16
UDRUGA PĈELARA „ PAPUK “ VOĆI N Pĉelar praktiĉar Stjepan Brijaĉak DRŽANJE ZDRAVIH I JAKIH PĈELA BEZ OTROVNIH LIJEKOVA Voćin Sijeĉanj 2013

Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pčelarska skripta

Citation preview

Page 1: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

UDRUGA PĈELARA „PAPUK“ VOĆIN

Pĉelar praktiĉar Stjepan Brijaĉak

DRŽANJE ZDRAVIH I JAKIH PĈELA

BEZ OTROVNIH

LIJEKOVA

V o ć i n

Sijeĉanj 2013

Page 2: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 2

2

SADRŽAJ

PREDGOVOR 3

DEZINFEKCIJA KOŠNICA 4

PARAFINIRANJE KOŠNICA 5

ŠTETNO DJELOVANJE LIJEKOVA 6

AMERIČKA GNJILOĆA PČELINJEG LEGLA 8

OSLOBODENJE PČELA OD KRPELJA VAROZE 9

ZIMSKE PČELE; 8. MJESEC - POČETAK NOVE PČELARSKE GODINE 11

ZABLUDE U PČELARSTVU 13

OSTALI PREPARATI U PČELARSTVU 15

PRVO PROLJETNO PRIBRANJIVANJE SIRUPOM 16

Page 3: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 3

3

PREDGOVOR

Pčelari Voćina pripremali su se za EKO pčelarstvo, pa su morali izbaciti iz upotrebe sve lijekove na bazi antibiotika i raznih otrova, za liječenje raznih bolesti u pčelarstvu osim prehrambenih kiselina.

Umjesto štetnih lijekova trebalo je pčele održati zdrave i jake za proizvodnju.

Rješenje je nađeno u sveopćoj dezinfekciji kaustičnom sodom.

U ovom eseju na prvom mjestu je upravo dezinfekcija, kao temelj uspjeha, a tek tada ostali postupci za držanje zdravih i jakih pčelinjih zajednica.

Zašto ovo pišem kao posebni uradak a ne objavim u listu Hrvatska čela, da to mogu koristiti svi pčelari RH, pa i šire?

Više puta sam pisao za list Hrvatska pčela, pa je urednik svaki put izostavio ono bitno. Tako je i sa posljednjim člankom pod naslovom „Kako držati zdrave i jake pčele bez lijekova“. Urednik je ispustio ono bitno bez lijekova i time obezvrijedio članak, jer suština je upravo u tome.

Može se zaključiti da list sufinanciraju trgovci i proizvođači lijekova ,pa urednik ne smije pčelarima dati istinu. Time je pčelarima nanesena golema šteta, pogotovo mladima i početnicima, koji kupuju sve što se u listu reklamira, vjerujući listu da je dobro sve što reklamira

Ovaj esej ima za cilj da pčelari ne troše novac na nepotrebne i štetne lijekove, već da koriste jeftinija i zdravija sredstva, još bolja i učinkovitija. Uz to je bitan i moment kada se što koristi. Bilo bi najbolje kada bi svi u isto vrijeme radili jednako.

Kada bi ovo ovako bilo objavljeno u listu, odmah bi se javili „stručnjaci“ protiv ovoga, da ovo nije istina, a u isto vrijeme zagovaraju upotrebu lijekova na bazi bojnog otrova kumofosa (coumaphosa).

Kumafos je bojni otrov,nerazgradiv kroz 100 godina, a trgovci traže da se svake godine mora kupiti novi, a uporabljeni uništiti ili zakopati u zemlju.

Četiri godine za redom davali smo iste letvice sa osnovom kumafosa i djelovale se kao prvi puta. Možda bi djelovale i duže, tj. dok u letvici ima otrova. Pčelari Voćina ispitali su istinitost napisanu na paketu o roku trajanja. Uzeli su Asuntol kojem je prošao rok prije 30 godina, napravili letvice i upotrijebili, djelovao je kao nov. Kumafos je osnovna materija i u Perizinu i Cheick mite-u u EU zabranjen.

Sami proizvođači priznaju otrovnost, pa samo treba pročitati na omotu upozorenja o štetnosti.

Page 4: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 4

4

DEZINFEKCIJA KOŠNICA

Dezinfekcija košnica i sveg pčelarskog pribora u otopini kaustične sode u vodi 2 ili 4 %.

Bure od meda (od 300 kg) prereže se po pola, na otvorenom, stavi na 4 bloka cigli ulije oko 50 litara vode i 2 kg sode, naloži vatra i kliještima ulaže cijeli sanduk sa grubo očišćenim ramama, vezanih špagom.

Radi vruće vode za par minuta očiste se dijelovi voska i propolisa pa čak i boja samo spuzne sa drveta. Kliještima izvađeni sanduk sa vezanim ramama dobro se ispere mlazom vode i stavi na sušenje.

Dezinfekcija se može vršiti i sa hladnom vodom i sa 2% sode ali sporije. Po završetku rada otopina se može ostaviti za poslije ili špricom politi prostor ispred košnica. Trava se neće osušiti.

Nekada se vrši1a dezinfekcija košnica opaljivanjem, ali to je samo površinski. Soda ulazi u sve pore košnice i stiže tamo gdje plamen ne može. Soda ubija sve organizme i sva jajašca štetočina a naročito sve masnoće

Kaustična soda toliko izjeda masnoće da se s njom nekada na selu kuhao sapun od masnoća.

Kupuje se u poljoprivrednoj ili veterinarskoj apoteci.

Cijena jednog kg ispod je 50 kn., a sa 2 kg može se dezinficirati više od 100 sanduka, tj. dok god se tekućina ne potroši.

Mogu se dezinficirati svi dijelove košnice i alat, jedino nije potrebno krov.

Page 5: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 5

5

PARAFINIRANJE KOŠNICA (sve osim rama)

Košnice se mogu, osim bojanja, zaštititi od vlage i od raznih bolesti, kuhanjem u parafinu. To je drugi oblik dezinfekcije košnica. Kilogram parafina košta 12.50 kuna kod Šandora Barne iz selaIvanovci; Dakovačka 78 mob. 098 338 554 (šalje 30 kg pouzećem) .

Postupak parafiniranja

Na otvorenom prostoru postavi se na 4 bloka posuda u koju se može staviti nastavak da iznad njega bude još barem 20 cm viša stjenka posude. Uloži se parafin, naloži vatra i pričeka da se parafin zagrije na 380 0C. to je moment kada se iz parafina diže plavičasti dim, koji je zapaljiv ali se lako gasi. Tako da se posuda prekrije limom a vatra smanji. U tako zagrijani parafin lagano se spušta sanduk. Ukoliko je sanduk jaĉe vlažan iz njega

će izlaziti vodena para i stvarati pjenu od parafina.

Ako se naglo spusti sanduk sigurno će se pjena dići naglo i preliti preko posude u vatru i zapaliti se. Da se to ne dogodi, sanduk se drži kliještima i po potrebi spušta u parafin ili diže da se previše ne pjeni.

Kada iz sanduka ide sve manje pjene tada se spušta cijeli u parafin a vatra potiče do 300 c. Kada se potpuno prestane pjeniti, znači u drvetu više nema vode i treba ga odmah izvaditi jer će tada parafin početi ulaziti duboko u drvo i otežati ga. Za vrijeme vađenja temperatura mora biti oko 300 0C.

Dok je temperatura bila preko 300 0C sva je voda iz drveta izašla van ali tu toplinu nije mogao preživjeti niti jedan organizam tj. niti jajašca niti spore gljivica i drvo postaje zaštićenije i dugotrajnije.

Izvađeni sanduk treba se ocijediti od vrelog parafina.

Sanduk koji nije bio vruć ocijeđen ili prehladan, na njemu će ostati previše parafina, koji se kasnije na suncu topi i cijedi , a to je višestruka šteta. Više je potrošeno parafina, sanduk klizi u rukama i jedan po drugom; košnica nije stabilna.

Kako će pčelar znati kolika je temperatura ako se nema toplomjer za visoke topline? Ovako! Uzme se neka letva i lagano gura u vrući parafin. Ako se malo pjeni znači da je temperatura jedva prešla 100 0C. Kod 200 0C pjena je burnija, a kod 3000C vrlo burna. Tada se počinje sa umetanjem sanduka u vreo parafin.

Jednom parafinirana košnica, ukoliko je potrebno, može se ponovo parafinirati ali je ta potrošnja parafina beznačajna.

Nove košnice valja parafinirati ali stare ili natrule ne, jer upiju previše parafina.

Rame se ne dezinficiraju u parafinu već samo u sodi.

Page 6: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 6

6

ŠTETNO DJELOVANJE LIJEKOVA

Poznato je da se lijekovi prave od otrova u malim količinama ili su antibiotici, koji mogu štetiti i čovjeku, pa su zabranjeni u pčelarstvu.

Lijekovi, antibiotici na bazi gljivica jednu bolest lijeći a drugu razvija.

Nosemoza se lijeći antibiotikom na bazi gljivica. Taj lijek djelomično lijeći pčele od nosemoze, ( one bolesne) ali u svih pčela u zajednici uništava prirodnu obrambenu sposobnost obrane od gljivičnih bolesti, pogotovo ako se antibiotik daje preventivno.

Krečno leglo je gljivično oboljenje pčelinjeg legla. Poslije liječenja pčela od nosemoze antibioticima dolazi do naglog širenja bolesti na sve košnice. Protiv gljivičnog oboljenja nema lijeka, niti se može spriječiti ulazak spora košnice, jer se one razvijaju u vlazi i zrakom se dižu ispod košnica i ulazesve košnice. Oboljeti će samo one koje su izgubile prirodnu otpornost.

Mravlja kiselina vrača prirodnu obrambenu sposobnost pčelama koje su je izgubile i tako nakon upotrebe mravlje kiseline u liječenju varoze polako nestaje krečno leglo.

Kako se onda riješiti nosemoze bez lijekova

Nosemoza je bolest odraslih pčela i nije prelazna sa pčele na pčelu.

U crijevu zaražene pčele živi parazit i brzo se razvija. Radi toga pčela ne može potpuno preraditi med ,već ga polu iskorištenog, kao slatki izmet izbacuje i s njim milijune uzročnika nosemoze.

Bolesne pčele svoj izmet ispuštaju u okolini pčelinjaka. Kako je izmet samo pola prerađen on je slatkast i mirisan pa privlači druge pčele da ga pojedu i tako se zaraze. Naročito je opasno imati otvoreno pojilo na koje iz visine može pasti slatkasti izmet bolesne pčele. Na takvom pojilu mogu se zaraziti sve pčele koje dolaze na vodu, jer su se uzročnici bolest raširili po cijeloj vodi.

Rješenje! Treba imati higijensko pojilo tako da pčele ne mogu u vodu, a one iz zraka da ne mogu ispustiti izmet u vodu. Zato bi trebao krov pojila biti barem 20 cm. širi od vode i po mogućnosti ispod krošnje drveta.

Tokom zime bolesne pčele ne mogu se češće čistiti pa ispuštaju slatkasti izmet po ramama i po saću. Druge pčele to pokupe i zaraza se širi, društvo slabi i često ugine u proljeće.

Page 7: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 7

7

Jedino je rješenje rame izvaditi, med izvrcati i upotrijebiti za ljudsku ishranu, ali ne smije u otkup. Vosak pretopiti, a rame dezinficirati u otopini kaustične sode.

Tokom ljeta u 7. mjesecu treba pčele tretirati protiv varoze mravljom kiselinom najmanje mjesec i pol dana, jer mravlja kiselina djelomično sprečava razvoj gljivica i oporavlja pčele.

22. 06. vrhunac je razvoja legla i pčele ga polako smanjuju,a varoza se nastavlja sve jače razvijati. Tu počinje najveća opasnost za pčele,i upravo tada treba početi tretirati pčele mravljom kiselinom u prahu protiv varoze, da se do 8. mjeseca uništi i varoza i što više krečnog legla.

Za vrijeme suše pčele obilato koriste pojila a higijenska pojila su najbolje rješenje protiv nosemoze.

Prigovor je da se za vrijeme paše ne smiju koristiti nikakvi lijekovi iz puno razloga. To ne vrijedi za mravlju kiselinu, jer se ona u ljudskoj ishrani koristi kao konzervans hrane.

Ukoliko koncem 6. mjeseca ima neka intenzivna paša mravlja kiselina se može slobodno upotrebljavati za liječenje varoze.

Kiselina koje je možda ušla u med ona postepeno ispari i to zato što kiselina iz praha sublimacijom više nije krutina ni tekućina ,već plin- lako hlapljiv koji brzo ishlapi iz meda.

Kada bi u medu i zaostalo malo kiseline to ne bi bilo štetno, niti protuzakonito jer je to prehrambena kiselina.

Page 8: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 8

8

AMERIČKA GNJILOĆA PČELINJEG LEGLA

Prije više od 200 godina kada je američka gnjiloća pčelinjeg legla donešena iz Amerike, nije bilo lijeka, a glavnina košnica bila je sa nepokretnim saćem i nije se mogla ustanoviti bolest dok pčele nisu uginule.

lz uginule zajednice, pčele iz drugih košnica, brzo su odnijele sav med, ali i bolest. Tako se bolest brzo raširila po svim pčelinjacima i nastao pomor kao kod kuge, pa je i nazvana kuga.

U to vrijeme jedino je rješenje bilo spaljivanje.

Košnice pletare spaljivale su se zajedno sa pčelama voskom i medom.

Mnogi pisci knjiga o pčelarstvu još i danas prepisuju te upute i nanose velike štete naročito početnicima u pčelarstvu. Poneki opisuju opaljivanje košnice plamenom, no to je samo površinski dobro, a u dubini uvijek zaostane nešto skriveno i eto opet bolesti.

U košnicama sa pokretnim saćem bolest se lako otkrije i može se spriječiti ugibanje košnice i raznošenje medom po cijelom pčelinjaku.

Kada se ustanovi bolest, košnica se na veće zatvori, unese u prikladnu prostoriju, pčele uguše sumpornim trakama i spale.

Med se izvrca i upotrebljiv je, ali ne smije ići u otkup, niti ga dati drugim pčelama.

Vosak se pretopi a rame i cijela košnica dezinficira u otopini kaustične sode. Ako je košnica parafinirana, tada se dezinfekcija izvrši u parafinu na isti način kao i prvi puta, sam drugi puta potrošnja parafina je malena.

Rame se moraju dezinficirati u sodi, a ne u parafinu.

Ovaj postupak do danas se pokazao najjeftiniji i najbolji.

Preporuke iz prošlosti, da se lijeći antibioticima, ne isplati se. Dokazano je, da je liječenje skuplje i štetnije od opisanog načina sanacije bolesnih.

Prigovor da se u vosku zadrži dio uzročnika može biti točan, no prerađivaći voska obavezno moraju sav vosak pri topljenju dezinficirati 20 minuta na 120 0C bez vode.

Dakle američka gnjiloća obrazovanom pčelaru više nije ni kuga ni bauk.

Page 9: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 9

9

OSLOBOĐENJE PČELA OD KRPELJA VAROZE

MravIjom kiselinom u prahu od 22.06. — 01. 08.

Oksalnom kiselinom koncem 11. mjeseca, kada nema legla.

22.06. najduži je dan i vrhunac razvoja pčelinjeg legla. Dani postaju sve kraći a pčele to vide i počinju smanjivati leglo, no varoza ne, već obrnuto, sve jače se razvija u sve manjem broju legla pčela.

Tu počinje opasnost za pčele. Treba im pomoć čovjeka-pčelara.

22.06. valja početi tretirati pčele mravljom 60 % kiselinom u prahu. Zašto u prahu a ne u tekućini?

Kiselina u tekućini na višoj temperaturi od 22 oC naglo isparava, brzo se potroši i pčele napuštaju košnicu do večeri dok se ne spusti temperatura.

Kiselina 60 % u prahu ( SANOCID) ne isparava već sublimira, a sublimacija je spor proces i podnosi višu temperaturu za prelazak iz krutog u plinovito stanje. Upravo to svojstvo je povoljnije za ljetne žege.

Mravlja kiselina omamljuje varoe, one se otpuštaju od pčela i padaju na pod, tu prolaze druge pčele i kada se varoza osvijesti, prelazi na druge pčele i krug se nastavlja.

Antivarozna podnica je najbolje rješenje.

Varoza koja se otpusti od pčele omamljena kiselinom pada kroz mrežu na zemlju. Tu pčele ne hodaju i varoza se ne može vratiti nazad. Mravlja kiselina može biti u tekućini ili u prahu, bitno je da je 60%. Mravlja kiselina u tekućini najbolje djeluje kod temperature od 22 oC.

Mravlja kiselina u prahu je bolja kod viših temperatura. Daje se na istim mjestima kao i tekućina.

Doze kiseline u prahu su sljedeće: Na društvo u jednom tijelu do 1 dl Na društvo u dva tijela tj. na jače društvo 2 dl

Sanocid sublimira više od mjesec dana, ali svaki tjedan valja dodati pola

doze,kako bi se zadržao koncentrat. Oko 01. 08. treba prestati sa tretiranjem, jer se

trebaju leći zimske pĉele.

Postoji prigovor da kiselina prodire i kroz poklopac i ubija leglo. Tu ima istine, ali i istine da ubija i varozu u leglu.

Page 10: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 10

10

Na pčelaru je sada odluka: Da Ii će žrtvovati jedan dio legla da očisti varozu i krečno leglo ili će štedjeti leglo, varozu i krečno leglo.

Upravo zato što kiselina ubija i jedan dio legla ne smije se više koristiti u 08. mjesecu, kada pčele trebaju početi sa uzgojem zimske pčele.

Ovako tretirane pčele dobro su očišćene i ne treba ih više nič im uznemiravati do kraja 11. mjeseca, kada se daje oksalna kiselina dozatorom 5mm po ulici gdje ima pčela.

Bilo bi idealno kada bi svi pčelari to radili u isto vrijeme, međutim uvijek ima onih koji makar i na svoju štetu čine drugačije, samo da nije isto

U ljudsko društvo ugrađena je jedna doza nepovjerenja u sve na svijetu pa tako i u pčelarstvu. Oni koji ne vjeruju neka to ispitaju pa sa argumentima neka mijenjaju ili dodaju sistemu držanja zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova.

Page 11: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 11

11

ZIMSKE PČELE

Već su stari pčelari ustanovili po opažanju da nova pčelarska godina počinje u 8. mjesecu iako nisu imali naučne dokaze kao danas.

Nauka je utvrdila da pčele u 8. mjesecu počinju hraniti jajašca budućih radilica nešto drugačijom hranom, tako da im se produžuje životni vijek do 8 mjeseci a ispod oklopa stvara vrlo tanki sloj potkožnog tkiva, zgusnute energije da bi mogla dočekati proljeće.

Zimske pčele počinju se leći oko polovine 8. mjeseca, a krajem mjeseca preuzimaju ulogu domaćica.

Sve pčelarske aktivnosti valja obaviti prije no što zimske pčele preuzmu ulogu domaćica, jer im rad skraćuje životni vijek i ne dočekaju planirano proljeće.

Najduže žive pčele koje su uzgajale ljetne pčele u 8. mjesecu, one žive i do 8 mjesece,one u 9. mjesecu žive do 7 mjeseci, kasnije izležene pčele žive sve kraće pa nije dobro forsirati pčele da u 10 i 11. mjesecu imaju leglo, jer tada nastaju dvije štete. Prvo se pčela iz 8. mjeseca istroši i ne dočeka proljeće, i drugo ,pčele izležene u 10. ili 11. mjesecu ne žive 8 mjeseci već samo 4 ili 3 pa ni one ne dočekaju proljeće u punom sastavu.

Preforsirane pčele iz jesenskog uzgoje često puta toliko oslabe da pred proljeće razviju leglo i uginu jer im je izašao vijek trajanja. Pčelar pomisli da je to varoza a ne mora biti.

Tko ne prati što stručnjaci pronađu, ti idu ljudskom logikom, koja nije uvijek ista sa životom pčele.

Najbolje je pčele u 7.mjesecu prihraniti, tako da u 8. bude formirana dovoljna zaliha meda za zimovanje. Oko 20 kg po zajednici. Tada ne treba pogača.

7. mjesec je bitan za pripremu za zimu. Osim čišćenja od varoze treba stimulativno prihranjivati , ako nema paše, tako da pčele nadoknade gubitak legla zbog kiseline. Što jače pčele sa dovoljno hrane ulaze u 8. mjesec to će više proizvesti zimske pčele i jače biti u proljeće.

Prihranu u 7. mjesecu valja vršiti isključivo sirupom, 2 dijela vode i 1 dio šećera. Ljeti znaju biti suše, sa sirupom pčele dobiju dovoljno vode za uzgoj legla i hlađenje košnica, pa ne gube vrijeme tražen ja vode. Prošlog ljeta 50 košnica je dnevno pilo po 20 litara vode iz higijenske pojilice.

Page 12: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 12

12

Danas je moderno i elegantno davati pogače. Pčelar ima manje posla, ali koliko pčela potroši vremena i puta tražeći vodu u sušnom periodu. često puta umjesto da su napredovale jako zaostanu u razvoju.

Još je gore zimi.

Pčelar za svaki slučaj stavi pogaču usred zime. Pčele krenu jesti ali fali im voda. Prvi lijepi dan izmami pčele po vodu, sjedaju po snijegu i ne vrate se u košnicu. Svaka jedinka u to doba godine dragocjena je za grijanje legla, pa takova društva zaostaju u razvoju.

Zimi je bolje oko polovine siječnja svakoj košnici dati vrelog sirupa. Vreo sirup zagrije hranilicu i okolinu, za to potroši dio topline i ostatak je najbolji za pčele da ga žurno prenesu u saće okolo klupka. To treba ponavljati svaki tjedan, bio snijeg ili ne, s tim da se jakima da više sirupa a slabićima koji prvi puta nisu potrošili, samo malo — simbolično.

Da bi se pčelar uvjerio u to neka uzme jedan pčelinjak i prihranjuje pogačom a drugi sirupom. Prvi lijepi dan pčele će ići na čišćenje. Tamo gdje je dat sirup 2 : 1 na snijegu će biti sve luto od čišćenja, a na pčelinjaku gdje su date pogače u snijegu će biti same rupe od ohlađenih pčela koje su sjedale na snijeg tražeći vodu. Poslije tog iskustva više neće trebati pitati što je bolje sirup ili pogača. Na pčelarima koji ne poznaju važnost sirupa netko zarađuje sa pogačama i opet najčešće na početnicima ili pčelarima koji ne čitaju

Sirup ja daleko bolji i jeftiniji iako se čini da ima više posla, u stvari kada se uzmu u obzir sve operacije proizvodnje pogače i njezina štetnost zimi, ukupno je manje posla a kvaliteta veća.

Cilj ovog pisanja je da pčelari ne kupuju ono što nije potrebno, tako će uštedjeti novac i rad oko pčela, a kvalitetu vratiti kao što je bila nekada.

Page 13: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 13

13

ZABLUDE U PČELARSTVU

Na pitanje zašto se pčele umiruju dimom, još i danas ima pčelara koji kažu, da je to zato što pčele pomisle da je to požar u šumi i uzimaju poputbinu-hranu za bijeg, pa im nije do obrane zajednice. To je ljudska logika a ne pčelinja.

Istina je sljedeća; pčele se međusobno sporazumijevaju na više načina. Najvažniji govor je miris, tj. kemijski sistem sporazumijevanja. Svaka zajednica ima svoj miris po kojem se prepoznaju. Kada se u zajednicu ubaci dim-drugi kemijski sistem, pčele gube svoj miris i nastaje panika od nep oznat og. Pčel e na gl o u zima ju med , da se na h ra ne p ri je na pa da nepoznatoga.

Tu leži jedna tajna koju mnogi pčelari ne znaju.

Kod ubacivanja dima u zajednicu, pčele 5 minuta su u šoku -strahu i uzimaju med. Tih 5 minuta puno se ne brane i pčelari koji to znadu uvježbali su se u brzom pregledu košnice, tj ekipno — trojka. Nakon 5 min. pčele uspostavljaju sistem sporazumijevanja i počinju sve jače braniti zajednicu. Što pčelar na dalje jače dimi obrana je sve jača i ubodi sve jači.

Kada se pčele roje nekada se zvonilo, misleći da će pčele prije sjest i roj uhvatiti. Za vrijeme Marije-Terezije izdana je naredba da onaj koji prvi opazi roj u zraku on zvonjavom tvrdi da je to roj iz njegovih košnica i ima pravo ići za njim preko tuđih bašča dok roj ne sjedne i pokupi ga.

Za ubrzano sjedanje vrijedi jedino snažna šprica koja stvara kišu iznad roja ili bacanje iznad roja sitnog pijeska.

TOPLINA U KLUPKU

Vrlo čestu pred proljeće ugine slabija zajednica na leglu a malo dalje ima meda.

Zaključak pčelara!

Zajednica će radije uginuti nego napustiti leglo!

Još i danas ima pisaca knjiga koji to prepisuju i tvrde. To nije istina!

Ja sam tu neistinu skupo platio. U 10 košnica sam uveo centralno grijanje na struju pomoću automatike uključivanja i isključivana između 20 i 25 oC. vjerujući da pčele neće napustiti leglo u košnicama. Sva legla stavio sam na jed nu st ra nu koš nica a gri ja če u rama ma sa h ra nil ica ma na d ru gu stranama košnica, vjerujući da pčele neće napustiti leglo, već će širiti leglo prema ramama sa hranilicama i grijačima.

Page 14: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 14

14

Nakon 20 dana otvorio sam košnice da vidim uspjeh.

Sve do jedne zajednice napustile su leglo, koje je uginulo, i formirale klupko sa novim krugom legla na rami sa hranilicom i grijačem, čak su vosak gradile po rami sa grijačem.

Poslije sam htio između dvije keramičke pločice postaviti cekas žicu i pločice staviti ispod postojećeg legla, no to nisam postavio jer je toliki bio utrošak struje da se to ne bi isplatilo.

Molim pisce knjiga da ne prepisuju ono što sami nisu provjerili.

Već opisana upotreba mednih pogača upitna je i treba to bolje proučiti.

Dimenzije saća za zalijeganje pčela su 4,9 mm, a čovjek je htio veću pčelu da mu više nosi meda pa je lijevao satne osnove sa 5mm promjera

To je izgledalo dobro dok nije došla varoza. Varoza se u svojoj domaji leže samo na trutovima i tu se još u čahuri oplodi, izlazi van i odmah nosi jaja na sljedeće crviće trutova i ne nanosi veliku štetu zajednicama.

To se očekivalo i kod nas, međutim varoza jednako nosi svoja jajašca i na truta i na pčelu. Zašto? Pčela prirodno naraste do 4,9 mm. a do 5mm ima taman toliko prostora da se izležena varoza može po pčeli kretati i oploditi prije izlaska iz ćelije.

Dok se u Evropi ne proizvedu novi valjci sa osnovom 4,9 mm varoza će nemilice harati po pčelinjacima. Pojedincima ostaje jedino da pčelama daju na gradnju saća 4,9 mm, bez osnove, zatim izrezuju trutovsko i ugradnju samo pčelinjeg saća, dok ne formiraju pune rame 4,9 mm i ispitaju što je tu istina.

Ovdje je dokazano da sva živa bića imaju svoje dimenzije od — do i nije moguće jako hraniti kozu da naraste kao krava i da mlijeka kao krava.

Pod upitnikom je i razvoj super jakih društava u dvomatičnim sistemima. Kada bi se računale sve manipulacije do dolaska do super jakih društava rentabilnost bi bila upitna.

Poznato je da je upitan uspjeh u paši od slabića, a jeke se izroje pa opet ništa.

Srednja društva pravilno razvijena jedino su ekonomski sigurna i njih treba pravilno razvijati.

Ovo pisanje ima upravo taj cilj.

Page 15: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 15

15

OSTALI PREPARATI U PČELARSTVU

Negdje 60 ih ili 70 ih godina došao sam u Zagreb u Pčelarsku centralu i, između ostalog, nešto za zaštitu voska u skladištu i nešto za brzi proljetni razvoj pčela.

Tadašnji direktor Stevo Šimić, čuo moje traženje i rekao: „Mladiću dođi k meni u ured“. Tu mi je rekao: „Ne kupuj te otrove!“

Točno je da Cerezin ubija voš tani moljac, no cerezin se nalijepi na stjenke saća i kada se u proljeće sanduci sa voskom upotrijeb e za razvoj legla, razvoj društva naglo stane. Cerezin osim moljca ubija i leglo pčela. Preporuka je na se saće treba prije upotreba provjetriti. No to nije dosta jer čak i druge godine ima rezidua.

čuvanje saća najbolje i najjeftinije je povjeriti pčelama.

Poslije zadnjeg vrcanja sanduke treba vratiti košnicama i to tako da se ne stavi iznad već ispod legla. Pčele će polizati med i prenijeti ga iznad legla, a saće će obilaziti i čuvati. Kada zahladi, donji sanduk se izvadi i stavi u skladište do pregleda, jer se moljac na hladnoći ne razvija.

Ukoliko je u nekom sanduku moljac već stvorio svoje leglo, to društvo je slabić, nije moglo čuvati sanduk i treba ga odmah pregledati.

Tako se radi i danas.

Pčelari sa tisućama košnica u izoliranim skladištima drže temperaturu oko 4 oC.

Forsapin za brzi razvoj pčela u proljeće nije potreban. Pelud lijeske i uljane repice najbolji su starteri za brzi proljetni razvoj, a ništa ne koštaju.

Umjesto fosapina u bespašnom razdoblju bolje je dati, radi poticaja, šećerni sirup za brzi razvoj legla, a pelud donesu iz prirode.

Page 16: Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova

[Držanje zdravih i jakih pčela bez otrovnih lijekova] Stranica 16

16

PRVO PROLJETNO PRIHRANJIVANJE

Pčela je dijete sunca.

Pčele ne vide crvenu boju, ali zato vide ultraljubičastu koja prolazi kroz predmete, pa i košnicu. Pčele vide kada sunce izlazi i kada je oblačno, pa vide kada je dan sve duži.

Negdje u drugoj polovini siječnja skoro sva društva počinju sa leglom. Većina društava razvijaju prvo leglo u veličini dlana na obje strane jedne rame, jača društva nešto veće leglo a slabija manje leglo. Nakon 21. dana počne izl aziti prvo leglo i preuzima ulogu grijanja i hranjenje sljedećeg legla.

Do pojave legla pčele su mirovale i održavale temperaturu između 8 i 12 oC. Pojavom legla pčele drhtanjem dižu temperaturu u klupku oko legla, na 35 oC. Do tada je potrošnja meda bila oko pola kg mjesečno , a sa leglom po 3-5 i više kg mjesečno.

Pčele neće početi razvijati leglo po datumu, već po vremenu. Kada bude u siječnju prije ili poslije 15. prvi sunčani , topli dan iznad 12 oC, pčele idu na pročisni let iz košnica, očiste si crijeva, mogu jesti med i to je dan početka novog legla. Nije važno da li je vani snijeg ili ne , bitno je toplina iznad 12 oC pa na više, bilo sunca ili ne.

Upravo tada treba izvršiti utopljavanje i stimulativnu prihranu.

Utopljavanje nije dobro izvesti odmah ujesen, jer od topline u košnici pčele produžuju kasno jesensko leglo, štetno zbog „raubanja“ zimske pčele iz 8. mjeseca, da proizvodi leglo i skraćuje si život. Najbolje je da kroz košnicu bude propuh, koji natjera pčele da prestanu sa leglom. Tada ne valja niti prihranjivati iz već opisanih razloga. Kada jače zahladi tada se zatvara lim ispod mreže na podnici, ali se ne utopljava.

Poslije prvog pročis nog izleta pčele treba odmah stimulativno nahraniti (već opisano) i maksimalno utopliti odozgora, kako tko zna. Nije važna samo debljina materijala, već dobro sl ožena da sa strana na ulazi hladnoća.

Opisani postupak, poslije prvog proljetnog izleta važniji je nego svi stimulativni dodatci u hrani za ubrzanje proljetnog razvoja.