za period od 1981 do 2000 godine" pa je potrebno ostvariti aktivnosti kako bi se on predvidio u buduၰem Prostornom planu kako Federacije Bosne i Hercegovine, tako i u Strategiji prostornog razvoja Bosne i Hercegovine.

Prostorni plan Tuzlanskog kantona sadr០i predlo០ene planirane koridore puteva i koridore puteva u istra០ivanju, te alternativne koridore za autoput, brze ceste i magistralne puteve, აije ၰe se trase podrobnije istra០iti tokom izrade dokumenata prostornog ureᄐenja u០ega podruაja (na nivou opၰina).

Planira se izgradnja dijelova trasa postojeၰih magistralnih i regionalnih puteva. Napuᘐteni dijelovi trase prelaze u ni០u kategoriju ili postaju nekategorisani putevi, ᘐto zavisi o konkretnom sluაaju.

Do izgradnje planiranih zamjenskih puteva, postojeၰi zadr០avaju sadaᘐnjukategoriju.

Na postojeၰim magistralnim putevima planira se rekonstrukcija kritiაnih dionica (crnih taაaka).



Autoput: Tuzla – rijeka Sava 13

Planirana je kao dionica najznaაajnije putne saobraၰajnice u regionu

sjeveroistoაne Bosne magistralnog puta Sarajevo – Tuzla (ᘀiၰki Brod) – Oraᘐje.Prema sjeveru, prelazeၰi rijeku Savu kod Oraᘐja put se nadovezuje na put

Oraᘐje – ័upanja, აime se ostvaruje veza na autoput Zagreb – Beograd.Dionica puta ᘀiၰki Brod – Oraᘐje, kategorisana je kao magistralni put, ali

njegov meᄐunarodni znaაaj evidentan je, jer predstavlja glavnu vezu industrijski najrazvijenijeg dijela BiH sa Evropom.

Osim izvorno-ciljnog saobraၰaja za Region, ovaj putni pravac preuzima i znaაajan dio tranzitnih tokova iz pravca Sarajeva ka odrediᘐtima na sjeveru i dalje. Analizom je konstatovano da uslovi odvijanja saobraၰaja ne odgovaraju njegovom znaაaju i ulozi u ukupnom saobraၰajnom sistemu BiH, tako da je neophodna hitna izgradnja autoputa Tuzla – r. Sava.

Za navedeni putni pravac uraᄐene su i Studije o izboru trase i Studija saobraၰaja na potezu Tuzla – r. Sava, sa ponuᄐenim nekoliko varijanti i podvarijanti, od kojih je najpovoljnija varijanta I-3. u opciji sa etapnom izgradnjom.

S obzirom da je navedena trasa autoputa i usvojena, to se Prostornim planom utvrᄐuje kao jedan od osnovnih putnih pravaca transportne infrastrukture kako je to prikazano i na grafiაkom prilogu list broj 14.

Brze ceste

Planirane su kao saobraၰajnice u funkciji kvalitetnijeg povezivanja planiranog razvoja sistema naselja na podruაju kantona, a naroაito ako se posmatra Tuzla kao grad-region koga saაinjavaju Tuzla, Lukavac i ័ivinice. Ovo bi se obezbijedilo izgradnjom cesta za brzi saobraၰaj აime bi se znatno izmjestio saobraၰaj kroz grad u pravcu istok-zapad, a dio navedenih saobraၰajnice saაinjavao bi obilaznicu grada Tuzle i to:

• Tuzla - Dubrave – ័ivinice, ovom saobraၰajnicom bi se omoguၰio ju០ni izlaz-ulaz iz grada i ujedno omoguၰio kvalitetniji prikljuაak sa aerodromom ''Tuzla''.

• ᘀiၰki Brod – Dubrave – Meᄐaᘐ, planirana je kao varijantno rjeᘐenje trase u cilju rastereၰenja/distribucije tranzitnog saobraၰaja od planiranog ''აvora'' -petlja u ᘀiၰkom Brodu ka ័ivinicama i Kalesiji. Postojeၰi magistralni put na dionici: ᘀiၰki Brod – ័ivinice bi se dogradio i pretvorio u gradsku magistralu sa zadatkom da preuzme lokalni izvorno-ciljni saobraၰaj buduၰeg Tuzla-grad regiona.

• ័ivinice – Banoviၰi – Ribnica, za vezu Tuzlanskog kantona sa Sarajevom, Studijom saobraၰaja se preferira prikljuაak na koridor Vc brzom cestom na relaciji ័ivinice-Banoviၰi-Ribnica(r.Krivaja)-Zavidoviၰi koja ၰe imati strateᘐki znaაaj za povezivanje Tuzlanskog bazena sa dolinom r. Bosne. Dionica ័ivinice-Banoviၰi uglavnom prati trasu postojeၰeg puta do Banoviၰa gdje se formira obilaznica grada, a zatim preko prevoja Marino brdo ulazi u podruაje r. Krivaje u Ribnicu i dalje.

• ᘀiၰki Brod - Puraაiၰ - Staniၰ Rijeka, je pravac koji treba da pove០e podruაje Tuzlanskog kantona sa koridorom Vc u Doboju. Ova saobraၰajnica na dionici ᘀiၰki Brod-Miriაina realizuje se dogradnjom,

13 Saobraၰajnica planirana Studijom o izboru trase autoputa rijeka Sava-Tuzla, 2001 IPSA-Sarajevo



postojeၰeg magistralnog puta Tuzla-Doboj, a na dionici Miriაina-Staniၰ Rijeka, trasa saobraၰajnice prati ០eljezniაku prugu, odnosno formira se zajedniაki transportni koridor.

Magistralni putevi:

Postojeၰi:• M - 1.8 Tuzla - Srebrenik - Oraᘐje• M – 4. Doboj - Tuzla - Zvornik• M - 14.1 Modriაa - Gradaაac - Pelagiၰevo• M - 18(1) Tuzla - Simin Han - Bijeljina• M - 18(2) Tuzla(ᘀiၰki Brod) - Kladanj - Sarajevo• M - 19.2 Kladanj - Vlasenica

Planirani:• Banoviၰi – Treᘐtenica – Mosorovac - Puraაiၰ,• Graაanica - Srebrenik,• Ormanica – Gradaაac,• Dragunja – Ⴠeliၰ,• Kalesija – Sapna – Teoაak• Tuzla (Simin Han) – Meᄐaᘐ - Memiၰi

U sklopu trase navedenog magistralnog pravca planirana je dionica obilaznice sjeverno od urbanog podruაja Tuzle , koja bi trebala kvalitetnije povezati sjeverne padine podruაja Tuzle i preuzeti dio tranzita na ovom pravcu. Detaljni polo០aj trase obilaznice utvrditi ၰe se Prostornim planom opၰine Tuzla i urbanistiაkim planom urbanog podruაja Tuzle.

• M - 18(2) Tuzla(ᘀiၰki Brod) - Kladanj - SarajevoNa dionici relaciji ័ivinice-Stupari-Kladanj-Karaula-Paklenica, zadr០ava se gabarit/profil postojeၰeg magistralnog puta, s tim da se poboljᘐaju elementi (prije svega radijusi i nagibi) i izvrᘐi nu០no izmjeᘐtanje trase na dionici Stupari, obilazak Kladnja i smanje nepovoljni efekti prevoja Karaula (voᄐenje trase tunelom).

Regionalni:

Regionalni putevi imaju ulogu povezivanja gradova, srediᘐta opၰina i veၰih naseljenih mjesta na podruაju Kantona.

Uz veၰ postojeၰe, planiraju se nove trase regionalnih puteva (pod postojeၰim regionalnim putevima podrazumijevaju se sadaᘐnji regionalni putevi i postojeၰi lokalni putevi koji ovim Planom prerastaju u rang regionalnih puteva):

• R-456 : Priboj – Goduᘐ - Sapna• R-458 : S. Han – Lopare - Ⴠeliၰ• R-459 : B. Malta – Spomenik - Ⴠeliၰ• R-460 : Graაanica – Moᘐtanica – Hrgovi Donji• R-461 : Soko – Plane - Srebrenik• R-462 : Ormanica - ᘀljoke• R-463 : Gradaაac – G. Tramoᘐnica



• R-469 : Ⴠatiၰi – Oskova – Vukovije D. - Meᄐaᘐ• R-470 : Krojაica – Dubrave D.• R-471: Banoviၰi – Treᘐtenica – Mosorovac - Lukavac (dionica Mosorovac

Lukavac ostala je dio regionalnog puta)

• Klokotnica – Lukavica Rijeka (planirano)• D. Orahovica - G.Orahovica – Faleᘐiၰi – Husiაiၰi – Srebrenik• Graაanica – Maleᘐiၰi – Lukavica – Lukavica Rijeka• D០anani – Serhatlije – Huskiၰi – D០akule – Biberovo polje – Kerep• ័ivinice – Graაanica – Tupkoviၰi – Repuh – Gojაin – Jelovo Brdo• Kladanj – ័edno Brdo - Olovo

Lokalni putevi:

Lokalni putevi povezuju naselja na podruაju grada i/ili opၰine. U skladu sa zakonskim odredbama lokalnim putem smatraju se oni putevi koji povezuju sjediᘐte grada odnosno opၰine s naseljima sa viᘐe od 50 stanovnika, putevi koje povezuju privredne, saobraၰajne, povijesne, prirodne i turistiაke lokalitete opၰinskog ili gradskog znaაenja s lokalnom, kantonalnom ili dr០avnom mre០om puteva.

U Planu su prikazane samo postojeၰi lokalni putevi, dok ၰe se novi lokalni putevi planirati u dokumentima prostornog ureᄐenja opၰina na აijem se podruაju nalaze.

I. Opၰina Banoviၰi1. Oskova – Maაkovac … L-1.2. Radina – Mrljeviၰi … L-2.3. Radina – Hrvati – H.Brana … L-3.4. Breᘐtica – Beაiၰi …L-4.5. ၠatiၰi – Kapetanovo Brdo – Banoviၰi Selo … L-5.6. ័eljova – Cvjetkovo Brdo … L-6.7. Ⴠubriၰ – Banoviၰi Selo – Pribitkoviၰi … L-7.8. Pribitkoviၰi – Seona – Aljkoviၰi … L-8.9. Seona – Orahovica … L-910. Treᘐtenica – Borovac … L-10.11. Tuloviၰi – Gaj … L-11.12. Banoviၰi – Grivice – G. Buაik – Stadion … L-12.13. Oskova – Omaziၰi – Baderka – BPS stanica … L-13.

II. Opၰina Ⴠeliၰ1. Humci – Begova voda – Velino Selo … L-1.2. Gr. TK – Vra០iၰi – Brnjik … L-2.3. R-458 – Ferizoviၰi … L-3.4. Lameᘐi – Drijenაa – ᘀiboᘐnica … L-23.5. ᘀiboᘐnica – Humci – Jasenica … L-31.

III. Opၰina Doboj – Istok1. Staniၰ Rijeka – Huskiၰi … L-1.2. Kapak – Habiboviၰi … L-2.3. Klokotnica – Ahinbaᘐiၰi … L-4.



4. Velika Brijesnica … L-5.5. Velika Brijesnica … L-6.6. Mala Brijesnica … L-7.7. Mala Brijesnica – Baᘐiၰi … L-8.

IV. Opၰina Graაanica1. Prnjavor – Skipovac – Gr. TK … L-1.2. Crkvine – Stjepan Polje – D០ebe … L-2.3. Dujska Voda – Lukavica (Ograᄐenica) … L-3.4. Stjepan Polje – Potok Mahala …L 4.5. Graაanica – Koriၰi – Karanovac … L-5. 6. Graაanica – Omerbaᘐiၰi – Maleᘐiၰi … L-6. 7. R-460 – ᘀkahovica … L-7. 8. R-460 – Piskavica – R-460 … L-8.9. R-460 (BPS ''HB'') – Soko – Oᘐtrikovac – R-460 … L-10.10.D០akule – Doborovci – Panduriᘐte … L-12.11.Graაanica – ័u០e – Kariၰi – Rajაevac … L-13.12.Kariၰi – Vranoviၰi – Sladna … L-14.13.័u០e – Mitroviၰi – G.Lohinja – D.Lohinja … L-15.14.Graაanica – Seljanuᘐa – G.Lohinja … L-16.15.Pribava – Seljanuᘐa … L-17.16.M-4. – Budimovi – Raᘐljeva – G.Moranjci … L-18.17.Rapatnica – Srebrenik … L-19.18.Miriაina – Aliၰi … L-20.

V. Opၰina Gradaაac1. Cerik – Srnice Donje ... L-1. 2. R-462 – Kerep – G. Meᄐeᄐa – Gr. TK … L-2.3. Kerep – Zelina Srednja … L-3. 4. Kerep (rask.) – Ⴠuste – Hasanbaᘐiၰi … L-4.5. Gradaაac – Hasanbaᘐiၰi – Blagojeviၰi – Muminoviၰi – G. Rajska… L-5.6. Muminoviၰi – D. Rajska … L-6.7. Karahasanoviၰi – Jasenica … L-7. 8. Gradaაac – Novaliၰi – Gr. TK … L-8.9. Blagojeviၰi – Novaliၰi … L-9.10. M-14.1 – Po០arike – Okanoviၰi … L-10.11. Ilid០a – D. Ledenice … L-12. 12. R-463 – Huskiၰi – Gr. TK … L-13.13. R-463 – Omeragiၰi … L-14.14. Gradaაac – Mujiၰi … L-15.15. R-463 – Sibovac … L-16.16. Gradaაac – Mujiၰi – Ra០ljevi … L-17.17. M-14.1 – Mionica – Turiၰ … L-18.18. M-14.1 – Liporaᘐၰe – G. Bukvik … L-19.19. M-14.1 – Idrizoviၰi (D. Mionica) … L-20.20. Kamberi – Imᘐir – Grabov Gaj … L-21.21. M-14.1 – Sukanovaაe – D. Mionica … L-22.22. Grabov Gaj – Avramovina … L-23.23. Mahmut Mahala – Avdiၰi … L-24.24. R-462 – Mahmut Mahala – D.Mionica … L-25.



25. R-462 – Vuაkovci … L-26. 26. G. Mahala – Vuაkovci – Hrgovi D. … L-27.27. Raskrsnica puteva R-462 i R-460 – Vuაkovci … L-28.

VI. Opၰina Kalesija1. Tupkoviၰi – Gojაin … L-2.2. Rainci G. – Rainci D. … L-3.3. Meᄐaᘐ – Rainci D. … L-4.4. Meᄐaᘐ – Jeginov Lug … L-5.5. Vukovije D. – Krivaაa … L-6. 6. Tojᘐiၰi – Vukovije G. – R-469 … L-7. 7. Hidani – Hrasno D. – Seljublje … L-8.8. Hrasno D. – Hrasno G. … L-9.9. Meᄐaᘐ – Petrovice G. – Meᘐkoviၰi … L-10.10. Rainci G. – Meᘐkoviၰi … L-11.11. M-4. – Lipovice … L-12.12. Banj Brdo – Stolice … L-13.13. Miljanovci – Dubnica … L-14.14. M-4. – Dubnica … L-15.15. Kalesija – Jajiၰi – Had០ijin Gaj (Pasji grob) … L-16.16. Kalesija – Zolje … L-17.17. M-4. – Jusufoviၰi … L-18.18. M-4. – ᘀahbazi – Memiၰi – M-4. … L-19.19. M-4. – Had០ijin – Gaj – Sapna … L-20.20. Memiၰi – Brezik … L-21.21. Memiၰi – Bulatoviၰi … L-22.22. Memiၰi – Kula(Osmaci) – Gr. TK … L-23.

VII. Opၰina Kladanj

1. ័edno Brdo – Vrh Konjuha … L-1.2. Brateljeviၰi – Djevojaაka peၰina … L-3. 3. Brateljeviၰi – Tuholj – Brdelji … L-4.4. M-18. – Kladanj – SKI lift (Rosulje) … L-5.5. Kladanj – Vranoviၰi … L-6. 6. M-18.(Hrastiၰ) – Olovci … L-7. 7. M-18. – Tarevo … L-8.8. Stupari – Suha – Gr. TK … L-9. 9. Stupari – Noၰajeviၰi – Tolisa … L-10. 10. M-18. – Pelemiᘐ – Gr. TK … L-11.11. M-18. – Konjeviၰi … L-12.

VIII. Opၰina Lukavac1. Modrac – Bokaviၰi – Selimoviၰi … L-1.2. Poljice – Priluk - … L-2.3. Strojna – R-471 … L-3. 4. Turija – Begiၰi … L-4. 5. Mosorovac – Turija – Brijesnica D. … L-5.6. Lukavac(Koksara) – M-4. – Puraაiၰ … L-6.7. Modrac – Tabaci – Puraაiၰ … L-7.



8. Puraაiၰ – Mosorovac … L-8.9. Babice D. – Begiၰi – Lozna … L-9.

10. Puraაiၰ(Jaᘐari) – Malinjak – Turkiၰi … L-10. 11. Malinjak – Bajkovac – Panjik … L-11.12. Si០je (M-4.) – Krtova – Bajkovac … L-12.13. M-4. – Gnojnica – M-4. … L-13.14. Gnojnica – Mahala … L-14.15. Gnojnica – Lopariၰi … L-15.16. M-4. – Doboᘐnica – Prline … L-16.17. Doboᘐnica D. – Kruᘐevica … L-17.18. Lukavac – ᘀikulje (p. kop) – n.ᘀikulje – Smoluၰa G. … L-18.19. Lukavac – Huskiၰi – Brezik … L-19.20. Lukavac – Bistarac D. – ᘀiၰi (M-4.) … L-20.

IX. Opၰina Sapna1. R-456 – Nezuk D. … L-1.2. Debeljak – Zaseok … L-2.3. Sapna – Mahmutoviၰi – Kovaაeviၰi … L-3.4. Stolice – Kikovi – Tomiၰi (R-456) … L-13.5. Had០ijin gaj – Meᄐeᄐa – Sapna … L-16.6. Had០ijin gaj – Sapna (put u izgradnji) … L-20.

X. Opၰina Srebrenik1. ᘀpionica G. – Cerik – Srnice D. … L-12. Tinja G. – Tinja D. … L-2.3. Tinja D. – Iliၰi … L-3.4. Duboki Potok – Cage … L-4.5. Duboki Potok – Seona … L-5.6. Seona – ᘀahmeri … L-6.7. Duboki Potok - Seona – Kamberoviၰi – Raᘐljeva … L-7.8. Srebrenik – Uro០a – M-1.8 … L-8. 9. Rapatnica – D. Moranjci … L-9. 10. Rapatnica – Brniაani … L-10.11. Brda – Babunoviၰi – Mekote … L-11.12. Sibike – Avdiၰi … L-12.13. R-461 – Salihbaᘐiၰi … L-13.14. Sladna – Vranoviၰi … L-14. 15. Ahmiၰi – Murati … L-15.16. ᘀpionica D. – De០iၰi … L-16.17. ᘀpionica D. – ᘀpionica Sr. – ᘀpionica G. … L-17.18. Faleᘐiၰi – Husiაiၰi … L-18.19. Srebrenik – Rapatnica … L-19.20. M-1.8 – Hrgovi G. – Gr. TK … L-20.21. M-1.8 – Vidroviၰi – Vrela … L-21. 22. M-1.8 – Zubovo Brdo … L-22. 23. ᘀpionica G. – Huremi … L-23.24. ᘀpionica D. – Je០inac … L-24. 25. M-1.8 – ၠehaje … L-25. 26. Srebrenik – D០elikani – G. Srebrenik – Miაiၰi – Lisoviၰi … L-26.



27. Srebrenik – Sofiၰi … L-27.28. M-1.8 – D. Ljenobud … L-28.29. M-1.8 – D. Ljenobud – G. Ljenobud – Osmanoviၰi (M-1.8) … L-29.30. M-1.8 – G. Potpeၰ – Miაiၰi … L-30.31. M-1.8 (Previle) – Podoraᘐje – Jasenica … L-31.32. Jasenica – Crveno Brdo … L-32.33. Drapniၰi – Dragunja G. … L-33.

XI. Opၰina Teoაak1. M-18. – Teoაak(Centar) – Bilaliၰi – Gr. TK … L-1.2. Bilaliၰi - Beᘐiၰi … L-2.3. St. Teoაak – Tursunvo Brdo – Gr. TK … L-3.4. Bilaliၰi – Uzunoviၰi … L-4.5. Teoაak(Centar) – Mramor – Jukanoviၰi … L-5.6. Teoაak(Centar) – Rudine – Snje០nica … L-6.

XII. Opၰina Tuzla1. Ljubaაe (M-18.) – Kiseljak – Pejiၰi … L-1.2. Bukinje – Lipnica – Obodnica D. – Dragunja D. – Previle … L-2.3. Simin Han – Ⴠakloviၰi D. … L-3.4. Slavinoviၰi (M-4.) – Momanovo … L-4. 5. Slavinoviၰi – Hukiၰi … L-5.6. Slavinoviၰi-Luke – Vrᘐani …L-6.7. Slavinoviၰi-Luke – Slanac …L-7. 8. ᘀi selo – Debelo brdo …L-8.9. Zlokovac – Ilinაica – Kula …L-9. 10. Put Ilinაica – Krojაica – Pasci G. ... L-10. 11. Moranაani – Pasci G. – R-469 … L-11.12. Husino – Petrovice D. … L-12.13. Husino – Kiseljak – Pejiၰi … L-13.14. Cerik – M-18. … L-14.15. Moranაani – Breze – ᘀevar … L-15.16. Solana – Bukinje – ᘀiၰki Brod … L-16.17. ᘀiၰki Brod – Plane – Mramor Novi … L-17.18. Marina glava – Dobrnja – Lipnica … L-18. 19. M-1.8 – Ljepunice – Lipnica D. … L-19.20. Lipnica D. – Lipnica Sr. … L-20. 21. Dragunja D. – Dragunja G. … L-21.22. Obodnica D. – Breᘐke – Dokanj … L-22.23. Breᘐke – Lameᘐi … L-23.24. Dokanj – Hidani – Breᘐke … L-24.25. Dokanj – Tetima – G. Tuzla … L-25.26. Slavinoviၰi – Kri០ani … L-26.27. Slavinoviၰi-Luke – Mujაinovo brdo … L-27.28. Beၰarevac – Grabovica D. – Grabovica G. … L-28.29. JKP Vodovod i kanalizacija – Gradina – R-459 … L-29.30. Skver – Kojᘐino – Demirovac … L-30.31. Solina - Dolovi … L-31.32. Tuᘐanj – Rasovac … L-32.33. Dragodol … L-33.



34. Batva – ᘀljivice … L-34.35. Paᘐabunar – streliᘐte … L-35.36. Put za Stare Moluhe … L-36.37. Solana – Moluᘐka Rijeka – Desetine … L-37.

XIII. Opၰina ័ivinice1. ័ivinice/Karaula – G. ័ivinice – R-469 … L-1.2. ័ivinice – Suha – Priluk … L-2.3. Suha – Ljubaაe … L-3.4. R-469 – Dubrave D. … L-4.5. R-469 – Uprava PK ''Dubrave'' … L-5.6. Krivaაa – Vukovije … L-6.7. R-469 – Dubrave G. … L-7.8. Ciljuge – Dubrave G. … L-8.9. R-469 – Aerodrom ''TUZLA'' … L-9.10. Veliki Lug – Toplice – Krivaაa – Graაanica … L-10.11. M-18. – Kovaაi – Baᘐigovci … L-13.12. Kovaაi – ᘀibiၰ … L-14.13. put Suha … L-15.

10.3.1.2. Javni saobraၰaj

Javni saobraၰaj obraᄐen je u Studiji saobraၰaja preko trasa za pojedine vidove saobraၰaja, po koridorima istra០enim za zahtjeve u putovanjima uz raspodjelu na vidove i prostorne potrebe shodno planiranoj distribuciji aktivnosti u prostoru.

Do 2007-e godine predviᄐeno je zadr០avanje postojeၰih strukturnih odnosa izmeᄐu javnog i individualnog saobraၰaja, a do 2015 godine predviᄐeno je da se postigne odnos 60% na prema 40% u korist javnog saobraၰaja.

Javni saobraၰaj na cjelokupnoj teritoriji Kantona posmatran je jedinstveno. ័eljezniაki saobraၰaj i njegov udio nije numeriაki izra០en zbog joᘐ uvijek ne sagledanih tehniაko-tehnoloᘐkih parametara bitnih za jaაe ukljuაivanje ០eljeznice u javni gradski i prigradski saobraၰaj.

Oაigledno je da se dio postojeၰe ០eljezniაke mre០e podudara sa jakim saobraၰajnim tokovima opredijeljenim za javni gradski saobraၰaj na pravcima: Tuzla-Srebrenik, Tuzla-Lukavac i Tuzla-័ivinice-Banoviၰi, te se planira razvojgradskih ᘐinskih sistema u daljem planskom periodu i treba sagledati karakter ᘐinske veze na ovim relacijama.

Ponuᄐenim rjeᘐenjem obezbijedilo bi se :- poboljᘐanje uslova, komfora, vremena i brzine putovanja- povoljnija energetska i ekoloᘐka rjeᘐenja - visoko uაeᘐၰe javnog saobraၰaja u ukupnom prevozu putnika na cijelom

podruაju Kantona.



10.3.1.3. Terminali

Transport master planom BiH u Tuzlanskom kantonu planiran je kombinovani transportni terminal (CTT) sa ciljem da pove០e putni i ០eljezniაki transport na glavnim kopnenim koridorima.

Prostornim planom za podruაje Tuzlanskog kantona planirani terminal lociran je u Tuzli-Bosanskoj Poljani i eventualno kao alternativno rjeᘐenje u Lukavcu.

Za urbano podruაje Tuzle ០eljezniაki terminal bit ၰe lociran na prostoru postojeၰe ០eljezniაke stanice Tuzla –Kreka (putniაki terminal).

Autobusne stanice i Terminali za prigradske linije rjeᘐavati ၰe se u okviru planske dokumentacije opၰina. Te lokacije treba da omoguၰe za០ivljavanje saobraၰajnog centra opၰina sa:

• BUS stanicom i ័eljezniაkom stanicom (ako postoji ili je planirana),• Terminalom za ᘀatl-buseve turistiაkog karaktera,• Renta car poslovnicom, i • Turistiაkim agencijama.

10.3.2. ័eljezniაki saobraၰaj

Razvitak ០eljezniაke mre០e podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odr០avanja i podizanja tehniაko-tehnoloᘐke razine veၰ izgraᄐenih pruga te za izgradnju novih.

U ០eljezniაkom saobraၰaju planira se:• modernizacija ០eljeznice rekonstrukcijom (izgradnjom ili dogradnjom)

dijelova ០eljezniაke mre០e koja je neophodna za ukljuაenje u meᄐunarodne saobraၰajne koridore te razdvajanje teretnog od putniაkog saobraၰaja;

• osposobljavanje ០eljeznice za prigradski prevoz putnika sa eventualnim podizanjem na konstrukciju u kritiაnim dijelovima;

• uvrᘐtavanje pravca prema Tuzli - u meᄐunarodnu mre០u pruga, i to na panevropskom koridoru koji prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu (koridor Vc).

• usklaᄐivanje sa evropskom ០eljezniაkom mre០om, uz zadovoljenje evropskih normi, tehniაkih normativa i saobraၰajnih parametara infrastrukture na glavnim magistralnim pravcima,

• poveၰanje kvaliteta i nivoa usluga,• razvijanje mre០e u skladu sa potrebama i moguၰnostima,• osavremenjivanjem elemenata donjeg stroja ០eljezniაkih pruga, • uvoᄐenjem vozila sa boljim performansama i elektriაnim pogonom.

Osnovni vid prevoza ០eljeznicom ၰe biti teretni saobraၰaj. Zbog toga se pored postojeၰe ០eljezniაke pruge planira izgradnja Robnog terminala u Bosanskoj Poljani.



“REBIS” studijafinansirana je od strane EU Komisije sa fokusom na razvoj Osnovne multimodalne transportne mre០e za regiju Balkana, juli,2003

Na ០eljezniაkoj mre០i, planirana je modernizacija (remont i elektrifikacija dosad neelektrificiranih pruga), izgradnja, poboljᘐanje i usavrᘐavanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih ureᄐaja, osiguranje ili denivelacija ០eljezniაko-putnih prelaza.

Pruge koridora V. (pet) su pruge kategorizirane kao magistralne glavne ០eljezniაke pruge. Njihov tehniაki nivo, prema preporukama AGC sporazuma, podrazumijeva pruge s velikom uაinkovitoᘐၰu, uglavnom dvokolosijeაne i moguၰih brzina do 160 km14. U daljnjoj buduၰnosti, poslije 2020. godine, kao krajnje rjeᘐenje za ove pruge potrebno je planirati njihovu rekonstrukciju za brzine do 160 km/h.

Prigradski putniაki promet ០eljeznicom ima velike prednosti zbog brzine prevoza i kapaciteta, a posebno je povoljan s ekoloᘐkog aspekta u poreᄐenju sa putnim prevozom putniაkim motornim vozilima. Prevoz putnika ០eljeznicom povoljan je u jednakoj mjeri za stanovnike Tuzlanskog kantona kao i za samu Tuzlu, a koja je veၰ danas pred zaguᘐenjem uliაnog prometa.

Imajuၰi u vidu potrebe putniაkog saobraၰaja potrebno je u saradnji sa nadle០nom ០eljezniაkom korporacijom sagledati moguၰnosti za planiranje elektrifikacije i osposobljavanja pruge za uvoᄐenje prevoza putnika, lakim ᘐinskim vozilima za prigradski putniაki promet (gradska ០eljeznica) na relacijama: Tuzla-Srebrenik, Tuzla-Lukavac i Tuzla-័ivinice-Banoviၰi.

14 AGC – European Agreement on Main International Railways Lines, ័eneva, 1985

TUZLA



10.3.3. Vazduᘐni saobraၰaj

Lokacija postojeၰeg aerodroma "Tuzla" nalazi se van urbanog podruაja, na podruაju opၰine ័ivinice i dijelom na podruაju opၰine Kalesija.

U Prostornom planu osigurani su prostori za potrebe izgradnje dodatnih ureᄐenja, a u svrhu graᄐenja i proᘐirenja kapaciteta aerodroma ''Tuzla’’.

Razvitak vazduᘐnog saobraၰaja predviᄐa se radi zadovoljenja oაekivanog saobraၰaja: domaၰeg i meᄐunarodnog kako redovnog tako i vanrednog, te preleta aviona.

S obzirom na stanje i odnose, kao i moguၰnosti u vazduᘐnom saobraၰaju u BiH, te strateᘐko opredjeljenje za razvoj turizma potrebno je izvrᘐiti uvoᄐenje aerodroma "Tuzla" u meᄐunarodni saobraၰaj, jer je znaაajan nosilac meᄐunarodnog i domaၰeg prometa putnika i roba na podruაju Regije Sjeveroistoაna Bosna.

Planira se gradnja novog putniაkog terminala u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureᄐenja, koji unutar velikih dr០avnih sistema infrastrukture predviᄐaju proᘐirivanje aerodroma Tuzla - posebice gradnjom terminalskih povrᘐina.

Sportski aerodromi (letjeliᘐta) koji se upotrebljavaju u posebnom zraაnom prometu planom su predviᄐeni na lokacijama:

• Tuzla (Dre០nik) - sportski aerodrom• Kalesija (Meᄐaᘐ) - sportski aerodrom

LUKAVAC

BANOVIၠI

SREBRENIK

TUZLA

័IVINICE



10.3.4.Vodni saobraၰaj

Na podruაju Tuzlanskog kantona za plovidbu se koristi samo vodna akumulacija Modrac, i to sa ograniაenom veliაinom i vrstom pogona plovila, jer je posebnim Zakonom jezero proglaᘐeno i izvoriᘐtem vode za piၰe.

U pogledu rijeაnog saobraၰaja, Tuzlanski Kanton ၰe koristiti odreᄐene prednosti i plovne moguၰnosti rijeke Save (Luka Brაko koja se nalazi u Brაko Distriktu BiH) koja je va០na trasa meᄐunarodnog saobraၰaja, s moguၰnoᘐၰu povezivanja Tuzlanskog kantona sa srednjom Evropom

10.4. Transportna infrastruktura sa zaᘐtitnim pojasevima i zonama

Prostornim su planom osigurane povrᘐine saobraၰajnih infrastrukturnih sistema kao linijske i povrᘐinske infrastrukturne graᄐevine dr០avnog i kantonalnog znaაaja, i to za:

• Putni saobraၰaj• ័eljezniაki saobraၰaj• Vazduᘐni saobraၰaj• Vodni saobraၰaj,

u obliku koridora, povrᘐina i planskih znakova za saobraၰajne graᄐevine, raskrsnice, BUS stanice, saobraၰajne terminale i aerodrom "Tuzla''.

ᘀirine koridora i polo០aj trasa javnih puteva i ០eljezniაkih pruga kao i povrᘐine aerodroma i terminala odreᄐene su razliაito s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza i grafiაku taაnost koja iz toga proizlazi, naაelnim polo០ajem saobraၰajnog koridora აija ᘐirina zavisi o vrsti i planiranom rangu saobraၰajnice, a obuhvaၰa osim naაelnog saobraၰajnog profila i obostrane zaᘐtitne pojaseve.

10.4.1. Putni saobraၰaj

ᘀirina koridora za javne puteve unutar kojih se mo០e razvijati trasa saobraၰajnica izvan graᄐevinskog podruაja propisani su Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, Slu០bene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 6, od 14.02.2002 godine , a glase:

Zaᘐtitni pojas uz javne puteve (zaᘐtitni putni pojas) je zemljiᘐni pojas na kojem va០i poseban re០im graᄐenja i uspostavlja se u cilju zaᘐtite javnog puta i saobraၰaja na njemu od ᘐtetnih uticaja razliაitih aktivnosti u prostoru pored javnog puta.

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati ០eljezare, tvornice cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagaᄐuju okolicu (neაista industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i ᘐljunkare) iznosi za:

• autoput najmanje 100 m• magistralni put najmanje 60 m• regionalni put najmanje 40 m• lokalni put najmanje 30 m

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati ili postavljati poslovni, pomoၰni, stambeni i sliაni objekti i industrijski objekti koji ne zagaᄐuju zrak i okoliᘐ (აista industrija) i sliაni objekti, iznosi za:

• autoput najmanje 40 m



• magistralni put najmanje 20 m• regionalni put najmanje 15 m• lokalni put najmanje 10 m

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa za autoput u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili ureᄐaji, dalekovodi, podzemni kablovi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i ureᄐaji iznosi 20 m.

ᘀirina zaᘐtitnog pojasa raაuna se od putnog pojasa s obje strane ceste.Putni pojas აini projektovani popreაni presjek puta i najmanje jedan metar sa

obje strane raაunajuၰi od krajnjih taაaka popreაnog profila puta.Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u zaᘐtitnom putnom pojasu,

izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrᘐtanja sa ០eljezniაkom prugom, benzinske stanice i parkiraliᘐta mogu se postavljati i graditi u zaᘐtitnom i putnom pojasu javnog puta na naაin i pod uvjetima utvrᄐenim u odobrenju, odnosno saglasnosti nadle០nog federalnog i kantonalnog organa.

Odredbe o ᘐirini zaᘐtitnog pojasa iz ovog zakona provodi Federalno ministarstvo prostornog ureᄐenja i okoliᘐa i kantonalna ministarstva prostornog ureᄐenja i okoliᘐa putem inspekcije, kao i nadle០ni federalni i kantonalni inspektori za ceste.

Unutar prostora ovako definiranih koridora omoguၰuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojeၰih javnih puteva.

ᘀirine putnih graᄐevina mogu biti i manje od gore navedenih u skladu s posebnim propisima o javnim putevima.

Zaᘐtitni pojasevi koji su odreᄐeni zakonom, nisu sastavni dio koridora puta (putnog pojasa), nego su prostori za gradnju i koriᘐtenje kod kojih posebne uslove propisuje nadle០na uprava za ceste.

Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena planska i urbanistiაka dokumentacija, barem u minimalnom obimu, odnosno ako nije rijeᘐeno plansko prikljuაivanje novih objekata na postojeၰe magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne mo០e se odobriti nikakva gradnja u zaᘐtitnom pojasu tih puteva.

Graᄐevine ᘐto ၰe se graditi uz autoput, magistralni, regionalni ili lokalni put, ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti odreᄐene propisima o javnim putevima.

Udaljenost graᄐevine od bli០eg ruba putnog zemljiᘐta ostalih puteva i javnih saobraၰajnih povrᘐina ne smije biti manja od:

• 5 m za nisku stambenu graᄐevinu, odnosno obiteljsku kuၰu, • 20 m za poljoprivredne graᄐevine i druge graᄐevine s izvorima zagaᄐenja,• 15 m za pაelinjak.

Iznimno, udaljenost graᄐevine, iz ovog აlana, mo០e biti i manja, gdje je to neophodno zbog konfiguracije terena, osim za pაelinjake. Odredbe ovog აlana ne odnose se na udaljenosti od autoputeva, magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva

Ograda graᄐevinske parcele mora biti od javne saobraၰajne povrᘐine udaljena najmanje 4,5 m raაunajuၰi od osi kolovoza. Izuzetak, u veၰ izgraᄐenom dijelu naselja mo០e biti udaljenost ograde postojeၰih graᄐevina od osi kolovoza javne saobraၰajne povrᘐine i manja od 4,5 m, ali ne manja od 3,5 m, osim ako se zbog lokalnih uvjeta to ne mo០e postiၰi. Odredbe ovog აlana ne odnose se na udaljenosti od autoputeva, magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva



Za ostale puteve ᘐirina koridora utvrᄐuje se provedbenim planom saglasno va០eၰim propisima i standardima.

10.4.2. ័eljezniაki saobraၰaj

Prema Zakonu o bezbijednosti u ០eljezniაkom saobraၰaju ᘐirina koridora unutar kojih se mo០e razvijati trasa izvan graᄐevinskog podruაja, u pravilu, iznosi:

• "pru០ni pojas" je prostor izmeᄐu kolosijeka, a i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m najmanje, a ako ០eljezniაka pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na udaljenosti od 6 m najmanje, raაunajuၰi od osi krajnjeg kolosijeka;

• "zaᘐtitni pru០ni pojas" je zemljiᘐni prostor s obiju strana pruge, ᘐirine 200 m, raაunajuၰi od osi krajnjeg kolosijeka i mjereno po horizontali

10.4.3. Vazduᘐni saobraၰaj

Pri gradnji novih i rekonstrukciji postojeၰih graᄐevina ne smiju se probijati prilazne, prelazne i poletne povrᘐine uzletno-slijetnih staza aerodroma kako se ne bi ugrozila sigurnost vazduᘐnog saobraၰaja, sve u skladu s prihvaၰenom Konvencijom o meᄐunarodnoj civilnoj avijaciji i Dodatkom 14 te Konvencije i njezinim standardima obaveznim za dr០ave აlanice.

10.5. Komunikaciona i RTV infrastruktura

10.5.1. Telekomunikacioni sistemi i infrastrukturna mre០a

Na podruაju Kantona potrebno je razvijati telekomunikacionu infrastrukturu sa savremenim tehnoloᘐkim rjeᘐenjima. Za potrebe privrednog razvoja kao zadovoljena potreba graᄐana potrebno je intenzivirati gradnju pristupnih, ᘐirokopojasnih mre០a koje su preduslov za davanje multimedijalnih usluga koristeၰi razne tehnologije koje su sada u eksploataciji ili ၰe se pojaviti kasnije.

10.5.1.1. Razvoj komutacionih sistema (telefonskih centrala)

U narednom periodu neophodno je u najkraၰem roku izvrᘐiti potpunu digitalizaciju telefonskih centrala. To znaაi da se postojeၰe analogne telefonske centrale u Lukavcu, ័ivinicama i Srebreniku moraju zamijeniti sa digitalnim centralama. Isto tako nekoliko manjih lokalnih centrala ,na kojima su uglavnom montirani dvojniაki brojevi , potrebno je zamijeniti sa izdvojenim modulima savremene tehnologije i direktnim brojevima. Broj host-ova smanjiti na pet, a u drugoj dekadi na tri.

Tranzitno-lokalna centrala u zgradi Telekoma (TLC1) je tipa EWSD. Na njoj je instalirana softverska verzija 14. Tranzitno-lokalna centrala montirana na Paᘐa Bunaru i LC Lukavac su tipa AXE softverske verzije ENEBLER . Sljedeၰi korak je uvoᄐenje softsviაeva kao elemenata NGN-a(Next Generation Networks - mre០e sljedeၰe generacije). Glavna karakteristika ovih mre០a je da su one viᘐe uslu០ne . Ove usluge se mogu podijeliti na :



• multimedijalne usluge• ᘐirokopojasne usluge• interaktivne usluge• inteligentne usluge

Na podruაju Kantona postoje svi preduslovi da se jedan softsviა instalira na jednoj od lokacija u Tuzli. Ovo je element mre០a sljedeၰe generacije koji omoguၰava konvergenciju tehnoloᘐki odvojenih mre០a kao i nove servise koje ၰe te mre០e morati pru០ati zbog liberalizacije tr០iᘐta npr.:

- jedinstven pristupni broj , (universal access number) isti broj za viᘐe servisa

- odabir po pozivu (call by call), korisnik mo០e prilikom svakog poziva birati mre០u ili operatera koji ၰe mu dati uslugu

- predodabir operatora, (carrier preselection) korisnik se za svaki servisa unaprijed odabire operatera

- razvezani pristup lokalnoj petlji,(local loop unbandling) jedan operater koristi paricu za govor a drugi za prenos podataka ,

- prenosiv korisniაki broj, (number portability) omoguၰava korisniku koriᘐtenje istog broja bez obzira kod kojeg je operatera ili na kojoj se lokaciji nalazi korisnik.

Na host-ove ၰe se instalirati media gejtveji koji ၰe postojeၰe centrale sa komutacijom kanala povezati na transportnu (backbone) mre០u sa IP/MPLS (Internet Protocol/Multi-Protocol Label Switching) protokolom koji podr០ava komutaciju paketa. Na ovaj naაin postojeၰe telefonske centrale ၰe se i dalje koristiti do uvoᄐenja IP protokola do telefonskog aparata.

Ovaj prelaz ၰe zavisiti ne samo od tehnoloᘐkog razvoja u ovoj oblasti nego i od organizacije telekomunikacione mre០e dominantnog operatera na Kantonu BH Telecoma. Do 2006.god. ukinuti host-ove u Banoviၰima i Teoაaku. Na ovaj naაin ၰe se smanjiti i broj razliაitih tipova komutacija.

Plan 2005- 2006: Potpuna digitalizacija komutacija na podruაju TK.Ukidanje dvojniაkih brojevaSmanjenje na pet host-ova (Tuzla dva, ័ivinice, Lukavac, Srebrenik)

2008- 2010: Broj postojeၰih host-ova smanjiti na tri( TLC1,TLC 2,LC Lukavac).2008- 2020: Uvoᄐenje elemenata NGN koncepta u telekomunikacionu mre០u .

10.5.1.2. Izgradnja pristupnih mre០a

Pristupna mre០a je najskuplji dio telekomunikacione mre០e. Zbog toga kao i kompleksnosti kod graᄐenja (rjeᘐavanje IPO, graᄐevinske dozvole i dr.) razvoj ovog dijela telekomunikacione mre០e mora biti dobro planiran.

S obzirom na nizak stepen prenetracije broja pretplatnika (24 ptp na 100 stanovnika) potrebno je ovaj broj poveၰati na 35. S obzirom na broj აlanova domaၰinstva kao i stepen razvijenosti privrede s ovim brojem tel. na 100 stanovnika



svim domaၰinstvima i privrednim subjektima bi se omoguၰio pristup na telekomunikacionu mre០u.

Nove telefonske mre០e, zbog joᘐ uvijek ni០e cijene od gradnje optiაkih mre០a, gradiၰe se sa bakarnim kablovima. Du០ina bakarne parice treba da se kreၰe u rasponu od 700 do 1200 m. Telefonske mre០e sa bakarnim kablovima treba planirati i graditi tako da odmah ili uz manja dodatna ulaganja mogu dati multimedijalne usluge koje zahtijevaju ᘐirokopojasnost.

Zbog toga u pristupnim mre០ama treba polagati PE cijevi kako bi se kasnije omoguၰila jednostavnija i jeftinija gradnja optiაkih mre០a (uvlaაenjem optiაkih kablova u cijevi) kao i eksploatacija izgraᄐenih mre០a sa bakarnom paricom.

Pored gradnje pristupnih mre០a sa bakarnim kablovima na odreᄐenim podruაjima zbog svoje strukture zemljiᘐta (tonjenje, kliziᘐta), malog broja korisnika na odreᄐenom podruაju ili urbanizacije koristiၰe se i tehnologije be០iაnog pristupa u fiksnoj mre០i (DECT, RLL ).

U principu jedino optiაki kablovi po svojim karakteristikama omoguၰavaju perspektivu u pogledu ᘐirokopojasnih servisa i kvaliteta prenosa podataka. Zbog toga nije pitanje gradnje pristupnih mre០a bakarnim kablovima ili optiაkim kablovima nego je u pitanju scenarij prelaska sa bakarnih kablova na optiაke kablove i u lokalnoj petlji (FITL-Fiber In The Loop) .

Postoji viᘐe FITL struktura a njihova implementacija zavisi od razvoja tehnologija koje prate optiაke mre០e kao i cijena istih. S obzirom da je cijena implementacije ovih mre០a joᘐ uvijek velika po tom scenariju optiაke mre០e ၰe se uvoditi na sljedeၰi naაin:

- optiაko vlakno do servisnog podruაja (FTTSA) za 500-2000 korisnika- optiაko vlakno do kabineta (FTTCab) za 200-300 korisnika- optiაko vlakno do ploაnika (FTTC)- optiაko vlakno do zgrade (FTTB) - optiაko vlakno do kuၰe ili kancelarije (FTTH ,FTTO)

Razvoj tehnologija u oblasti WDM-a (Wavelengh Division Multiplesing) kao i padom cijena optiაkog kabla i prateၰih pasivnih elemenata koji se ugraᄐuju u optiაke mre០e, poაeti izgradnju sveoptiაkih mre០a sa PON (Passive Optical Network) tehnologijom ili drugim tehnologijama koje ၰe se eventualno razviti do tada.

Plan: 2005-2010 - Poveၰati broj ukljuაenih pretplatnika na 35 na 100 stanovnika.- Omoguၰiti svim fiziაkim i pravnim licima prikljuაak na

telekomunikacionu mre០u. - Svim korisnicima omoguၰiti isti kvalitet mre០e i iste servise

pod istim uslovima - Izgradnja pristupnih mre០a sa koriᘐtenjem optiაkog kabla do

servisnog podruაja i kabineta (FTTSA i FTTCab)2007-2015 Izgradnja optiაkih mre០a do zgrade (FTTB)



2015-2020 Izgradnja pristupnih mre០a sa optiაkim kablovima u lokalnoj petlji u gradovima i drugim pristupnim mre០ama u kojima postoji potrebna infrastruktura (FTTH).

10.5.1.3. Uvoᄐenje ᘐirokopojasnih servisa

Pristupne mre០e moraju omoguၰiti davanje usluga koje zahtijevaju ᘐirokopojasnost tj. velike brzine. Postojeၰe pristupne mre០e u lokalnoj petlji su graᄐene sa bakarnim kablovima. S obzirom dosadaᘐnja velika ulaganja kao i veliku rasprostranjenost, postojeၰa bakarna infrastruktura ၰe se u narednom periodu sa xDSL (x-type Digital Subscriber Line) tehnologijama koristiti kao infrastruktura za davanje ᘐirokopojasnih multimedijalnih usluga.

Pomoၰu ovih tehnologija omoguၰuju se brzine na bakarnoj parici do 52 Mbit/s (VDSL, Very High speed DSL). U razvoju je i standard ADSL 2+ (Asymmetrical DSL) koji omoguၰava brzine do 20 Mbit/s na bakarnim paricama na du០inama do 700m. Na veၰim du០inama bakarne parice ova brzina se smanjuje.

Ovo ၰe omoguၰiti i davanje multimedijalnih usluga koje tra០e ᘐiri opseg kao ᘐto su:

- videokonferencija- prenos TV signala,- video na zahtjev, - brzi internet

Uz koriᘐtenje kompresije u prenosu slike na ovim brzinama se mogu prenositi dva a u buduၰnosti i viᘐe televizijskih kanala.

Tabela broj : Domet servisa na bakarnom kablu za razne standarde i brzine

Skraၰeni naziv Brzina Domet

ADSL2Mbit/s6Mbit/s8Mbit/s

5,5 km3 km1 km

ADSL2+ 20 Mbit/s 0,7 km

VDSL 13Mbit/s52Mbit/s

1,3 km0,3 km

Iz tabele se vidi da postoje ograniაenja na domet u zavisnosti od brzine i tehnologije. S obzirom da ima dosta mre០a u kojima je pretplatnik udaljen viᘐe od 2 km, kao i starih mre០a gdje je bakarni kabl loᘐijeg kvaliteta, bakarne parice ne mogu zadovoljiti kriterije kvaliteta koje tra០e xDSL tehnologije. U ovom sluაaju praviti hibridna rjeᘐenja tako ᘐto ၰe se do mjesta koncentracije povuၰi optiაki kabl i tu montirati DSLAM.

U distributivnom dijelu pristupne mre០e koristit ၰe se bakarna parica za implementaciju xDSL tehnologija. Ovo je prelazno rjeᘐenje do izgradnje sveoptiაkih pristupnih mre០a koje ၰe obezbijediti ᘐirokopojasnost bez ograniაenja.



Plan 2005- 2010: na postojeၰim bakarnim paricama koriᘐtenjem xDSL tehnologija uvoditi ᘐirokopojasnost u telekomunikacionoj mre០i.

2008-2015: hibridna rjeᘐenja optika-bakar za uvoᄐenje ᘐirokopojasnosti2015-2020: ᘐirokopojasne tehnologije na optiაkom kablu u lokalnoj petlji

10.5.1.4. Izgradnja transportne mre០e

Da bi se uvela potpuna zaᘐtita telekomunikacionog saobraၰaja potrebno je izgraditi zaᘐtitne prstenove na nivou transporta. U tom cilju potrebno je izgraditi optiაke spojne puteve na sljedeၰim relacijama:

• Tuzla-Ⴠeliၰ • Kalesija-Sapna-Teoაak• Banoviၰi-Lukavac (dionica Treᘐtenica-Poljice)• Graაanica-Gradaაac (dionica D០akule-Biberovo Polje-Gradaაac)

Pored ovih relacija u projektima magistralnih i regionalnih puteva u putnom pojasu ili zaᘐtitnom pojasu planirati polaganje optiაkih kablova (ili cijevi ,u koje ၰe se naknadno upuhati optiაki kabl). Ovi optiაki kablovi koristiၰe se za razliაite namjene.

U prenosnim sistemima izgraditi SDH mre០u sa brzinom 2,5 Gbit/s na relaciji Tuzla-Lukavac-័ivinice a na drugim relacijama sa brzinama 622 Mbit/s.

Kao uslov za uvoᄐenje NGN mre០a kao i masovnog koriᘐtenja ᘐirokopojasnih servisa neophodno je i u transportnoj (backbone) mre០i uvesti IP/MPLS kao novu tehnologiju. Ova tehnologija ima najbolje karakteristike IP i ATM tehnologija.Novu generaciju optiაkih mre០a karakterizira pojava novog optiაkog vlakna i valnog multipleksiranja WDM (Wavelengh Division Multiplexing ,multipleksiranje na bazi podjele talasne du០ine).

Novo vlakno karakterizira osobina da nema izra០enog slabljenja izmeᄐu 1300 nm i 1500 nm ᘐto omoguၰava bolje koriᘐtenje optiაke niti. S obzirom da se na brzinama veၰim od 2,5Gbit/s pojavljuju ograniაenja na optoelektronici, WDM tehnologija je ta koja omoguၰuje prenos veၰih koliაina podataka.

Plan 2005-2007 izgradnja optiაkih spojnih puteva2007-2020 izgradnja optiაkih spojnih puteva pored planiranih magistralnih i

regionalnih puteva sa novim optiაkim vlaknom 2005-2007 zavrᘐetak izgradnje transportne mre០e u SDH tehnologiji2007-2010 uvoᄐenje WDM tehnologija2007-2012 uvoᄐenje IP/MPLS tehnologije u backbone paralelno postojeၰoj

SDH tehnologiji

10.5.1.5. Izgradnja paketske mre០e

Jedan od parametara razvoja nekog druᘐtva je i koriᘐtenje interneta. Zbog toga je potrebno pored uskopojasnog nastaviti sa intenzivnim razvojem ᘐirokopojasnog pristupa internetu. U ovom razvoju koristiၰe se ០iაne (xDSL) i



be០iაne (WiFi, ViMAX) tehnologije. U prvoj fazi DSLAM-ovi ၰe se izgraditi u svim opၰinskim mjestima a kasnije i na udaljenim pretplatniაkim modulima. Na ovaj naაin ၰe se izgraditi infrastruktura koja ၰe omoguၰiti i uvoᄐenje novih usluga, a najznaაajnije su :

- govor preko IP mre០e (VoIP, Voice over IP)- video na zahtjev (VoD, Video on Deman)- internet TV- IP video konferencije (telemedicina, daljinsko uაenje i sl.)- videonadzor pomoၰu web kamera- virtualne privatne mre០e (VPN ,Virtual Private Network) .

DSLAM-ovi ၰe se povezati preko optiაkih kablova sa Gb (Gigabit) ethernet protokolima u MAN (Metropolitan Area Network) mre០u.

Masovno uvoᄐenje ADSL 2+ tehnologije na bakarnoj parici kao i uvoᄐenje IP multicasta omoguၰit ၰe prenos televizijske slike do velikog broja korisnika.

Zbog ograniაenja na broj adresa koji ima internet protokol verzije 4 (adresiranje ureᄐaja se vrᘐi sa 32 bita) ,kada se zavrᘐi razvoj internet protokola verzije 6 (adresiranje se vrᘐi sa 128 bita) pristupiti uvoᄐenju ovog standarda. Na ovaj naაin se stiაu uslovi za jednostavnije adresiranje veၰeg broja ureᄐaja koji ၰe biti vezani na mre០u za prenos podataka.

Plan 2005-2007 uvoᄐenje ADSL-a u svim opၰinama sa cca 3000 korisnika2007-2010 uvoᄐenje multimedijalnih servisa2010- 2020 masovno uvoᄐenje ᘐirokopojasnih servisa2010-2015 uvoᄐenje IPv6

10.5.1.6. Izgradnja mobilne mre០e

Postojeၰa GSM mobilna mre០a, koju razvijaju tri operatera koja djeluju na podruაju Kantona, se razvija u skladu planovima razvoja ovih operatera. Pored poveၰanja broja baznih stanica kao i proᘐirenja postojeၰih, potrebno je izvrᘐiti proᘐirenja postojeၰih kao i uvoᄐenje novih elemenata u GSM mre០u.

Proᘐiriti EDGE (Enhanced Data rates for Global Evolution) , standard koji na postojeၰoj GSM mre០i omoguၰava brzine pristupa na internet sa 384 kbit/s, na sva urbana podruაja .Ovo je korak u prelasku sa druge generacije mobilnih mre០a ka treၰoj generaciji mobilnih mre០a

Kao novi iskorak je izgradnja mobilnih mre០a treၰe generacije sa UMTS (Universal Mobile Telecommunications System, Univerzalni mobilni telekomunikacioni sistem) tehnologijom. Postojeၰa infrastruktura ၰe se samo djelimiაno koristiti. Karakteristika ove tehnologije je da ona ᘐirokopojasna jer omoguၰava brzine do 2 Mbit/s.

Plan 2005-2007 uvoᄐenje EDGE tehnologije i svim urbanim sredinama2010-2015 uvoᄐenje mobilnih mre០a treၰe generacije



10.5.2. RTV sistemi i infrastrukturni objekti

U planskom periodu neophodno je pratiti tehnoloᘐki razvoj od analogne ka digitalnoj HDTV (High Definition Television) i interaktivnoj televiziji. Zbog toga je neophodno obezbijediti adekvatnu infrastrukturu. Isto tako potrebno je izraditi Strategiju prelaska sa analogne televizije na digitalnu u kojoj bi pored tehniაkih rjeᘐenja poseban aspekt bio graᄐanin kao krajnji korisnik. Razvoj ove infrastrukture bazira se na tri osnovna sistema i to:

- zemaljski sistemi- satelitski sistemi- kablovski sistemi.

Postojeၰi objekti kao i pristupni putevi moraju se sanirati. S obzirom na cijenu gradnje relejnih stanica (pristupni put, zemljiᘐte, objekat, stub, prenosni sistemi,dovod elektriაne energije, tekuၰe odr០avanje) potrebno je da imaoci radio i TV licenci zajedniაki grade kapitalne objekte. Ovo se posebno odnosi na kotu Stolice gdje je nekada bio RTV predajnik.

Infrastruktura za kablovsku televiziju koja je graᄐena prije 1992 a poslije 1998 samo renovirana i proᘐirena treba se kompletno zamijeniti jer je tehnoloᘐki zastarjela. Nove tehnologije u CaTV mre០ama je HFC tehnologija. Ova tehnologija zahtijeva polaganje optiაkog kabla do zgrade ili naselja. Koaksijalnim kablom se gradi samo privod do krajnjeg korisnika. Konaაno tehniაko rjeᘐenje u kablovskoj televiziji je optika do kuၰe (FTTH) koja ၰe omoguၰiti sve telekomunikacione servise (govor, podaci, slika).

Emitiranje televizijskog programa preko satelitskog sistema je opredjeljenje TV kuၰa sa podruაja Tuzlanskog kantona. Ovaj naაin prenosa TV signala naroაito je va០an za Tuzlanski kanton jer je veliki broj izbjeglica u drugim dr០avama sa podruაja koje gravitira ovom kantonu.

Plan 2005-2010 sanacija pristupnih puteva i objekata2010-2015 uvoᄐenje digitalne televizije2008-2015 uvoᄐenje novih tehnologija u CaTV

11. PRIVREDA

11.1. Strateᘐki okviri razvoja

11.1.1. Opၰi uslovi

Mjereno stanjem i tempom dosadaᘐnjeg privrednog razvoja, Tuzlanski kanton bi tek oko 2016. dostigao predratni nivo privredne razvijenosti, izra០eno pokazateljem GDP po stanovniku, razumljivo sa novim sadr០ajima i strukturama kojim bi taj dohodak bio postignut. Oაevidno da bi takav generalni razvojni cilj ili rezultat bio ne samo dalek, veၰ i demotivirajuၰi za sve aktere razvoja, a deprimirajuၰi za stanovniᘐtvo Kantona.



Da se to ne bi desilo, utvrᄐuju se okviri strategije dugoroაnog ekonomskog razvoja Kantona, koju ၰe u implementaciji neminovno odrediti tri kljuაna faktora:

• vanjsko okru០enje BiH• razvojni ambijent u BiH• unutraᘐnji poticaji i potencijali u Kantonu

11.1.2. Vanjsko okru០enje BiH

Politiაko-dr០avno ustrojstvo i faza tranzicione recesije, kroz koju prolazi BiH u cjelini აini nepovoljno okru០enje za razvoj Tuzlanskog kantona. U prvom sluაaju radi se o jako uslo០njenom i nejedinstvenom politiაkom i pravnom sistemu, koji umnogome ote០ava rad i povezivanje institucija privredne i druᘐtvene infrastrukture.

Pravni sistem je suviᘐe kompliciran i nefleksibilan, sa zakonodavstvom koje je ne samo izdijeljeno na mnogo nivoa vlasti u zemlji, nego აesto i nedosljedno i kontradiktorno. Ovakav sistem produkuje nejedinstven ekonomski prostor, sputan slobodan tok ljudi, kapitala i roba, nejedinstvenu ekonomsku legislativu, ᘐto govori o opၰe nepovoljnom poslovnom okru០enju, pogotovo ᘐto ni politiაko-sigurnosno okru០enje BiH na prostoru bivᘐe Jugoslavije, takoᄐer, nije stabilno.

Napori meᄐunarodne zajednice ka “evropskom rjeᘐenju za balkansku krizu” tek etabliraju podrᘐku ovih zemalja u nastojanju ostvarivanja stabilnosti u აitavom regionu kroz: unaprjeᄐivanje mira, demokratije, poᘐtivanja ljudskih prava i ekonomskog prosperiteta.

Uz to, nezaobilazno je imati u vidu intenziviranje procesa globalizacije i, u tom okviru, proces evropeizacije najᘐirih prostora i dr០ava i regija cijelog Evropskog kontinenta. Postaၰe neizbje០no prihvaၰanje, najprije:

• standarde Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a prije svega uklanjanje barijera trgovinskoj razmjeni (smanjenje i ukidanje carina, poticaja i drugih oblika zaᘐtite domaၰe privrede), zatim

• standarda EU u vezi sa slobodnim protokom roba, rada i kapitala (standardi u kvaliteti roba, tehnologija, ekoloᘐki standardi, standardi tr០iᘐta rada i kapitala, te fiskalnoj, socijalnoj politici dr០avnih organa itd.)

• veၰ oko 2007. godine, dakle za oko dvije godine kada se oაekuje da ၰe R. Hrvatska uၰi u EU granice EU ၰe pomjeriti svoje granice do BiH.

Sve ove okolnosti zahtijevat ၰe od svih sudionika u razvojnom procesu i biznisu maksimalno koordinirano racionalno ponaᘐanje u podizanju prvenstveno nivoa izvozne konkurentnosti kompanija. Stoga ၰe:

• Kanton i opၰine, pa i dr០ava u cjelini morati sve br០e da se transformiraju od skupe administracije i klasiაne uprave u javni menad០ment koji ၰe profitabilno servisirati biznis, te stvarati infrastrukturne i druge uslove za konkurentan i razvojno odr០iv biznis.

• U tr០iᘐnoj selekciji razvojne i izvozne prodore ostvarivat ၰe najsposobniji poduzetnici i menad០eri i na taj naაin optimizirati razvojnu dinamiku.

• Kroz i nakon privatizacije u poslovni prostor BiH pa i opၰina Kantona Tuzla inkorporirat ၰe se sve efikasniji inozemni menad០eri i poduzetnici აesto i multinacionalne kompanije koji bi, takoᄐe, trebalo da doprinesu ubrzanju razvoja i ukljuაenju TK u evropsko i svjetsko tr០iᘐte.



• Ukljuაenjem BiH u EU, koje se mo០e oაekivati oko 2010. godine, ili neᘐto kasnije sasvim je izvjesno da ၰe doၰi do poveၰanja inozemnih investicija i aktivnijeg inozemnog poduzetniᘐtva sa povoljnim razvojnim implikacijama.

11.1.3. Razvojni ambijent u BiH

Uz sve predratno, ratno i poratno nasljeᄐe privreda Tuzlanskog kantona se, iako mukotrpno, ipak postepeno oporavlja. U poslijeratnom razdoblju druᘐtveni bruto proizvod se utrostruაio u odnosu na 1996.

Okolnost da se to ostvaruje u uslovima bitnog smanjenja meᄐunarodne pomoၰi, აije je uაeᘐၰe u BDP palo od 17,1 % na 5,0 % i poznatih slabosti u politiაkom i ekonomskom sistemu, ukazuje da privreda ulazi u fazu samoodr០ivosti i postepenog razvojnog uspona.

Veၰoj izvjesnosti da ၰe se to dogoditi doprinosiၰe dalje poboljᘐanje tr០iᘐnog ambijenta u BiH. Tu se, prije svega, ima u vidu:15

- uvoᄐenje evropskih i svjetskih standarda u poslovanju,- stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH (jedinstvena spoljno-

trgovinska politika, uvoᄐenje jedinstvene poreske stope PDV,harmonizacija, a u kasnijoj fazi uvoᄐenje jedinstvene fiskalne politike),

- smanjenje udjela javne potroᘐnje u BDP (od sadaᘐnjih 50 % na oko 40 % 2010. godine),

- veၰe prisustvo inozemnog faktora (u vlasniᘐtvu i menad០mentu),- zavrᘐetak procesa privatizacije,- svoᄐenje neformalne-sive ekonomije na evropske standarde i (od sadaᘐnjih

36 % BDP na oko 10 %),- smanjenje cijene usluga javnih i komunalnih poduzeၰa,- smanjenje vremena i troᘐkova osnivanja poduzeၰa (preko 3 puta) i

poveၰanje pravne sigurnosti i efikasnosti sudova i uprave,- smanjenje kamatne stope (od sadaᘐnjih oko 9,2 % ka evropskim

standardima od oko 5 i ispod 5 %),- poveၰanje obima stranih investicija (od 342 miliona US$ u 2004. na 716 u

2007.),- rast kapitalnih investicija do 2007. godine 5 % prosjeაno godiᘐnje- rast privatnih investicija u GDP-u od 15,5 % u 2004 na 17,2% u 2007.

godini,- nastavak rasta ᘐtednje stanovniᘐtva koje je 2003. iznosilo 1948 miliona KM,

a kretala se po stopi od 12 % u periodu 2001-2003 godina.

Jednom rijeაi, ostvarujuၰi srednjoroაne razvojne strategije BiH od 2003-2007.:

- bitno ၰe se poboljᘐati poduzetniაka i razvojna klima ᘐto ၰe rezultirati,- rastom realnog BDP od 5,5 % prosjeაno godiᘐnje

Sa ovakvim i drugim gotovo izvjesnim parametrima i tr០iᘐnom ambijentu, u აemu ၰe u cjelini participirati i privreda Kantona, sigurno su poticajan okvir koji omoguၰava postavljanje ambicioznih razvojnih ciljeva za akceleraciju odr០ivog i

15 Sve kvantitativne veliაine su preuzete iz “Srednjoroაna razvojna strategija BiH” – PRSP (2004- 2007), Vijeၰe ministara BiH I Vlada FBiH I RS, Sarajevo, april 2004. god., str. 46, 69 I 103.



kvalitetnog privrednog razvoja u Kantonu. Ovo tim viᘐe jer se oაekuju i veoma ambiciozni infrastrukturni projekti.

11.1.4. Infrastrukturni poticaji u Tuzlanskom kantonu

Spor, nesiguran, jednom rijeაi skup saobraၰaj i informatiაke komunikacije sve viᘐe ograniაavaju razvoj i slabe konkurentsku sposobnost privrede Tuzlanskog kantona. Otuda se od predstojeၰe izgradnje puteva viᘐeg reda, modernizovanje ០eljezniაkog saobraၰaja i potpunije valorizacije aerodroma Dubrave, te njihovom integracijom u Evropsku mre០u puteva i koridora mogu oაekivati krupni razvojni rezultati.

Prema svim kompetentnim analizama i pripremljenim odlukama najviᘐih autoriteta vlasti Kantona, uskoro bi trebala otpoაeti izgradnja:

- autoputa (brze ceste) Tuzla-Oraᘐje i izlazak na koridor "10"- brze ceste a kasnije i autoputa Tuzla-prikljuაak na autoput na koridor Vc,

pa i brze ceste Doboj-Banja Luka- modernizacija i pretvaranje u brzu cestu pravca Tuzla-័ivinice-Kladanj-

Sarajevo- modernizacija i pretvaranje u brzu cestu pravca Tuzla – Banoviၰi –

Zavidoviၰi i spoj sa autoputom Vc (alternativna varijanta).

Nedvojbeno je da ၰe samo izgradnja ovih cesta i pravaca na prostoru Kantona predstavljati izuzetan poticaj privrednom razvoju. Doda li se tome da ၰe nakon stavljanja u funkciju ovih infrastrukturnih poduhvata za oko 5-10 godina proizvesti sna០ne kumulativne poticaje:

- tr០iᘐnoj konkurentnosti svih sektora privrede,- privlaაenju direktnih stranih ulaganja,- ekspanziji poduzetniაke klime i investicijske sposobnosti privrednih

druᘐtava,- profitabilnom zapoᘐljavanju, jednom rijeაi omoguაiၰe postavljanje i

realizaciju veoma ambicioznih ciljeva razvoja Kantona.

Ovo tim viᘐe jer ၰe ostali segmenti institucionalne, materijalne i socijalne infrastrukture izmeᄐu opၰina Kantona i neposrednog okru០enja postati uაinkovitiji u podizanju ekonomske i socijalne efikasnosti Kantona.

Tako ၰe svi tr០iᘐni subjekti postati:- vremenski pa i prostorni znatno bli០i,- kontakti meᄐu njima bitno br០i,- komunikacija sigurnija, i- radikalno jeftinija.

11.2. Infrastrukturne osnove

11.2.1. Eksterna infrastruktura

Uticaj infrastrukture na smanjenje troᘐkova uvoza i plasmana izvoznih roba je izuzetno velik i od stepena njene razvijenosti u velikoj mjeri zavisi i ukupan razvoj. Taj uticaj ၰe se znaაajno osna០iti kompletiranjem evropske mre០e saobraၰajnih



koridora, ᘐto ၰe doprinijeti poveၰanju uᘐteda u poslovanju privrede Kantona, a naroაito zavrᘐetkom:

• Koridora 10 (smanjenja troᘐkova razmjene sa Zapadnom i Jugoistoაnom Evropom)

• Koridora Vc (smanjenje troᘐkova transport Kantona sa Sjevernom i Sjeveroistoაnom Evropom)

• Jadransko-Jonska magistrala (smanjenje troᘐkova transporta i razmjene sa Ju០nom i Jugozapadnom Evropom i prekomorskim zemljama (Luka Ploაe), i

• Oაekivana izgradnja kanala Sava-Dunav (ᘀamac-Vukovar) i povezivanje plovnih puteva Save i Dunava blizu luka na BiH strani rijeke Save.

Poznato je da Evropa i druge razvijene zemlje konkurentnost svojih privreda temelje uveliko na visoko kvalitetnoj mre០i koridora, autoputeva, aerodroma, vodenom saobraၰaju, modernim telekomunikacijama i mre០i prenosa elektroenergije i drugih energenata. U bivᘐoj Jugoslaviji troᘐkovi transporta su iznosili 18% vrijednosti roba, a u Evropi 6-8% ili 2,5-3 puta manje. Uᘐtedama od samo nekoliko poena u meᄐunarodnoj razmjeni bitno se poveၰava profitabilnost i novi kapital za ubrzanje razvoja.

Nedavno ukljuაenje BiH u Evropsku mre០u transporta elektroenergije veoma brzo ၰe rezultirati porastom profitabilnosti i ubrzanja razvoja energetskog sektora Tuzlanskog kantona.

London

Paris

Bruxelles

Randstad

Ruhr

Rhein

Rhein-Main

Berlin

Roma

Budapest

Athinai

Barcelona

Marseille

LyonMilano

Zürich

MünchenStuttgart

Luxemburg

Rhein-Neckar

Hamburg

Thessaloniki

Sofija

Bucharest

PrahaKrakow-Katowice

Gdansk-Gdynia

Bordeaux

Toulouse

Montpellier

Copenhagen

Palermo

Napoli Bari

Patrai

Zagreb

Ljubljana

Venezia

Bologna

FirenzeNice

Genova

TorinoGrenoble

Geneve

Basel

Strasbourg

Lille

Antwerpen

Liege

Göteborg

Lvov

BrnoNürnberg-Fürth

Szczecin

Poznan

Bremen

Hannover

Halle-LeipzigDresden

Cities regions of theinternational significance

Cities areas of theinternational significance

Cities areas of the europeansignificanceCities areas of thenational significance

Cities areas of the potentiallyinternational significance

Cities regions of the potentiallyeuropean significance

European transportationcorridorsFunctional and gravitationallinks

Sarajevo

Beograd

Trieste

Tirana

Podgorica

Skopje

Wien-Bratislava

Mre០a gradova Evrope i podruაje mre០e gradova BiH



Izvjesnost izgradnje navedenih projekata u okru០enju, bar za narednih 5 godina, proizveᘐၰe i oაekivano blagotvorno dejstvo na privredni razvoj Tuzlanskog kantona i to u dobroj mjeri i na najosjetljivije strukturne segmente kao ᘐto su: rudarstvo, proizvodnja termoenergije, a razumije se i onih sektora koji ၰe preko evropskih i meᄐunarodnih klastera privuၰi inozemne investitore i tako valorizirati svoje razvojne potencijale.

Institucionalna i materijalna infrastruktura u okru០enju, stoga, omoguၰavaju postavljanje priliაno ambioznih razvojnih ciljeva Tuzlanskog kantona. Takva infrastruktura sa protokom vremena ၰe postati djelotvornija, osobito ako joj BiH i kantonalno okru០enje omoguၰi potpuniju ekonomsku i socijalnu valorizaciju.

11.2.2. Materijalna infrastruktura Bosne i Hercegovine

Puna tr០iᘐna i razvojna valorizacija infrastrukturne mre០e moguၰa je samo kompatabilnim ukljuაivanjem domaၰe u meᄐunarodnu, posebno Evropsku infrastrukturnu mre០u. Za Tuzlanski kanton ၰe, srednjoroაno i dugoroაno, od posebnog interesa i znaაaja biti realizacija slijedeၰih infrastrukturnih projekata, i to:

- izgradnja brze ceste ili autoputa od Tuzle do koridora "10",- izgradnja autoputa na koridoru Vc,- izgradnja autoputa Banja Luka-Gradiᘐka, te- brze ceste ili autoputa Banja Luka-Doboj,- proᘐirenje rijeაne luke Brაko, sa eventualnim proᘐirenjem i modernizacijom

luka ᘀamac i Oraᘐje,- osposobljavanje korita rijeke Save za nesmetanu plovidbu, naroაito u

vrijeme visokih voda.

SARAJEVO

SKOPLJE

SOLUN

ATENA

ATENA

SOFIJA

ISTANBUL

TIRANA

BEჀMINHEN

PADOVA

BEOGRAD

BUKUREᘀT

BUDIMPEᘀTA

Osijek

Kragujevac

Gora០de

Mostar

Zenica

Doboj Tuzla

Zvornik

Banja Luka

Ploაe

Dubrovnik

Bar

Split

Pula

Niᘐ

Priᘐtina

Draა

Trst

Rijeka

PODGORICA

Karlovac

Maribor

LEGENDA:

KORIDORI U IZGRADNJI

PLANIRANI KORIDORIPrimarniSekundarni

Neum

LJUBLJANA

Travnik

ZAGREB

Bihaၰ



Efekti ovih projekata mogu biti veoma sna០ni. U prvoj fazi, u narednih 5 godina (do 2010 godine) najveၰi efekti ၰe biti u intenzivnoj investicijskoj izgradnji i aktiviranju svih vrsta biznisa, osobito graᄐevinskog.

Stavljanjem u funkciju ovih kapaciteta, u drugoj razvojnoj fazi, biၰe gotovo izjednaაeni uslovi konkurentnosti i isplativosti plasmana novih, osobito direktnih inostranih investicija u TK ne samo iz neposrednog, veၰ i najᘐireg evropskog i svjetskog okru០enja.

Ovi infrastrukturni projekti ၰe emitirati sna០ne impulse privrednom razvoju Tuzlanskog kantona gdje se, takoᄐer, planiraju znaაajni infrastrukturni projekti..

11.3. Scenarij razvoja kantona

Argumentacija iz istra០ivanja za utvrᄐivanje strategije razvoja upuၰuje da ၰe se kumulativni i sinergijski efekti iz vanjskog, BiH i Tuzlanskog okru០enja intenzivnije osjetiti kad otpoაne i kad se zavrᘐi realizacija pomenutih infrastrukturnih projekata, i zaokru០e sistemske promjene u investicijskom i poslovnom ambijentu. To znaაi da ၰe se u prvoj fazi dugoroაnog razvoja, do 2010. godine aktivirati intenzivna kapitalna izgradnja kako u BiH tako i u Tuzlanskom kantonu. To ၰe se desiti ne samo u izgradnji kapitalne i regionalne saobraၰajne i komunikacijske infrastrukture, veၰ, ᘐto je za Tuzlanski kanton razvojno izuzetno va០no, u ovom periodu oაekuje se izgradnja: TE Tuzla VI – 360 MW (do 2011. godine)

Oko 2010. godine BiH bi veၰ mogla biti აlanica EU, te bi poაela koristiti razvojne prednosti koje pru០a ureᄐeno tr០iᘐte od preko pola milijarde relativno najbogatijih stanovnika i najrazvijenije privrede na planeti. Na taj naაin iz ovog izvora i poticaja privreda BiH bi mogla da raაuna na akceleraciju razvoja sve do 2015. godine a vjerojatno i nakon toga. Na to, pored ranije argumentacije upuၰuje i okolnost da su sve zemlje, osobito one relativno manje razvijene (Irska, Portugal, Grაka, ᘀpanija) ulaskom u EU bitno poboljᘐale sve svoje razvojne parametre. Obzirom na to, utvrᄐuju se temeljni razvojni ciljevi Tuzlanskog kantona od 2005-2025. godine, i to:

Tabela broj 69: Stope rasta GDP i zaposlenosti TK od 2005. - 2025.god.

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021 2005-2025Indeks Stopa

rasta%

Indeks Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

%GDP 140,

05,8 143,

57,5 150,

38,5 147,

58,0 445,

47,7

Zaposlenost

114,5

2,3 118,8

3,5 119,5

3,6 116,0

3,0 190,0

3,3



Prirast BDP i zaposlenosti TK po periodima u %

40

43.5

50.3

47.5

14.5

18.8

19.5

16.0

0 10 20 30 40 50 60

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

%BDP Zaposlenost

Prosjeაna stoparasta BDP i zaposlenosti u TK po periodima

7,5

8,5

8,0

7,7

2,3

3,5

3,6

3,0

3,3

5,8

0 2 4 6 8 10

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

2005-2025

%BDP Zaposlenost

Prosjeაna stopa rasta BDP i zaposlenosti u TK po periodima

7,7

5,8

7,58,5 8,0

2,3

3,3

3,03,63,5

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021-2025 2005-2025

BDP Zaposlenost



Do 2010. godine, odnosno za narednih 6 godina, planira se poveၰanje BDP za 40% ili prosjeაno godiᘐnje 5,8%, a zaposlenosti za oko 14,5% ili 2,3% prosjeაno godiᘐnje. Do te godine stvorile bi se sve bitne pretpostavke da privreda Tuzlanskog kantona uᄐe u ciklus ubrzanog razvoja koji bi trajno do 2025. godine. Ovo pogotovo jer se uz izgradnju i puᘐtanjem u funkciju dr០avne i kantonalne infrastrukture oაekuje izgradnja termoelektrane (TE) «Tuzla» - 360 MW 2011. godine, a nakon toga i TE Tuzla B1 – 500 MW (2017. godine) sa svim krupnim izravnim i neizravnim efektima koji ၰe ta izgradnja proizvesti.

Procjenjuje se da ၰe oko 2015. godine biti udvostruაen sadaᘐnji nivo proizvodnje, broj zaposlenih porasti za oko 36%, a produktivnost za oko 64% u odnosu na 2004. godinu. Sa tim razvojnim dostignuၰima privreda Tuzlanskog kantona bi raspolagala svim tr០iᘐnim, finansijskim, sistemskim i infrastrukturnim pretpostavkama uveliko kompatibilnim onim koje ၰe imati აlanice EU.

Konaაna procjena je da ၰe na kraju planskog perioda privreda Tuzlanskog kantona stvarati oko 4,5 puta veၰi BDP od danaᘐnjeg nivoa i zapoᘐljavati 2 puta viᘐe radnika.

11.4. Privredna struktura

11.4.1. Okviri

Tuzlanski kanton kao uostalom i cijela BiH se nalazi u nezavidnoj razvojnoj fazi. Ovo pogotovo kad su u pitanju promjene u privrednoj strukturi.

Stabilnost i predvidivost razvoja privredne strukture BiH, razruᘐene agresijom na BiH koja je uzrokovala ne samo fiziაko i poslovno razaranje pojedinih segmenata privredne strukture veၰ, ᘐto je za privredni razvoj joᘐ razornije:

- gubitak tr០iᘐta,- viᘐegodiᘐnje zaostajanje u tehnoloᘐkom razvoju, obnavljanju i

modernizaciji kapaciteta,- uniᘐtavanju svih finansijskih resursa za razvojni kontinuitet i tr០iᘐno

prilagoᄐavanje,- prekid zapoაetog procesa tranzicije na tr០iᘐnu privredu i privatno

vlasniᘐtvo.

Ni nakon 10 godina od zavrᘐetka oru០ane agresije, nisu ni pribli០no sanirane posljedice koje je ona izazvala. Naime, poslovno i razvojno veoma sna០ne firme, veoma nisko koriste kapacitete:16

- Fabrika soli sa 46%,- Fabrika deterd០enata 16,6%,- Fabrika Polihem se od 2001. nalazila pod steაajem, ᘐto je zapravo bla០i

naziv za bankrot, sa velikom izvjesnoᘐၰu da zapoაne sa proizvodnjom,- Fabrika «TDI» Tuzla ne posluje veၰ od 1992. godine, te je pokrenut

steაajni postupak,- KHK-Lukavac i koksna industrija Lukavac je vegetirala sve do 2004. kad

se zapoაinje nastavak poslovanja,

16 Ranije citirani izvori Ministarstva industrije, energetike i rudarstva TK.



- U Fabrici sode uz velike dugove, kao uostalom i joᘐ nekim fabrikama tek 2004. zapoაinje proces obnavljanja proizvodnje i borba za mjesto na tr០iᘐtu

- Jedino je Fabrika cementa Lukavac, nakon privatizacije inostranim kapitalom, otpoაela uspjeᘐno poslovanje.

Preraᄐivaაka industrija, ᘐto je i razumljivo neᘐto je br០e, ali ne i u potpunosti sanirala ratne posljedice i uspjeᘐnije ostvarivala tranzicijske zahtjeve. U nekim privrednim druᘐtvima postoje ozbiljne finansijske teᘐkoၰe i problemi tr០iᘐnog prilagoᄐavanja. Ohrabruje meᄐutim, აinjenica da je ovaj industrijski segment ispoljio solidnu vitalnost, a njihovi novi privatni vlasnici visoke razvojne i tr០iᘐne ambicije.

Kad je u pitanju energetski sektor (rudnici uglja, termoelektro-energija, toplotna energija) analize i podaci govore da se on nalazi u fazi harmonizacije proizvodnih kapaciteta i izrade projekata tr០iᘐnog prilagoᄐavanja, unutarnjeg restrukturiranja, tehnoloᘐke modernizacije i rekonstrukcije, te izrade projekata dugoroაnog, profitabilnog i ekoloᘐki odr០ivog razvoja. Na taj naაin stvorene su solidne osnove za pouzdane projekcije ovog strukturnog segmenta.

To se u velikoj mjeri odnosi i na poljoprivredni segment i ᘐumarstvo, te na saobraၰaj, trgovinu, ugostiteljstvo, pa i turizam.

Na temelju ovih saznanja i razvojnog scenarija utvrᄐuje se procjena razvoja kljuაnih segmenata privredne strukture Tuzlanskog kantona.

11.4.2. Energetika

Rijetki su prostori u BiH i ᘐirem okru០enju koji su u tolikoj mjeri karakteristiაni pa i razvojno ovisni od energetike kao ᘐto je ᘐira Tuzlanska regija sa mre០om gradova i opၰina Tuzla, Banoviၰi, Lukavac i ័ivinice.

Uraᄐene su brojne razvojne, energetske, ekoloᘐke studije i strategije u BiH i Tuzlanskog kantona, ali niti jedna nije dovodila u pitanje valorizaciju energetskih potencijala rudnik lignita i mrkog uglja, a u manjim koliაinama i kamenog uglja na TK.

U novije vrijeme u energetski bilans se ukljuაuju i obnovljivi resursi poput potencijala manjih vodenih akumulacija i gorivog otpada.17

Predviᄐa se da ၰe za potrebe proizvodnje elektriაne i toplotne energije biti potrebne slijedeၰe koliაine uglja:

- do 2013. godine, odnosno svake godine u prosjeku do 3.100.000 t/god.- od 2014. godine do 2018. godine do 3.600.000 t/god.- od 2018 godine do 2030. godine do 3.600.000 t/god.

Ono ᘐto bi se ovoj projekciji moglo dodati je sasvim realna moguၰnost da se sa rekonstrukcijom ០eljezniაke infrastrukture Tuzlanskog kantona, te izlaza na vodni transport rijekom Savom, eventualno i na kanal Sava-Dunav (ᘀamac – Vukovar), obezbijede znatno veၰe moguၰnosti izvoza uglja. Tako bi se, ne samo indirektno, preko elektroenergije, veၰ i direktno, ove vrijednosti mogle osjetno poveၰati. Ovo tim prije i viᘐe ukoliko se putem koncesija ili na drugi prikladan naაin privatizira veၰi ili manji dio rudnih le០iᘐta, odnosno proizvodnje uglja.

U strategiji razvoja energetike, predviᄐa se:

17 Studija “Energetika” (II Faza), Rudarski institut Tuzla 2003. godine, str. Od 25-32.



- postepeno gaᘐenje TE «Tuzla» do 2012. godine, te- izgradnja TE «Tuzla» VI od 360 MW (do 2011. godine)- izgradnja TE «Tuzla» B1 od 500 MW (do 2017. godine)

Za ove projekcije treba spomenuti moguၰnost da se privlaაenjem veၰe mase inokapitala i sa rastom inozemne tra០nje i izvoznih moguၰnosti elektroenergije, one mogu i poveၰati. Ovo pogotovo ima li se u vidu da se prema predviᄐanju sprega izmeᄐu eksploatacije uglja i proizvodnje elektriაne energije mo០e zadr០ati i za narednih 300 pa აak i 400 godina.

Sa stajaliᘐta prostornog plana valja uoაiti:- da izgradnja novih, odnosno zamjenskih termoelektrana neၰe zahtjevati

proporcionalne prostore ranijoj termocentrali,- da ၰe se bitno smanjiti zagaᄐenje okoline,- bitno unaprijediti tehnologija proizvodnje diversifikacija finalnog proizvoda i- da ၰe se osjetno poboljᘐati transportna infrastruktura.

Na podruაju Tuzlanskog kantona realno je oაekivati postupnu, a do 2015. godine potpunu valorizaciju i iskoriᘐtavanje potencijala energija bio mase, odnosno od sakupljanja recikla០e i spaljivanja otpada i to na nivou Tuzlanskog kantona. Koriᘐtenje bio mase i recikla០e otpada bi ᘐtedilo prostor.

Jednako tako i rekultiviranje degradiranih rudarskih kopova (veၰ sada to je moguၰe izvesti na cca 3.500 ha), omoguაiၰe elastiაnije mikro prostorno ureᄐenje.

11.4.3. Preraᄐivaაka industrija

U ocjeni stanja (I faza) utvrᄐena su neka bitna obilje០ja ovog industrijskog strukturnog segmenta Tuzlanskog kantona. Pokazalo se da je, sa nekoliko izuzetka, sanirana ili je sa obavljenom privatizacijom, u procesu poslovna sanacija veၰine industrijskih druᘐtava u Tuzlanskom kantonu. Na taj naაin osigurani su svi preduslovi za nastavak poslovanja i razvoja ovog strukturnog segmenta. Ovo tim viᘐe jer je u njemu sve veၰi broj novoformiranih srednjih i malih preduzeၰa (SMP) u privatnom vlasniᘐtvu.

Ako se imaju u vidu razvojne osnove i ciljni scenarij razvoja privrede Tuzlanskog kantona, te ispoljena poslovna vitalnost ovog strukturnog segmenta, njegov ubrzan razvoj u uvjetima sve sna០nije konkurencije, naprosto je uslov opstanka. Nema nikakvog uvjerljivog argumenta koji bi ukazivao da taj uslov neၰe biti ispunjen.

Logiაno i jedino razumljivo je pretpostaviti da ၰe se domaၰi i inozemni vlasnici i menad០eri druᘐtava u ovom sektoru pridr០avati poznatih pravila i standarda racionalnog i samoodr០ivog tr០iᘐnog poslovanja.

Buduၰi da, po pravilu, ova druᘐtva formiraju industrijske zone, sa veၰom ili manjom prostornom obuhvatnoᘐၰu, ovdje se utvrᄐuju i kvantitativne projekcije. U izboru projektiranih pokazatelja, pokazalo se da su za potrebe ovog Plana najprikladnije vrijednosti koje se odnose na kretanje zaposlenosti.

Za oაekivati je da ၰe se u preraᄐivaაkoj industriji ostvariti natprosjeაni rast zaposlenosti, pa i druᘐtvenog proizvoda.



Tabela broj 70 : Projekcija rasta BDP-a i zaposlenosti u preraᄐivaაkoj industriji Tuzlanskog kantona od 2005-2025 godine

2005-2010 2011-2015Broj 2004. Broj

2010.Indeks

%Stopa rasta

%

Broj 2015.

Indeks%

Stopa rasta

%Zaposlenost 15.931 18.479 116,0 2,5 22.175 120,5 3,8BDP 100 141,8 6,0 145,5 7,8

2016-2020 2021-2025 2005-2025Broj

2010.Indeks

%Stopa rasta

%

Broj 2010.

Indeks%

Stopa rasta

%

Indeks Stopa rasta

Zaposlenost 26.979 121,6 4,0 32.033 118,8 3,5 202,0 3,6BDP 152,5 8,8 149,1 8,3 469,1 8,0

Prirast BDP i zaposlenosti preraᄐivaაke industrije TK po periodima u %

16,0

20,5

21,6

18,8

41,8

45,5

52,5

49,1

0 10 20 30 40 50 60

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

%Zaposlenost BDP

Prosjeၰna stopa rasta BDP i zaposlenosti u TK po periodima u %

2,5

4,0

3,5

3,6

6,0

8,3

8,0

3,87,8

8,8

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2005-2010

2011-2015

2016-2020

2021-2025

2005-2025

%

Zaposlenost BDP



Prema ovom scenariju, bi i rast zaposlenosti i rast BDP preraᄐivaაke industrije bio neᘐto iznad prosjeka privrede Tuzlanskog kantona.

Tako bi u ovom industrijskom segmentu veၰ oko 2010. godine, broj zaposlenih od sadaᘐnjih 15.931 trebalo da se poveၰa za oko 2.500 novih radnika, a do kraja intervala (2025.), dakle za 21 godinu da se udvostruაi. Sa prosjeაnom stopom rasta od 3,5% proistiაe da bi se za svakih pet godina broj zaposlenih poveၰavao za oko jednu petinu (oko 20%).

Istovremeno, BDP sa stopom rasta od 8,0% prosjeაno godiᘐnje u ovom intervalu, bi se poveၰao za 4,7 puta ili svakih pet godina za oko 50%. Veၰi dio tog rasta bi poticao od rasta produktivnosti.

Ovakva kretanja bi bila praၰena rastom: prosjeაnih plaၰa, bar oko nivoa rasta produktivnosti (7,4%) i akumulativne sposobnosti za najmanje 4,4% prosjeაno godiᘐnje.

Imali se u vidu da je sasvim realno oაekivati i smanjenje troᘐkova poslovanja i to kako po osnovu racionalizacije poslovanja novih privatnih vlasnika kompanija, tako, joᘐ viᘐe iz izvora djelovanja daleko efikasnijeg poslovnog okru០enja (WTO, EU, BiH, Tuzlanski kanton). Gotovo je izvjesno da ၰe akumulativna sposobnost rasti br០e od pomenute vrijednosti. Stoga i projektirana akceleracija razvoja preraᄐivaაkog sektora industrije ima realne temelje. Ovo posebno s obzirom na izvjesnost oაekivanja da ၰe nakon izjednaაavanja sistemskih i infrastrukturnih uslova poslovanja doၰi do veၰeg priliva investicija i kvalitetnog menad០menta iz okru០enja i sve veၰe internacionalizacije svih, a pogotovo ovog strukturnog segmenta industrije Tuzlanskog kantona.

Obzirom da se, u pravilu, preraᄐivaაka industrija u novije vrijeme koncentriᘐe u industrijskim zonama u neposrednom okru០enju urbanih centara, u ovom Planu se polazi od iskustvenih normativa razvijenih zemalja o prostornim veliაinama pojedinih vrsta zona na sadaᘐnjem tehniაko-tehnoloᘐkom nivou, i to:

- male zone do 50 ha- srednje zone od 50-100 ha i- velike zone preko 100 ha

Prosjena stopa rasta BDP izaposlenostiu TK po periodima u %

3.5

8.3

3.64.03.82.5

6.0

7.8 8.08.8

01

2345

678

910

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021-2025 2005-2025

Zaposlenost BDP



U Francuskoj su najbrojnije zone izmeᄐu 20-100 ha- u Velikoj Britaniji najbrojnije su od 12-100 ha- u SAD se smatra da su optimalne zone od 40-80 ha

Prema obavljenim istra០ivanjima u praksi pokazuje se da se u:- Francuskoj i Belgiji broj radnika kreၰe izmeᄐu 60-70 po ha ili 154 m2 po

radniku- Bivᘐoj Jugoslaviji 60 radnika po ha ili 166 m2 po radniku

Prema istra០ivanju na osnovu podataka Agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona i Federalne agencije za privatizaciju, u preraᄐivaაkom sektoru Tuzlanskog kantona 2004. godine su utvrᄐene slijedeၰe veliაine na prostoru Kantona:

- prosjeაan broj radnika po ha je 57 ili- 177 m2 prostora po radniku

Broj zaposlenih, pa i veliაina zemljiᘐta, zbog veၰ poznatih poratnih problema u poslovanju i nepotpunim evidencijama nisu do kraja precizni. Pa ipak, pokazuje se da su prostorne potrebe po radniku pribli០ne veliაinama u ovdje spominjanim zemljama. To je dobar razlog da im se daje povjerenje u projekcijama za potrebe Plana.

Prognoze u ovom Planu polaze od pretpostavke da ၰe rast potreba za novim prostorom biti proporcionalan broju novih zaposlenih, pa se raაuna sa potrebama u prostoru za alokaciju privrednih kapaciteta preraᄐivaაke industrije, kako slijedi:

- u intervalu od 2005-2010 godine 177 m2/po radniku,- u periodu 2011-2015 godine 166 m2/po radniku (ex Jugoslovenski

prosjek)- preostala dva intervala od 2016-2020 i 2021-2025 godine prosjek

Francuske i Belgije od 154 m2/po radniku

Razlozi ovakvom pristupu le០e, dominantno, u tome da ၰe sa razvojem u predviᄐenim vremenskim intervalima i u preraᄐivaაkom sektoru Tuzlanskog kantona biti sve viᘐe slo០enijih faza prerade i sofisticiranijih proizvoda. To ၰe, uz primjenu sve suvremenijih tehnologija, kompatabilnih evropskim i drugim razvijenim tr០iᘐtima i zemljama, voditi veၰoj «gustini» radnih mjesta.

Tabela broj 71: Projekcija prostornih potreba preraᄐivaაke industrije Tuzlanskog kantona od 2005-2025 godine u ha

2005-2010 2011-2015 2016-2020 2021-2025 Ukupno2005-2025

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraHa

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

Broj novih

radnika

Koliაina novog

prostoraha

2.548 45,0 3.696 61,4 4.789 71,8 5.069 78,5 16.102 258,7



Projekcija prostornih potreba preraᄐivaაke industrije TK od 2005.-2020.godine u ha

45,0

61,4

78,5

71,8

2005-2110 2011-2015 2016-2020 2021-2025

Prema ovoj projekciji proistiაe da potrebe razvoja samo preraᄐivaაkog segmenta industrije zahtijevaju ukupno oko 258,7 ha novih povrᘐina. Prostori za razvoj Tuzlanskog kantona i njegovih opၰina, posebno onih manje razvijenih, joᘐ uvijek su priliაno izdaᘐni, te je moguၰe naၰi dovoljno racionalnih lokacija za izgradnju kapaciteta ovog industrijskog segmenta.

Kolike ၰe biti nove industrijske zone i koliko ၰe se proᘐiriti postojeၰe u pojedinim opၰinama i naseljima ovisit ၰe dominantno od nekoliko kljuაnih kriterija:

- cijene prostora,- raspolo០ivost resursa, osobito vode, menad០menta i radne snage,- dostupnosti i racionalnosti koriᘐtenja svih oblika opၰe i industrijske

infrastrukture,- nivoa racionalnosti poslovanja na tim prostorima, i- moguၰnosti ᘐirenja do optimalnih tr០iᘐno racionalnih veliაina zona, ili აak

pojedinaაnih kompanija i lokacija.

Komparativnom analizom ovih preduvjeta kako pojedinaაno, tako i svih kriterija kumulativno, u dijelu ovog Plana o namjeni prostora, date su optimalne veliაine i moguၰe lokacije industrijskih zona.

11.4.4. Graᄐevinarstvo i graᄐevinska industrija

U ovom segmentu registrirano je 49 druᘐtava u kojima je zaposleno 5,7% svih zaposlenih Tuzlanskog kantona. Za razliku od gotovo svih drugih privrednih segmenata graᄐevinarstvo je proizvodno veoma mobilna djelatnost, jer radove izvodi na najᘐirim prostorima u zemlji i inostranstvu u skladu sa tr០iᘐnim okolnostima i dobivenim poslovima.

Na taj naაin pokazatelji o zaposlenosti ne mogu da se koriste za planiranje prostornih potreba. Doduᘐe, zaposleni su uglavnom u opၰinama domicila sjediᘐta graᄐevinske firme, pa mogu poslu០iti kao parametri u planiranju naselja i urbanistiაkim planovima.



S druge strane, industrija graᄐevinskog materijala dominantno je prostorno imobilna i zahtjeva vrlo pa០ljiv tretman u prostornom planiranju. Tu posebno valja imati u vidu dalje proᘐirenja Fabrike cementa Lukavac, Siporex-a Tuzla, Ingrama Srebrenik i ispoljene ambicije na ovom planu firme "ᘀirbegoviၰ" Graაanica. Za procjenu prostornih potreba mogu se primijeniti kriteriji preraᄐivaაke industrije, koji su prihvaၰeni u prethodnoj taაki, ili pojedinaაna gradnja izvan industrijskih zona prema projektu investitora.

U procjeni dinamike razvoja u razdoblju ovog Plana najveၰi oslonac daju sistemske i infrastrukturne osnove vanjskog i unutarnjeg okru០enja i dostignuti razvoj ovog strukturnog segmenta.

Izvjesno je da ၰe se u vremenskom obuhvatu Prostornog plana, u okru០enju, u BiH i Tuzlanskom kantonu pokrenuti kapitalni infrastrukturni zahvati koji ၰe biti osobito intenzivni do 2015. godine. Ⴠak, i nakon oაekivane izgradnje transverzalnih komponenti infrastrukturne mre០e sjever-jug, realno je da se aktiviraju projekti longitudinalnih projekata sjever-jug, jugoistok i sjeverozapad sa neophodnim povezivanjem ovih osovina u cjelovitu i racionalnu infrastrukturnu mre០u BiH i okru០enja. Znaაajan generator razvoja osobito u drugoj fazi biၰe i urbana infrastruktura i stanogradnja.

Nedvojbeno je da ၰe u takvoj tr០iᘐnoj tra០nji graᄐevinski segment Tuzlanskog kantona dobiti ᘐansu za natprosjeაan razvoj i rast. Ovo tim viᘐe jer raspola០e solidnom i tr០iᘐno atraktivnom osnovom u proizvodnji graᄐevinskih materijala (cement, proizvodnja kamena, kreაa, siporeksa i solidan asortiman betonskih proizvoda) i poduzeၰa graᄐevinarstva (Tehnograd Company Tuzla, GP Integra-In០enjering Tuzla, Tehnograd, Tehnika Lukavac, ᘀirbegoviၰ, Jata i dr.).

Na temelju obavljenih istra០ivanja procjenjuje se da bi se mogle oაekivati sljedeၰa dinamika razvoja izra០ena prosjeაnom stopom rasta BDP:

- od 2005-2010 stopa rasta 6,2% Indeks143,5- od 2011-2015 stopa rasta 8,0% Indeks147,0- od 2016-2020 stopa rasta 7,8 Indeks145,7- od 2021-2025 stopa rasta 7,5 Indeks148,6- od 2005-2025 stopa rasta 7,8 Indeks441,3

Ovakva dinamika razvoja mo០e se ocjeniti ne samo realnom veၰ i solidnom osnovom za implementaciju Prostornog plana Tuzlanskog kantona (izgradnja objekata u prostoru i naseljima).

11.4.5. Saobraၰaj i veze

Saobraၰaj kao uslu០ni sektor privrede i stanovniᘐtva ima veoma mali raspon u razvojnoj autonomiji. Uglavnom servisira poslovne potrebe regionalne privrede i kretanja stanovniᘐtva koje taj region nastanjuje. Istina, dobar dio privrede posjeduje sopstveni vozni park kako za prevoz roba tako i zaposlenih ili se stanovniᘐtvo i zaposleni koriste putniაkim automobilima.

Prestankom rada ០eljeznice na Tuzlanskom kantonu naglo je porastao prevoz i roba i putnika cestovnim medijima. Na to ukazuju i podaci da je od:18

- I-VI mjeseca 2004. godine u odnosu na isti period 2003. godine ostvareno 74,1% viᘐe tonskih kilometara, i

18 Izvor: Podatak FZS: “Podaci po kantonima” 2004. str. 37.



- 70,3% viᘐe putniაkih kilometara. S druge strane, broj prevezenih putnika u gradskom i prigradskom prevozu za 3 procentna poena manje.

Nedvojbeno je da ၰe predviᄐenom rekonstrukcijom ០eljezniაke infrastrukture na Tuzlanskom kantonu i njenim ukljuაivanjem u BiH mre០u i mre០u u okru០enju ovi trendovi biti iz temelja izmijenjeni.

Ono ᘐto je sa stajaliᘐta ovog Plana osobito bitno za sve vidove saobraၰaja (cestovni, ០eljezniაki, vazduᘐni, poᘐtanski, telekomunikacijski pa i rijeაnog) da ၰe svojom kompatabilnom i konkurentnom evropskom efikasnoᘐၰu, kontinuelno i izdaᘐno doprinositi racionalnosti i tr០iᘐnosti svih uაesnika u reprodukcionom lancu Tuzlanskog kantona. Buduၰi da je daleko najveၰi dio sredstava sa kojima ovaj strukturni segment pru០a usluge privredi i stanovniᘐtvu, mobilnog karaktera (izuzev, infrastrukture, PTT, telekomunikacija), to su i zahtjevi za prostor relativno mali. Svakako, u ovom Planu se ne zanemaruje potreba izgradnje robno-transportnih terminala, skladiᘐta, saobraၰajnih centara ili parkiraliᘐta za gradski, prigradski i meᄐugradski prevoz putnika.

Pored toga valja imati u vidu da veၰ sada ovaj segment privrede Tuzlanskog kantona zapoᘐljava 5.385 lica ili 7,7% svih zaposlenih. Taj broj ၰe se i dalje poveၰavati, osobito aktiviranjem ០eljezniაkog saobraၰaja, tako da ၰe se u planiranju naselja, osobito gradova ove okolnosti uva០avati.

U kvantitativnoj projekciji kretanja broja zaposlenih, uz ranije opisane osnove i pretpostavke za ovaj segment, veliku ulogu ၰe imati nekoliko efekata:

- tako ၰe puᘐtanje u promet ០eljezniაkog saobraၰaja u punom kapacitetu izazvati preusmjerenje jednog dijela prevoza roba i putnika sa cestovnog transporta,

- biၰe omoguၰen povoljniji transport nekih kabastih roba poput uglja, drvne mase, cementa i drugih graᄐevinskih materijala.

Ova dva faktora i pored toga ᘐto ၰe doၰi do izvjesnog preusmjerenja ipak ၰe u cjelini uticati na natprosjeაan rast zaposlenih.

S druge strane ukljuაenjem privrede i stanovniᘐtva u mre០u transportnih koridora, izazvat ၰe bitno ubrzanje saobraၰaja, pa ၰe se isti obim prevoza moၰi obaviti sa manjim brojem saobraၰajnih sredstava (kamiona, autobusa). Logiაno bi bilo da se po tom osnovu smanji i broj zaposlenih. Pa ipak, ovaj efekt ne mora biti tako dramatiაan. Naime, jaაanjem eksportabilnosti i veၰom internacionalizacijom privrede Tuzlanskog kantona i smanjenjem transportnih troᘐkova ubrzat ၰe se ukupni privredni rast აime ၰe se razviti potrebe i za obimnijim, ali i rentabilnijim transportom sa okru០enjem.

U cjelini gledano, ovaj strukturni segment u rastu BDP mogao bi da prati ukupnu privrednu dinamiku Tuzlanskog kantona kako je kvantitativno izra០eno u ranijem scenariju. ᘀto se tiაe rasta zaposlenih, s obzirom na gore spominjane okolnosti stopa rasta bi mogla biti neᘐto manja nego za privredu u cjelini.

11.4.6. Trgovina

Ovaj uslu០ni privredni sektor je bitno obilje០je urbanih sredina. Ⴠak i u ruralnim i semiurbanim naseljima ova oblast ima obilje០ja urbanih sredina. Drugim rijeაima, razvoj i prostorno situiranje trgovine dominantno je predmet urbanog planiranja. Pa ipak, buduၰi da je trgovina radno intenzivna i djelatnost bez koje je nemoguၰe funkcioniranje urbanih, a sve viᘐe i ruralnih i mjeᘐovitih naselja njen



razvoj itekako tangira razvoj naselja i njihovo situiranje u prostor. Ovo pogotovo jer ၰe sa porastom standarda i plate០ne sposobnosti graᄐana rasti i potroᘐaაke potrebe, ali i novi oblici trgovine, poput velikih trgovinskih centara, robnih kuၰa, prodavnica graᄐevinskog materijala, super i mega marketa kojih je, unatoა siromaᘐtvu u BiH sve viᘐe i viᘐe oko i u najveၰim gradovima u BiH (Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka, Travnik itd.).

U razvojnom scenariju je prognozirano da bi prosjeაni godiᘐnji rast BDP od 2005-2025 godine iznosio 8,0% i narastao 4,7 puta u odnosu na sadaᘐnji nivo. Istovremeno se prognozira da bi se oko 55% tog rasta ostvarivalo porastom produktivnosti rada.

Ukoliko bi taj rast pratio i rast plaၰa, kupovna moၰ zaposlenih bi se poveၰala za oko 2,7 puta, tako da bi bruto tra០nja – kupovna moၰ, samo oko 32.000 novozaposlenih u privredi mogla da poraste za 4,7 puta.

Vjerojatno bi, s obzirom na sve povoljniju kvalifikacionu strukturu zaposlenih u druᘐtvenim servisima i upravi, uz znatno poveၰanje dohodaka privatnih vlasnika (dioniაara, investitora, vlasnika MSP i dr.), dakle, kad se i ovo uzme u obzir rast trgovine bi bio iznad rasta BDP, pogotovo ᘐto bi u strukturi prodaje sve viᘐe participirali, poluluksuzni i luksuzni proizvodi.

Jednako tako i rast zaposlenih u trgovini, poznatoj kao radno intenzivnoj, takoᄐer, bi bio veၰi od prosjeka privrede

- prosjeაna stopa rasta zaposlenosti od 2005-2025 bila bi veၰa od 3,5%, odnosno sadaᘐnji broj od oko 8000 bio bi viᘐe nego udvostruაen, dok bi

- prosjeაni rast BDP u istom periodu bio iznad 8% ᘐto bi na kraju perioda BDP trgovine bio preko 4,7 puta veၰi od sadaᘐnjeg nivoa

11.4.7. Ugostiteljstvo i turizam

I ovaj servisno-tercijarni sektor ima solidnu perspektivu u Tuzlanskom kantonu. On mo០e postati ne samo sve znaაajniji generator novog zapoᘐljavanja, veၰ i sektor stvaranja nove vrijednosti. Nema dvojbe da ၰe se razvoj ugostiteljstva temeljiti na sliაnim pretpostavkama kao i razvoj trgovine, a to je rast kupovne moၰi sve uposlenijeg stanovniᘐtva, osobito onih iz viᘐih socijalnih slojeva. Naravno, tu je i turizam kao autonomna privredna grana. Modeli razvoja turizma su priliაno istra០eni i poznati, samo ih je neophodno kreativno primijeniti na Tuzlanski kanton.

Za Prostorni plan je od najveၰe va០nosti da se აuvaju i zaᘐtite respektabilna prirodna, kulturna, pa i stvorena bogatstva (jezero Modrac i "Panonsko jezero") i druga stvorena do danas, a biၰe ih i u buduၰnosti.

Prognoza je da i ovaj strukturni segment, poput trgovine, ima potencijal natprosjeაnog rasta i zaposlenosti BDP u vremenskom periodu Prostornog plana.

11.4.8. Poljoprivreda

U poljoprivredi Tuzlanskog kantona je registrovano svega 6 privrednih druᘐtava i 14 veterinarskih stanica od აega 3 u Tuzli, a ostale po jedna u svakoj opၰini, izuzev Doboj-Istok.

Tako veliki obim poljoprivredne proizvodnje mnoᘐtva privatnih vlasnika, praktiაno nije predmet ozbiljne javne pa០nje, pa ni statistiაkog praၰenja. U tim აinjenicama je velik dio objaᘐnjenja zaᘐto BiH i njene regije nisu u stanju proizvesti dovoljnu koliაinu poljoprivredne proizvodnje za domaၰe tr០iᘐte ili da farmeri BiH nisu osposobljeni za efikasnu konkurenciju uvoznim robama, a pogotovo da svoje



proizvode izvoze u okru០enje. Za ilustraciju slu០i podatak da je u prvih osam mjeseci 2004. godine:

- izvoz poljoprivrede i lova Tuzlanskog kantona iznosio 1.555.000 KM, a- uvoz poljoprivrede i lova Tuzlanskog kantona iznosio je 8.402.000 KM

Tako je pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih roba u Tuzlanskom kantonu samo 18,5%.

Za potpuniju valorizaciju poljoprivrede kao strateᘐkog resursa i zemlje i Tuzlanskog kantona, pa i za realizaciju Prostornog plana i potrebu da ᘐto veၰi obim proizvodnje i poduzetniᘐtva realizira u ruralnim i polururalnim naseljima, ၰe u uslovima otvorene privrede aktiviranje ovih potencijala biti neophodno iz temelja promijeniti agrarnu politiku kako u dr០avi, tako i u pojedinim regijama. Preporuke i modeli za takvu strategiju postoje i u institucijama i u praksi Tuzlanskog kantona. Njih, naprosto, treba implementirati, ᘐto ၰe se najvjerojatnije i ostvariti.

Pod tim uslovima ovaj Plan raაuna sa znatno veၰom dinamikom i obimom poljoprivredne proizvodnje i finalne prerade, osobito u drugoj polovici vremenskog obuhvata Prostornog plana. Istodobno ၰe se smanjiti pritisak stanovniᘐtva i privrednih aktivnosti na urbana naselja. S druge strane, znaაajan broj ruralnih naselja ၰe se sve viᘐe i br០e urbanizirati.

Nesumnjivo da ၰe se pozitivni primjeri ovakve prakse sve viᘐe afirmirati. Rezultati koje posti០u neka druᘐtva na Tuzlanskom kantonu iz prehrambene industrije to i potvrᄐuje: "Bosnaprodukt"-Gradaაac, "Fana" - Srebrenik, "Himus"-Srebrenik ᘀpionica, "Inme"-Gradaაac, "Majeviაanka"-Gornja Tuzla, "Menprom"-Gornja Tuzla, "Mlin-Komerc"-Kalesija, naselja Miljanovci "Sirela"-Teoაak, "Sirko"-Graაanica, "Vegafruit"-Mala Brijesnica, Mlin "Husinski rudar", Ljubaაe Tuzla, Prerada i promet mlijekom Tuzla.

Solidan oslonac razvoja ovih privrednih druᘐtava su trgovina koja osigurava nabavku maᘐina, alate, sadni materijal, mineralno gnojivo, zaᘐtitna sredstva i ostala neophodna sredstva za veၰu poljoprivrednu proizvodnju, te veterinarske stanice.

Razvija se i proizvodnja opreme za intenzivniju proizvodnju kao ᘐto je plasteniაka proizvodnja, koje omoguၰavaju ostvarenja prinosa u poljoprivredi i nekoliko puta veၰih od klasiაne proizvodnje. Najveၰi broj druᘐtava koja se bave preradom plastike su locirani u Graაanici "Iplas", "Cromoplast", "Plastex", "Prerada plastike".

U cjelini gledano, ovim Planom se procjenjuje:- da ၰe rast poljoprivredne proizvodnje biti veoma blizu opၰem prosjeku, a

poljoprivredno zemljiᘐte sve oskudniji i skuplji resurs,- da ၰe se sve veၰi broj seljaka transformirati u tr០iᘐno orijentirane i

obrazovane farmere. Oni ၰe, uz primjerenu podrᘐku institucija sistema znati da se opredijele za tr០iᘐno najpropulzivniju vrstu proizvodnje u:

- ribolovstvu,- povrtlarstvu,- stoაarstvu,- voၰarstvu,- mjeᘐovitoj proizvodnji,- pru០anju usluga seoskog turizma ili- u preradi poljoprivrednih proizvoda, i- da ၰe oslabiti intenzitet iseljavanja iz ruralnih naselja. Ova naselja ၰe se

sve br០e urbanizirati, pa ၰe se smanjiti pritisak na urbana naselja, osobito Tuzla i gradove u neposrednom okru០enju Tuzlanskog kantona.



11.4.9. ᘀumarstvo

ᘀumarstvo se i u dugoj proᘐlosti, a evo i sada nakon rata u cijeloj BiH, pa i na prostorima Tuzlanskog kantona tretiralo kao bogom dano nezaᘐtiၰeno dobro, აijom se jednostranom eksploatacijom, izvlaაenjem drvne mase, mo០e doၰi relativno lako, do visokih zarada. Tako se na temelju rada samo 5 druᘐtava ᘐumarstva (3 u Kladnju i po jedno u Srebreniku i ័ivinicama), razvilo აak 30 druᘐtava u primarnoj i 27 druᘐtava u finalnoj preradi drveta u Tuzlanskom kantonu. Ovo ukazuje ne samo na veliku va០nost ᘐumarstva u buduၰem razvoju Tuzlanskog kantona, veၰ i na potrebu planske zaᘐtite ovog dragocjenog i veoma ograniაenog prirodnog blaga.

Ovim Planom se osigurava ne samo poᘐumljavanje oko 7000 ha ᘐumskih povrᘐina, nego i maksimalna zaᘐtita ᘐuma i ᘐumskih zajednica za potpuniju valorizaciju multifunkcionalne vrijednosti ovog resursa (re០im voda, zdravlje ljudi, turizam, lov, აist zrak, krajolik, ᘐumski plodovi itd.).

Ovim Prostornim planom se sprjeაava raubovanje ᘐumskih resursa i osigurava da se ᘐumske povrᘐine, kao opၰe dobro, ᘐto je moguၰe viᘐe poveၰavaju, a ne da se smanjuju. Stoga su ᘐumske povrᘐine u odnosu na druge funkcije i potroᘐaაe prostora dobile maksimalno moguၰi prioritet.

11.5. Karakteristike buduၰeg razvoja Do sada obavljeno istra០ivanje na dosta uvjerljiv naაin ukazuju da svi

privredni i teritorijalni subjekti Tuzlanskog kantona ulaze u dinamiაnu, ali i zahtjevnu fazu razvoja. Naime, sve stope rasta BDP iznad 5% prosjeაno godiᘐnje mogu se tretirati dinamiაnim. Cijeni se da ၰe აak naselja i opၰine sa dominantnom poljoprivrednom proizvodnjom moၰi da se pribli០e stopi rasta od 5%. Izvori tog rasta mogu biti izra០eni ne samo u veၰim koliაinama proizvodnje putem ᘐire primjene novih tehnika i tehnologija proizvodnje veၰ i kroz tr០iᘐnu specijalizaciju na viᘐe vrijedne atraktivnije i eksportabilnije proizvode, pa აak i robne marke specifiაne i prepoznatljive po opၰinama pa აak i naseljima proizvodnje.

Praktiაno svaka opၰina Tuzlanskog kantona ima ᘐanse na tom planu. U kojoj mjeri ၰe biti iskoriᘐtene ovisit ၰe prije svega od poduzetniაke dovitljivosti i kreativnosti lokalnog stanovniᘐtva, efikasnosti javnog-opၰinskog menad០menta i atraktivnosti resursa za potencijalne investitore. Upravo u tim აinjenicama sadr០ani su temeljni izazovi razvoja svake zajednice i oblikovanja njene uspjeᘐnosti. Stoga ၰe svih 13 opၰina i na desetine naselja uၰi u tr០iᘐnu utakmicu za ᘐto obilnije i kvalitetnije blagostanje svojih graᄐana. Zato ၰe u interakciji tih nastojanja i djelovanja neposrednog i ᘐireg okru០enja rezultirati ostvarenjem ranije utvrᄐenog razvojnog scenarija Tuzlanskog kantona.

Nedvojbeno je da ၰe grad Tuzla ojaაati funkciju centraliteta i to ne samo preko sna០enja svojih upravnih, politiაkih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i drugih funkcija socijalnog i duhovnog centraliteta, veၰ i putem sna០enja poduzetniაkih elita. Nisu samo u pitanju sjediᘐta najveၰih kompanija u Kantonu, veၰ i okolnost da su praktiაno sve, ᘐto veၰe, ᘐto manje bankarske organizacije, njih 17 i oko 6 osiguravajuၰih kompanija locirane upravo u Tuzli. U planskom periodu to ၰe se, meᄐutim, proᘐiriti i na Grad Region, sa centralitetima: Tuzla, ័ivinice Lukavac

Meᄐutim, ispoljene poduzetniაke inicijative i formirane neformalne poduzetniაke elite u ostalim opၰinama Kantona kao ᘐto su Graაanica, Gradaაac, Srebrenik, ័ivinice pa i u gotovo svim ostalim opၰinama, realan su oslonac oაekivanjima da ၰe se razvojni potencijali Tuzlanskog kantona u uvjetima privatnog



vlasniᘐtva i otvorenog tr០iᘐta znatno bolje valorizirati. Ovo pogotovo s obzirom na oაekivane kapitalne; evropske, dr០avne, regionalne i lokalne infrastrukturne projekte u Tuzlanskom kantonu i okru០enju.

U takvim okolnostima, gotovo sve opၰine Tuzlanskog kantona, pa i naselja u njima dobivaju realnu ᘐansu za izjednaაenu razvojnu dinamiku i realizaciju raspolo០ivih resursa, te menad០erskih, poduzetniაkih i radnih potencijala svog stanovniᘐtva.

U tome ၰe posebno stimulativan efekat imati izgradnja kvalitetne lokalne saobraၰajne, urbane i socijalne infrastrukture u svim naseljima opၰina Tuzlanskog kantona. Takvim smanjenjem razlika u kvaliteti ០ivota izmeᄐu urbanih i ruralnih naselja, smanjit ၰe se migracioni pritisak iz sela u gradove, ojaაati konkurentnu sposobnost privrede i svekoliko aktiviranje raspolo០ivih privrednih i ljudskih potencijala.

Ovo tim viᘐe jer ၰe se ᘐiriti saradnja na druge prostore Tuzlanskog kantona i BiH sa okru០enjem du០ infrastrukturnih koridora u BiH i neposrednog okru០enja i kontaktnih graniაnih pojaseva sa zemljama nastalih raspadom bivᘐe Jugoslavije.

Naredna ᘐema ukazuje na globalne pravce i potencijalne moguၰnosti te saradnje.

Kontaktne regije

Funkcionalno-komplementarne regije

Gravitacijske meᄐudr០avne regije

LJUBLJANA

BEOGRAD

ZAGREB

Osijek

Bihaၰ

Karlovac

Banja Luka

Tuzla

Zenica

SARAJEVO

PODGORICA

Zvornik

Mostar

Split

Neum

Dubrovnik

Ploაe

Doboj

Travnik

Gora០de



Sa izlo០enim razvojnim moguၰnostima vide se razlozi da se u svim opၰinama Tuzlanskog kantona ostvari kvalitetan i dinamiაan razvoj u rasponu od 7-10% godiᘐnje u periodu na koji se odnosi Prostorni plan (2005-2025 godine).

11.6. PROSTORNI RAZMJEᘀTAJ PRIVREDNIH KAPACITETA

U "Prostornoj osnovi Plana" ukazano je na koncentraciju privrednih druᘐtava po opၰinama Tuzlanskog kantona. Prema Adresaru Privredne komore Tuzlanskog kantona, od 584 druᘐtva, gotovo polovina je locirana na prostoru opၰine Tuzla, zatim slijede: Graაanica (80), Gradaაac (52), Srebrenik (41), ័ivinice (35), Lukavac (29), Kladanj (26), Kalesija (25), Banoviၰi (18), Doboj-Istok i Ⴠeliၰ (po 10) i na kraju Sapna i Teoაak (po 5 druᘐtava). Ustanovljen je, takoᄐer, i veoma mali broj MSP na 100 stanovnika. Po ovom pokazatelju Albanija ima 1,3 puta viᘐe ovih poduzeၰa od Tuzlanskog kantona, Hrvatska 1,8 puta viᘐe, Bugarska 3,5 puta viᘐe, a Maᄐarska i Ⴠeᘐka Republika აak preko 10,5 puta viᘐe od broja MSP u Tuzlanskom kantonu.

U ovom dijelu istra០ivanja dat je scenarij dinamike razvoja privrede Tuzlanskog kantona od 2005-2025 godine. Istovremeno izvrᘐena je procjena potrebnog prostora za prognozirani rast zaposlenih radnika u preraᄐivaაkoj industriji Tuzlanskog kantona.

Tako, procjene ukazuju da bi za razvoj preraᄐivaაke industrije do 2025. godine trebalo osigurati oko 260 ha novog zemljiᘐta i to po intervalima Plana, najprije 45,0 ha, zatim 61,4 ha (2011-2015), 73,8 ha (2016-2020) i 78,5 ha (2021-2025).

Izgradnjom nove i modernizacijom postojeၰe privredne i socijalne infrastrukture u tr០iᘐnim uslovima poslovanja, za lokaciju poslovnih prostora dominantan kriterij biၰe tr០iᘐna cijena infrastrukturno opremljenog zemljiᘐta. Izgradnjom planirane infrastrukture, osobito brzih cesta i autoputa u Tuzlanskom kantonu bitno ၰe se promijeniti lokacione te០nje buduၰih privatnih investitora.

Proᘐirenje postojeၰih i izgradnja novih industrijskih zona gravitiraၰe konkurentnim lokacijama u blizini putnih აvoriᘐta i u urbanim naseljima koje ၰe osigurati bolji kvalitet ០ivota. Velika je izvjesnost da ၰe "lokacioni pritisak" i poduzeၰa i stanovniᘐtva na centralna urbana podruაja, postepeno popuᘐtati.

Prostornim planom Kantona za razvoj privrednih djelatnosti odreᄐene su privredne zone u sklopu urbanih podruაja ili izvan njih, koje zauzimaju povrᘐinu od 2702,01 ha. U odnosu na postojeၰe stanje ove su povrᘐine poveၰane za 1622,11ha, ᘐto znaაi da su zadovoljene prognozne potrebe za povrᘐinom namijenjenom za razvoj privrede. Definirane su privredne zone i privredni kompleksi za svaku opၰinu pojedinaაno, koje obuhvataju postojeၰe i planirane povrᘐine za razvoj privrednih djelatnosti.

Pregled planiranih navedenih povrᘐina po opၰinama je sljedeၰi:

• Na podruაju opၰine BANOVIၠI planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 8 privrednih kompleksa, ukupne povrᘐine P= 25,07ha.

1. Urbano podruაje Banoviၰi Grad:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 5,51ha



2. Urbano podruაje Repnik:1 (jedan) privredni kompleks - P= 4,75ha

3. Naseljeno mjesto Podgorje:1 (jedan) privredni kompleks - P= 8,56ha

4. Naseljeno mjesto Tuloviၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 5,61ha

5. Naseljeno mjesto Grivice:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,63ha

• Na podruაju opၰine ჀELIၠ planirana su, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 4 privredna kompleksa (1 privredna zona), ukupne povrᘐine P= 27,89ha.

1. Urbano podruაje Ⴠeliၰ:3 (tri) privredna kompleksa - P= 26,40ha

2. Urbano podruაje Brnjik:1 (jedan) privredni kompleks - P= 1,49ha

• Na podruაju opၰine DOBOJ ISTOK planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 13 privrednih kompleksa (1 privredna zona) , ukupne povrᘐine P= 27,69ha.

1. Urbano podruაje Brijesnica Mala:6 (ᘐest) privrednih kompleksa - P= 21,22ha

3. Urbano podruაje Klokotnica:7 (sedam) privrednih kompleksa - P= 6,48ha

• Na podruაju opၰine GRAჀANICA planirana je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 3 privredne zone, ukupne povrᘐine P= 128,62 ha.

1. Urbano podruაje Graაanica:1 (jedna) privredna zona - P= 95,58 ha

2. Naseljeno mjesto Doborovci i Vranoviၰi1 (jedna) privredna zona - P= 19,30 ha

3. Naseljeno mjesto Stjepan Polje1 (jedna) privredna zona - P= 13,74 ha



• Na podruაju opၰine GRADAჀAC planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 9 privrednih kompleksa (4 privredne zone), ukupne povrᘐine P= 390,90ha.

1. Urbano podruაje Gradaაac:5 (pet) privrednih kompleksa - P= 225,78 ha

2. Urbano podruაje Kerep:1 (jedna) privredna zona - P= 41,69 ha

3. Urbano podruაje Hrgovi Donji:1 (jedna) privredna zona - P= 79,10 ha

4. Urbano podruაje Srnice Gornje:1 (jedna) privredna zona - P= 17,96 ha

5. Uz urbano podruაje Vuაkovci(raskrsnica prema Srnicama)1 (jedna) privredna zona - P= 9,11 ha

6. Naseljeno mjesto Mionica1 (jedna) privredna zona - P= 13,50 ha

7. Naseljeno mjesto Avramovina(lokalitet Porebrica)

1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,76 ha

• Na podruაju opၰine KALESIJA planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 14 privrednih kompleksa (3 privredne zone), ukupne povrᘐine P= 97,17ha.

1. Urbano podruაje Kalesija Grad:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 42,23 ha

2. Urbano podruაje Memiၰi:5 (pet) privrednih kompleksa - P= 20,93 ha

3. Urbano podruაje Rainci Gornji:1 (jedan) privredni kompleks - P= 2,52 ha

4. Urbano podruაje Tojᘐiၰi:2 (dva) privredna kompleksa - P= 8,16 ha

5. Naseljeno mjesto Vukovije Donje:2 (dva) privredna kompleksa - P= 23,31 ha



• Na podruაju opၰine KLADANJ planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 21 privredni kompleks (2 privredne zone) , ukupne povrᘐine P= 97,60ha.

1. Urbano podruაje Kladanj:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 6,91 ha

2. Urbano podruაje Stariၰ:10 (deset) privrednih kompleksa - P= 40,54 ha

3. Urbano podruაje Brateljeviၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,73 ha

4. Urbano podruაje Tuholj:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,97 ha

5. Urbano podruაje Stupari:1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,04 ha

6. Naseljeno mjesto Gojsaliၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 1,13 ha

7. Naseljeno mjesto Kovaაiၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0,83 ha

8. Naseljeno mjesto Gojakoviၰi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 1,43 ha

9. Naseljeno mjesto Brloᘐci:1 (jedan) privredni kompleks - P= 0, 73 ha

10.Urbano podruაje Gojsaloviၰi1 (jedan) privredni kompleks - P= 41,28 ha

• Na podruაju opၰine LUKAVAC planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 7 privrednih kompleksa (2 privredne zone) , ukupne povrᘐine P= 1066,39 ha.

1. Urbano podruაje Lukavac:6 (ᘐest) privrednih kompleksa - P= 760,50 ha

2. Urbano podruაje Puraაiၰ:1 (jedna) privredna zona - P= 305,89 ha

• Na podruაju opၰine SAPNA, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, nije lokacijski definirano podruაje za izgradnju privrednih objekata. S obzirom da je u ovoj opၰini predviᄐena izgradnja hladnjaაe i prateၰih sadr០aja koji prate poljoprivrednu proizvodnju, taაne lokacije ၰe se utvrditi u skladu sa potrebama kroz



Prostorni plan opၰine Sapna. Prema proraაunu u odnosu na planirani broj zaposlenih, te normativa od 170m2 po jednom radnom mjestu, za potrebe izgradnje privrednih kapaciteta u planskom periodu predviᄐeno je cca 16,5ha povrᘐine.

• Na podruაju opၰine SREBRENIK planirana je, u granicama urbanih podruაjai na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 1 privredna zona, ukupne povrᘐine P= 119,70 ha

1. Urbano podruაje ᘀpionica:1 (jedna) privredna zona - P= 119,70 ha

• Na podruაju opၰine TEOჀAK planirana su, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 3 privredna kompleksa, ukupne povrᘐine P= 3,02 ha.

1. Urbano podruაje Teoაak:3 (tri) privredna kompleksa - P= 3,02 ha

• Na podruაju opၰine TUZLA planirana su, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 32 privredna kompleksa (5 privrednih zona) , ukupne povrᘐine P= 593,97 ha.

1. Urbano podruაje Grad Tuzla:16 (ᘐesnaest) privrednih kompleksa - P= 339,52 ha

2. Urbano podruაje Simin Han:1 (jedan) privredni kompleks - P= 6,79 ha

3. Urbano podruაje Par Selo:1 (jedan) privredni kompleks - P= 4,99 ha

4. Urbano podruაje Ljubaაe-Husino:3 (tri) privredna kompleksa - P= 27,36 ha

5. Urbano podruაje Lipnica:2 (dva) privredna kompleksa - P= 7,64 ha

6. Urbano podruაje Mramor Novi-Dobrnja:2 (dva) privredna kompleksa - P= 24,70 ha

7. Urbano podruაje Dokanj:1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,68 ha

8. Urbano podruაje Gornja Tuzla:1 (jedan) privredni kompleks - P= 3,69 ha



9. Urbano podruაje Ⴠakloviၰi:2 (dva) privredna kompleksa - P= 6,40 ha

10. Naseljeno mjesto ᘀevar, Poljana:1 (jedna) privredna zona - P= 145,64 ha

11. Naselja Bukinje, Hudeა:1 (jedan) privredna zona - P= 21,15 ha

12. Naseljeno mjesto Lipnica Donja:1 (jedan) privredni kompleks - P= 2,38 ha

• Na podruაju opၰine ័IVINICE planirano je, u granicama urbanih podruაja i na graᄐevinskom zemljiᘐtu izvan urbanih podruაja, 11 privrednih kompleksa (4 privredne zone) , ukupne povrᘐine P= 123,98 ha.

1. Urbano podruაje ័ivinice Grad:4 (აetiri) privredna kompleksa - P= 29,08 ha

2. Urbano podruაje ᄀurᄐevik:1 (jedna) privredna zona - P= 19,69 ha

3. Urbano podruაje Kovaაi:1 (jedan) privredni kompleks - P= 5,57 ha

4. Naseljeno mjesto ័ivinice Grad:3 (tri) privredna kompleksa - P= 42,93 ha

5. Naseljeno mjesto Viᘐၰa Donja:1 (jedan) privredni kompleks - P= 19,32 ha

6. Naseljeno mjesto Dubrave Gornje:1 (jedan) privredni kompleks - P= 7,36 ha

Prostorni razmjeᘐtaj privrednih zona i privrednih kompleksa, na podruაju Kantona, prikazan je na grafiაkom prilogu broj 13 Projekcije prostornog razvoja -Privredne zone. Pri tome su privredne zone rangirane prema veliაini na:

- Male privredne zone koje obuhvataju povrᘐinu od 10 ha do 50 ha,- Srednje privredne zone koje obuhvataju povrᘐinu od 50 ha do 100 ha, i- Velike privredne zone koje obuhvataju povrᘐinu preko 100 ha,

Precizne granice privrednih zona i privrednih kompleksa, te eventualne nove lokacije za koje se uka០e potreba, biၰe definirane detaljnijim dokumentima prostornog ureᄐenja - Prostornim planovima opၰina.

Pored privrednih zona, ovim Planom, definiraju se i specifiაni oblici koriᘐtenja prostora za privredne djelatnosti i to: eksploataciona polja, odlagaliᘐta ᘐljake i



pepela, povrᘐine za rekultivaciju (degradirane povrᘐine), kamenolomi i deponije აvrstog otpada.

11.7. INDUSTRIJSKE (PRIVREDNE) ZONE

Za prostorno lociranje industrija, odnosno za potrebe industrijskih zona na podruაju TK pogodni su i devastirani i degradirani prostori kako nastali kao posljedica rudarskih radova (odlagaliᘐta), tako i napuᘐtenih hala (radionice, kupatila, upravne zgrade i drugi pomoၰni objekti). Na prostorima odlagaliᘐta postoje moguၰnosti za razvoj rasadnika ᘐumskih sadnica, za voၰarsku i plasteniაku ratarsku proizvodnju.

U prilog ovakvih moguၰnosti stoji:

(1) da ti prostori, po pravilu, imaju prikljuაak na javne infrastrukturne sisteme (putnu, vodovodnu, elektro- i kanalizacionu infrastrukturu).

(2) u proᘐlosti je prostor Tuzlanskog basena svoj razvoj bazirao na industriji. Mnogobrojne fabrike nicale su svuda, tako da je ta takozvana "industrijska zona" doprla do samih centara gradova ovog basena: Banoviၰa, Lukavca, Tuzle i ័ivinica. Industrijske zone pravljene na industrijskim platoima znaაajno oslobaᄐaju ovaj pritisak.

Moguၰnosti za osnivanje industrijskih zona na prostorima bivᘐih rudarskih radova nalaze se na sljedeၰim prostorima Tuzlanskog kantona:

Banoviၰi: - prostor dijela povrᘐinskih kopova Brestica, Ⴠubriၰ i jama Radina

័ivinice:- prostor platoa separacije ᄀurᄐevik i Viᘐၰa- dio povrᘐinskog kopa Dubrave,- prostor dijela povrᘐinskih kopova Viᘐၰa II, Brezje, dio Potoაara

Lukavac- krug napuᘐtene jame "Lukavac",

Tuzla- krug napuᘐtene jame u Lipnici

Proᘐirenja i modernizacija postojeၰih lokacija su moguၰa na:

a) Postojeၰe industrijske zone: Gradaაac, Gracanica, Lukavac, Srebrenik, Tuzla, ័ivinice,

b) tehnoloᘐki parkovi u Gradaაcu i Tuzlic) slobodna zona u Lukavcud) Stvaranje infrastrukturnih moguၰnosti za osnivanje slobodnih zona du០

០eljezniაke pruge Sarajevo-Brაko i auto puta Sarajevo-Oraᘐje.



11.8. ZAPOSLENOST I ZAPOᘀLJAVANJE

U prethodnom dijelu je ustanovljeno najveၰi obim interakcija izmeᄐu zaposlenosti i potroᘐnje prostora, osobito kada je u pitanju preraᄐivaაka industrija. Kvantitativne prognoze potreba za prostorom, takoᄐer, su oslonjene na pokazatelje o zaposlenosti. Ustanovljeno je, takoᄐer, da na Tuzlanskom kantonu ima viᘐe registriranih nezaposlenih nego zaposlenih (78.016 prema 70.176).

Tako proistiაe da na nezaposlene otpada 53%, a na zaposlene 47% za rad sposobnog stanovniᘐtva.

S druge strane, procjene Svjetske banke govore da stopa stvarne nezaposlenosti za BiH iznosi 17%. Najvjerojatnije bi analogna stopa bila i za Tuzlanski kanton, sa mo០da neᘐto veၰim kvantitativnim iznosom (oko 20%).

Ovako velika armija nezaposlenih ili podzaposlenih (poljoprivredne djelatnosti, zanatstvo) ili zaposlenih u nelegalnom sektoru (u svim privrednim djelatnostima), bez sumnje je najveၰi problem svih institucija TK.

Ⴠak da se legalizira najveၰi dio sive neformalne ekonomije ili jedan broj farmera, ne samo kao poreski obveznici veၰ i kao privredna druᘐtva, problem zapoᘐljavanja, sa punim radnim vremenom i konkurentnom produktivnoᘐၰu, ostaၰe, uistinu, prvi prioritet Tuzlanskog kantona.

Pa ipak, uporedo sa ubrzanjem sveobuhvatnih kapitalnih ulaganja stvoriၰe se stimulativan ambijent za aktiviranje privatnih investicija u MSP, samozapoᘐljavanje i mnoᘐtvo drugih, prije svega privatnih inicijativa koje ၰe ubrzati ritam zapoᘐljavanja.

Uporedo s tim, sa postojeၰim zavrᘐetkom procesa privatizacije, te oაekivanom tr០iᘐnom konsolidacijom bivᘐih dr០avnih, sada privatiziranih privrednih druᘐtava, za oაekivat je i porast njihovih ambicija na jaაanju i proᘐirenju biznisa, pa tako novog investiranja i stvaranja novih radnih mjesta.

Ostaju joᘐ najmanje nekoliko mjesta priliაno izdaᘐnih izvora dinamiziranja razvoja i zapoᘐljavanja u Tuzlanskom kantonu.

Tu bi se moglo ukazati na moguၰnost:- uzimanja «mekih» povoljnih kredita za kapitalnu izgradnju (od WB,

Evropske razvojne banke, Evropske investicijske banke, Evropske banke za regionalni razvoj-posebno kad BiH postane აlanica EU, pomoၰ Meᄐunarodnog monetarnog fonda)

- privatizacija energetskih kapaciteta za gotovinu (termoelektrana). Time ၰe se doၰi do izdaᘐnih prihoda za voᄐenje ekonomske i socijalne politike, uz istodobno osiguranje proizvodnje i priliva tekuၰih prihoda bud០eta i zaposlenih,

- eventualno ustupanje-prodaja koncesija za autoput ili eksploataciju rudonosnih le០iᘐta (uglja prije svega). Ovim bi Tuzlanski kanton omoguၰio i rast proizvodnje i pribavljanje novca za provoᄐenje razvojne i socijalne politike pa tako i zapoᘐljavanja.



- Uvoᄐenje uაinkovitije politike razvoja agrarnog sektora u cjelini (poreske, urbane, infrastrukturne, obrazovne, servisne, finansijske podrᘐke itd.).

Modeli su poznati a moguၰnosti postoje samo ih treba implementirati. Buduၰi je joᘐ uvijek znatno viᘐe stanovniᘐtva, posebno onog za rad sposobnog, u ruralnim nego u gradskim naseljima, ova politika bi mogla postati najefikasniji pa i najjeftiniji naაin rjeᘐavanja nezaposlenosti i fiktivne zaposlenosti.

- Oაekivano smanjenje poreskih optereၰenja, te smanjenje javne potroᘐnje od preko 60% na ispod 50% BDP stvorit ၰe se dodatni uvjeti za jaაanje konkurentne sposobnosti privrede, minimiziranja obima sive ekonomije i smanjenje nelojalne konkurencije, a tako i

- dinamiაniju investicijsku izgradnju,- dolaska kvalitetnih inozemnih investitora i- aktiviranje ulaganja u MSP.

Nema sumnje da ၰe realizacija ovih politika i stavljanje, organizacijskih, upravnih, finansijskih potencijala u funkcije njihove realizacije sasvim izvjesno, omoguၰiti br០e rjeᘐavanje teᘐkog problema nezaposlenosti i podzaposlenosti na Tuzlanskom kantonu i svakoj njenoj opၰini pojedinaაno.

Temeljni preduslov zato je da se prije svega klasiაna administracija ili javna uprava, na svim nivoima vlasti, a osobito opၰina i regija (Tuzlanskog kantona), ᘐto prije transformira u javni menad០ment koji ၰe upravljati svekolikim razvojem i postati servis privrede i druᘐtva, te da sa ᘐto racionalnijom valorizacijom resursa, meᄐu kojima je prostor najoskudniji, ostvari ᘐto veၰe efekte.

U skladu sa projiciranim razvojem privrede i prateၰih sektora, kao ᘐto je u scenariju strategije razvoja Kantona utvrᄐeno, brojაani razvoj zapoᘐljavanja i zaposlenosti ၰe se odvijati u slijedeၰim okvirima:

Tabela broj 72: Projekcije razvoja broja zaposlenih u Tuzlanskom kantonu, po opၰinama, u periodu 2005-2025 godine

ProjekcijeOpၰina 1996. 2000. 2002.

2015.god. 2025. god.

Ukupan prirast 2005-2025

Prosjeაno godiᘐnje

Banoviၰi 5597 6180 5788 7.350 16.500 10.700 530Ⴠeliၰ 407 784 773 1.750 2.250 1.500 75Doboj Istok 450 906 956 1.350 3.550 2.600 130Graაanica 5261 5834 6291 7.650 9.300 3.000 150Gradaაac 3409 3855 3848 4.850 8.450 4.600 230Kalesija 1297 1601 1573 2.100 3.750 2.200 110Kladanj 1557 1980 1591 2.250 3.800 2.200 110Lukavac 7989 9030 8024 10.350 17.500 9.500 475Sapna 351 405 407 650 950 450 22Srebrenik 2983 3930 3782 4.950 7.850 4.100 205Teoაak 286 393 347 650 1.800 850 42Tuzla 31097 32645 29737 31.500 44.250 14.500 720័ivinice 6650 7168 7260 10.750 19.200 11.900 595UKUPNO 67175 74711 70377 86.150 138.550 68.150 3.400



U sektorskoj strukturi zaposlenih 2025 godine najviᘐe zaposlenih ၰe i dalje imati bazne oblasti: industrija, rudarstvo i energetika (42% ukupno zaposlenih). Daleko najveၰi broj radnika ၰe zapoᘐljavati preraᄐivaაka industrija (ukupno 41.500 radnika ili 30% ukupnog broja zaposlenih na teritoriji Kantona). Po veliაini broja radnika industriju ၰe pratiti rudarstvo (15.500, odnosno 12% ukupne zaposlenosti), trgovina i tehniაki servisi (14.800, odnosno 11% ukupne zaposlenosti), a zatim saobraၰaj, veze i skladiᘐtenje (9.400 radnika), graᄐevinarstvo i industrija graᄐevinskih materijala (8.350), dok ၰe u kvartarnom sektoru prednjaაiti obrazovanje (9.200 zaposlenih), zdravstvo i socijalna zaᘐtita (8.300 zaposlenih), te javna uprava, PIO, odbrana (8.300 zaposlenih).

Tabela broj 73: Projekcija zaposlenosti u Tuzlanskom kantonu 2025. godine, po podruაjima i odjeljcima DKD

Broj zaposlenih IndexRed.br.

Podruაja i odjeljci2004.god 2025.god 2025/2004

UKUPNO 70.176 138.550 1971 Poljoprivreda, lov i ᘐumarstvo 2.518 4.200 1672 Ribarstvo 1 50 -3 Rudarstvo 8.792 15.500 1764 Preraᄐivaაka industrija 15.931 41.500 2605 Snabdijevanje elekt. energijom, gasom i voda 2.738 4.250 1556 Graᄐevinarstvo 4.016 8.350 2107 Trgovina na malo i veliko i tehniაki servisi 8.035 14.800 1848 Ugostiteljstvo 2.192 5.200 2379 Prijevoz, skladiᘐtenje i veze 5.385 9.400 17510 Finansijsko posredovanje 947 2.400 25311 Poslovanje nekretn.,iznajmlj. i posl.usluge 1.206 3.200 26512 Javna uprava i odbrana, PIO 5.419 8.300 15313 Obrazovanje 6.317 9.200 14614 Zdravstvo i socijalna zaᘐtita 4.883 8.300 17015 Ostale javne i ostale uslu០ne djelatnosti 1.461 3.100 21216 Nerasporeᄐeno po djelatnostima 334 950 284

11.9. REFLEKSIJE PRIVREDNOG RAZVOJA NA OKOLINU

Obavljena analiza je uvjerljivo pokazala da ၰe se u vremenskom periodu koji ၰe biti obuhvaၰen Prostornim planom, volumen privrednog razvoja, mjeren BDP iskazivati poveၰanjem od oko 4,7 puta i poveၰanjem zaposlenosti oko 1,9 puta. Mo០da je suviᘐno i naglaᘐavati da su u ovakve razvojne parametre ukljuაeni svi kriteriji odr០ivosti, te tehniაke i tehniაke kompatibilnosti sa EU i razvijenim svijetom. Ovo tim viᘐe jer ၰe se u ovom periodu dogoditi najmanje dva, pa i viᘐe ciklusa zamjene tehnike i tehnoloᘐkih procesa.

A poznato je da se niti jedna tehnologija iz EU ne mo០e ni proizvoditi ni uvoziti, ni izvoziti bez uva០avanja zahtjeva maksimalne zaᘐtite ០ivotne sredine i



poᘐtivanja strogih i nezaobilaznih certifikata o odr០ivosti okolinskih uslova. Ovo pogotovo jer ၰe u veၰem vremenskom intervalu Prostornog plana, Bosna i Hercegovina biti i sama აlanica EU i WTO.

Potpuno je jasno da svaki novi poslovni kapaciteti ili proᘐirenje postojeၰih mora izazvati promjene u okolini, u najmanju ruku «u potroᘐnji» novog prostora. Bitno je, meᄐutim, da strogi Evropski standardi minimiziraju ili potpuno otklanjaju nepovoljne posljedice po აovjekovo okru០enje i promjene okolinskih uvjeta. To se osobito odnosi na promjenu kvaliteta vode, tla i zraka. Kljuაni oslonci tom oაekivanju su: "Protokol iz Kjota", "Energetska Povelja", "Trgovinska konvencija".

U neposrednoj realizaciji Prostornog plana 2005-2025 meᄐu najveၰim prioritetima je:

- sanacija posljedica dosadaᘐnjeg razvoja na ០ivotnu sredinu i okolinske uslove i

- utemeljenje i implementacija institucionalnih-zakonskih, finansijskih i monitoring mehanizama za sanaciju postojeၰih i onemoguၰavanje buduၰih negativnih posljedica razvoja privrede i naselja na ០ivotne i okolinske uslove Tuzlanskom kantonu.

Primjenom prakse zemalja EU i preporuka studije "Zaᘐtite okoline" garancija su da privredni razvoj od 2005-2025 neၰe izazvati negativne posljedice na ០ivotnu sredinu i okolinske uslove. Dapaაe, sasvim je izvjesno da ၰe ih poboljᘐati i postepeno uაiniti primjerenim uslovima i praksi zemalja EU.

Istina, BiH, pa i Tuzlanski kanton postepeno ulaze u fazu br០eg i viᘐeg nivoa privredne razvijenosti, pa je neophodno da zato ulo០i znatne povrᘐine svojih prostornih i drugih resursa, osobito u izgradnju saobraၰajne infrastrukture i druge kapitalne objekte. Meᄐutim, te investicije naprosto su neizbje០ne da bi BiH i Tuzlanski kanton postali აlanicom zajednice razvijenih zemalja i regija EvropskeUnije i Svijeta.

Documents

DRUGI DIO II. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA KANTONA 1 ...vladatk.kim.ba/vlada/dokumenti/pptk/II.PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA... · ograničen zadatak da otkloni negativne posljedice