Efzgforum.net-FIT 1kolokvij Leko

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kljkljlk

Citation preview

FIT 1. kolokvij pitanja

FIT 1. kolokvij pitanjaFIT - 1. kolokvij odgovori

1. FINANCIJSKI SUSTAV-KARAKTERISTIKE I ZADACI

Sastoji se od nositelja potranje i ponude novanih sredstava,financ. oblika (instrumenata) u kojima su utjelovljena pravno regulirana nov. potraivanja raznih fin. institucija i tokova kretanja nov. sredstava koji omoguavaju trgovanje novcem, a da pritom odreuju cijene financ. proizvodima (npr. kam. stope), oekivanja u budunosti. Omoguava usmjeravanje nov. vikova od onih koji ih imaju tamo gdje su potrebni. Dva su glavna zadatka fin. sustava;prvi je trnsferirati nov. sredstva tedia (u obliku zajma) onima koji ih trebaju za investicije ili potronju ime se potie napredakgospodarstva (produktivni kapital). Iz toga moemo zakljuiti da razvijeniji sustav bolje djeluje na djelotvornost gospodarstva. Drugi zadatak je usmjeriti raspoloivi nov. kapital u profitabilne i ekonomski opravdane projekte po kriteriju profitabilnosti, likvidnosti i sigurnosti. Time se takoer potie razvoj gospodarstva i moe se oblikovati njegova struktura. O upotrebi K ne odluuju poduzetnici nego financ. investitori. Funkcije: tedna f. (poticati sklonost tednji i investiranju), funk. likvidnosti (omoguiti investitorima da svoja potraivanja lako pretvore u novac), kreditna f.(omoguiti stalnu dostupnost kredita), f.uvanja kupovne moi, gospodarskopolitike f.(kao instrument dr. politike),smanjivanje rizika,f. plaanja (mora omoguiti domaa i meunarodna plaanja).

2. PONUDA I POTRANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Kuanstva su najvaniji izvor ponude nov. sredstava. Ona svoje prihode ostvcaruju od plaa, kamata, dividendi, rente, transfera drave. Nakon odbitka osobnih poreza, raspoloiva primanja rasporeuju se za potronju i osobnu tednju. Treinu odnose poduzetnici, a ostatak drava.NACIONALNA TEDNJA:1/2 kuanstva, 1/3 poduzetnici, ostatak drava. U RH stanovnitvo sudjeluje u ponudi s sredstava od ega je vei dio doznaen od strane radnika migranata i iseljenika to pokazuje i nova devizna tednja koja je u 1998. iznosila $3,953 mlrd.

Poduzea (neto uzajmljivai)ine glavni dio potranje jer imaju vee potrebe za nov. sredstvima nego to im to omoguava tednja (amortizacija i zadrana dobit). Sve vaniji dunik je i drava putem javnog duga i dravnih vrijednosnica i najprisutnija je u razvijenim zemljama. Takoer postoji i sektor inozemstvo ije se uee u priljevu ili odljevu stranog kapitala razlikuje od zemlje do zemlje.

3. FINANCIJSKA POTRAIVANJA I INSTRUMENTI

To su potraivanja na neiji novac u budunosti i za njih vlasnici kapitala dobivaju kamatu ili dividendu. Ostvaruju se ustupanjem nov. kapitala na izravan nain ili preko financ. posrednika. Imaju pisani oblik ugovora ili vrijednosnica (to je danas sve ei sluaj). Taj fin. instrument predstavlja prijenos kupovne moi i on za investitora predstavlja fin. potraivanje, dok je to za izdatnika fin. obveza koju je on duan podmiriti.

Kupnjom fin. potraivanja zamjenjuje se novac za manje likvidan oblik imovine kao to je vrijednosnica, ali on omoguava vei prinos u budunosti. U dananje vrijeme razlikujemo mnotvo fin. instrumenata koje se razlikuju u likvidnosti, riziku, dospijeu, prinosu, poreznom tretmanu... Te razlike omoguavaju razne kombinacije koje pruaju svakome mogunost fin. investiranja i strukturiranje portfelja.

4. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE-PRIMARNA POTRAIVANJAU razvijenim sustavima obuhvaa 5% do 30% ukupnog eksternog financiranja. U situaciji izravnog fin. novanodeficitarne jedinice (DSU) emitiraju svoja obeanja plaanja na tritima novca i kapitala, a suficitarne jedinice (SSU) kupuju ta potraivanja oekujui stanovite prinose u budunosti. Potra. se plasiraju tehnikom privatnog plasmana ili javnim upisom pomou brokera, dealera i banaka.

Na taj nain investitori ustupaju svoj novac izdavateljima vrijednosnicaime postaju njihovi kreditori ako se radi o zadunicama (debt), ili suvlasnici tvrtki ako se radi o vlasnikim vrijednosnicama (equity). Vrijednosnice se putem takvog plasiranja ne transformiraju u drugi oblik potraivanja niti po sadraju niti po obliku fin. instrumenta.

One uvijek predstavljaju izravnu vezu krajnjeg uzajmljivaa prema krajnjem pozajmljivau i u pravilu imaju visok stupanj utrivosti.

Ovaj nain fin. nema iroke razmjere radi veeg broja ogranienja, jer teko je prilagoditi potrivanja da im u potpunosti uvjeti odgovaraju, a i irem krugu investitora je otean pristup izravnom tritu jer je ono veleprodajno i nedostupan im je dovoljan broj informacija npr. o izdanjima vrijednosnica o bonitetu izdavatelja...

PRIMJERI:-kuanstvo kupuje novoizdane dionice ili komercijalne zapise Plive

-poduzee s vikom nov. sredstava kupuje 3.mj. blag. zapise drave

5. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA (INDIREKTNO FINANCIRANJE)

To je nain prijenosa nov. sredstava od krajnjih pozajmljivaa krajnjim uzajmljivaima uz posredstvo fin. posrednika ili intermedijara koji kupuje direktna potraivanja i transformira ih u indirektna potraivanja s drugaijim svojstvima. Proces transformacije potraivanja naziva se FINANCIJSKO POSREDOVANJE.

Kao fin. posrednici pojavljuju se banke, tedne depozitne institucije, osiguravajue kue, stambena drutva, mirovinski fondovi, razne dr. fin. institucije i dr. Indirektna potraivanja su za fin. posrednika pasiva, a direktna potra. su dio njihove aktive.

Do fin. sredstava dolaze prikupljanjem svih vrsta depozita, prodajom udjela u investicijskim fondovima, prodajom polica osiguranja, emisijom blag. Zapisa, obveznica, uzimanjem kredita...

Takav nain prikupljanja sredstava nazivamo emisijom sekundarnih obveza. Direktna potraivanja prema krajnjim uzajmljivaima stjeu kupovinom vrijednosnica, odobravanjem kredita,itd.

Prednosti indirektnog u odnosu na direktno fin. su:1)disperzija rizika, 2)kreiranje fin. potraivanja raznolikijih denominacija, 3)kreiranje obveza s meusobno uskjaenim dospijeima, 4)visoka likvidnost sekundarnih obveza, 5)bolja raspoloivost informacijama tj. informacijska intermedijacija.

6. ISTINE O RAZVIJENIM FINANCIJSKIM SUSTAVIMA

Postoji 8 istina:

Dionice nisu vaan izvor eksternog financiranja poduzea

Indirektno fin. vanije je od direktnog u veini amerikih poduzea

Financijski sektor je meu najdetaljnije reguliranim sektorima ekonomije

Dug poduzea i domainstava gotovo je uvijek kolateriziran imovinom

Utrive vrijednosnice- zadunice nisu primarni izvor fin. amerikih poduzea

Ugovori o dugu uvijek su posebno sloeni i na mnogo naina restriktivni za dunika

Banke su najvaniji izvor eksternog fin. poduzea

Samo velike i poznate tvrtke imaju pristup fin. tritu, mogu preko trita vrijednosnica financirati svoje aktivnosti

7. FINANCIJSKA PIRAMIDA

Njome prikazujemo strukturu neije fin. imovine ureenu prema kriterijima sigurnosti i profitabilnosti. Na dnu su piramide najsigurniji instrumenti koji donose manji prihod, ali su i manje rizini ime osiguravaju stabilnu osnovu piramide. Blie vrhu su sve rizinijioblici imovine koji donose sve vei mogui prihod, i u njih se ulau sve manji iznosi. Oblik i izgled piramide razlikuje se individualno od investitora, a neki od uzroka razlika su dob, spol, karakter, stanje na tritu, preferencija likvidnosti, sredstva na raspolaganju... Investitori esto oblikuju svoj portfolio uz pomo strunjaka poput brokerskih kua, posebnih bankovnih odjela i ostalih profesionalnih strunjaka.

junk bonds

obine dionice

preferencijalne dionice,

neosigurani krediti

neosigurane obveznice, neosigurani

tedni ulozi kod banaka

dr. zadunice, hipotekarne i osigurane obveznice

gotovina, transakcijski rauni, osigurani tedni ulozi

8. FINANCIJSKE INSTITUCIJE - POJAM

To su one institucije koje prikupljaju nov. sredstva (prmanjem depozita, uzimanjem kredita, emisijom udjela i vrijednosnica, prodajom polica osiguranja, uplatom lanarina), usmjeravaju ih u fin. plasmane i obavljaju fin. usluge. Prikupljena sredstva plasiraju u obliku kredita, ulaganjem u realna dobra, kupnjom vrijednosnica.

Dijele se na depozitne i nedep. fin. institucije. Pojam fin. institucija obuhvaa fin. posrednike; poduzea koja djeluju kao brokeri, dealeri i investicijski bankari. Najvanija fin. institucija je BANKA, a ostale uobiajeno nazivamo nebankovnim fin. institucijama. Da bi neka institucija bila banka mora zadovoljavati odreene uvjete: mora primati depozite i odobravati kredite najiroj javnosti istodobno, kao svoje glavne poslove.

9. DEPOZITNOKREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FIN. INSTITUC.

Depozitne fin. institucije do sredstava dolaze primanjem nov. depozita na transakcijske i tedne raune, i plasiraju ih najee u obliku kredita. Najvei dio pasive im predstavljaju obveze po primljenim depozitima, a aktive potraivanja po odobrenim kreditima i zbog toga ih esto nazivaju depozitnokreditni kompleks fin. institucija.

Dep. fin. institucije su najvanije u veini zemalja,i nalaze se pod kontrolom sredinje banke koja potem njih regulira monetarne uinke i opegospodarske ciljeve. Razlikujemo banke i depozitne tedne institucije(tedionice, tedno kreditne zadruge, stambena drutva, hipotekarne tedionice...).

Nedepozitne fin. institucije posluju kao i depozitne, ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita. Razlikujemo ugovorne tedne institucije (osiguravajue kue, mirovinski fondovi, soc. osiguranje), tvrtke za poslovanje s vrijednosnicama (brokeri, dealeri, investicijske banke), fin. kompanije i konglomerati, investicijski fondovi, dr. fin. institucije i ostale fin. institucije.

U posljednje vrijeme trend je pada dep. institucija, posebice banaka i tedionica, a osjetljivo raste udjel mirovinskih i investicijskih fondova. Takav razvoj dogaaja moemo oekivati u budunosti i u Hrvatskoj.

10. FUNKCIJE I KARAKTERISTIKE SREDINJE BANKE

Centralna banka najvanija je monetarna institucija i vrhovna nov. vlast svake drave. Ona kontrolira novani, kreditni i bankovni sustav, (a raste joj utjecaj u podruju sustava svih dep.kreditnih fin. institucija). Njezina je glavna zadaa kontroliranje gospodarskih kretanja monetarnom politikom i ouvanje vrijednosti nacionalnog novca. Djeluje kao neprofitna institucija, a do sredstava za pokrivanje trokova dolazi od prihoda kamata na kredite poslovnim bankama i na vrijednosnice koje dri u aktivi, od prihoda koje ostvari plasmanom dev. priuva.

Iako je pod dravnim nadzorom neovisna je od aktualne administracije.

Njezine gl. funkcije su: 1)emisija novca, 2)odravanje likvidnosti privrede, 3)odravanje meunarodne likvidnosti, 4)odravanje likvidnosti banaka i tednih depozitnih institucija, 5)suradnja s drugim meunarodnim i regionalnim fin. institucijama, 6)prikupljanje, analiza i objavljivanje informacija, 7)poslovi za raun drave, 8)kontrola i nadzor razboritog poslovanja banaka (prudencijalna kontrola), 9)reguliranje koliine novca u opticaju i kreditne aktivnosti banaka.

Funkcije sredinje banke privatne banke preuzimaju nakon velike svjetske gosp. krize (1929-1933), jer se primjetilo da banke mogu biti vaan uzrok poremeaja u gospodarstvu. Sred. banka ima neovisnost u voenju nov. politike, uskrauje dravi mogunost da svoje potrebe financira iz prim. emisije sred. banke ex nihilo (bez stvarnog pokria. Djelotvornost ovisi o njenoj neovisnosti. U svijetu prevladava sustav jedne sred. banke, osim u SAD i Njemakoj. (pr. Bank of England, Deutsche Bundesbank, Europski sustav sred. banaka, Bank of Japan,FED(sustav saveznih rezervi)

11. HRVATSKA NARODNA BANKA

Djeluje kao sredinja banka RH. Osnovana je u prosincu 1991..1997.promijenjeno joj je ime iz Narodne banke Hrvatske u Hrvatsku narodnu banku. Zadaa joj je ouvanje stabilnosti valute i ope likvidnosti u plaanjima u zemlji i prema inozemstvu, te podravanje ciljeva ekonomske politike zemlje.

Funkcije:

Reguliranje koliine novca u opticaju

Utvivanje ope likvidnosti banaka

Odravanje ope likvidnosti u plaanjima inozem.

Emisija novanica i kovanog novca

Kontrola i nadzor nad bankama,tedionicama i ostalim dep. institucijama (prudencijalna kontrola)

Poslovi za RH

HNB djeluje samostalno u obavljanju poslova, a odgovorna je Saboru i duna mu je najmanje dva puta godinje podnositi izvjee o svome radu i godinji obraun.

HNB je lan MMF-a, Svjetske banke, EBRD (Europske banke za obnovu i razvoj), Banke za meunarodna poravnanja,itd.

12. INSTRUMENTI SRED. BANKE ZA REGULIRANJE KOLIINE NOVCA U OPTICAJU

To su instrumenti monetarno-kreditne politike;kupnja i prodaja vrijednosnica na otvorenom tritu,politika obvezne rezerve,eskontno-diskontna politika, ponekad selektivna kreditna politika ili izravno kvantitativno odreivanje kreditne aktivnosti banaka.

13. ODRAVANJE LIKVIDNOSTI BANAKA KAO FUNKCIJA HNB

HNB odrava likvidnost banaka tako da propisuje: 1)nain koritenja obvezne rezerve, 2)nain formiranja posebne rezerve banaka za osiguranje likvidnosti za isplate tednih uloga i tekuih rauna graana, 3)minimalne ope uvjete kreditne sposobnosti banaka i 4)datume nelikvidnosti banaka, 5)visinu, uvjete i nain odravanja minimalne likvidnosti banaka, 6)obvezne okvire rone strukture plasmana banaka i 7)uvjete koritenja kratkoronih kredita banaka kod HNB radi ouvanja dnevne likvidnosti.

14. ODRAVANJE MEUNARODNE LIKVIDNOSTI KAO FUNKCIJA HNB

HNB je ostvaruje mjerama kojima regulira ovo podruje (mjere devizne politike, politika dev. priuva), formiranjem dev. priuva RH i rukovoenjem njima, kupnjom i prodajom deviza na dev. tritu, regliranjem platnog prometa s inozemstvom i kreditnih odnosa.

Devizno trite ine sve organizirane kupnje i prodaje deviza koje se u RH obavljaju izmeu ovlatenih banaka, ovlatenih banaka i drugih osoba i ovlatenih banaka i HNB. Devize predstavljaju potraivanja u inozemstvu koja glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim zlata. Mogu se kupovati promptno i na rok.

Mjere dev. politike mogu biti npr. obveza odreenih banaka da odreeni iznos rezervi dre u devizama, obveza dranja odreenog % deviznih depozita u inozemstvu...

( intervencije HNB na dev. tritu glavni su tok kreiranja novca i izvor formiranja dev. priuva.

15. DEVIZNE REZERVE: STRUKTURA I VRSTE

Namjena dev. rezervi je da osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje u uvjetima slobodne kupoprodaje deviza za domae osobe i nepostojanja obveznog ustupa deviza (cesija) i retencioznih kvota dravi.

Ukupne dev. rezerve dijele se na one kojima upravlja HNB i one kojima upravljaju ovlatene banke. ine ih: vrijednosnice koje glase na stranu valutu, a u vlasnitvu su HNB i ovlatenih banaka, monetarno zlato u vlasnitvu RH, potraivanja HNB i ovlatenih banaka u konvertibilnim devizama na inozemnim raunima, efektivna strana valuta, rezervna trana pri MMF i specijalna prava vuenja pri MMF.

Do smanjenja dev. priuva dolazi zbog: prodaje dev. poslovnim bankama i min. financija, iskupa devnih blag. zapisa i plaanja kamata i dr. obaveza MMF, trokova SWIFT-a,REUTERS-a.

Formiraju se otkupom deviza od banaka i Min. financija, povlaenjem trani iz MMF-a, iz prihoda od kam. na depozite i od vrijednosnica, prodajom efektivnih kuna stranim bankama.

Devizne priuve zemlje iznosile su u rujnu 1998. $ mlrd. Najvei dio meunarodnih rezervi HNB uloen je u inozemstvu. Ulaganja u depozite ograniena su na 200 najveih posl. banaka s investicijskim rangom najmanje AA. Kriteriji ulaganja su sigurnost, likvidnost, rentabilnost. Kod jedne banke smije se deponirati najvie 5% rezervi s rokom do 3 mj. 10% priuva mora biti po vienju. Ulaganja kratkorone vrijednosne papire s smiju iznositi do 70% rezervi HNB, a trenutno je 17%.HNB dri 1-2% efektive namijenjene najnunijim potrebama likvidnosti, a priuve u obliku monetarnog zlata zasad ne dri.(pripast e joj $160 mil. zlatnih poluga iz SFRJ)

16. REGULIRANJE KREDITNIH ODNOSA S INOZEMSTVOM

Odnose s inozemstvom regulira HNB. Ona utvruje mjere za ostvarivanje opsega i strukture zakljuivanja i koritenja inozemnih kredita, te prati i kontrolira njihovo zasnivanje. imbenici regulacije inozemnih kreditnih odnosa su vanjska zaduenost, ronost potraivanja i obveza, struktura kredita (primljenih i datih) po vrstama, iznos dev. rezervi i dr. HNB se moe zaduivati i u svoje ime, ali samo ako je to nuno za odravanje likvidnosti sa inozemstvom. HNB utjee na kreditne odnose tako to:1)prati koritenje, otplate i raskide kreditnih ugovora, 2)propisuje obvezu obavjetavanja o namjeri zakljuivanja inozemnog kredita, 3)podnoenje prijave o zakljunom kreditnom ugovoru i podnoenje dokumentacije, te 4)utvruje namjenu i opseg odobravanja fin. kredita.

17. REGULIRANJE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM KAO FUNKCIJA HNB

Sastoji se u tome to HNB: 1)odobrava poslovanje s devizama u zemlji, 2)propisuje obavljanje mjenjakih poslova, 3)osigurava provoenje platnih i fin. ugovora s inozemstvom, 4)odobrava bankama obavljanje platnog prometa i kreditnih odnosa s inozemstvom, 5)odreuje uvjete prenoenja iz i u zemlju domae i strane valute i vrijednosnica, 6)prodaje efektivne kune inoz. bankama, 7)organizira meunarodni platni promet, 8)odreuje naine naplate i plaanja s inozemstvom.

18. KONTROLA I NADZOR BANAKA

Kontrolna funkcija je u nadlenosti HNB. Ona obuhvaa prudencijalnu (bonitetnu) kontrolu (prikupljanje i analiza podataka prikupljenih putem kontrole u samim bankama(on-site, ili putem izvjea dostavljenih od strane banaka(off-site, te nadgledanje i poduzimanje mjera prema bankama na osnovi tih podataka), kontrolu provedbe mjera monetarne politike (praenje kretanja sredstava na iro raunima banaka i izdvajanja obvezne rezerve, minimalne likvidnosti banaka, koritenja kredita za likvidnost i dr.) i devizne politike, te deviznu dokumentarnu kontrolu. U nju ubrajamo i obradu zahtjeva za izdavanje suglasnosti o osnivanju banaka. HNB ima pravo na sankcije bankama i kontrolu tedionica.

Sektor nadzora i kontrole HNB obrauje zahtjeve za odobravanje osnivanja banaka i za odobrenja imenovanja lanova uprave banaka i prosljeuje ih na odluivanje Savjetu HNB-a.

19. DEFINICIJA I OBJANJENJE BANAKA

Banku je teko definirati. Moemo rei da banka do sredstava dolazi primanjem depozita i njihovim plasmanom najee u obliku kredita, a bavi se i fin. uslugama. Sredsta takoer prikuplja voenjem transakcijskih rauna, zaduivanjem kod drugih banaka, emisijom vlastitih zadunica kao to su dionice, obvaznice, blagajniki zapisi... Posluje na naelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.

Banka je fin. institucija koja u pasivi bilance sadri depozite novane prirode i na njih plaa pasivnu kamatu, a u aktivi sadri kredite. Razlika izmeu akt. i pas. kamatne stope je kamatna mara.

Kreditiranje i primanje depozita njena su najvanija karakteristika, iako uz njih banka obavlja i druge poslove fin. prirode. Takoer ima i vanu alokativnu funkciju. Banka moe biti samo ono poduzee koje ima licencu za rad koja je propisana posebnim zakonima o bankama. U Hrvatskom zakonu o bankama banka je odreena kao d.d. iji je predmet poslovanja primanje nov. depozita i davanje kredita i drugih plasmana (18.12.1998.)

20. KOMERCIJALNE I RAZVOJNE BANKE

RAZVOJNE BANKE su banke dugoronog kreditiranja i time potpomau privredni razvoj. Prikupljaju dugorona sredstva tednje i na osnovi njih odobravaju dugorone kredite. Ti krediti namijenjeni su poduzetnicima za kapitalnu izgradnju i investiranje. Sredstva prikupljaju oroavanjem dep., uzimanjem dugoronih kredita, emisijom dionica, formiranjem vlastitog trajnog kapitala, emisijom obveznica na domaem i meunarodnom tritu, raspolau sredstvaim razvojnih dr. fondova, sredstvima javnog sektora itd. Razvojne banke mogu biti posebne dravne banke, specijalizirane privatne poslovne banke, regionalne ili meunarodne. Njihova uloga je sve vanija to se oituje u sve veem znaenju dugoronih vrijednosnica i dugoronog kreditiranja.

KOMERCIJALNE BANKE su banke kratkoronog kreditiranja. One prikupljaju depozite i novac umnaaju putem kreditne aktivnosti (kratkoroni krediti za potroako kreditiranje, krediti za financiranje trgovine, proizvodnje, obrta). U pasivi im se nalaze sredstva na raunima plaanja, krakoroni dep., zadunice i pozajmice. Takoer sudjeluju u meunarodnom platnom prometu. Pod vrstim su nadzorom centralne banke.

21. OKRUPNJAVANJE BANAKA

Banke se udruuju radi vie razloga. To mogu biti vei profit, bolji porezni tretman, izbjegavanje zakonskih propisa, lake obavljanje poslova na domaoj i meunarodnoj razini... pojavljuje se u etiri oblika.

BANKOVNI HOLDING je takav oblik u kojem banka majka ima u vlasnitvu kontrolni paket dionica ili veinski udio u drugoj banci keri, i utjee na izbor rukovodstva i politike (banke subsidijarije) iako banka ker djeluje kao posebna organizacija s nezavisnim pravnim statusom. Banke se na taj nain esto udruuju i uobiajeno je da se udruuju banke meusobno, iako se u novije vrijeme povezuju i s drugim fin. institucijama. Do takvog oblika udruivanja dolazi zbog gore navedenih razloga, a uz njih jo i radi mogunosti obavljanja nebankovnih fin. poslova koje inae ne smiju obavljati, bavljenja osiguranjem, potroakim kreditiranjem, leasingom, koncentracije kapitala, racionalnijeg poslovanja...

Osnivanje holdinga je regulirano zasebno od regulacije osnivanja industrijskih holding tvrtki. Razlikujemo jednobankovni holding u kojem kojem tvrtka majka kontrolira jednu banku i vienebankovnih podrunica, i multibankovnu holding grupu gdje jedna tvrtka kontrolira vie banaka i nebankovnih institucija.

Prema amerikom zakonu BHC kontrolira banku:1)kontrolom najmanje 25% dionica s pravom glasa, 2)utjee na izbor veeg dijela uprave banke, 3)utjee na upravu ili politiku banke. U SAD bank. holdinzi nastaju zbog velikih ogranienja bankama.

BANKOVNI KONZORCIJ-tu se banke udruuju na temelju ugovora radi ostvarivanja nekog velikog i vanog projekta koji same nisu u mogunosti ostvariti ili bi to iziskivalo velike trokove i tekoe, i traje samo do ostvarivanja tog cilja. Konzorcijem rukovodi banka-gestor.

Razlikujemo kratkorone (npr. odobravanje kredita) i trajne (npr. uzajamno odravanje likvidnosti) ciljeve konzorcija. Banke ne gube svoju samostalnost, ve samo ulau potrebnu tehniku, kadrove, dio kapitala. Konzorcij moe biti nacionalni ili meunarodni.

Primjer:(konzorcij hrv. i slo. banaka za izdavanje garancija amerikoj EXIM banci

pri izgradnji nuklearke Krko

(konzorcij slavonskih banaka za financ. izgradnje osjekog aerodroma

MULTINACIONALNE BANKE su trei oblik okrupnjavanja, gdje se udruuje kapital banaka vie zemalja, to ini korak naprijed ka globalnoj integraciji. Banke putem mree svojih podrunica koje se nalaze u nekoliko zemalja obavljaju fin. poslove i pritom ostvaruju dobit na temelju razlika u uvjetima na pojedinim tritima.

BANKOVNI SINDIKAT je etvrti oblik udruivanja banaka za koji je karakteristino da grupa banaka na elu s bankom voditeljem odobrava sindikalizirani kredit, s tim da svaka od banaka iz te grupe sudjeluje u njegovom dijelu. U taj oblik ubrajamo i grupu investicijskih banaka koje kupuju nova izdanja vrijednosnica emitenata koja su velikih vrijednosti u svrhu prodaje investitorima na primarnom fin. tritu.

PURCHASE GROUP-kupovna grupa inv. banaka

SELLING GROUP-prodajna grupa inv. banaka

22. BANKOVNI HOLDING

Vidi pitanje 21.

23. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Od banaka se razlikuju po tome to ne obavljaju depozitnokreditne poslove za cijelo trite, ne obavljaju ih kao osnovnu djelatnost, obavljaju samo jedan od tih

poslova ili zakonski ne zadovoljavaju uvjet da budu banke. Ukoliko nemaju licencu za rad kao banka smatraju se nebankovnim fin. institucijama, koliko god one bile sline bankama.

Najvanije od njih su: tedne depozitne institucije, ugovorne tedne organizacije, investicijski fondovi, investicijske banke, stambena drutva, fin. kompanije, brokeri i dealeri, povjerbena drutva,leasing, factoring...EU ih je razgraniila na pet grupa i to su: 1)tedno kreditne institucije, 2)brokerske institucije, 3)posrednici za vrijednosnice, 4)sindikati, 5)ostali.

Pod pojmom investitora razlikujemo institucionalne od individualnih, u kojima su ovi prvi u prednosti radi mogunosti disperzije rizika i utjecaja na cijene i druge uvjete na tritu. Najvaniji instituc. investitori su: inv. fondovi, osiguravatelji, banke, mirovinski fondovi, zaklade, sindikalni fondovi.

24. DEPOZITNE TEDNE INSTITUCIJE

Razlikujemo tednju graana (nepotroeni dohodak) i nacionalnu tednju (skup osobne, poduzetnike i dr. tednje). Tradicionalno se ulae u depozitne tedne institucije kojih ima vie vrsta. One sredstva mogu uzajmljivati od sredinje banke, ali moraju izdvajati obveznu rezervu. Znaaj tednje u obliku depozita sve vie opada jer raste mogunost ulaganja u druge fin. oblike. U RH tednja je jo uvijek vrlo zastupljena, ali banke vode glavnu rije na tom podruju.

TEDIONICE prikupljaju manje uteevine irokog sloja graanstva, istovremeno im pruajui fin. usluge, kredit, kamate i sigurnost. U pasivi im se nalaze tedni rauni, depoziti i tedni planovi razliitih namjena. Aktiva im se najee sastoji od kredita graanstvu (stambeni, osobni i potroaki), dok neuposlena sredstva ulau u razne plasmane. tedionice su sudionici domaeg i ino fin. trita, vode raune malih i srednjih poduzea.pod vrstim su nadzorom drave. U EU su najjae u NJ.

TEDNO-KREDITNE ZADRUGE osnivaju se na naelu uzajamnosti unutar odreenih zajednica. U posljednje vrijeme se prtvaraju u kapitalske organizacije koje svojim lanovima isplauju dividendu. Do sredstava dolaze prikupljanjem tednih uloga, pozajmicama i emisijom vrijednosnica. U RH imaju status neprofitnih tedno-kreditnih zadruga koje odobravaju kredite lanovima i nelanovima.

KREDITNE ZADRUGE neprofitne su institucije koje u pravilu imaju porezne olakice, i u vlasnitvu su lanova tedia. U njih se udruuju manje zajednice ljudi radi odobravanja kredita iskljuivo lanovima. Na temelju udjelnih rauna lanovi stjeu pravo upravljanja. Ne dijele dividendu. lanovi ostvaruju veu kamatu na tednju, a manju na kredit. To su svojevrsne blagajne uzajamne pomoi.

POTANSKE TEDIONICE graanima plasiraju razliite dr. zadunice, a prednost im je u dostupnosti potanskih altera, sigurnosti i ekovnom platnom prometu. Ne kreditiraju lanove, ve sredstva usmjeravaju u programe komunalne infrastrukture. Danas im znaaj opada, a u RH ne postoje. U veini zemalja mogu uzajmljivati sredstva od sred. banke, te su duni izdvajati obv. oezervu, nadziru ih isti nadzorni organi kao i banke ili posebni za njih(SAD).

25. STAMBENA DRUTVA

Do sredstava dolaze prikupljanjem kratkoronih oblika osobne tednje (udjelni rauni, tedni depoziti),posebnim planovima s por. olakicama,veim pozajmicama na fin. tritu, a plasiraju ih u obliku dugoronih stambenih kredita koji su osigurani hipotekom. Osim stambenog kreditiranja bave se i poslovanjem s kreditnim karticama i putnikim ekovima te ulau u dravne vrijednosnice. Nalaze se pod nadzorom dr. koja ih i potpomae. Vrlo su vana u rjeavanju stambenog pitanja niih socijalnih slojeva, pa zato uivaju i por. olakice. Prvo st. drutvo je osnovano u GB. RH je 1997. zakonski regulirala mogunost njihova osnivanja s istom svrhom kao u drugim zemljama, a uivale bi i dr. potporu radi pomaganja u rjeavanju soc. i politikog pitanja stanovanja.

26. UGOVORNE TEDNE INSTITUCIJE

OSIGURAVATELJNE INSTITUCIJE prodajom polica osiguranja i uplatama premija tite pojedince i poduzea od ekonomskog, zdravstvenog ili ivotnog gubitka. Sredstva prikupljaju dugoronim fin. aranmanima i plasiraju ih na fin. tritu. Priljev novca im je predvidiv jer na temelju zakljuenih ugovora mogu procijeniti prihode. Zbog toga ulau u dugorone oblike aktive.

Osiguravatelji ivota ulau u dugorone koorp. obveznice, hipotekarne obv., dionice i sline relativno sigurne plasmane. Osiguravatelji imovine ulau u dr. obveznice, koorp. obveznice, dionice, dre dep. u bankama, kreditiraju trgovinu. Razlikujemo policu ivotnog osiguranja gdje se osiguravatelj obvezuje korisniku isplatiti odtetu u sluaju osiguranikove smrti ili samom osiguraniku ako doivi dospijee; polica osiguranja imovine obvezuje osiguravatelja na isplatu odtete u sluaju oteenja, unitenja ili otuenja imovine;polica zdravstvenog osiguranja omoguuje nadoknadu ekonomskog gubitka zbog rizika gubitka zdravlja i pokrie trokova lijeenja, a uplauju ga obino tvrtke u ime svojih radnika, ali to nije pravilo.

MIROVINSKE FONDOVE ubrajamo u najznaajnije institucionalne investitore.

Dananji fondovi u razvijenim zemljama djeluju na naelu kapitalizacije tj. uplata lanova, dok u nekim dr. jo uvijek djeluju oni to posluju na naelu generacijske solidarnosti(pri emu se uplate zaposlenih koriste za isplate mirovina trenutnih umirovljenika).

Do nov. sredstava dolaze doprinosima lanova za vrijeme njihovog radnog vijeka, i obvezuju im se isplaivati redovite mjesene isplate nakon odlaska u mirovinu. Ulau u dugorone instrumente trita kapitala (dionice i obv. poduzea, dr. vrijednosnice i veliki oroeni depoziti kod banaka) i tako odravaju likvidnost. Strukturom portfelja pojavljuju se kao vlasnici i financijeri privrede i kreditori drave, osloboeni su poreza. Na poveanje njihove vanosti utjee vie razloga: poduzea plaaju radnike i izbjegavaju ogranienja visine nadnica i istovremeno privlae obrazovani kadar nudei radnicima vee mirovine ulaui u mir. fondove, radni vijek je sve krai, a ivotni sve dulji, pa mirovina predstavlja vaan dio ivota ovjeka. Fondovi mogu biti privatni, dravni ili pod podravanjem drave, ali njima upravljaju banke i druge fin. institucije kao povjerenici.

27. INVESTICIJSKE BANKE I INVESTICIJSKO BANKARSTVO

To su fin. specijalisti koji pomau emitentima vrijednosnica pri njihovoj emisiji i rasprodaji na primarnom fin. tritu i na njemu djeluju kao najvaniji sudionici. Karakteristine su za SAD, a u Europi te poslove obavljaju univerzalne banke (merchant bank, bank d(affaire) preko svojih posebnih tvrtki za poslovanje s vrijednosnicama. Investicijske banke ne djeluju kao fin. posrednici, jer ne mijenjaju prirodu potraivanja koja se prodaju. Do sredstava dolaze pozajmicama od banaka, sporazumima o reotkupu (REPO), emisijama zadunica i depozitima na raunima komitenata. Obavljaju sve poslove na fin. tritu (primarnom i sekundarnom). Funkcije su im:upis cijele emisije ili organiziranje kupovne grupe, prodaja vrijednosnica, pomo pri odluivanju i kreaciji emisije, brokersko-dealerski poslovi na sekundarnom tritu i poslovi imovinsko-financijskog restruktuiranja (preuzimanja, stjecanja i spajanja poduzea),odravanje emisijskog teaja.

Najvea i najvanija inv. banka na svijetu je Merryl Lynch. Ona je univerzalna tvrtka za poslovanje s vrijednosnicama koja ima i banku u sastavu pa se bavi i bank. poslovima. Ostale su Coldman Sechs, 1. Boston, Prudential...

28. BROKERI I DEALERI

To su specijalisti za kupnju i prodaju vrijednosnica na sekundarnim fin. tritima. Do sredstava dolaze putem bankovnih kredita i sredstava klijenata na posebnim raunima koja se koriste za kupnju vrijednosnica. Sve inv. banke djeluju kao brokersko-dealerske tvrtke. Dealeri obavljaju te poslove za vlastiti raun i oekuju dobit i preuzimaju rizike promjena cijena, dok brokeri predstavljaju posrednike u tim odnosima poslujui u ime kupca i prodavaa i za te usluge naplauju proviziju i ne preuzimaju rizike. Brokeri posluju sa irom javnou i s dealerima, a u odreenim situacijama posluju kao dealeri i obratno. Postoje i sprcijalizirani brokeri za odreena trita, npr. hipotekarni brokeri.

Dealeri se specijaliziraju za pojedine vrijednosnice i za njih su oni market makers, a zarada im je razlika izmeu zahtijevane i ponudbene cijene. Razlikujemo nekoliko vrsta brokerskih kua. Tvrtke za potpunu brokersku uslugu posluju i kontaktiraju sa irokim krugom sudionika trita i bave se savjetovanjem i struktuiranjem portfelja svojih klijenata. Diskontni brokeri klijentima pruaju ui obujam usluga uz niu cijenu koju ne uzimaju u obliku provizije ve je ugovaraju u obliku fiksne naknade. Ne bave se istraivanjem trita i savjetovanjem. Takav tip brokerskih kua tipian je za ameriko trite;posluju na veliko. Tim poslovima diskontne brokerae bave se specijalizirane diskontne brok. kue i banke.

29. FINANCIJSKE KOMPANIJE

esto se nazivaju koorporacijskim bankama i poduzea preko njih osiguravaju novac za vlastite potrebe, ali za razliku od banaka ne uzimaju depozite ire javnosti. Osnivaju ih velike koorporacije, banke, osiguravajue kue i dr. Banke ih osnivaju da bi ule nebankovne poslove koje nemaju ovlatenja obavljati. Fin. institucije ih osnivaju da bi stanovnitvu i poduzeima osigurali kratkorone i srednjorone kredite, a sredstva pribavljaju emisijama dugoronih vrijednosnica, uzimanjem kredita od banaka. Koorporacije osnivaju fin. kompanije da bi ule u fin. poslove kreditiranjem kupaca i tako ih potiui na kupovinu njihovih proizvoda, financiranjem svoje proizvodnje ili zaradom na obavljanju fin. transakcija. Fin. kompanije odvojene su od poslovanja koorp. koja ih osniva ali ostvaruju njene interese.

Razlikujemo potroake fin. kompanije koje izravno odobravaju kredite potroaima za kupnju robe, prodajne koje kupce financiraju otkupom kreditnih ugovora od dealera, i poslovne koje financiraju posebne potrebe poduzea. Najvea fin. kompanija je GMAC (General Motors Acceptance Corp.) i bavi se prodajom automobila, kamiona, kreditnim karticama, hipotekarnim kreditima i skoro svim fin. poslovima.

30. FONDOVI ZAJEDNIKOG INVESTIRANJA-INVESTICIJSKI FONDOVI

To su institucionalni investitori registrirani kao tvrtke koji prikupljaju nov. sredstva individualnih investitora (graanstva) i poduzea i ulau ih u dugorone (rjee kratkorone) fin. instrumente. lanovi ulaganjem stjeu udjele u fondu i na osnovi njih dobivaju udjelne certifikate, ali nemaju pravo na upravljanje ve je to iskljuivo pravo osnivaa fonda. Individualnom investitoru smanjuju mogunost rizika, smanjuju trokove jer rade na veliko, osiguravaju likvidnost, omoguavaju por. olakice... Za svoje usluge naplauju godinju lanarinu i pristupninu, u emu se i oituje interes njihova poslovanja. Takoer je u mogunosti depozite vezivati kod sebe i u fond ukomponirati vrijednosnice u vlastitom vlasnitvu. Inv. fondovi organiziraju se ispravom o povjerbi. Skup imovine kod sebe dri skrbnik fonda koji kontrolira aktivu, vodi raunovodstvo i sl., a administraciju, oglaavanje, kreiranje fonda, politiku investiranja odreuje upravlja fonda. Razlikujemo otvorene i zatvorene fondove. Skrbnik fonda (povjerbena kua) najee je banka ili osiguravatelj.

31. OTVORENI I ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

Investicijski fondovi organiziraju se ispravom o povjerbi. Skup imovine kod sebe dri skrbnik fonda koji kontrolira aktivu, vodi raunovodstvo i sl., a administraciju, oglaavanje, kreiranje fonda, politiku investiranja odreuje upravlja fonda.

Otvoreni fondovi (open end) imaju promjenjivi broj udjela koji se poveavaju ulaganjem novca u fond ili smanjuju reotkupom na zahtjev lana. Time se istovremeno poveava ili smanjuje veliina fonda ovisno o potranji. Emitirajui dodatne udjele fond prikuplja sredstva kojima kupuje vrijednosnice i dodaje ih postojeem skupu. Ogranienja u broju udjela ne postoje.

Kod zatvorenog fonda (closed end) broj udjela je fiksan i fond ih ne reotkupljuje ve ih se prodaje na burzi ili organizatoru fonda. Tono se odreuju vrijednosnice i prodajni udjeli. Vrijednost udjela i investicijskog fonda kalkulira se dnevno kao neto vrijednost fonda (NAV-vrijednost; Nett-Asset Value) koja predstavlja ukupnu vrijednost svih vrijednosnica u fondu pomnoenih s njihovom dnevnom trinom cijenom i uveana za vrijednost ostale aktive. Udjele prodaju osnivai fonda izravno ili preko mree fin. institucija, a za njih postoji i sekundarno trite. Interes investitora moe biti u kapitalnom dobitku (porast cijene udjela) i u dividendi.

32. DRAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Glavna zadaa tih institucija je financiranje dijelova nacionalne ekonomije od posebne dravne vanosti, a nisu u dovoljnoj mjeri financirane iz prorauna ili kredita (izvoz, poljoprivreda, stipendiranje studenata, stanogradnja). Nastojanje drave je ukljuiti privatni kapital sa fin. trita putem ovih institucija da bi se ostvarili znaajni javni ciljevi. Fin. institucije s potporom dr. (GSE; Government Sponsored Enterprises) privatne su institucije koje ostvaruju javne funkcije. Ovlatene su odobravati kredite krajnjem korisniku, otkupljivati odobrene kredite od banaka i tedionica, jamiti za zadunice to ih izdaju same komercijalne institucije. Posluju profitabilno to dravnom proraunu bitno pomae. Drava ih potpomae tako to pozajmljuje fin. potpore iz prorauna, daje posebno povoljan status zadunica sponzoriranih institucija i pogodnosti glede propisane veliine i odnosa kapitala i plasmana...

Izvozne fin. institucije su dr. institucije koje obino obavljaju osiguranje izvoznih poslova, ali postoje i neke posebne (HERMES). Izvori sredstava su im dr. proraun, sredstva sred. banke, dr. fondovi, sredstva pribavljena na fin. tritu...

33. KONKURENCIJA BANAKA I NEBANKOVNIH FIN. INSTITUCIJA

U klasinom fin. sustavu banke i depozitno kreditni kompleks su dominirali, a konkurencija se odvijala unutar grupe istovrsnih banaka ili na odreenom dijelu trita. Specijalizirale su se za tono odreene poslove. Pojava novih konkurenata (institucije osiguranja, mirovinski i inv. fondovi i dr.) na fin. tritu i njihov sve vei znaaj u bankovnim aktivnostima dovodi do despecijalizacije banaka i njihovog preoblikovanja u fin. institucije potpune usluge. Time prestaje njihov monopol na fin. tritu. Banke postaju univerzalne i polifunkcionalne, kao posljedica elje da u potpunosti zadovolje potrebe trita. Do smanjenja uloge banaka dovela je stroga regulacija ime su bile dovedene u nepovoljniji poloaj od ostalih fin. institucija, to je na kraju uzrokovalo sve niu profitabilnost i neisplativost za njihove vlasnike. Mirovinski fondovi koji posluju na principu kapitalizacije i osiguravajue institucije potiskuju banke u drugi plan, a primjetna je i konkurencija investicijskih fondova. Ti su efekti prvenstveno rezultati meke regulacije nebankovnih konkurenata koji mogu bolje iskoristiti promjene na tritu. Takva kretanja dovela su do kriza banaka i bank. sustava u odreenim zemljama. meutim, opstanak banke mogu zahvaliti osnivanjem ili preuzimanjem najuspjenijih fin. institucija i njima pripadajuih poslova. Takoer se proirila primjena raunalske tehnologije, novih fin. tehnika, integracija banaka, poboljanje kvalitete bilance banaka, snienje trokova poslovanja, osposobljavanje kadrova...

34. FINANCIJSKA TRITA-ULOGA I FUNKCIJA

Fin. trita openito predstavljaju ukupni fin. sustav, a svakodnevno taj pojam rabimo za trita vrijednosnica. Sastoje se od osoba, fin. instrumenata, tehnika i tokova koji u ureenim sustavima polovanja omoguavaju razmjenu nov. vikova i manjkova i odreuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja. Na razvijenim tritima susree se mnotvo fin. oblika, dok se u nerazvijenim sustavima susreu banke, depoziti i krediti kao dominantni oblici.

Fin. trita dijele se na trita vlasnikih udjela (kapitala, equity trita) na kojima se trguje dionicama, i na kreditna debit trita na kojima se trguje zadunicama i kreditima. Najea podjela fin. trita je na trite novca i kratkoronih vrijednosnica, devizno trite i trite kapitala. Razvijeno fin. trite omoguava: disperziju rizika, stalno mijenjanje oblika imovine i vrednovanje svakog sudionika trita, prilagoavanje ronosti plasmana i izvora, brisanje granica izmeu likvidnih i nelikvidnih sredstava, dezinvestiranje... Na razvijenim fin. tritima sve vie sudjeluju poduzea, drava i stanovnitvo, to je i prmjereno demokratskim drutvima.

35. TEDIE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI INVESTITORI

Razlikujemo tednju graana i nac. tednju (skup osobne, poduzetnike i dravne tednje). Graani svoju tednju koju predstavlja nepotroeni dohodak ulau u banke, tedionice i ostale fin. institucije u obliku depozita; ronih ili po vienju. tedie za povjerbu svog novca kod tih institucija oekuju prihod u obliku kamata. Investitori ulau u vrijednosnice od kojih oekuju budue prihode u obliku dividende, kamate, diskonta... Dijelimo ih na individualne, a to su pojedinci i kuanstva, i institucionalne (inv. fondovi, banke, mir. fondovi, siondikalni fondovi, zaklade, institucije za osiguranje). Institucionalni investitori u stanju su utjecati na cijene i druge uvjete na tritu te disperzijom smanjiti rizinost ulaganja, a kupci su najveeg dijela vrijednosnica na tritu. Zbog svoje veliine i fin. snage i gore navedenih razloga u prednosti su nad pojedincima, pa danas zauzimaju sve vaniju ulogu u trgovini vrijednosnicama.

36. PRIMARNO FINANCIJSKO TRITE

Na njemu se prodaju nove emisije vrijednosnica putem kojih se prikupljaju nova nov. sredstva i time poveava kapital izdavatelja ako se radi o dionicama, a uzajmljuju dugorona nov. sredstva ako je rije o obveznicama. Na primarnom fin. tritu prodaja vrijednosnica vri se samo jedanput. Pomo pri emisiji vrijednosnica moe se nai kod investicijskih banaka ili poslovnih banaka preko njihovih poslovnih departmana. Pomo se oituje u analizi trita, prijedlogu vrste i osobine vrijednosnice koje bi trebalo emitirati, registracija emisije, raspisivanje poziva na upis, prodaja vrijednosnica, ili ak i same otkupe cijelu emisiju pa je prodaju kao veleprodavai te tako preuzimaju rizik. Pri sudjelovanju na primarnom tritu vrlo je vano imati informacije o bonitetu emitenta, koji predstavlja njegovu vrijednost, kreditnu i poslovnu sposobnost i pouzdanost. Pri odreivanju boniteta rangiraju se emitenti ocjenjujui ih ocjenama od AAA (najmanji rizik) do C ili D (najrizinije). Te ocjene mogu imati i brojanu oznaku. Rizine vrijednosnice mogu donijeti vee prihode, ali to za sobom povlai i visok stupanj rizika koji se preuzima.

TOMBSTONE-novinski oglas kojim inv. bankari javnosti najavljuju novu emisiju vrijednosnica pri njihovoj javnoj ponudi;to je prva informacija i uput na prospectus koji sadri detalje o emisiji, uvjetima ponude odobrene od nadlene nac. komisije.

37. SEKUNDARNO FIN. TRITE

Naziva se i trite druge ruke. Na njemu se vri stalna kupoprodaja ve emitiranih vrijednosnica koje su prethodno bile rasprodane na primarnom tritu. Zove se i transakcijsko trite jer na njemu originalni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja nov. sredstva nego se mijenjaju vlasnici. Ono prua mogunost investitorima da preprodajom odre likvidnost i oslobaa novac za druge plasmane. Vrlo je vano i za opstanak primarnog trita, jer bez njega vrijednosnice postaju tek obian komad papira koji je neupotrebljiv do roka dospijea.

Ono je pravno i organizacijski ureeno zbog zatite sudionika.transakcije na sek. tritu se odvijaju u bankama, na burzama, na OTC tritima i iz ruke u ruku.

38. BURZA VRIJEDNOSNICA

To je organizirano i centralizirano mjesto trgovanja dionicama i obveznicama na kojem lanovi trguju (brokeri i dealeri) u skladu s odreenim pravilima, ija je zadaa osigurati trgovinu i infrastrukturu uvrtenim vrijednosnicama iako se prema posebnim pravilima moe trgovati i sa neuvrtenima. Ona ostvaruje najvei promet na sekundarnom tritu. lanovi burze mogu imati jedno ili vie uplaenih mjesta (seat). Da bi se vrijednosnice mogle uvrstiti na burzu one moraju zadovoljiti odreene uvjete i emitent je duan predoiti odreene dokaze o tom. Na burzi se trguje velikim brojem vrijednosnica, ali se zato odlikuju vrhunskom kvalitetom.

Uvjeti za prodaju dionica na burzi: iznos god. dobiti, broj dioniara, broj krupnih dioniara, neto-aktiva, minimalna tr. vrijednost.

NYSE je osnovana 1782. i ona je najvea; na njoj kotira oko 3114 tvrtki. Trguje se dionicama i preferencijalnim d., izvedenicama, varantima itd. Druga burza u SADje AMEX.

39. OTC FINANCIJSKO TRITE

Uz burze vrijednosnica predstavlja vrlo vaan oblik sekundarnog trita. Ponekad se naziva i tercijarnim tritem. Na njemu se vri trgovina dionicama i obveznicama malih tvrtki koje najee nisu uvrtene na burzi. Trgovci su prvenstveno dealeri, a trguje se putem umreenih raunala. Princip rada je slijedei: na ekranima raunala se kontinuirano ispisuju kupovne i ponudbene cijene na temelju kojih trgovac na zahtjev komitenta telefonski obavlja kupoprodaju, a ne dolazi do fizikog susreta sudionika

To je, zapravo, sustav automatskih kotacija na mrei meusobno spojenih raunala. Organiziralo ga je NASD (nac. udruenje dilera vrijednosnica) uvodei 71( sustav automatskih kotacija NASDAQ. Drugi primjeri OTC-a su trite dr. obveznica vlade SAD, devizna trita, a kod nas Varadinsko kompjuterizirano tr. vrijednosnica.

40. NOVANO TRITE; SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSP. FUNKCIJE

Na njemu se trguje novcem, a rok dospijea instrumenata je do godinu dana. Funkcija mu je svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem kao transakcijskim sredstvom, da bi one odravale likvidnost za tekua plaanja svojih komitenata. Dijeli se na tr.novca i tr. kratkoronih vrijednosnica. Na tr. novca trguje se kratkoronim dunikim vrijednosnicama i likvidnim rezervama banaka. Likvidne rezerve pozajmljuju banke i tedne institucije meusobno ili kod sred. banke (ona ne mora biti nuno sudionik ovog trita) na kratke rokove, a sudionici mogu biti i nebankovne institucije koje uglavnom pozajmljuju od banaka. Nov. tritem se postie prilagodba likvidnosti sudionika trita i ukamaivanje kratkoronih vikova novca kojim se smanjuje oportunitetni troak dranja novca. Ono nema formalnu institucionalnu strukturu. Nepersonalno je, veleprodajno i kompetitivno. Sastoji se od razliitih specijalista i trita.

Instrumenti nov. trita su blag. zapisi ministarstva financija, centralne banke i banaka, komercijalni zapisi, sporazumi o reotkupu, utrivi certifikati o depozitu i bankovni akcepti. Svi oni imaju minimalni rizik neplaanja i visokog su stupnja utrivosti. Imaju kratke rokove dospijea. Obino predstavljaju obvezu drave, a potraivanja centralnih banaka, poduzea i tvrtki za trgovinu vrijednosnicama.

Trite kratkoronih vrijednosnica (money market paper) naziva se i diskontno trite vrijednosnica s rokom dospijea do jedne godine.

41. INSTRUMENTI NOVANOG TRITA

Vidi pitanje 40.

42. TRITE KAPITALA: FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI

Podrazumijeva i primarno i sek. trite to ukljuuje burze i OTC trita. To je skup institucija, fin. instrumenata i mehanizama putem kojih se dugorono slobodna tednja prenosi od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ih koriste za ulaganje u razvoj (oprema i fiksni fondovi). Uloeni kapital vraa se uvean za ustupljena tua sredstva. Instrumenti koji se susreu na ovom tritu imaju rok dospijea preko jedne godine. To su obveznice drave, lokalnih vlasti i koorporacija, te koorporacijske dionice, hipotekarne obveznice i note i dugoroni bankovni krediti. Sudionici tog trita su poduzea, koorporacije, kuanstva, investicijke banke, brokersko-dealerske institucije, kreditne ustanove, te regulatorne i nadzorne ustanove.

Primjer: primarni uzajmljivai emitiraju dunike instrumente izravno ili preko institucionalnih investitora; kupuju ih kuanstva ili pojedinci kaonosioci vikova tednje.

43. HIPOTEKARNI KREDIT

To je najstariji oblik kredita. Predstavlja dugoroni kredit kojeg banke, tedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju graanima i poduzeima. Vraanje kredita osigurava se nekretninama poput stambenih i poslovnih prostora, zemljita i dr. (iznimno avioni ili brodovi) na temelju intabulacije putem koje se trabina na dunikovoj nekretnini uknjiuje u sudskoj gruntovnici. Krediti se odobravaju u iznosima manjim od procijenjene vrijednosti nekretnine (50-80%), ali se omoguava dizati vie hipoteka na jednu nekretninu ako je pravno utvren redoslijed kreditora. U svijetu je njihova primjena vrlo rairena, iako kod nas to jo uvijek nije sluaj zbog nekih pravnih nedoreenosti.

44. HIPOTEKARNO TRITE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAIVANJA

Hipotekarno trita spada pod trite kapitala i vrlo bitan njegov element. Na njemu se radi s hipotekarnim kreditima. Oni predstavljaju izrazito dugoronu vrstu kredita kojeg banke, tedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju graanima i poduzeima. Vraanje se osigurava nekretninama poput stambenih i poslovnih prostora, zemljita i dr.(iznimno avioni ili brodovi) na temelju intabulacije putem koje se trabina na dunikovoj nekretnini uknjiuje u sudskoj gruntovnici. Krediti se odobravaju u iznosima manjim od procijenjene vrijednosti nekretnine, ali se omoguava dizati vie hipoteka na jednu nekretninu ako je pravno utvren redosljed kreditora. U svijetu je njihova primjena vrlo rairena, iako kod nas to jo nije sluaj. Zbog visokih iznosa kredita i dugih rokova dospijea kredita koji tim osobinama imobiliziraju aktivu kreditora, njima se trguje na sekundarnom tritu hipoteka ijem razvoju pomae i drava. Na osnovi odobrenih kredita i buduih priljeva hipotekarne institucije emitiraju dugorone obveznice i note ili udjelne certifikate koje zatim rasprodaju. Takve hipotekarne obveznice apsorbiraju sve vee iznose kapitala na tritu; nazivaju se MBB (mortgage backed bonds). Meutim kupac zadunice ne postaje vlasnikom hipoteke ve se kamata i glavnice isplauju otplatama kredita. Sustav je ustrojen tako da krajnji korisnik kredita i ne zna za postupke sekuritizacije ve od odobravanja kredita posluje samo sa svojim kreditorom.

U SAD vie od polovice hipotekarnih kredita je sekuritirano tj. na osnovi hipoteka izdane su zadunice. To je rezultat dravne potpore i nedzora i osiguranja hipotekarnih kredita, te precizna pravna regulacija zbog ega su te zadunice nerizine. Kupci obveznica najee su institucionalni investitori.

45. DEVIZNO TRITE

Na deviznom tritu se prema utvrenim pravilima trguje stranim valutama, tj. devizama, i to u uvjetima potpune konkurencije. Ne postoji u obliku institucije, ve je sastavljeno od svjetske mree sudionika povezanim suvremenim komunikacijskim sredstvima. Putem njega sudionici se opskrbljuju devizama za plaanje uvoza. Trguje se uglavnom konvertibilnim devizama. Razmjena se obavlja na specijaliiranim deviznim burzama i u sustavu meusobno povezanih banaka (to ini 24 satno svjetsko dev. trite. Devizni teaj predstavlja cijenu strane valute izraenu u domaoj valuti, a oblikuje se na temelju ponude i potranje za devizama. Trguje se, dakle, konvertibilnim devizama, a cijene tih deviza notiraju direktno.

Meu najvanijim sudionicima dev. trita moemo nabrojati brokere i dealere specijalizirane za trgovinu devizama, multinacionalne koorporacije, velike komercijalne banke, centralne banke, dok poduzea i manje banke ne sudjeluju izravno. Brokeri obavljaju najvei dio prometa na deviznom tritu.

Razlikujemo dvije vrste cijena; zahtijevane (offered, asked) i ponuene, a njihovu razliku nazivamo marom (spread). Takoer razlikujemo dvije vrste trita: spot trite (promptno) na kojem se trguje po dnevnim cijenama i izvrenjem transakcije u roku do dva dana, i terminsko trite (forward) na kojem se transakcije vre u rokovima preko dva dana koji se realiziraju unutar dogovorenih rokova (30, 90, 180 dana). U RH dev. trite ine odnosi trgovine devizama meu ovlatenim bankama, ovlatenih banaka i HNB i ovlatenih banaka i drugih osoba. Devizna burza u RH jo ne postoji iako je njena mogunost zakonom predviena.

Svjetski fin. centri su najvanija sredita trgovanja devizama (NY, London,Zurich, Frankfurt, Singapour, Tokyo).

Nova dev. trita su povezana s pokrivanjem (covering), zatitom (hedging), eliminiranjem (swaping) deviznih rizika.

46. SUVREMENE POJAVE U FINANCIJAMA I UZROCI PROMJENA

Promjene u fin. nastale su razvojem svjetske ekonomije i pojavom raunalne tehnologije, a mogu se uoiti na tehnikama i tehnologijama financiranja, fin. instrumentima, pojavi novih institucija, regulaciji... Opi uzroci promjena su: naftna kriza 70(, smanjenje inflacije 80(, porast vjere u snagu fin. trita i u vrijednosnice, rast tednje kao posljedice stabilnog razdoblja i rasta, nova fin. trita i instrumenti, dostupnost jeftinih raunala kao posljedica razvoja tehnologije.

47. DISINTERMEDIJACIJA

To je pojava selidbe nov. sredstava s indirektnog na direktno i neposredovano trite ime se zaobilazi posrednika uloga fin. institucija, a krajnji zajmodavci posluju izravno. Novani fondovi sele se od fin. posrednika s ogranienim kam. stopama onima koji ih nemaju. Javlja se 80( godina izazvana dunikom krizom, a posljednjih godina slabi zbog ukidanja kamatnih ogranienja. Njeni uzroci su npr. injenica da velike tvrtke imaju bolji bonitet od fin. posrednika, pa se potraivanja prema njima lako prihvaaju,ime se omoguilo izravno i jeftinije zaduivanje na fin. tritima od bankovnih kredita. Takoer su je uzrokovala ogranienja kam. stopa koje dep. institucije smiju obraunavati na depozite primljene od javnosti zbog kojih deponenti sele svoja u vrijednosnice za koje ne vrijede ogranienja jer se kam. stope formiraju trino. U zadnje vrijeme je taj proces oslabio jer su ukinuta kam. ogranienja. U najrazvijenijim dr. 70-85% ekst. financiranja odvija se preko fin. posrednika.

48. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA

Nakon 70( godina dolazi do naglog rasta meunarodnog financiranja. Uz razvoj svjetske trgovine i tehnologije javljaju se potrebe fin. i izgradnje mehanizama meunarodnih plaanja. Liberaliziraju se propisi i omoguava sloboda kolanja meunarodnog novca i kapitala. Banke i multinac. kompanije ire mreu poslovnih jedinica, a depozita i dev. rezerve rasporeuju u vie zemalja zbog rizika. Ostvaruju i visoke profite zbog jeftinijih izvora sredstava, nepodlijeganjadepozita oporezivanju, manje devizne konrole i neregulacije kam. stopa. Stvaraju se i zatitni mehanizmi od rizika likvidnosti, promjena kam. stopa i teajnih razlika. Dionice i obveznice kotiraju na vie burzi u inozemstvu, kam. i dividende se isplauju u vie valuta i u vie zemalja za istu vrijednost, instrumentima dr. duga trguje se na svim vanijim tritima, a u bilancama banaka sudjeluju i strane osobe. Internacionaliziraju se nac. trita, a segmente svjetskog trita ine i eurotrita, dev. trita, trita dr. duga i offshore trita.

Offshore fin. centri su novi fin. centri na otocima Europe i ugl. sjeverne Amerike, bez ikakve fin. infrastrukture,u kojima multinac. kompanije i banke otvaraju podrunice radi obavljanja dijela njihova fin. poslovanja i obavljanja posebnih fin. transakcija. Najee su to tek potanski pretinci i nisu strogo zakonski regulirani (niski porezi, nema ogranienja kam. stopa niti obveze izdvajanja rezervi). Ponekad se taj pojam vee uz pranje prljavog novca. U novije vrijeme pod tim terminom podrazumijevamo sve fin. centre u kojima nerezidenti ne podlijeu domaim propisima, a mogu obavljati fin. transakcije. Danas se off. centrima smatraju i posebne zone IBF-a (international banking facilities)(NY,London, Tokyo, Hong Kong, Singapour, Luxembourg.

49. SEKURITIZACIJA

To je praksa kreiranja utrivih fin. potraivanja (zadunica) na temelju nekih oblika aktive tj.predstavlja pojavu pozajmljivanja sredstava primjenom vrijednosnica kao kreditnih instrumenata. Javlja se kao meunarodna pojava. Njome se kreiraju zadunice na temelju nekih oblika aktive ime se oni preobraavaju u nove odnose zaduivanja, tj. dolazi do financiranja na osnovi aktive (asset-back financing), a vrijednosnice su osigurane aktivom (asset-back securities). Sama bit sekuritizacije je u tome da se stvaraju zaduenja pomou utrivih vrijednosnica emitiranih na temelju neutrivih dijelova aktive. Nelikvidna ili zaleena potraivanja (dijelovi aktive) pretvaraju se u utrive instrumente duga. Tehniku su razvile velike kompanije i fin. organizacije radi izbacivanja nepovoljnih i rizinih karakteristika potraivanja iz bilance. Time popravljaju likviditet institucije i istovremeno ostvaruju zaradu od naknada. Na temelju novoemitiranih zadunica obeavaju se priljevi po otplati prvobitnog potraivanja i kamati koju ona donosi. Skup potraivanja koji se izdvaja kao posebna imovina povjerava se troj osobi koja za svoje usluge uzima proviziju. Ta potraivanja postaju obveza koja e dospijeem vrijednosnica biti ispunjena. Sekuritizacija se javlja u SAD u hipotekarnom stambenom kreditiranju,a kasnije se iri i na sekuritizaciju automobilskih zajmova, svih oblika kredita, potraivanja po leasingu i kreditnim karticama, bankovnim akceptima...

Primjer: GMAC financira prodaju GM automobila (str. 94).

50. REGULACIJA, DEREGULACIJA, REREGULACIJA U FINANCIJAMA

Svrha regulacije je stvoriti povjerenje u bankovni sustav, osigurati konkurenciju i sprijeiti monopole, sprijeiti banke da ulaze u prevelike rizike... Regulacija polazi od shvaanja da je banka javno dobro, a putem fin. sustava drava ostvaruje politike i gospodarske ciljeve, pa je bitno osigurati da ne doe do njegovog raspada. Za to je razdoblje karakteristian Zakon o bankama iz 1933. poznat kao Glass-Steagallov zakon, kojim se uvodi osiguranje depozita i ogranienja kam. stopa i zabrana plaanja kamata na depozita po vienju, odvajanje komercijalnog od investicijskog bankarstva, te povjeravanje kontrole FOMC-u (odbor za otvoreno trite). Takoer je komercijalnim bankama zabranjena distribucija novih emisija vrijednosnica osim dravnih i posjedovanje podrunica ukljuenih u poslovanje s vrijednosnicama, te im je ograniena trgovina vrijednosnica za tui raun.time se suava aktivnost banaka, ali i postavljaju temelji za razvoj trita vrijednosnica.

Od 80( godina poinje proces deregulacije koji se sastoji u ukidanju brojnih ogranienja koja su odreivala osnivanje i poslovanje fin. institucija. Javlja se u najrazvijenijim sustavima i odnosi se ugl. na banke i tedionice. Najizraeniji je u SAD (DIDMCA-Depositors Institutions Deregulation and Monetary Control). Polazi se od razmiljanja da drava moe vie pomoi nac. gospodarstvu kroz stabilan i transparentan fin. sustav, nego sputavajui njegove aktivnosti. Nova pravila teite stavljaju na preventivne i zatitne mehanizme i prudencijalnu kontrolu, te zatitu investitora i malog tedie. Novim pravilima banke se obvezuju primjenjivati pravila o adekvatnosti kapitala, angairati vanjske revizore, obavjetavati javnost, osiguravati depozite, odravati likvidnost, angairati kvalitetnu upravu, a sve to sa svrhom prevencije rizinog poslovanja banaka

51. TEHNOLOKA REVOLUCIJA U FINANCIJAMA, UTJECAJ ELEKTRONIKE

70( godina dolazi do tehnoloke revolucije u financijama i bankarstvu, i danas jo

traje. Prmjetna je i u Hrvatskom bankarstvu. Oituje se u jeftinijim i novim fin. proizvodima, uslugama i procesima i pojavljivanju banaka u gotovo svim fin. poslovima, ali i potpunom restrukturiranju fin. sustava koje je izazvalo velike trokove ulaganja, promijenilo kanale distribucije usluga i izazvalo druge promjene. Postupci i informiranje su se automatizirali i uvelike utjecali na financije. Raunalska tehnologija snizila je znaajno trokove poslovanja potem poveane produktivnosti, softverskih paketa bankovnih usluga, automatizacije bankovnih poslova i informiranja. Takoer je bankama omogueno poslovanje s milijunima graana (retail-maloprodano bankarstvo) ime su oni danas postali jedan od vanijih segmenata trita. Gube se fizike granice izmeu lokalnih i meunarodnih banaka i njihove meusobne razlike. Mijenjaju se pojavni oblici novca, pa susreemo elektroniki i plastini novac, vrijednosnice su se dematerijalizirale i pretvorile u elektroniki zapis... Javljaju se i novi oblici poslovanja meu kojima su: elektronski prijenos novca (EFT) koji se odvija putem bankomata, POS (point of sale) terminali koji omoguavaju trgovinu kreditnim karticama, telebanking putem kojeg je mogue obavljanje bankovnih poslova iz kue ili ureda posebnim terminalima, drive in bankarstvo koje omoguava obavljanje bankovnih poslova 24 sata na dan iz automobila. U meunarodnim plaenjima koristi se SWIFT tj. sustav meunarodnih meubankovnih fin. telekomunikacija. Meutim, javljaju se i odreeni problemi kao to su visoki poetni trokovi, zatita podataka od kriminalnih radnji, neosposobljenost starog kedra za nove tehnologije...

52. FINANCIJSKE INOVACIJE (ILI NOVI PROIZVODI)

Javljaju se kao posljedica poveane kompetitivnosti na fin. tritima, regulacije, napretka tehnologije, poreznih propisa, promjenjive inflacije i kam. stopa. Takoer, jeftinije su fin. usluge zbog niih mari posredovanja. Pojavljuju se kao novi procesi ili kao novi proizvodi (junk bonds, zero-kupon obveznice, debt-equity, tednotransakcijski rauni). Od novih procesa moemo navesti POS terminale, ATM, drive in bankarstvo, automatski kliring, SWIFT...

53. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA

On polazi od pretpostavke da tedia nije u stanju procijeniti bonitet banke ili tedionice, ime se izlae rizinim ulaganjima. Zakonom o bankama iz 1933. u SAD uveden je sustav obaveznog osiguranja depozita kod posebnih dr. agencija. U SAD je tim zakonom smanjeno propadanje banaka, jer je osnovana FDIC kao organizacija a osiguranje depozita. Svaka banka ili tedionica duna je kod FDIC osigurati sve depozite do $100 000, a u sluaju propasti FDIC isplauje tediama svaki iznos do $100 000. Depoziti koji se dre kod brokera osigurani su kod Koorporacije za zatitu kupaca vrijednosnica. Smatra se da drava ne smije besplatno jamiti tednju kod privatnih banaka jer time potie nesigurne plasmane sredstava, i zato je sustav osiguranja depozita efektniji. U Europi sustav osiguranja dep. reguliran je 1986., a od 1995. obavezno je osiguranje oroenih depozita i depozita na tekuim raunima do 20 000 ECU. U Hrvatskoj je takoer reguliran 1997.

54. DRAVNI VRIJEDNOSNI PAPIRI I NJIHOVO TRITE

One su osnova svakog razvijenog fin. sustava i temelj strukture fin. imovine investitora. Predstavljaju izravnu obvezu drave. Vrlo su likvidne jer se prodaju na sekundarnom tritu preko brokera i dealera. Nuenje i nadmetanja za kupnju dr. vrijednosnica teku kontinuirano prema utvrenom rasporedu koji je poznat investitorima.

Dr. vrijednosne papire izdaje Ministarstvo fin. i ima ih tri vrste. Blagajniki zapisi su kratkorone zadunice s rokom do jedne godine, a prodaju se s diskontom od nominalne vrijednosti koji ustvari predstavlja kamatu. Note su srednjorone (dospijee od 1 do 10 godina), a obveznice dugorone (dospijee preko 10 godina) zadunice koje nose polugodinju kamatu. Prinosi po dr. vrijednosnicama su oporezovani. Njihove kam. stope, prinosi i cijene indikator su i referentne stope nov. trita i trita kapitala. Evidencije o vlasnicima vode se kao elektroniki zapisi kod Ministarstva fin., saveznih rezervi banke ili fin. institucije (ovisi tko ih prodaje).

55. ULOGA DRAVE NA FINANCIJSKOM TRITU

Dr. je najvaniji regulator fin. sustava koji svojim zakonima odreuje okvir unutar kojeg se odvijaju fin. transakcije na tritu. Djelovanje sustava nadzire mjerama monetarne politike i kontrole. Osigurava regularnost na fin. tritu i titi investitore. Na tritu nema posebnih prava, ve njen uspjeh ovisi o uvjetima koje nudi investitorima. Putem javnog duga djeluje kao izravni sudionik na fin. tritima (najvee trite duga je ono Vlade SAD). Do sredstava takoer dolazi emisijom blag. zapisa, nota, obveznica, neutrivih tednih cetrifikata, izravnim pozajmljivanjem od banaka i sredinje banke. Sudjeluje na fin. tritu i putem lokalnih organa vlasti, fin. institucija za financiranje posebnih namjena, privatnih institucija osiguranja koje sponzorira, dr. mirovinskih fondova...

56. HRVATSKI FIN. SUSTAV- STRUKTURA, PROBLEMI, PROMJENE

Promjene u fin. sustavu poele su nakon osamostaljenja RH. Reforme su bile usmjerene na izgradnju modernog fin. trita s razvijenim spektrom fin. institucija i instrumenata. 1991. formirana je centralna banka i napravljena valutna reforma. 1994. uvedena je trajna hrvatska valuta- kuna. Liberalizirano je devizno trite i omoguena neograniena trgovina devizama, a teaj kune stabiliziran. Reformiran je i sustav domaih plaanja ime se nastojao ukinuti monopol Zavoda za platni promet prebacivanjem ovog posla u banke. To jo nije ostvareno zbog neprilagoenosti infrastrukture platnog prometa. Hrvatska je primljena u lanstvo MMF-a i Meunarodne banke za obnovu i razvoj. Takoer su regulirani kreditni odnosi s inozemstvom. U Hrvatskoj dominiraju univerzalne banke, dok ostale fin. institucije jo ne postoje ili ne igraju svoju ulogu. Trebalo je i promijeniti problem da su banke kao glavnu svoju funkciju imale distribuciju kredita uz ostale naslijeene probleme iz starog sistema. To je potenciralo potrebu restrukturiranja i rereguliranja banaka. Poelo se od stvaranja zakonske podloge, ime su stvoreni uvjeti za osnivanje novih fin. institucija. Utvreno je i institucionalno ureenje trita vrijednosnica kojim su stvoreni uvjeti za pojavu novih fin. instrumenata. Investicijsko bankarstvo takoer je u razvoju, ali u nedovoljnoj mjeri. Bankovni krediti i dalje dominiraju kao element kreditnog trita, a trite vrijednosnicama nedovoljno je razvijeno. Zagrebaka burza tek je u posljednje vrijeme poela djelovati onako kako bi trebala. Provodi se proces privatizacije poduzea u kojem ona ima vanu ulogu. Ukratko bi mogli rei da je napredak Hrvatskog fin. sustava donekle zadovoljavajui, ako uzmemo u obzir ratno razdoblje i stanje kakvo je naslijeeno iz prolog sistema.

57. STANJE U BANKOVNOM SEKTORU RH

1997. u RH je djelovalo 60 banaka od kojih su 56 dionika drutva, a 4 d.o.o.. 87% banaka bilo je u privatnom vlasnitvu. Banke su univerzalne i regionalne. Veina banaka nalazi se u Zagrebu, ali ih ima relativno dovoljno i u ostatku zemlje. Sustavom dominiraju najvee, naslijeene banke. Dvije najvee banke su Zagrebaka banka na prvom i Privredna banka na drugom mjestu. Najvea privatna banka je Croatia banka koja je osnovana 1989. Jedan od naslijeenih problema u bankarstvu predstavljao je visoki udjel imobilizirane aktive. Bila je to stara devizna tednja koja je iznosila $2,5 mlrd, a Vlada ju je preuzela na sebe. Takoer su izdane dr. obveznice u iznosu $1 mlrd koje su dodijeljene velikim poduzeima radi podmirenja njihovih obveza prema bankama. U imobiliziranu sktivu moemo ubrojiti i trajna ulaganja u dionice, rezerve kod centralne banke, materijalna i nematerijalna imovina... Kao najvanije probleme moemo nabrojati previsoke kam. stope, neiskustvo u procesima spajanja i gaenja banaka, te loa kvaliteta aktive i kreditna politika.

58. CILJEVI HRVATSKIH ZAKONA O BANKAMA

1993. donesen je Zakon o bankama i tedionicama koji je djelomino izmijenjen 1996. Cilj mu je bio uiniti bankovni sustav kompatibilnim i usporedivim svijetu, te mu osigurati stabilnost i poticati konkurenciju i uinkovitost. Takoer su mu glavni ciljevi: potpuna privatizacija banaka, osloboenje banaka utjecaja politike, eliminirati utjecaj najveih dunika na upravljanje bankom, prisiliti bankovni sektor da posluje prema trinim kriterijima, liberalizirati osnivanje i pootriti kontrolu poslovanja banaka, te razviti konkurenciju meu njima i ostalim fin. institucijama, i omoguiti ulazak inozemnog kapitala. 1998. donesen je novi Zakon o bankama koji je donio neke promjene na stari zakon.

59. OSNIVANJE, POSLOVANJE I VRSTE BANAKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatske banke razvijene su na njemakom konceptu univerzalne i polifunkcionalne banke. Prema novom zakonu mogu se osnivati samo kao d.d. Mogu ih osnivati domae i strane (pod uvjetom uzajamnosti) fizike i pravne osobe. Licencu za osnivanje dobivaju od HNB. Da bi mogle podnijeti zahtjev moraju priloiti odreenu dokumentaciju o Statutu banke, detaljnom opisu planiranih aktivnosti banke za slijedee dvije godine, raspolaganju potrebnom koliinom sredstava i kapitala, podatke o osnivaima i njihovom fin. stanju, te ostalim dokazima o zadovoljavanju svih uvjeta za poslovanje. Potrebna koliina sredstava za osnivanje iznosi 20 miliona kuna, plus plaanje naknade. Zahtjev za osnivanjem moe biti odbijen ili ukinut, ili se moe ograniiti poslovna samostalnost banke. Banke su dune poslovati po naelima likvidnosti, rentabilnosti i sigurnosti. Banka osnivanjem ostvaruje iskljuivo pravo na primanje depozita i davanje kredita, te upotrebljavanje rijei banka ili tedionica u imenu. Banke su takoer ovlatene izdavati vrijednosnice, davati jamstva ili garancije, obavljati mjenjake poslove, trgovati novanim instrumentima, obavljati platni promet u zemlji i inozemstvu, leasing i factoring, pruati fin. informacije. Tri godine po osnivanju ne smiju prikupljati depozite i tednje graana. Banke dijelimo na banke malih, srednjih i velikih ovlatenja, a razgraniavaju se po temeljnom kapitalu od minimalnih 20, 40 ili 60 milijuna kuna. Banke malih ovlatenja po opsegu se tek neznatno razlikuju od ovlatenja tedionica.

60. TIJELA (ORGANI) BANKE

Tijela banke su glavna skuptina, nadzorni odbor i uprava. Uloga nadzornog odbora je, meu ostalim, da razmatra izvjea o nadzoru i druga izvjea koja mu dostavi HNB, a u sluajevima ugroavanja stabilanosti banke sankcionira upravu. lanovima ne mogu biti osobe zaposlene u HNB i Savjetu HNB, te one nad kojima je pokrenut steaj. Uprava se sastoji od najmanje dva lana od kojih je jedan predsjednik. lanom uprave ne mogu biti (uz pravila vezana za lana uprave d.d.) osobe koje su lanom nadzornog odbora bilo koje banke u RH ili Savjeta HNB, one osobe nad ijom je imovinom pokrenut steajni postupak, te osobe koje temeljem Zakona o bankama ne mogu biti lanovi uprave. Sa imenovanjem lana mora se suglasiti HNB.

61. OGRANIENJA PREUZIMANJA PREVELIKIH RIZIKA

Izloenost banke prema osobi predstavlja iznos svih potraivanja prema toj osobi. Prema osobama ne smije prijei 25% iznosa jamstvenog kapitala, a prema dioniarima se kree od 5 do 25%. O velikoj izloenosti prema osobi govorimo kad prelazi 10%, a ukupna izloenost mora biti manja od 400% jamstvenog kapitala. Banka takoer ne smije kreditirati kupnju vlastitih dionica. Minimalnom adekvatnosti kapitala banke su obavezne usklaivati iznos svog jamstvenog kapitala tako da on uvijek iznosi 10% ukupne aktive. Time se osiguravaju pokria vjerovnika banke i onemoguava njezin nekontrolirani rast bez pokria. Takoer su bankama ograniena izlaganja prevelikim rizicima maksimalnim ukupnim iznosom ulaganja, odnosom minimalnih likvidnih sredstava prema aktivi i pasivi, posebnim uvjetima koji se mogu odnositi na zaduivanje banke... Najvei dunici banaka bili su njihovi dioniari, stoga se nastojalo iskljuiti dunike iz upravljanja bankom. Zbog toga veliki dioniari, lanovi uprave i nadzornog odbora, te njihove obitelji mogu dobivati kredite samo uz jednoglasnu odluku nadzornog odbora. Radi osiguranja od rizika banke su obvezne formirati rezerve i posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka.

62. TEDIONICE, TEDNOKREDITNE ZADRUGE, STAMBENE TEDIONICE

Poele su se razvijati tek nakon demokratskih promjena. tedionice su zakonski regulirane 1993., a tednokreditne zadruge 1998. tedionice su ureene kao institucije kapitala. Vlasnici im mogu biti i domae i strane osobe, a osnivaki kapital mora biti vei od milijun DEM. Prikupljaju tednje graana u domaoj i stranoj valuti, vode tekue i iro raune, poslovanje s depozitima i kreditima. Nemaju veeg znaenja na naem tritu, a njihovu ulogu preuzimaju banke. tednokreditne zadruge su neprofitne institucije koje omoguuju udruivanje malih tedia i njihovo uzajamno pomaganje. Svi su osnivai ravnopravni, a mora ih biti najmanje trideset s najmanjim pojedinanim udjelom od po 100 000 kuna. Na osnovi primljenih tednih uloga zadrugari si pomau odobravajui kredite. tedni ulozi nisu osigurani kod posebne agencije, ve za njih jame zadrugari svojim udjelima. Stambene tedionice kod nas se formiraju 1998. kao specijalizirane tednodepozitne institucije koje prikupljaju stambenu tednju u svrhu financiranja izgradnje, kupnje ili opremanja nekretnina. Potpomagane su od strane drave, a osnivaju ih banke ili tedionice. Do danas ih tri ima odobrenje za rad u RH.

63. NEBANKOVNE FINANCIJSKE ORGANIZACIJE U RH

Investicijski fondovi nove su institucije na hrvatskom fin. tritu, a oekuje ih uspjean razvoj. Dijelimo ih na otvorene i zatvorene. Mogu ih osnivati samo posebna drutva za upravljanje fondovima iji temeljni kapital mora prelaziti milijun kuna. Nadzire ih Komisija za vrijednosne papire. Da bi se potpomoglo formiranje investicijskih fondova drava je omoguila dodjelu dionica bez naplate prognanicima i izbjeglicama, invalidima domovinskog rata... Brokerske kue bave se trgovinom vrijednosnicama u svoje ili tue ime, upravljanjem portfeljom vrijednosnica svojih klijenata, investicijskim savjetovanjem i bankarstvom. Vrlo su vane u trgovini vrijednosnicama. Zagrebaka burza jedina je burza vrijednosnica u Hrvatskoj. Osnovana je 1991. i djeluje kao neprofitna institucija. Do sredstava dolazi lanarinama i naknadama za pruanje svojih usluga. Da bi se postalo lanim burze potrebno je kupiti burzovno mjesto. Biljei visoke stope rasta, a najjae vrijednosnice su Plivine i Zagrebake banke. Uz nju kao instituciju trgovanja vrijednosnicama moemo nabrojati Varadinsko trite vrijednosnih papira i Trite novca Zagreb na kojem se trguje novanim vikovima banaka i drugih fin. institucija. Osiguravateljna drutva djeluju u RH kao d.d. Ima ih 22 od kojih je najvee Croatia osiguranje sa 2/3 udjela na tom tritu i jedino se bavi reosiguranjem.

64. TRITE VRIJEDNOSNICA U RH

Zakonski je regulirano izdavanje i trgovina vrijednosnicama javnim pozivom na upis ili javnom ponudom za kupnju. Takoer je odreen djelokrug prava i obveza sudionika na tom tritu i djelovanje Komisije za vrijednosne papire RH. Komisija se sastoji od pet lanova koji su odgovorni Saboru. Svrha joj je nadzor trita vrijednosnica, a djeluje samostalno i nezavisno. Emisija se obavlja javnom ponudom, a zakon je odredio i ovlatene osobe za poslovanje vrijednosnicama, burze, sredinju depozitarnu agenciju, zabrane i ogranienja poslova u vezi s vrijednosnicama... Izdavane su brojne dionice i mali broj dugoronih obveznica, ali se njima tek povremeno trgovalo. U RH kao sekundarna trita vrijednosnica postoje Zagrebaka burza, Varadinsko trite vrijednosnica i odjeli u bankama koje bismo uvjetno mogli nazvati burzama, ali oni su poeli oivljavati tek unazad tri godine, pa potpuni napredak moemo tek oekivati. Taj razvoj zapoeo je uvrtavanjem Plivinih dionica i dionica Zagrebake banke na Zagrebaku burzu i London Stock Exchange. Takoer je drava poela izdavati vlastite blagajnike zapise i dugorone obveznice.

65. NUNOST DOGRADNJE FINANCIJSKOG SUSTAVA RH

Uz mnogobrojne promjene fin. sustav Hrvatske i dalje ima neke osobine starog, netrinog sustava. Ogranienja kreditne i emisijske aktivnosti banaka i sredinje banke i danas su uzroci nepremostivih problema i poremeaja u gospodarstvu. Financijski sustav je i danas funkcionalno neplodan i skup i strukturno siromaan. Praktiki se svodi na banke i bankovni kredit. Poduzea, stanovnitvo i drava nisu u dovoljnoj mjeri sudionici fin. trita, neizdiferencirana je struktura imovine, sekundarno trite, njegovo instrumenti i sudionici nisu strukturno dovoljno razvijeni, kadrovi nisu osposobljeni za rad u modernom fin. sustavu, banke su monopolisti trita, a drava jo nije u dovoljnoj mjeri aktivni sudionik. Da bi se prevladali svi postojei problemi nije dovoljno samo zakonodavno regulirati sustav, ali je zbog njegove sloenosti nuno od toga poeti. Time bi se stvorili uvjeti za automatsko stvaranje modernog sustava.