Sadraj

SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODNOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTISTUDIJ ZEMLJOPISAMario Ramljakprirodna i drutvena obiljeja drvara

Zavrni rad

Mentor: dr.sc. Snjeana MusaMostar, 2014.

Sadraj

Uvod..............................................................................................................................1

1. Opina Drvar.............................................................................................................2

1.1. Povijest Drvara...........................................................................................3

2. Geografski poloaj....................................................................................................6

3. Geoloka graa..........................................................................................................7

4. Geomorfoloki sklop.................................................................................................9

5. Hidroloke znaajke................................................................................................10

6. Klima.......................................................................................................................127. Biogeografske znaajke..........................................................................................148. Stanovnitvo............................................................................................................159. Gospodarstvo..........................................................................................................23

9.1. Poljoprivreda25

9.2.Industrija...................................................................................................26

9.2.1. Drvna industrija.........................................................................26

9.2.2. Kemijska industrija...................................................................28

9.2.3. Tvornica viestepenih pumpi Jugoturbina.............................31

9.2.4. Tvornica zupanika i reduktora UNIS...................................32

9.3. Uslune djelatnosti...................................................................................32

9.3.1. Zdravstvena zatita....................................................................33

9.3.2. Prosvjeta....................................................................................34

9.3.4. Sport i kultura............................................................................35

9.4.5. Turizam.....................................................................................35

10. Promet.......................................................................................................38Zakljuak.....................................................................................................................42Literatura.....................................................................................................................43Naziv slika..................................................................................................................44Izvor slika45Naziv tablica...46Izvor tablica47Uvod

Opina Drvar nalazi se u zapadnom dijelu Kantona 10, to je pogranina opina s Republikom Hrvatskom. Od Knina koji se nalazi u Republici Hrvatskoj je udaljena svega 63 km. Smjetena je u planinskom podruju na nadmorskoj visini 700 do 1200 m. U bivoj SR BiH povrina opine bila je 950 km, dok je danas povrina opine 590 km. Danas nedostaje oko 360 km od prijeratne opine Drvar, jer je jedan dio administrativno pripada Republici Srpskoj a jedan dio Unsko- sanskom kantonu.Opina ima planinski i kotlinski dio. Planinski dio ine planine Klekovaa, Osjeenica, Lunjevaa, Jadovnik, Bobar, Srnetica, Crljevica. Kotlinski dio je aluvijalna ravan rijeke Unac. Grad Drvar smjeten je u srednjem dijelu rijeke Unac, a nastao je uz povei potok Drvaru, od koje je, vjerojatno, ponio i svoje ime. Drvara se u samom gradu ulijeva u Unac. Grad se nalazi u dolini, ija je najnia kota 455 m.n.v. Samo naselje Drvar je okrueno planinama: Klekovaom (1962) sa sjeveroistoka, Osjeenicom (1706) sa sjevera i vrhom otrelj (1389), Lunjevaom (1706) na istoku, Jadovnikom (1650) na jugu i Bobarom na jugozapadu.

Glavni rijeni tok je Unac a pritoke su: : Brzica, Rijeka, Potok, Gudaja, Suvaja, Ljeskovica, Visuica, Drobnjak, Drvara . Na podruju opine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilita..

1. Opina Drvar

Opina Drvar kao jedinica lokalne uprave egzistira od kraja 19. st. kada je u okviru Austro- Ugarske monarhije, obuhvaa naselja na teritoriji Unake upe i brdsko-planinskih dijelova Bosanske Krajine, koja granie sa susjednom Hrvatskom.

Pun razvoj i procvat Drvar, kao administrativno, privredno i kulturno sredite opine doivljava u prvoj polovini 20. st. zahvaljujui prvenstveno svojim prirodnim resursima: umskim, vodenim, rudnim i drugim bogatstvima.

U II svjetskom ratu Drvar, kao centar antifaistikog pokreta, potpuno je uniten da bi nakon rata bio obnovljen i ponovo postao jedan od vanih industrijskih i prometnih centara u BiH.

U posljednjem ratu od 1992. do 1995. godine, Drvar je ponovo osjetio posljedice rata, jer je stanovnitvo u potpunosti protjerano, industrija i infrastruktura uniteni. U poratnom vremenu, teritorija opine (950 km2) podijeljena je na tri dijela. Dananja povrina iznosi 590 km2 . Najvei dio sa Drvarom kao sjeditem opine je u sastavnu Kantona 10 (Livno), 13 naseljenih mjesta sa centrom u Martin Brodu pripojen je USK Kanton 1 (Biha) a trei dio, umskog podruja Klekovae sa sreditem u Potocima pripao je Republici Srpskoj kao opina Istoni Drvar.

Slika 1. Drvar sa sjeverne strane

Izvor: https://www.google.ba/search?q=drvar+slike&espv=210&es_sm1.1. Povijest Drvara

Drvar je relativno mlada urbana sredina. Njegov nastanak vezak je uz nastanak industrijskih postrojenja za preradu drveta. Naime, 1883. god. bogati industrijalac iz Bradenburga u Bavarskoj, Oton Steinbeis zakupljuje pravo za eksploataciju uma ondanjeg Bosanskohercegovakog erara za ume podruja Klekovae, Crnog vrha, Grmea, atora, Osjeenice, Plive, Janja, ardaka, Malovana, Staretine, Kujae i Jadovnika, te iste godine podie pilanu u Dobrljinu sa 8 gatera. (Bosni,2005.)Slika 2. Slika Drvara iz 1905. godine

Izvor: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/3912 Transport sirovine u pilanu u Dobrljinu vrio se splavarenjem niz Unu i Sanu iz odgovarajuih gravitacijskih podruja. Godine 1900. Oton Steinbeis protokolira kao novu firmu ''Bosanska umska industrija-akcionarsko drutvo-Oton Steinbeis''. (Bosni, 2005.)Ve 1901. godine Steinbeis zapoljava oko 2800 radnika, a Drvar selo i Unaka upa oko njega se razvija u mali gradi u koji opinsko sredite iz Bastasa seli, te Drvar selo dobija ime Drvar. Ogromno umsko bogatstvo do tada netaknutih prirodnih uma je privuklo i druge strane investitore, pa tako 1904. godine pukovnik vicarske armije i akcionar Alferson Simunins Blumer iste godine zajedno sa Steinbeis-om dobija koncesiju iz Bea za podizanje fabrike celuloze. Ovaj poslovni potez je bio puni pogodak za Steinbeisa koji je na taj nain mogao plasirati u celulozu oko 14000 m3 pilanskih otpadaka i oko 45000 m3celuloznog drveta koje nije bilo pogodno za pilansku preradu (Bosni, 2005.).Fabrika celuloze je putena u rad 1905. godine, a nastavljena je izgradnja eljeznike i putne mree. Godine 1915. industrijski kompleks pilane, tvornica celuloze, te eljeznice (u duini od 550 km) zapoljavao je oko 5000 radnika.

Meutim, dolazi I svjetski rat nakon kojeg je nastala Kraljevina Jugoslavija, pa je cjelokupna imovina Otona Steinbeis-a sekvestirana i stavljena pod dravnu upravu, a novo poduzee registrirano kod suda pod nazivom ''umsko industrijsko poduzee Dobrljin- Drvar a.d'' sa skraenim nazivom IPAD. Tvornica celuloze je ostala u vlasnitvu stranog kapitala, no oba ova poduzea nastavljaju rad u istoj tehnologiji i organizaciji. (Bosni, 2005.)Dolazi II svjetski rat, proizvodnja i eksploatacija uma prestaju, a pilana je zapaljena i unitena. Nakon rata 1945. godine IPAD mijenja ime i postaje poduzee drvne industrije ''GRME'' Drvar dok se dio uma organizira u umsko gazdinstvo ''Klekovaa'' Drvar. U meuvremenu se rekonstruira pilana i uvode djelomino i finalne faze prerade, dok se tvornica celuloze radi nedostatka vode potpuno gasi i pretvara u tvornicu papira. (Bosni, 2005.)Godine 1966. dolazi do integracije umskog gazdinstva ''Klekovaa'' i kombinata umske industrije ''GRME'' i nastaje umsko industrijsko poduzee ''GRME'' Drvar. Ovakav, ubrzani razvitak industrije i eljeznice utjecao je i na razvitak grada. Graeni su ne samo stambeni objekti, ve i mnogo toga drugog. Zapoeta je i eksploatacija ugljena, koja je sluila ne samo za proizvodnju drvnih proizvoda i celuloze nego i za elektrifikaciju grada i oblinjih naselja. Rijeeno je i pitanje snabdijevanja grada vodom. Izgraena je i kanalizacijska mrea sa glavnim kolektorom do sela Bastasi. Otvorena je pota sa telefonskim i telegrafskim linijama, osnovna kola i vie trgovakih i ugostiteljskih radnji. Usporedo su izgraena naselja u Otrelju i Srnetici, a zatim u Potocima, gdje su bili stvoreni vrlo dobri uvjeti za ivot, barem za strunjake i inovnike. Tada su se u Drvaru oekivali jai investicijski zahvati. Meutim, nije ih bilo. Grad je poeo zaostajati za slinim sredinama u bivoj dravi. Osim neto ulaganja u drvnu industriju, koja je dravi bila najneophodnija, nita drugo znaajnije nije raeno. (Bosni, 2005.)Kompleks uma i industrija za preradu drveta funkcionira i za vrijeme posljednjeg rata do 1995. godine kada dolazi do promjena granica u BiH formiranjem entiteta i upanije, pa danas umsko gospodarskim podrujem ukupne povrine oko 41262 ha uma i umskog zemljita gazduje GD ''Hercegbosanske ume'' d.o.o. Kupres putem umarije Drvar.Tvornica celuloze je zatvorena, a mehaniku preradu je preuzelo privatno poduzee FINVEST. (Bosni, 2005.)2. Geografski poloaj Drvar lei u prostranoj kotlini jugoistonog dijela Bosanske Krajine, izmeu planina Osjeenice, Klekovae, Vijenca i atora, a sa jugoistone strane granica se protee od atora preko Jadovnika, Uilice i sputa se na Lipovi vrh i rijeku Unu. To je izrazito brdsko- planinsko podruje veliine 1030 kvadratnih kilometara. Sam grad se uglavnom prostire s lijeve strane rijeke Unac, a nadmorska visina oko 480 metara. Opina Drvar, u sastavu Kantona 10, prostire se na krajnjem zapadnom dijelu FBiH. Teritoriju opine ine brdsko planinski dijelovi nadmorske visine 1700-1950 m, visoravni krakog tipa nadmorske visine 650-800 m i plodnih kotlina oko rijeke Unac i njenih pritoka nadmorske visine 400-500 m. Sa sjevera granii sa opinama Biha i Bosanski Petrovac, sa jugozapada Bosanskim Grahovom, jugoistoka Glamoom i istoka sa Istonim Drvarom i Driniem.

Sadanja povrina opine je cca 590 km2. Prometna povezanost opine suvremenim prometnim pravcima Bosanski Petrovac - Bosansko Grahovo i Glamo - Martin Brod - Biha. Prvi blii centri udaljeni su cca 30 km a vea sredita Livno 110 km, Biha 85 km, Banja Luka 180 km.Slika 3 Poloaj opine Drvar

Izvor: https://www.google.ba/search?q=drvar+karta&espv=210&es_sm

3. Geoloka graaKao to je vidljivo na geolokoj karti Drvara i okolice, vei dio opine Drvar ima naslage iz geolokog vremena vezanog za tercijar i miocen. Debljina naslaga je do 300 metara, sastavljena od konglomerata i valovitih vapnenaca. Jugozapadni ije su se naslage taloile u donjoj kredi (K212 na mapi), debljine 600-900 metara, sastava: debelo i srednje uslojeni rudistni vapnenci s mjestiminim slojnim interkalacijama brea i konglomerata. Tu se nalaze slojne interkelacije dolomita, debelo i srednje uslojene dolomitne geoloke naslage i uloci brea. Sjevernoistoni dio je podruje aluvijum, nastao u kvartaru.

Slika 4 Geoloka karta DrvaraIzvor: unjar, Bukovac, 1968.Dolomitna geoloka podloga predstavlja vana stanita za mnoge endemoreliktne biljne i ivotinjske vrste, koje vode porijeklo jo iz dalekog tercijera. Dolomitna stanita su bila refugijumi mnogim biljnim i ivotinjskim vrstama, pa i itavim zajednicama u doba glacijacije, kada je naglo zahlaenje uzrokovalo stradanje najveeg dijela tadanje flore i faune. Neke od tadanjih vrsta su na dolomitnoj podlozi uspjele preivjeti do dananjih dana. (Marinkovi, 1974.)U Bosni i Hercegovini dolomiti su najraireniji. Najee su to manje povrine, ali postoje i veliki kompleksi na kojima je kroz prolost dolo do razvoja unikatnog ivog svijeta. Osnovna karakteristika bosansko-hercegovakih dolomitnih pejzaa je izuzetno visok stepen endeminosti i reliktnosti biljnih i ivotinjskih vrsta, a time i njihovih zajednica Dolimit je trona stijena, podlona drobljenju, te stalnim procesima erozije i odrona. Zbog izraene erozije, tla su najee degradirana i alterniraju sa dolomitnim sirozemima i regosolima. Na blaim nagibima terena, razvijena su smea karbonatna tla, u kojima zbog dubine profila slabi uticaj dolomitne podloge. Na njima se pojavljuju vrste koje imaju ire rasprostranjenje. Smatra se da je sadraj magnezija odgovoran za tronost dolomitne stijene, ali i kao faktor determinacije biljnog pokrova i ivotinjskih naselja. Geoloku podlogu na kojoj se nalazi Drvarsko podruje ine uglavnom krenjaci i dolomiti te je teren prepoznatljiv po vrtaama, uvalama, terasama i strmim padinama. Od tala su najzastupljenije crnice ili kalkomelanosoli i smea zemljita ili kalkokambisolomi dok su manje zastupljeni luvisoli. Jezerska faza razvoja ovog podruja dala je naslage lignita. One se najveim dijelom nalaze u blizini sela Mokronoga, ija eksploatacija je obustavljena 50-ih godina 20 st. (Marinkovi, 1974.)Na podruju opine Drvar od prirodnih resursa na prvom mjestu je umsko bogatstvo na kojem je i baziran razvoj Drvara kao centra umarstva i drvne industrije. Preko 60 % ukupne teritorije opine obraslo je visokim etinarskim i liarskim umama. (Bosni, 1995.)4. Geomorfoloki sklop

U geomorfolokom smislu podruje opine Drvar spada u prostor vanjskih Dinarida. Pravcem dinarskih planina od Grmea do Neretve nastavljaju se planine: Crljevica, na kojoj se nalazi prijevoj Otrelj, kuda vodi cesta iz Drvara u Petrovac, rastavljena na sjeverni dio (Osjeenica planina 1795 m) i juni (Klekovaa 1961 m), zatim Srnetica (1375 m), Javornik (1416 m), Crna gora (1650 m), ardak-planina (1611 m), Vitorog (1907 m), Jadovnik (1650 m), ator (1872 m), Tunica (1770 m), Staretina (1634 m), Strmac (1615 m), Cincar (2006 m), Radua (1956 m), Ljubua (1797 m), Vran (2074 m), vrsnica (2228 m) i abulja (1780 m). Izmeu ovih planina nalaze se krka polja: Bilajsko, Petrovako, Livanjsko, Glamoko, Kupreko, Vukovsko i Duvanjsko. (Buatlija, 1982.)Sjeverni i srednji dio u kojem pripada teritorij opine Drvar, ovih planina je rodniji i umovitiji, na njima su gole vapnenake strane rijetke, a juni dio ovog podruja je pravi kr, pa je znatan dio povrine potpuno nerodan i ogoljen. U ovom itavom planinskom kraju znaajni su reljefni oblici krka polja, suhe doline. Od polja treba istaknuti Drvarsko i Mokronoko polje. Ova polja nisu tipina krka polja kao npr. Livanjsko, ve po svom izgledu vie podsjeaju na zavale. U veim visinama, uvale, ponikve i krape, a uz to ima i znatan broj ponora i spilja, najvea je spilja Vjetrenica na junom rubu Popova polja kod Zavale, a u Drvaru je poznata titova peina. (Buatlija, 1982.)Reljef Opine je kombinacija brdsko planinskog terena i visoravni krakog tipa i plodnih obradivih povrina u kotlinama oko rijeke Unac. Velike povrine prekrivene su umama i panjacima, dok su poljoprivredna zemljita zastupljena u manjem postotku. Postoji potencijal u umarstvu, poto je preko 60% povrine Opine pokriveno visokim listopadnim i crnogoricnim umama. (Buatlija, 1982.)

Dolina rijeke Unac je kompozitna, jer ona stalno mijenja svoj smijer i brzinu prolazei kroz brojne kotline i klisure, korito je ljunkovito najvea je drvarska kotlina koja je okruena Jadovnikom i Bobarm na zapadu te Srneticom na istoku, te kanjonima Berekom na sjeverozapadu i Sklopom na jugositoku.5. Hidrografske znaajke

U hidrolokom pogledu okosnicu drvarskog podruja ini rijeka Unac koja izvire ispod planine ator na 876 m. n. v. Rijeka tee na sjever u duljini od 5 kilometara, a potom mijenja pravac u sjeveropzapadni i prolazi kroz klisuru sklop gdje, potom prolazi kroz Mokronoku i Drvarsku kotlinu, idui dalje prema njenom uu u Unu postaje prava krka rijeka koja nekoliko puta ponire i ponovo izvire. Dubina Unca je od 0,5 m do 4 metra, duina je oko 60 km, a povrina njegovog sliva iznosi 650 km2. (Bosni, 2005.) Dubina Unca je od 0,5 m do 4 metra. tee kroz klisuru Pojila, etiri kotline od kojih je najvea drvarska i tri daljnje klisure, da bi se u Unu ulila kod Martin Broda. Od Drvara do ua tee najuom klisurom, dubine i do 350 metara. Unac ima duinu od 66 km, a povrina njegovog sliva iznosi 650 km2. (Bosni,2005.)

Pritoke rijeke Unac su: Brzica, Rijeka, Potok, Gudaja, Suvaja, Ljeskovica, Visuica, Drobnjak, Drvara; i sve one se njezine lijeve pritoke. Sve navedene pritoke su manje planinske rijeice koje su duine najvie do 5 km.Vode rijeke Unac u zadnjih nekoliko godina skoro su presahle. Razloge treba traiti u ljudskom faktoru. Tu se prvenstveno radi o branama i nekontroliranoj sjei drva poremeajima koji su uvjetovani neplanskom sjeom uma, gdje je erozija poveana, padaline izazivaju bujice, odnose rastresiti zemljini pokriva, te se voda ne zadrava i ne dotie postupno. Rijeka je sada postala u najveem dijelu godine na manji potok. Bez obira na to, ipak su vana izvorita u zoni S/I padina masiva atora i Jadovnika, odakle izvire veliki broj manjih i veih vrela (Buatlija, 1982.)Bastaica je rijeka koja ima kratak tok, svega negdje oko 1 kilometar. Izvire u selu Bastai koje je udaljeno oko 5 kilometara od centra Drvara, a uljeva se u rijeku Unac. Bez obzira na svoj relativno kratak tok obiluje izuzetnim ljepotama. Sam izvor je impresivan zato to je okruen sa visokim i vertikalnim stjenovitim ivicama, a ve prvim metrima pravi vie vodopada, pogotovo poslije obilnih kia. Zelenkaste je boje i izuzetno je bistra i ista, a smjenjivanjem brzih i sporih djelova vodotoka daje joj posebnu dra. Ni vodenice nisu bile strane na ovoj rijeci, a danas ih definitivno nema. (Bosni,2005.)Prekajsko jezero ili jezero upica nastalo je izgradnjom brane na rijeci Unac, koja se i danas nalazi na toj lokaciji ali nije vie u funkciji. Desetak kilometara uzvodno od Drvara u mjestu Prekaja kod sela upica. To je napravljeno u drugoj polovini prolog stoljea u svrhu akumuliranja vode za potrebe industrije u Drvaru. Do njega se dolazi iz Drvara dosta dobrim putem.

Slika 5. Rijeka Unac

Izvor: https://www.google.hr/search?q=rijeka+unac&biw=1440&bih6. Klima

Drvarsko podruje se nalazi izmeu zone umjereno kontinentalne klime (zapadna varijanta) i izmijenjene jadranske klime. Srednje mjesene temperature zraka se kreu u intervalu od -0,9 C u sijenju, pa do 18,9 C u srpanj mjesecu.Temperature ispod 0 C mraz se moe javiti u periodu od listopada do travnja. Prosjena godinja koliina padavina iznosi 1 499 mm (podaci za Otrelj). Relativna vlanost zraka se kree u intervalu od 73% (ljeti) do 81% (zimi). Zrana strujanja ukazuju da se na ovom podruju radi o srednje vjetrovitom podruju. Najei vjetrovi su iz sjevernog kvadranta i na njih otpada 12,7% svih strujanja.Vjetrovi iz junog kvadranta su zastupljeni sa 9,1% svih strujanja, dok na tiinu (kalme) otpada ak 53,4% vremena (Bosni, 2005.).Tablica 1: Klimatske promjene u periodu od 1961. do 1990.godineMeteoroloka stanica DRVAR

Period: 1961-1990. Godina

ParametarSrednja temperatura (oC)Apsolutna maksimalna temperatura (oC)Apsolutna minimalna temperatura (oC)Sume padavina (l/m2)Maksimalna visina snjenog pokrivaa (cm)Srednja oblanost (osmina)Srednji broj vedrih dana (N6)Srednja relativna vlanost zraka (%)Insolacija (sati)

I-1,018,4-27,2778454148371

II1,224,0-24,4828953128184

III4,726,6-20,08353551377124

IV9,228,4-7,08937541174145

V13,731,8-2,695053875196

VI16,733,7-0,298045677218

VII18,838,22,271039373279

VIII18,138,42,290039475240

IX14,536,2-3,898046679178

X10,030,6-8,292754981138

XI5,125,2-15,41286853138282

XII0,520,4-22,81055863158452

God.9,338,4-27,2110889559114781808

Izvor: Federalni meteoroloki zavod.Tablica 2 Klimatske promjene u periodu 2013. godine Meteoroloka stanica DRVAR

Period: 2013. Godina

ParametarSrednja temperatura (oC)Apsolutna maksimalna temperatura (oC)Apsolutna minimalna temperatura (oC)Sume padavina (l/m2)Maksimalna visina snjenog pokrivaa (cm)Srednja oblanost (osmina)Srednji broj vedrih dana (N6)Srednja relativna vlanost zraka (%)

I2,215,8-9,41599631580

II1,213,2-12,615321702075

III4,716,4-10,01661631570

IV11,028,6-1,2115344869

V13,432,10,5156051973

VI17,434,24,880044573

VII20,637,76,447043271

VIII21,039,36,7690314369

IX14,332,00,695053671

X11,427,6-4,0910561076

XI6,523,0-10,823912631881

XII1,615,3-11,014249679

God.10,439,3-12,613842155311774

Napomena: U Drvaru poslije rata nema mjerenja insolacije.

Izvor: Federalni meteoroloki zavod7. Biogeografske odlikeNajvei dio povrine tla prekrivaju mjeovite ume jele i smre sa bukvom. Glavne vrste drvea su: jela (Abies alba), smra (Picea abies) i obina bukva (Fagus sylvatica). Od grmlja susreemo: malinu (Rubus ideus), drijen (Cornus mas), kleku (Juniperus communis), lijesku (Corylus avellana), kupinu (Rubus frucicosus) i dr. Od prizemne flore javljaju se: majina duica (Thymus serpyllum), lazarkinja (Asperula odorata), kantarion (Hyoericum perforatum) i dr. (Lukui, 1968.)Poto je Drvarsko podruje prekriveno umama, javljaju se opasnosti za njih. Od umskih insekata mogu se izdvojiti jelini potkornjaci (Pityogenes curvidens i P spinidens) i smrini potkornjaci (Ips typographus i Pityogenes calcographus), a od biljnih bolesti Armillara gljive (ima ih vie), zatim rak na jeli (Melampsorella caryophyllacearum) te biljka poluparazit imela (Viscum album).

Takoer, veliki problem predstavljaju i umski poari u proljetnim i ljetnim mjesecima, koji nastaju kao posljedica spaljivanja ispasita za stoku pri emu se vatra ostavi bez nadzora i ona se sa ispasita proiri na ume. Drugi problem koji izazivaju poari jesu kisele kie, koje se javljaju neposredno poslije poara, kada se velike koliine pepela u kontaktu sa kiom pretvaraju u potencijalno opasne kie koje mogu osuiti vegetaciju. Nae ume nemaju prosjeke, umske kolske putove koji se odravaju te kada izbije poar eka se da se sam ugasi, to takoer uvjetuje ogromne tete. Iza posljednjeg rata veliki problem predstavlja ilegalna i nekontrolirana sjea ume. Problem su i tzv. sanitrrna sjea ume pod kojom se esto kriju ilegalna totalna sjea. Ova pojava nije nova i bila je poznata i prije rata, o emu je pisao prof. Radomir Lukui jo davne 1968.godine. Ipak najvei problem predsatavlja nepostojanje plana i obveze za zamjenom tj. Sadnjom novih uma tamo gdje se vri njihova eksploatacija. (Lukui, 1968.)8. StanovnitvoNaseljavanje prostora dananje opine Drvar vezano0 je za naseljavanje okolnih podruja, te indirektno zakljuujemo kako je Ripaka kultura sigurno imala utjecaja i na ovo podruje. Ilirsko pleme Japodi, koje je naslejavalo ire podruje Bihaa, logino je zakljuiti kako je i ovdje imalo svoje nastambe. Pojedinani arheoloki nalazi potvruju da je podruje doline Unac bilo naseljeno i u doba Rimskog carstva, postoje dokazi u obliku miljokaza, nadgrobnih ploa i dr. Podaci o stanovnitvu na podruju opine Drvar vezani su za vrijeme prvog popisa na teritoriju dananje BiH, tj. za 1850.godinu. Neki putopisni podaci iz srednjeg st. spominju naselja u Unakoj dolini dok su okolna planinska podruja u to vrijeme bila pod visokom umom. Od vremena Turske vlasti do Austrijske aneksije, dijelovi ovog podruja pripadali su begovskim vakufima. Stanovnitvo je bilo pravoslavne vjeroispovijesti i esto je naputalo ove prostore i bjealo u susjedne drave. (Bosni, 2005.)Od aneksije Bosne u sastav Austro- ugarske monarhije podruje Drvarske opine, kao izuzetan umski potencijal poelo je da se razvija sa administrativnim centrom u Drvaru, kada je doseljen u Drvar odreeni broj uglavnom strunih kadrova, zanatlija i drugih profila potrebnih za organizaciju industrije i prateih djelatnosti. Pred sami II. svjetski rat broj stanovnika u opini Drvar je bio 24.228 stanovnika. Poslije II. svjetskog rata iz Drvara je kolonizirano i na ekonomskoj bazi migriralo veliki broj stanovnitva tako da je od tada do danas iz godine u godinu broj stanovnika bivao sve manji da bi po zadnjem popisu iz 1991.godine on iznosio oko 17.500 stanovnika (98% Srba i 2% ostali) (Bosni, 2005.).Tablica 3: Kretanje broja stanovnika u opini Titov Drvar u periodu od 1948. do 1991. godine

Naziv mjesta194819531961197119811991

Opina Titov Drvar17 24118 50419 53220 06417 93817 126

Ataevac1642531431543820

Bastasi962862916546458382

Boboljusci649778680513394222

Bosanski Osredci579559515401299219

Brda135133137938245

Bunevac177159151998482

Drvar Selo533470568738772844

Gornji Tikovac232199181107117141

Gruborski Naslon16314725426312068

Kamenica633638372333227167

Ljeskovica33932526117113479

Mali Cvjetni333302268195179112

Malo Oijevo167220228181121104

Martin Brod216258241234208187

Mokronoge756795838801710646

Motike110118921157964

Mre558604611500359311

Oigrije1601861701349764

Paluci24826926017412487

Podi32033030623018196

Podovi621558568366273201

Poljice357392401290273182

Potoci821202986006027

Prekaja716775817656574430

Srnetica270435636487111

ajinovac919191313820

ipovljani945966943885934998

Titov Drvar1 6662 4933 6466 4177 0688 053

Trnini Brijeg195299313326385382

Trubar1 0091 031937769573312

Veliki Cvijetni693612537475365212

Veliko Oijevo33320720515410772

Vidivo Selo847868866633495367

Vrtoe1 0931 1471 1971 3411 5311 582

Zaglavica512461435294219161

upa13115416115611481

upica115124120957562

U toku posljednjeg rata od 1991 -1995.godine znaajan broj stanovnika Drvara emigrirao je u Srbiju ili dalje u svijet, zbog ratnog okruenja i ekonomske krize koja je pratila ratna zbivanja. U rujnu 1995. godine komplet stanovnitvo Drvara se uslijed vojnih akcija iselilo sa podruja matine opine i raselilo na podruje RS, SRJ i irom cijelog svijeta. Najvei broj je izbjegao u Banja Luku, Beograd, Novi Sad. Povratak domicilnog srpskog stanovnitva je zapoeo u drugoj polovini 1997. godine i to preteno u ruralna podruja da bi u sljedeim godinama bio sve masovniji zahvativi i gradsko podruje. Po dobnoj strukturi radi se uglavnom o starijem stanovnitvu koje se bavi poljoprivredom i to uglavnom za vlastite potrebe. Proces povratka izbjeglih pratio je i proces odlaska raseljenih osoba dijelom u njihova ranija mjesta ivljenja, a dijelom u druga mjesta u BiH, RH ili druge zemlje. Sadanji nepotpuni podaci govore da u opini Drvar i to u dijelu koji je pripao Kantonu 10 ivi oko 7.500 stanovnika i to 7.000 srpske nacionalnosti i 500 hrvatske nacionalnosti.

Po zavretku rata 1995/1996. godine u Drvar je doseljeno cca 8.000 Hrvata iz Srednje Bosne (Vare, Kakanj, Travnik, Bugojno,...). Do sada se iz izbjeglitva vratilo cca 6.800 prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti ili neto preko 35% prijeratnog stanovnitva, a od raseljenih Hrvata na podruju opine ostalo je cca 800 - 1.000 lica dok su se ostali vratili u ranija prebivalita ili odselili dalje. Dakle u nedostaje oko 10.000 prijeratnog stanovnitva. (Bosni, 2005.).Broj domainstava je oko 2.300, a prosjean broj lanova domainstva je 3,5. Prirodni prirast stanovnitva je vrlo mali, ali je i dalje izraena elja za povratkom izbjeglih tako da se u narednom periodu moe raunati sa najmanje dvostruko veim brojem stanovnika. U odnosu na sadanji broj gustoa naseljenosti je 13 stanovnika po km2. Sadanja nacionalna struktura stanovnitva je 80% Srba, 18% Hrvata i 2% ostalih. Ukupan broj naseljenih mjesta na podruju opine Drvar je 22, a organizirani su u 15 Mjesnih zajednica. Od ukupnog broja od cca 8.000 stanovnika, 65% ivi u gradu i blioj okolini dok je preostali dio naseljen u seoskim mjesnim zajednicama (Bosni, 2005.)

Starosna struktura stanovnitva koje trenutno ivi u Drvaru je sljedea: do 14 godina 1.100 ili 11 %, od 15 do 65 godina 4.500 ili 59 % i preko 65 godina 2.400 ili 30 %. Broj radno sposobnog stanovnitva je oko 5.600 stanovnika od ega su mukarci oko 3.100 ili 55 % a ene 2.500 ili 45 %. Staro stanovnitvo, ono koje ima preko 65 godina sudjeluje u ukupnom sa 30%, te je to tipina stara opina. Ovaj podatak, skupa sa postotkom mladog stanovnitva, ukazuje da je stanovnitvo staro i da mu prijeti nestanak. (Bosni, 2005.).Od ukupnog broja zaposlenih (oko 1.100) najvei postotak je zaposlen u oblasti umarstva i drvne industrije 70%, uslune djelatnosti, trgovina, ugostiteljstvo, SZR 15 %, dravna uprava 10 %. Ostale djelatnosti (obrazovanje, zdravstvo i dr.) 5 %. Glavna prepreka veem zapoljavanju je neuspjela privatizacija, ne pokretanje industrijskih kapaciteta i nepostojanje inicijalnih sredstava za samozapoljavanje (Bosni, 2005.).Tablica 4: Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovnitva 2013.godine za cjelokupnu opinu Drvar (Najvei dio prijeratne opine sa sjeditem u Drvaru, a koji se danas nalazi u sastavu Kantona- 10).Naziv mjestaUkupan broj stanovnikaBroj domainstavaBroj stanova

Ataevac1235

Bastasi14068137

Brda17415

Bunevac371116

Drvar3.9641.5952.499

Drvar selo531199284

Gruborski naslon261117

Kamenica422472

Ljeskovica462476

Mokronoge316134239

Motike31 1521

Mre12564111

Podi311420

Podovi823558

Poljice58 29 38

Prekaja11661103

ajinovac1033

ipovljani509147344

Trnini brijeg25893140

Vidovo selo19586229

Vrtoe880345554

Zaglavica23922

upa371325

upica251632

Izvor: Preliminarni rezultati popisa stanovnitva 2013.godine u FBiH

Tablica 5: Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovnitva 2013. godine za opinu Istoni Drvar (dio prijeratne opine Titov Drvar koji je sada u sastavu Republike Srpske)Naziv mjestaUkupan broj stanovnikaBroj domainstavaBroj stanova

Istoni Drvar1093572

Potoci662132

Srnetica--6

Uvala--34

Izvor: Preliminarni rezultati popisa stanovnitva 2013.godine u RSTablica 6: Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovnitva 2013. godine za dio opine Biha (dio prijeratne opine Titov Drvar koji je sada u sastavu Unsko- sanskog kantona)

Nazi naseljaUkupan broj stanovnikaBroj domainstavaBroj stanova

Boboljusci5729100

Bosanski Osrednici19953

Gornji Tikovac261338

Mali Cvijetni10940

Malo Oijevo231237

Martin Brod12552123

Oigrije1035

Paluci251336

Trubar6433144

Veliki Cvijetni562392

Veliko Oijevo201140

Izvor: Preliminarni rezultati izbora 2013.godine u FBiH

Kao to vidimo na tablicama iznad, biva opina Titov Drvar po zavretku rata 1995. godine Daytonskim sporazumom danas je podijeljena na tri djela (Republici Srpskoj, K-10 i Unsko- sanskom kantonu) dio stanovnitva sa tih podruja sada administrativno pripada Republici srpskoj ( Istoni Drvar, Srnetica, Potoci i Uvala) i Unsko- sanskom kantonu (Boboljusci, Bosanski Osrednici, Gornji Tikovac, Mali Cvijetni, Malo Oijevo, Martin Brod, Oigrije, Paluci, Trubar, Veliki Cvijetni, Veliko Oijevo). Dakle od prijeratne povrine od 960 km2 danas matina opina sa centrom u Drvaru koja se nalazi u Kantonu 10 iznosi 590 km2. Svi ti djelovi koji su po zavretku rata 1995. godine pripojeni RS i Unsko- sanskom kantonu, su mahom marginalizirana ruralna podruja sa uglavnom starim stanovnitvom. Veliki problem u ovim podrujima je to se nalaze daleko od bilo kojeg veeg gradskog sredita, to je jedan od ograniavajuih faktora povratka mladog domicijalnog stanovnitva. Najvei problem u ovim podrujima ipak je iskljuivo vezan za ekonomske razloge, nemogunosta zapoljavanja. razloga, ili bavljenja drugim poslovima. Ipak treba napomenuti da je Drvar ipak mnogo izgubio u smislu prirodnih bogatstava, prije svega treba spomenuti Martin Brod koji je od 2012. godine proglaen parkom prirode, a vanost dananje opine Istoni Drvar vezana je iskljuivo za umska bogatstva na Klekovai. Slika 6. Karta naselja nekadanje opine Drvar sa sa naznaenim promjenama

Izvor: Opina DrvarSlika 7: Dananja opina Drvar prema nacionalnom sastavu stanovnitva

Izvor: https://www.google.hr/search?q=drvar+stanovnitvo&source=lnms&tbmOpina Istoni Drvar je administrativna cjelina sa svega 109 stanovika popisanih 2013.godine, mada je realan broj vjerovatno dosta manji. I prirodno bogatstvo, a ovdje je to uma, moe postati problem, pa se mali broj vlasnika sada nalazi u velikoj potrebi kako napraviti odrivi razvoj i ostaviti neto za generacije koje dolaze Slika 8. Istoni Drvar.

Izvor: https://www.google.hr/search?q=istoni+drvar&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei

9. GospodarstvoOpina Drvar, do 1995. godine bila je iznad prosjeno razvijena u tadanjoj SR BiH i vaila je, za znaajan industrijski centar, iji razvoj je baziran na eksploataciji velikog umskog bogatstva, primarnoj, finalnoj i kemijskoj preradi drveta, strojnoj i dijelom tekstilnoj industriji, trgovini i prometu i drugim prateim djelatnostima.

U periodu nakon rata industrija je reducirana na nivo ispod 30 % instaliranih kapaciteta, dok je pratei usluni dio promijenio vlasniku strukturu i takoer drastino smanjen. Poljoprivreda koja je imala funkciju dodatnog izvora prihoda u potpunosti je unitena i sada se teko i sporo oporavlja. Ne postoji jasna sektorska klasifikacija izmeu industrije, usluga i poljoprivrede, a najvei broj stanovnitva je u kategoriji nezaposlenih sa minimalnim ili gotovo nikakvim mogunostima zarade.

Poduzea koja rade u Drvaru, uglavnom su postala privatni posjedi zahvaljujui nelegalnoj i nepravino provedenoj vlasnikoj transformaciji privatizaciji dravnog kapitala i nemaju jasne razvijene programske ciljeve, nemaju jake lobije, udruenja ili druge vrste pomoi u cilju boljeg rada i razvoja.

U opini djeluje vie NVO ali je samo jedna (RRS izbjegliki servis za povratak) djelomino osposobljena za pruanje konzultantskih usluga, marketinga, promocija, i dr. U opini je u toku formiranje razvojnog odjeljenja koje e pored poslova obnove sa kojima se do sada preteno bavilo teite aktivnosti imati na razvojnim programima u svim oblastima ivota, na bazi Strategije razvoja koja je usvojena.

Za razvoj opine postoje znaajni prirodni resursi, objekti i ljudski faktor spreman da te prednosti i pogodnosti usmjeri u pravcu stvaranja uvjeta za vii standard ivota . U posljednjih 10-15 godina prirodna bogatstva i druge pogodnosti nisu planski koritene, dolo je do ozbiljnog ugroavanja tih vrijednosti naroito u oblasti umarstva gdje je neplanska sjea uma i nedostatak kontrole uzrokovao unitavanje tog najveeg bogatstva na ovome podruju. Takav trend naalost do sada nije u potpunosti zaustavljen (Bosni, 2005.).Prema urbanom obiljeju podruje spada u prostor sa niskim stupnjem urbanizacije, to govori da ovaj prostor ni ranije nije bio znaajno ekonomski razvijen niti je imao neku privlanu mo. Poslije zadnjih ratnih sukoba u BiH, znatno je izmijenjena demografska slika, koja se moe okvalificirati kao posljedica rata. Promjena je nastala uslijed velike migracije stanovnitva u proteklom periodu od zadnjeg popisa 1991. godine. Kad je u pitanju struktura stanovnitva onda je generalno gledajui ovdje najzastupljenija starosna dob preko 45 godina, a evidentan je i stalni porast stanovnitva preko 65 godina starosti (Bosni, 2005.).Stopa nezaposlenosti iznosi oko 65%. Zaposlenost se kree u granicama od 10 do 20 %. Zaposlenih je najvie u mnogobrojnim manjim pilanama, a osim njih zaposlenih radi u uslunim djelatnostima (pota, ugostiteljsaki objekti, kladionice) Kad je u pitanju dohodak on je ispod nivoa susjednih opina jer veina stanovnitva ovdje ivi od socijalnih primanja, mirovina i pomoi rodbine iz inozemstva. Zaposleni rade uglavnom u uslunom sektoru ugostiteljstvu, trgovini, upravi i sl. gdje je zaposleno oko 75% od ukupnog broja zaposlenih, a ostali manji broj zaposlenih je u sektoru poljoprivrede i umarstvu (Bosni, 2005.).Ovakvo teko ekonomsko stanje u opini direktno se odraava i na stanje u oblasti vodoopskrba, zatite voda i zatite od tetnog djelovanja voda, a i u sferi zatite okoline, jer su pored unitavanja prirodnih resursa, ratnim djelovanjima i neredovnim odravanjem znaajno oteeni komunalni infrastrukturni objekti. Gubici u sustavu vodoopskrbe iznose vie od 60 % od ukupno zahvaenih koliina. Dugo vremena nije bio uspostavljen sistem naplate ime je odrivost javnog komunalnog poduzea svedena ispod nivoa koji zadovoljava potrebe stanovnitva, privrede i drugih korisnika. (Bosni, 2005.)9.1. Poljoprivreda

Glavne karakteristike poljoprivrede ovog podruja je stoarstvo, govedarstvo i mlijeno govedarstvo. Poljoprivreda Drvara je karakteristina po usitnjenim posjedima, ali gotovo svaka porodica ima barem vrt. Ona je uvijek bila dopuna veini domainstv0a, koja su imala radnike u industriji, pogotovo to ima dosta zemljita loeg kvaliteta. Iza Drugog svjetskog rata pokualo se sa okrupnjavanjem poljoprivredne proizvodnje, ali od toga nije bilo nita. Ovdje su se dugo gajile itarice-jeam, ra, penica i kukuruz, koje su mljevene na vlastitim mlinovima (vodenicama). Gajio se i ovas zbog ishrane konja, a zatim krumpir, kupus, grah, luk, a u novija vremena rajica, krastavac, paprika, graak, mrkva i drugo povre (Bosni, 2005.).Od stoke najvie je goveda, ovaca i svinja. Smanjeno je dranje volova, osim ponekog bika, jer su ih zamijenili konji. Koze su poslije zabrane bile nestale, ali su se u ratna vremena pojavile u znaajnom broju. Velike povrine livada i panjaka omoguavale su dranje dosta stoke, naroito ovaca i goveda, to se pokazalo kao korisno prije Drugog svjetskog, a i za vrijeme minulog rata, kada se nije radilo i zaraivalo u industriji i drugim gospodarskim djelatnostima.

Voa je bilo oduvijek, ali se sada uzgaja sve vie i vie. Razlog tome je sve vea potpora od strane opine, koja se vie ogleda kroz kulturni doprinos i promociju drvarskog kraja. Tako je u zadnjih nekoliko godina opina organizator Dana drvarske drenje. Najvie ima ljiva, a zatim kruaka, jabuka, oraha i drenjina. Ima tu i treanja, vianja, dunja, malina, trnjina, jagoda itd. Sve nabrojano se ne proizvodi u industrijskim pogonima, te se ne izvozi na trite. Nabrojano voe uglavnom se prerauje i proizvode se rakija i demovi za potrebe obitelji. U novije vrijeme ipak se uvelike koristi za dem i aj; ima i groa. Svi ovi plodovi koriste se preteno samo za vlastitu ishranu. Mlijeni proizvodi, meso, koa i vuna najvie su prodavani posljednjih tridesetak godina to ranije nije bio sluaj, a takoer rakija i pekmez. Na terenu opine gaje se i pele. Ranije je to bila rijetkost, a sada je pelarstva sve vie. Med je postao nezaobilazan proizvod za prodaju, ranije tako malo prisutan u ovom kraju. (Bosni, 2005.)

9.2. Industrija

Uoi posljednjeg rata Drvar je bio u pravom smislu rijei industrijski grad. Imao je pet proizvodnih kapaciteta, od kojih je svaki bio zasnovan na zdravim ekonomskim osnovama. To je bio siguran temelj za daljnji privredni razvitak grada i opine u cjelini i za normalan civilizacijski ivot njenog stanovnitva. Put do tog stanja bio je dug i teak. Svi prijeratni pogoni danas su ugaeni,a na njihvim mjestima se nalaze manja obiteljska gospodarstva, tonije pilane sa do maksimalno nekoliko desetaka zaposlenih. Jedina vea industrija iza 1995. godine bila je drvna industrija Finvest koja je zapoljavala u svojim najboljim danima preko 300 radnika, a danas je u steaju.(Bosni, 2005.)9.2.1. Drvna industrija

Drvna industrija bila je osnova privrednog i ukupnog razvitka Drvara u 20. stoljeu, iako sa poraznim prekidima u Drugom svjetskom i minulom ratu u Bosni i Hercegovini. Nakon etiri pokrenuta gatera u 1945. godini, znaajnija proizvodnja poela je ve sredinom idue godine, kada je nabavljeno jo est novih gatera. U narednim godinama proizvodnja je stalno poveavana i unapreivana. Oko trideset godina u jednom poduzeu bili su drvna industrija i umarstvo, ali zbog uzgoja i zatite ume dolo je do formiranja dva zasebna poduzea.

Drvna industrija poslovala je u sastavu poduzea drvne industrije Grme. Zbog potreba izvoza, vie godina proizvodila je najvie rezanu grau. Ve krajem 1947. godine ona je dostizala 140.000 m i bila neto vea od proizvodnje iz 1939. godine. Proizvoene su jo gredice, daske i letve; od 1951. godine, kuni namjetaj, a od 1953. godine kancelarijski i kolski. Znaajna je bila i proizvodnja brodskog poda, za kojim je bila velika potranja u obnovi i izgradnji kua i stanova. Kada su mogunosti dozvoljavale, Grme je sve vie panje posveivao finalizaciji proizvoda, tako da se bio razbio u krupno i moderno poduzee do kraja osamdesetih godina. Prije minulog rata imao je sljedeu proizvodnu, tvornice i pogone (Bosni, 2005.).:

Pilanu za preradu etinara i liara, opremljenu gaterima, brentama, transporterima i drugom opremom, kapaciteta 150000 m,

Tvornicu prozora kapaciteta 200000 otvora,

Tvornicu panel-ploa-15000 m,

Pogon za proizvodnju ljutenog furnira-1500 m

Pogon otpresaka od 2000 m

Pogon elemenata za namjetaj od 5000 m

Pogon za proizvodnju brodskog poda i lamperije od 2500 m,

Suaru i perionicu rezane grae,

Proizvodnju ambalae raznih namjena.

Grme je imao energanu sa tri parna kotla, strojni pogon za odravanje maina i opreme, teretni vozni park, restoran za sve zaposlene, a svake godine je gradio po tridesetak stanova za svoje radnike. (Bosni, 2005.)Poduzee je imalo dobar plasman svojih proizvoda u svim vremenima; otvorilo je stovarita u Beogradu i Senti, a ranije su bila njegova stovarita u Kninu i Zadru.

Na mjestu nekadanje tvornice Grme sada se nalazi Finvest, koji se od nedavno nalazi pod steajem, pa je sudina tvornice kao i njegovih radnika upitna.Slika 9. Drvna industrija Finvest (na mjestu nekadanjeg Grmea)

Foto: autor9.2.2. Kemijska industrija

Tvornica celuloze poela se obnavljati tek 1960. godine. Uinjeno je to najvie zbog zahtjeva graana, ali bez potpune projektne dokumentacije, sa nerijeenim pitanja snabdijevanja vodom i nedostatkom potrebnog strunog kadra. Zato je njena obnova, zapravo izgradnja nove tvornice, trajala sve do 1. travnja 1966. godine, kada je krenula sa probnom proizvodnjom. Projektirani kapacitet bio je 24.000 t celuloze i 22.000 papira. Kotala je 2,5 puta vie nego to je bilo planirano. I pored toga, ostalo je nerijeeno vodosnabdijevanje, jer su izvori oko grada mogli dati znatno manje nego to je potrebno, tj. l/sec. Problem snabdijevanja vodom, nedostatak obrtnih sredstava, nelikvidnost, povremene tekoe sa sirovinom i ugljem, kao i ljudske slabosti doveli su dva ova tvornica, koja je zapoljavala 1.000 radnika, nije uspjela proizvesti vie od 50% celuloze i 46% papira od njenog kapaciteta. Zbog toga ona je poslovala sa gubicima, pa je umjesto doprinosa razvitku Drvara postala njegov veliki teret. Zato je njen rad obustavljen u srpnju1971. godine (Bosni, 2005.).Nakon dvije-tri godine traganja za nekim rjeenjem, odlueno je da se izvri rekonstrukcija tvornice i preorijentacija samo na proizvodnju papira. Isplanirana je proizvodnja papira 35000 t, a usporedo sa rekonstrukcijom graeno je i vjetako jezero na podruju sela upica, u koji se sliva voda Unca iz kanjon Pojilo. Tvornica papira proradila je 1974. godine, a najveu proizvodnju postigla je 1989. godine, kada je proizvela 29500 t papira. Bio je to kvalitetan papir, koji je izvoen u dvadesetak zemalja, ija je godinja proizvodnja vrijedila 50 miliona KM. Tvornica je zapoljavala 600 radnika (Bosni, 2005.).Slika 10. Ostaci kemijske industrije

Foto: autorU okviru tvornice kasnije je otvoren pogon prerade, u kome su pravljeni tampani papir i kese za pakovanje robe. Proizvodnja ovih papira bila je dostigla 6000 t, sa 80 zaposlenih. Vrene su pripreme i za proizvodnju visoko kvalitetnih premaznih papira. Cjelokupna tvornica je od 1980. do 1987. godine bila ukljuena u sloenu organizaciju UNICEP Banja Luka, a zatim do 1991. godine u poduzee VIDEM KRKO u Sloveniji, uz pomo ijih strunjaka je proizvodnja poveavana i unapreivana. U vrijeme rata 1992-1995. godine tvornica je poslovala samostalno. Zbog nedostatka sirovine, njena proizvodnja bila je smanjena najprije na 15000 t, a pred kraj rata proizvodila je samo neto krep-papira. Od poslije rata tvornica nije u pogonu, osim to se na njezinom manjem dijelu sada nalazi omanja pilana.(Bosni, 2005.).9.2.3. Tvornica viestepenih pumpi ''Jugoturbina''

Jugoturbina nastala je od Sekcije za opravku kola i lokomotiva uzane pruge, popularno zvane ZOKIL. Ovaj kolektiv postoji od kada postoji i eljeznica u Drvaru. Zapoljavao je do 300 radnika, gdje je najmanje bilo nekvalificirane radne snage. Po obimu i sloenosti posla ZOKIL je bio druga najvea radionica za opravku uskotranih vagona i lokomotiva, a u njoj su vrene sve investicione i tekue opravke. Kada je zapoelo smanjivanje posla zbog najave ukidanja uzane pruge, ZOKIL je, uz pomo TP-a Sarajevo, ukljuen u poznato poduzee uro akovi'' u Slavonskom Brodu 1970. godine. Iako su polagane velike nade da e se nai neko trajnije rjeenje za proizvodni program, to nije uspjelo. Umjesto toga, u ovom kolektivu su pravljeni razni proizvodi manjih koliina, tako da je njegova proizvodnja bila usitnjena i svatarska. Proizvoeni su manji mostovi, rezervoari za gorivo, postolja za brodske motore, reduktori za proizvodnju elektrine struje, metalna bravarija, razni tokarski proizvodi, a najvie razne metalne konstrukcije, zbog ega je ovaj kolektiv 1977. godine poslova samostalno ka industrija metalnih konstrukcija IMKO (Bosni, 2005.).Zbog dobre suradnje sa Jugoturbinom u Karlovcu, za koju je proizvodio vie reznih proizvoda, dijelova i opreme, IMKO je 1981. godine ukljuen u to poduzee. U okviru Jugoturbine sainjen je investicioni program za proizvodnju viestepenih pumpi, pa je iz sredstva Fonda federacije za nerazvijene izgraena potpuno nova tvornice 1984. godine. U ovoj tvornici proizvoene su viestepene pumpe, koje se koriste u energetici, vodoprivredi i brodogradnji. Vie godina ove pumpe su plasirane u nekoliko stranih zemalja. Tvornica nije u pogonu od 1992.godine. Na njezinom mjestu danas se nalazi omanji pogon vezan za drvnu industriju. (Bosni, 2005.) 9.2.4. Tvornica zupanika i reduktora ''UNIS''

Ova tvornica izgraena je u okviru sarajevskog UNIS-a i poela je redovnu proizvodnju u sijenju 1983. godine. Njeni reduktori raeni su po licenci vicarske firme ''Kisling''. Poslije poetnih tekoa oko obrtnih sredstava i nakon obuke proizvodnih radnika, tvornica se svrstala u uspjene kolektive ve u toku dvije godine rada. Proizvodila je standardne reduktore, pa pet vrsta sa stopalom i sa prirubnicom po pokretanje transportnih traka u industriji; palanetarne reduktore jae snage za pokretanje traka u rudnicima i noenje veih tereta; ski reduktore jae snage liftove i teku industriju; reduktore za berae kukuruza, za traktorske kosaice, za nabijanje betona, pokretanje viljukara (za Primat Maribor), maine za sjeenje elika (za eljezaru Ravne), vrlo sloene tehnoloke izrade; planetarne reduktore za rovokopae (za Progres Mladenovac); tri tipa reduktora manjih gabarita (za namjensku proizvodnju Kosmosa i ajaveca Banja Luka). Proizvodila je i mjenjae (za Rovokopa Mladenovac), ali brojano najvie zupanike ravnog i kosog ozubljenja, ije su mogunosti bile proizvodnja do 100.000 komada godinje. Imala je do 225 zaposlenih, od ega 65 visokostrunih radnika. Sa radom je stala 1995. godine, a zemljite na kom se nalazila je prenamijenjeno za izgradnju stambenog naselja. (Bosni, 2005.) 9.3. Uslune djelatnostiUslune djelatnosti su ekonomska grana djelatnosti u kojoj se nudi usluga na odreeno vrijeme ili vremenskim okviru kako bi pokrila potranja. Usluge mogu ukljuivati nematerijalne aktivnosti kao to su tehniki savjet ili zastupanje. Prema europskoj klasifikaciji to su sljedee djelatnosti: trgovina, zanatstvo, turizam sa smjetajnim kapacitetima i prehranom, promet, obrazovanje, internet, socijalna skrb, zdravstvo, rekreacija, kultura, sport, skladitenje, financijsko posredovanje, iznajmljivanje strojeva i opreme, raunarne i srodne djelatnosti te poslovi uvanja, provoenje i istraivanja.9.3.1. Zdravstvena zatitaPoslije svih ratnih ruenja i obnavljanja rada, drvarska bolnica je meu prvim objektima obnovljena i nastavila rad u mirnim uvjetima. Poetkom pedesetih napravljen je Dom zdravlja, odnosno nova zgrada, pa je uz dopunu opreme zdravstvena zatita postepeno unapreivana. Ubrzo nakon toga podignuta je jo jedna zgrada uz staru zgradu bolnice 1959. godine. Tako je drvarska bolnica postala centar za preglede i bolnika lijeenja za vie okolnih opina. Nakon izgradnje drugog trakta bolnice, njena okolina pretvorena je u uzoran park i etalite (Bosni, 2005.).Izgradnjom nove, najvee zgrade za osnivanje regionalnog Medicinskog centra 1980, drvarsko zdravstvo je postalo znaajno u svakom pogledu. U njemu su otvorena sva odjeljenja za koja su sagraeni prostori. Centar je bio dobro opremljen, tako da je za lijeenje na strani iao znatno manji broj bolesnika nego to je to bilo ranije.Zdravstvena zatita u Drvaru do 1995.godine je bila na zavidnom nivou.

Meutim poslije ratnih dogaaja u naem gradu je formiran 1996.g Dom zdravlja koji vri sljedee poslove iz svoje nadlenosti:

usluge ope medicine

rendgenske usluge

ultrazvune pretrage

ginekoloki preventivni pregledi

nadzor nad trudnoom

vri patronane posjete

porodilite sa stacionarom

U Domu zdravlja je uposleno sedam lijenika ope prakse, sedam specijalista koji povremeno dolaze radi vrenja specijalistikih pregleda te 28 medicinskih sestara, etiri medicinska bolniara i devet ostalih radnika. Veliki problem je zbog nemogunosti zbrinjavanja bolesnika u samom Drvaru pa se svi ozbiljniji sluajevi upuuju u Livno ili Banja Luku ako je potreban bolniki tretman. U gradu su otvorene dvije apoteke tako da je snabdjevenost i opremljenost sa lijekovima sada mnogo bolja nego to je do sada bilo.

9.3.2. Prosvjeta

Prvi kolovani ljudi sa prostora Drvara bili su pravoslavni sveenici, ije kolovanje datira od sredine XIX st. Vjerojatno je to poteklo od manastira Rmanj, iz koga je osnovana bogoslovija u Krki.

Prve osnovne kole su se pojavile krajem XIX i poetkom XX. st. u Drvaru, te u Bastasima, Trubaru i Prekaji. Znatnije poveanje kolovanja u etverorazrednim osnovnim kolama nastupilo je tek po normaliziranju ivota nakon Prvog svjetskog rata, odnosno poetkom dvadesetih godina prolog st.. Od Prvog svjetskog rata pa na dalje u Drvaru su se smjenjivale razne kole koje su pohaali uenici sa prostora Drvarske opine. To su bile: Osnovna kola ''Slavko Rodi'', Industrijska kola, egrtska kola, Srednja ekonomska kola, Gimnazija, Prva tehnika kola, Druga mehanika kola, Srednjokolski centar ''Marija Bursa'' (Bosni, 2005.).Na teritoriji opine danas je aktivna jedna osnovna i jedna srednja kola. Osnovna kola Dr.Ivan Merc osnovana je u sadanjem obliku krajem 1995.godine. kola je upisana u registar osnovnih kola kod Ministarstva drutvenih djelatnosti HB, te verificiran status kole za izdavanje javnih isprava. Osnovna kola ima 22 odjela od I VIII razreda koja radi u jednom kolskom objektu. Nastava se odvija u jednoj smjeni sa ukupno 535 uenika (419 povratnika i 116 raseljenih). Pored ove kole 2001.godine otvorena je i podruna kola u Prekaji koju pohaa 11 uenika od I IV razreda (Bosni, 2005.).U osnovnoj koli uposleno je 11 uitelja u razrednoj nastavi i 19 nastavnika u predmetnoj nastavi. U skladu sa Privremenim sporazumom o zadovoljavanju potrebe i prava djece povratnika od 5. oujka 2002.godine uvedena je nacionalna grupa predmeta na materinjem jeziku. U objektu osnovne kole stvoreni su dobri uvjeti za obavljanje obrazovnog procesa, nabavljena je neophodna oprema. Srednja kola osnovana je u mjesecu prosincu 1997.godine a u svom sastavu ima:

opu gimnaziju (I IV razred) sa 7 odjeljenja i ukupno upisanih 140 uenika

tehniku kolu 1 odjeljenje 31 uenik

strunu kolu (I III razred) sa 3 odjeljenja i ukupno upisanih 44 uenika

Ukupno, srednju kolu pohaa 215 uenika sa kojima rade 20 profesora i 21 radnika ostalih zanimanja. Razmatrana je mogunost izuavanja i drugih zanimanja iz oblasti trgovinske, ugostiteljske, elektro i metalurke kole kao i osnivanje jo jedne srednje kole (ekonomske, medicinske, strojarske ili drvopreraivake). Prije ovih zadnjih ratnih dogaanja u gradu je postojao i radio Radniki univerzitet.9.3.3. Sport i kulturaSport je u Drvaru u prolosti imao zapaenu ulogu. Naime davne 1924. godine formiran je radniki sportski klub Borac u kome su nogomet uglavnom igrali radnici i seljaci, a 1927. godine formiran je nogometni klub Unac iji su lanovi bili mahom inovnici, trgovci, ugostitelji i takozvani bolje stojei stale. Poslije II svjetskog rata obnovljen je FK Borac i takmiio se zonama Biha i Banja Luka (Bosni, 2005.).Osim nogometa u opini Drvar bili su klubovi iz odbojke, koarke, rukometa (muki, enski) zatim ahovski klub, aero klub, bokserski, dudo sekcija, karate klub, a u okviru Drutva tjelesnog odgoja u Drvaru su bila organizirana drutva iz atletike. Izgradnjom prekrasnog sportsko rekreacionog centra stvaralo je uvjete za razvoj sporta kakve je malo koja sredina imala, ali na alost to se sve poremetilo zahvaljujui ratnim sukobima.Slika 11. Pravoslavna crkva Svetog Save

Izvor: https://www.google.hr/search?q=drvar+crkva&biw=1440&bih=719&tbm

Danas u Drvaru to se tie sporta egzistira tri sportska kluba i to:

Nogometni klub koji se takmii u drugoj ligi. Ovaj klub svoje aktivnosti obavlja preko tri sekcije: seniorske, kadetske i juniorske, te okuplja vei broj mladei. Organizacija rada kluba je dobra i u sportske aktivnosti su ukljueni sportai svih nacionalnosti i klub je postao jedna zdrava vienacionalna sportska organizacija.

ahovski klub Drvar koji se takmii u drugoj ligi ahovskog saveza BiH okuplja 20 registriranih ahista i postavio je dobre rezultate na ekipnim i pojedinanim prvenstvima i otvoren je za sve ljubitelje aha.

Karate klub Drvar okupljaju preko 30 lanova koji povremeno uestvuju na raznim turnirima i postiu vrlo dobre rezultate u pojedinanoj i ekipnoj konkurenciji.

Obzirom da se sport tretira kao djelatnost od posebnog dravnog interesa kao integralni dio ukupnog drutvenog razvoja, razvoja sporta i sportske kulture ne poklanja se duna na svim nivoima i nije sistemski rijeen problem financiranja pojedinih sportskih djelatnosti. Na podruju nae opine danas aktivno djeluju lovako drutvo i ribarsko drutvo.

to se tie kulture u naoj sredini i ona ima zavidnu tradiciju. Jo izmeu dva rata formirano je Kulturno umjetniko drutvo koje je sa svojim raznim sekcijama opstalo i djelovalo kroz sva ova nemirna vremena do dananjih dana. Prije ovih zadnjih ratnih dogaaja Drvar je imao Radniki dom u kojem je izmeu ostalih sadraja postojala i velika biblioteka (sa preko 30000 knjiga), kao i kino kazalina dvorana, to je sve propalo u ratnom vihoru. Muzej koji je u Drvaru egzistirao do zadnjih ratnih sukoba je takoer bio jedan od prepoznatljivih oblika kulturnog obiljeja ovog prostora. Naalost danas ne posluje niti biblioteka niti kakvo muzejsko obiljeje. Danas poseban problem predstavlja razvoj raznih kulturnih djelatnosti, djelovanje kulturno umjetnikih drutava i institucija. Osnovni ivotni problemi su potisnuli u drugi plan ove djelatnosti koje su vaan segment ukupnog drutvenog razvoja (Bosni, 2005.).Na podruju opine Drvar danas djeluje KUD Drvar. Za rad ovog drutava nisu osigurani osnovni financijski i ostali uvjeti za ostvarivanje njihovih programskih aktivnosti i zbog toga su preputeni sami sebi. Zahvaljujui poduzimljivosti pojedinaca u oteanim okolnostima oivljen je i solidno organiziran rad ovog drutva. KUD Drvar organizirao je razne kulturne manifestacije i uestvuje u raznim smotrama kulturno umjetnikog stvaralatva u zemlji i inozemstvu. Vano je istai i injenicu da je u Drvaru dana 08.12.2002.godine odrana osnivaka skuptina Saveza amaterskih kulturno umjetnikih drutava BiH na kojoj je usvojen Statut saveza, konstituirana skuptina i izabrana tijela saveza. Na ovoj Osnivakoj skuptini bili su prisutni predstavnici kulturno umjetnikih drutava i institucija iz svih krajeva BiH, to predstavlja vaan kulturni dogaaj za nau sredinu (Bosni, 2005.).Mada opina raspolae sa Sportskim centrom kakvim se i u blioj i iroj okolini moe malo tko pohvaliti, ali je isti zbog nebrige i devastiranja pretrpio odreene tete koje je potrebno sanirati da bi u potpunosti mogao da se stavi u punu funkciju. Trenutno su u funkciji sljedei objekti:

glavni nogometni stadion

teniska igralita

igralita za male sportove (mali nogomet, rukomet, koarka, odbojke i sl.)

Na podruju nae opine djeluje radio stanica Radio Drvar

to se tie informiranosti TV programom, moe da se prati program FTV i HTV i to ne kvalitetno, a u nekimpodrujima opine sa velikim tekoama. U zadnje vrijeme dostupan je i signal OBN-a. Zahvaljujui privatnoj inicijativi u drugoj polovini prole godine dostupna je i kablovska TV za sada u uem gradskom podruju, to je bar donekle razbilo TV medijsku blokadu.

to se tie dnevnog tiska, dostupne su novine iz nae zemlje kao i iz Srbije i Hrvatske i tu nema nekih znaajnijih problema.9.3.4. Turizam

Turizam Drvara nekada, a i danas se zasnivao na uvenoj Titovoj peini. Danas je u blizini peine ureena etnica uz rijeku Unac, gdje se nalazi i muzej iz perioda Drugog svjetskog rata. Planinsko- brdska podruja uz i danas suvremen sportsko- rekreativni centar stvara se podloga za razvoj zimskog i ljetnog rekreacijskog turizma. Na podruju opine Drvar naroito se istie mjesto Otrelj na nadmorskoj visini 1.338 m, koje je pogodno za planinarenje i skijanje, a gdje je unazad nekoliko godina napravljeno skijalite sa iarom i ostalim popratnim sadrajima. Tokovi Unac i Bastaica, uz Prekajsko jezero nude mogunost kampiranja i ribolova. Na podruju opine brojne su manje rijeke sa potencijalom za razvoj ribogojilita, a Prekajsko jezero je bogato ribom. U Drvaru postoji jedan hotel kapaciteta oko 50-ak leajeva. Cestovna povezanost Drvara sa susjednim opinama je relativno dobra, iako su neke prometnice dotrajele i slabo se odravaju. Neko je podrujem Opine prolazila je Unska eljeznika pruga u duini od 70 km sa stanicama u Martin Brodu, Osrecima i Likoj Kaldrmi gdje su postojali terminali za pretovar robe. Ta pruga danas izaziva zanimanje turista.Podjelom Opcine taj dio je u cjelosti odsjecen od teritorija Opcine i samog opcinskog industrijskog sredita, tako da sadanja Opcina nakon vie od 100 godina nema prilaz eljeznici. (Bosni,2005.)Slika 12. Hotel Drvar

Foto: AutorOdrivi razvoj turizama nastoji napraviti to manji utjecaj na okoli i lokalnu kulturu to je vie mogue , a pomae generirati budue zapoljavanje za lokalno stanovnitvo. Cilj odrivog turizma je osigurati darazvoj donosi pozitivno iskustvo za lokalno stanovnitvo , turistike tvrtke i same turiste . Odrivi turizam je usvojena praksa u uspjenom ekoturizma, a usljed netaknutih gospodarskih oaza opina Drvar bi mogla imati u tomu komparativne prednosti. Ipak, postoji opasnost da se ta prednost istopi glede prekomjerne eksploatacije ume. Pojam " odrivi turizam ' podrazumijeva specifinu vrstu eko-turizama, a mnogi smatraju kako ovaj dio BiH upravo treba inzistirati na njegovom razvoju. Turizam u cijelosti ovisi o prometu, te je jasno kako je i to velika prepreka za njegov razvoj. Ukoliko se ispune odreeni standardi u pogledu odrivog turizma, opina Drvar ima jako dobru perspektivu da svoje gospodarstvo u blioj budunosti usmjeri ka ovoj grani gospodartva.10. Prometna povezanost

Drvar se nalazi na vanom putnom pravcu prema srednjem Jadranu. Juno od Drvara, preko Knina pa do ibenika ima oko 120 kilometara. Sjeverno preko Bosanskog Petrovca vezan" je za magistralni put AVNOJ-a" tako da do Bihaa ima oko 80 kilometara, a Banjaluke (preko Manjae) oko 125 kilometara.

Za osiguranje dostupnosti najznaajnijim destinacijama poseban znaaj ima postojea regionalna cesta Dubovsko Kulen Vakuf Martin Brod Drvar, ija je modernizacija dionice Kulen Vakuf Martin Brod u tijeku. Regionalnom cestom Dubovsko Drvar uspostavljena je alternativna veza Bihaa sa Drvarom, koja se inae ostvaruje magistralnim cestama preko Bosanskog Petrovca. Slika 13. eljeznika pruga uskog kolosjeka na podruju opine Drvar

Izvor: www.zeljeznice.netGlavna gradska i vie drugih ulica su asfaltirane; put od Drvara do teritorija opine Glamo dug 23 km, koji je asfaltom spojio sela Mokronoge, Vidovo Selo, Mre, Ljeskovicu, Prekaju i Poljice i doao do makadamskih puteva za ajnovac, upicu, upu, Podi, Bunevac, Brda i Motike; put do izvora Bastaice i sela Bastasa u duini od 6 km; put od Drvara do Hrnjadi preko Kamenice i Korita, koji je, takoer, doao do seoskih puteva Trubara, Velikog i Malog Cvijetnia, Oigrija i Boboljusaka; dug je 18 km, od ega polovina ide trasom bive uskotrane pruge; put od Pasijaka prema Klekovai i Potocima duine od 10 km; put Drvar-Martin Brod, koji ide potpuno novom trasom, graen je 1985/86. godine; on je zamjena za uskotranu prugu i povezuje Drvar sa unskom prugom; prolazi kroz sela Zaglavicu, Gruborski Naslon, Veliko i Malo Oijevo; njegova novoizgraena duina od krivine Guvno do Martin Broda iznosi 28.870 m. Svi navedeni putevi su asvaltirani i predstavljaju najveu investiciju na drvarskoj opini. U tijku njihove izgradnje i kasnije, u selima je preteno vlastitim ueem izgraeno jo oko 40 km asfaltnih puteva. (Bosni, 2005.)Veliki problem graanima opine Drvar je nepostojanje adekvatnih autobusnih linija koje bi Drvar povezivale sa ostatkom drave. Jedina autobusna linija koja redovno prometuje Drvarom je ona prema Banja Luci, te postoji linija koja jednom tjedno vozi i do Beograda. Ovo govori da su graani Drvara prometno izolirani. Zakljuak

Drvar je grad i opina u zapadnoj Bosni i Hercegovini, koji se nalazi izmeu Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, blizu Glamoa. Administrativno Drvar je dio Livanjskog upanije u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.Drvar je grad koji se nalazi u kotlini izmeu dvije "brine" na istoku i jugu i kanjonima Bereka na sjevero-zapadu i Sklopa na jugo-istoku. Rijeka Unac prolazi kroz oba sklopa a izmeu njih se nalazi grad i na kraju svog toka se ulijeva u rijeku Unu kod Martin Broda. U Unac na podruju grada Drvara ulijevaju se pritoke Drobnjak, Drvara i Bastaica. Grad odnosno cijela opina prostirala se na ne tako malih 1030 km2, bogata sa umom i pitkom vodom kao i najvie ljekovitog bilja u Evropi to i sami Drvarani malo znaju. U Zadnjih 100-ak godina Drvar je ponikao u jedan moderan industrijski mali gradi, sa svim odlikama veeg zbog svog kulturnog i duhovnog ivota.Umjereno kontinentalna klima i blagi utjecaj mediteranske klime koja se uvlaila preko planine Jadovnik, daje dodatnu dra ovome gradu i po tom pitanju Drvar se samo administrativno nalazio u Bosni i Hercegovini, a u stvari duhovno je naginjao juno ka Dalmaciji. Opomena da nije sve tako je bura", koja duva sa atornice, tad se od blago mediteranske naemo u otroj izrazito planinskoj klimi. Takoer se zna desiti da kotlinu prekrije snjeno bijela magla, koja sa ve spomenutih brina izgleda kao ustalasano more, a kompletan prizor izgleda vie nego jedinstven. Zime su uglavnom otre i duge.

Budunost ovoga prostora domai politiari vide u eksploatacije umskog bogatstva. Stalne emigracije stanovnitva ukazuju kako nade u boljitak nema. O razvoju nekih drugih grana gospodarenja u prostornom planu nema naznaka, a taj prelijepi prostor mogao bi biti meka eko turista iz cijele Europe. Ukoliko se stane na kraj prije svega nekontroliranoj sjei drva na podruju opine Drvar bi se mogao razviuta eko turizam, uz poboljanje prometne povezanosti te politike volje.Literatura

Bosni, Nikola, (2005.): Drvar nekad i sad, Beograd, Buatlija, Ibrahim, (1982): Oblici reljefa i geomorfoloka regionalizacija BiH, Zagreb http://opstinadrvar.net/index.php/geografija http://povijest.net/v5/20-stoljece/2-svjetski-rat/2007/desant-na-drvar/ Lakui R. (1968): Planinska vegetacija jugoistonih Dinarida. Glasnik Republikog zavoda za zatitu prirode, Prirodni muzej (Titograd) 1: 9 -75. Marinkovi, Ranko (1974): Geologija okoline Drvara, Sarajevo Odak, Dinko, (2007.): Unternehmen Rsselsprung Desant na Drvar, unjar, M., Bukovac, J., (1968.): Osnovnageoloka kartaSFRJ list Drvar, Institut za geografska istraivanja, Zagreb, Naziv slika

Slika 1: Drvar sa sjeverne strane..2Slika 2: Slika Drvara iz 1905. godine...3Slika 3: Poloaj opine Drvar...6Slika 4: Geoloka karta Drvara.7Slika 5: Rijeka Unac...11

Slika 6: Karta naselja nekadanje opine Drvar sa naznaenim promjenama21Slika 7: Dananja opina Drvar prema nacionalnom sastavu stanovnitva21

Slika 8: Istoni Drvar..22

Slika 9: Drvna industrija Finvest (na mjestu nekadanjeg Grmea)....28Slika 10: Ostaci kemijske industrije...29Slika 11: Pravoslavna crkva Svetog Save...36

Slika 12: Hotel Drvar 38Slika 13: eljeznika pruga uskog kolosjeka na podruju opine Drvar..40

Izvor slika

Slika 1: https://www.google.ba/search?q=drvar+slike&espv=210&es_smSlika 2: Bosni 2005

Slika 3: https://www.google.ba/search?q=drvar+karta&espv=210&es_smSlika 4: unja, Bukovac, 1968

Slika 5: https://www.google.hr/search?q=rijeka+unac&biw=1440&bih7

Slika 6: Opina Drvar

Slika 7: https://www.google.hr/search?q=drvar+stanovnitvo&source=lnms&tbmSlika 8: https://www.google.hr/search?q=istoni+drvar&source=lnms&tbm=isch&sa=X&eiSlika 9: Foto: autor

Slika 10: Foto: autor

Slika 11: https://www.google.hr/search?q=drvar+crkva&biw=1440&bih=719&tbmSlika 12: Foto: Autor

Slika 13: www.zeljeznice.netNaziv tablica

Tablica 1: Klimatske promjene u periodu od 1961 do 1990. godine..12Tablica 2: Klimatske promjene u periodu 2013. godine.13Tablica 3: Kretanje broja stanovnitva u opini Titov Drvar u periodu od 1948 do 1991. godine....16 Tablica 4: Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovnitva 2013. godine za cjelokupnu opinu Drvar (najvei dio prijeratne opine sa sjeditem u drvaru koji se danas nalazi u sastavu Kantona 10.)...18Tablica 5: Prikaz preliminarnih rezultata popisa stanovnitva 2013. godine za opinu Istoni Drvra (Dio prijeratne opine Titov Drvar koji je sada u sastavu Republike Srpske)....19Tablica 6: Prikaz preliminarnih rezultat popisa stanovnitva 2013. godine za dio opinbe Biha (dio prijeratne opine Titov drvar koji je sada u sastavu Unsko- sanskog kantona).19 Izvor tablica

Tablica 1: Federalni meteoroloki zavod

Tablica 2: Federalni meteoroloki zavod

Tablica 3: Popisi stanovnitva u BiHTablica 4: Preliminarni rezultati izbora 2013.godine u FBiH

Tablica 5: Preliminarni rezultati izbora 2013.godine u FBiH

Tablica 6: Preliminarni rezultati izbora 2013.godine u RSPAGE