Eko Ruralni Turizam Vis S

Plan razvoja ekološkog i

ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Horwath i Horwath Consulting Zagreb

Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak,

Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović,

Stjepko Devčić

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i

povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji

život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-

lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,

uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s

ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

1

Sadržaj

Summary ........................................................................................................................................ 7

Sažetak.......................................................................................................................................... 17

1. Uvod....................................................................................................................................... 27

2. Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29

2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29

2.2 Procedure......................................................................................................................... 31

3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35

3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35

3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije................................................................................... 36

4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37

4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................39

4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44

4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44

4.3.1.1 Planirana namjena površina............................................................................45

4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57

4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................57

4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije..............................................59

4.4.3 Grad Komiža......................................................................................................................60

4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63

4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66

4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 67

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67

4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70

4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77

2

5. Evaluacija klju nih interesnih subjekata ...........................................................................83

6. Analiza konkurenata ............................................................................................................86

6.1 Kriteriji izbora konkurenata.............................................................................................86

6.2 Op i podaci ......................................................................................................................86

6.3 Gospodarstvo ...................................................................................................................90

6.4 Turizam............................................................................................................................91

7.5. Zaklju ak .........................................................................................................................94

7. Analiza globalnih trendova u turizmu................................................................................96

8. SWOT analiza .......................................................................................................................98

8.1. Pristup ..............................................................................................................................98

8.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................99

8.3 Zaklju ak ........................................................................................................................100

9. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja ...............102

9.1. Inicijalna pozicija...........................................................................................................102

9.2. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis ...................................................................102

9.3. Klju ne strateške barijere destinacije Vis......................................................................103

10. Analiza oglednih primjera u praksi ..................................................................................104

11. Strateški kontekst ...............................................................................................................107

12. Vizija i pozicioniranje.........................................................................................................110

12.1Vizija..............................................................................................................................110

12.2Klju ne fascinacije.........................................................................................................111

12.3Pozicioniranje ................................................................................................................112

13. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ..............................................................114

13.1Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................114

13.2Turisti ki proizvodi .......................................................................................................115

14. Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ..............................................................120

15. Konkurentnost i investicije ................................................................................................123

15.1Projekti konkurentnosti..................................................................................................124

15.2Projekti smještajnih kapaciteta ......................................................................................137

15.3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija ..................................................148

15.4Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................167

16. Marketing plan....................................................................................................................171

16.1Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................171

3

16.1.1Ciljevi ..............................................................................................................................171

16.1.2Konkurentske strategije marketinga ................................................................................172

16.2Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja.................................................................. 173

16.2.1Korporativni identitet.......................................................................................................173

16.2.2Pozicioniranje ..................................................................................................................175

Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja ....................................................................176

Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ...................176

16.3Strategije marketing miksa............................................................................................ 179

16.3.1Strategija proizvoda .........................................................................................................179

16.3.2Strategija komercijalizacije..............................................................................................181

16.3.3Strategija komunikacije ...................................................................................................182

16.3.4Tržišna strategija..............................................................................................................184

17. Investicijska strategija ....................................................................................................... 185

17.1Pristup ........................................................................................................................... 185

17.2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ......................................... 186

17.3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 190

17.4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 192

18. Zaklju ne napomene .......................................................................................................... 194

19. Provedbeni plan.................................................................................................................. 196

20. Popis korištenih izvora....................................................................................................... 201

21. Sadržaj priloga ................................................................................................................... 203

4

Tablice

Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika ........................................................................................ 39

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci ................................................................................ 40

Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura ................................................................................ 40

Tablica 4–4: Ku anstva................................................................................................................. 41

Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika ......................................................................................... 41

Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .............................................. 43

Tablica 4–7: Temeljna namjena površina ..................................................................................... 45

Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža.......................................................... 47

Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone............................................................................................ 1

Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis............................................................... 48

Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda ................................................................................... 61

Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja........................................................................ 62

Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda .......................................................................................... 64

Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja............................................................................... 65

Tablica 4–15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije....................................................... 72

Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative............................................................................ 73

Tablica 4–17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta ......................................... 74

Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci.......................................................................... 86

Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab.............................................................................. 87

Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj.......................................................................... 88

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet ........................................................................... 89

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo ....................................................................... 89

Tablica 6–6: Godišnji prihod ........................................................................................................ 90

Tablica 6–7: Prihod po stanovniku ............................................................................................... 90

Tablica 6–8: Prihod od turizma..................................................................................................... 91

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007. ....................................................................................... 91

Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007......................................................................................... 92

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007. ........................................................................................ 92

5

Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu..................................................................................... 93

Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize........................................................................................... 99

Tablica 14–1: Scenariji rasta ....................................................................................................... 121

Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative......................................................... 123

Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja ............................................................ 124

Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ........................................................................... 127

Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ................................................................ 138

Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija............................................. 149

Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ............................................................... 167

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu................................................................................... 188

Tablica 17–2: Pregled investicija ................................................................................................ 192

Slike

Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu.......................................................................................... 96

Slika 8-1: Poligon strategija ........................................................................................................ 101

Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ........................................................................................ 110

Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala) ............................................................ 111

Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti .......................................................................................... 125

Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................................................................... 186

Kartogrami

Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta .................................................................... 28

Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža...................................................................................... 35

Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije .................................................................... 36

Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije............................................. 36

Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija ............................................................................................. 37

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta .................................................................................................. 38

Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina................................................................................. 45

Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja ........................................... 46

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština ................................................................................... 54

Kartogram 4-6: Kulturna baština................................................................................................... 54

6

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa............................................................. 70

Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................................... 73

Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative........................................................................... 74

Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta..................................... 75

Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ........................................................ 78

Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa ...................... 114

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta...................................................... 148

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija.... 165

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture - Panoramska cesta ........................ 166

7

Summary

Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism.

Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism, Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations.

In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis

The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komiža), and is located in Split-Dalmatia County. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia, and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market, they need to jointly position themselves under the cluster brand, whilst at the same time, each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image, with professionally shaped products, activities and experiences, based on their own key values. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County, where development guidelines have been set for each destination of this tourism region.

Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position, natural heritage, landscape and cultural values, as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development.

Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy, nor the active development policy, unfavourable demographic structure, transport isolation, which place Vis in a very unfavourable economic position. Additionally, infrastructural and communal barriers, unfavourable economic conditions, institutional barriers, and the inadequate state development policies (subventions, tax relief, and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area.

In terms of tourism, the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. Today the whole island has around 3.000 tourism beds, whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). The island of Vis is a highly seasonal destination – around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. There are few events organised on the island (boat race, international theatre carnival, cultural summer of Vis), but they are not widely known nor strongly promoted. Even though the island produces typical agricultural products (lemon, palms, etc.), the alternative types of tourism (agrotourism, health and wellness tourism, etc.) have not been a part of the offer. There are no major investments on the island, apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes), thus a majority of existing facilities remain unused (e.g. factory, army facilities. Etc.). SME business is growing at a slow pace, and is mainly focused on the food and beverage facilities.

8

It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development, and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development, whilst putting the focus to the eco / rural projects development.

Key stakeholders evaluation

In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis, a series of interviews and a workshop have been performed. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komiža), Tourism boards of Vis and Komiža, hotels, Museum of the Town of Vis, tourism / travel agencies, food and beverage facilities, local entrepreneurs, associations, cooperatives, and private accommodation owners. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles, based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. According to their opinions, the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values.

Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development, which will be based on the local family initiatives, as well as larger domestic investments. Furthermore, the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support.

Competition analysis

Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation, as well as for the identification of a development strategy. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast, and their general as well as the economic situation, which are of a similar size (around 90 km2), of a similar geography and similar position.

Considering the uniqueness of each of the Croatian islands, there are not many islands that satisfy all the criteria, so the analysis includes the following island destinations: Lošinj, Rab, Lastovo and Mljet.

In relation to the analysed competitive island destinations, Vis has few future tourism development options, where the optimal option for Vis is its own development way, in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage, which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model, that efficiently combines cultural and natural values with the agro production, fishing and mariculture as well as the recreation on the island.

Global tourism trends analysis

Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, preferences and destinations, combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. This includes the advantage of island’s distance from the land (feeling of exclusivity / isolation), rich natural historic and cultural heritage, which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination, according to the sustainable development principles.

9

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development

SWOT analysis (strengths, weaknesses, opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements:

KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS

STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA

DESTINATION PERFORMANCE

DESTINATION MARKETING

DESTINATION TOURISM SERVICES

LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES

STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS

TOURISM DEVELOPMENT

KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS

OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS

COMPETITORS

LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT

SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT

ECONOMICAL ENVIRONMENT

ENVIRONMENT

TECHNOLOGY

The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths, which is an expected result, considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. Furthermore, the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage, because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. However, regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes, tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses, because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment.

Based on all the previous analysis, the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified:

10

Key strategic advantages Key strategic barriers

Very attractive tourism area from the perspective of global trends and interests

Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come

Attractiveness of natural, cultural, historic and rural attractions of the island

Lack of clearly formed and focused tourism products

Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure

Inadequate general infrastructure

Benchmark analysis

In a process of creating a destination development plan, it is essential to set development guidelines for the distribution of destination’s resources. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis, three island destinations have been analysed – Sardinia, Elba and Faial (Azores). Even though these destinations are in different phases of development process, these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production.

The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis, because they are under the influence of the Mediterranean culture, they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate, European markets and tourism trends), they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Additionally, these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer, whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year.

Key strategic principles

The rational image of the future of a tourism destination, or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development, and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. In this conteyt, key strategic principles for the island of Vis are.

1. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite)

2. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes

3. Adriatic stopover

4. Inherited urban concentration

5. Necessity of an organic growth/development, considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island, as well as negotiating platform for external investors

11

Vision and positioning

Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations, based on the ever changing tourism market conditions, changes in tourist behaviour, and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Vision is created for both today’s and tomorrow’s markets, and it forms a unique emotional relationship with future markets.

Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community, in order to create a successful development.

Thus, the tourism vision for the island of Vis is as follows:

To identify its market positioning starting point, island of Vis must first rely on its key tourism fascinations, which are the base for future creation of the unique selling points, which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy.

Island ofVis – key fascinations

History and culture

Tradition and island’s lifestyle

Untouched island idyll

Passionate experience of the sea

Tourism destination Vis is geographically, naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). Therefore, the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split-

Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth, which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights

the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island.

The island of Vis is the hideaway island, which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles.

Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komiža), innovatively restructures the island interior, and designs its coastal areas.

Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain, which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through

fishing, olive growing, lemon production, wine production, as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkuša, Modra Špilja, etc.

12

Dalmatia County, where the island of Vis is positioned as ‘the hideaway island’. The term ‘hideaway’ is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation, which presupposes the complete high value tourism change development.

Considering all of the above, the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows.

Experiential structuring and tourism products

In addition to the basic support to product development, the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Biševo), where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself, and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products.

Urbani centriViško poljeViški platoObalni pojasBiševo

1. Urban centres (Vis and Komiža) – start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs

2. Viško polje – revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature

Vis is a hideaway island which offers following key experiences:

Relaxation in a hidden beauty of sea and bays

Meeting point, activities and events in Vis and Komiža

Exciting experience of the sea and fishing tradition

Traditional island lifestyle

Island history and culture

Activities in the idyllic island ambiance

13

3. Vis plateau – urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle

4. Coastal ring – rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity

5. Island Biševo – equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra špilja, and other caves)

In this context, the proposed tourism products for Vis and Biševo are:

11.. HHoolliiddaayy aanndd rreellaaxxaattiioonn bbyy tthhee sseeaa

22.. NNaauuttiiccaall ttoouurriissmm

33.. RRuurraall ttoouurriissmm

44.. SSppeecciiaall iinntteerreessttss

Evaluation of the accommodation capacities growth volume

Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials.

Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year).

14

2007 2020. WITHOUT CHANGE2020. REALIZED 25% OF LAND USE PLAN

2020. REALIZED 50% OF LAND USE PLAN

2020. REALIZED 100% OF LAND USE PLAN

population 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637

area in km2 90 90 90 90 90

accomodation capacity (beds) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000

accomodation capacity (hotels) 619 619 1.539 2.460 4.300

arrivals 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600

overnights 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000

arrivals (hotels and resorts) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792

overnights (hotels and resorts) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750

occupancy of the total acc. 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%

occupancy of hotel acc. 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

overnights - CAGR 27,9% 33,5% 38,1% 44,0%

beds per km2 34 34 48 62 89

arrivals per inhabitant 8 15 22 39 64

overnights per inhabitant 53 77 130 195 321

hotel ovrnights per inhabitant 21 28 100 123 216

toursim rev. in HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000

toursim rev. in € (direct) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000

toursim rev. per overnight (direct) 18 50 70 85 100

doubled number of inhabitants SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

arrivals per inhabitant 8 11 19 32

overnights per inhabitant 39 65 97 161

hot. ovrnights per inhabitant 14 50 62 108

Development scenarios 2, 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts, as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism – for example – agrotourism, rural holiday houses, rural family hotels, rural bed and breakfast, and rural resorts.

Implementation of these plans depends on infrastructural improvements, improvements in transport networks, as well as the significant population increase.

Competitiveness and investments

In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are:

15

COMPETITIVENESS ACCOMMODATION TOURISMINFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS

EDUCATION AND MANAGEMENT

Gastronomy specialisation Agrotourism Olive oil and wine tasting Education in tourism

Complementary offer Rural holiday house Viewpoints system TourFuture (education of local community about tourism)

Tourism information system

Rural 'bed & breakfast' Panoramic road Destination management organisation

Integrated tourism signalisation system

Rural family hotel Fishing museum 'Komiža' Organisation for rural tourism development and management

Small bay beaches development programme

Rural resort Interpretation centre 'Vis – hideaway island’

Waterfront revitalisation Healthy food programme for a tourism market

Eco labels Walking, trekking and cycling paths concept

Private accommodation quality development

School of Vis cuisine

Standardisation and quality systems in rural tourism

Watersports centre

Urban conversion (Vis and Komiža)

Ethno village Dragodid

Interpretation centre 'Military history of Vis'

Island tours

Marketing plan

Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area – Tourism master plan of Split-Dalmatia County, which is an official document of the County from 2006, and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 2008-2012, which will be an official document of the Croatian National Tourism Board.

Taking into account the results from both documents, the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan.

Thus, a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below:

16

Brand creation

Logo

Brand name

Term

Protected Colours

Promotional tools and materials

BrochuresGeneral brochuresProduct brochuresRural accommodation brochuresSpecific attraction brochures

Promotional materialsPosters, leafletsTourism mapItinerary maps based on products Tour guide

Web site

Souvenirs and autochthonous products

Communication activities

Sales improvementFairsSpecial promotional activities Direct marketing

Public relationsPress tripsFamiliarisation tripsNewslettersPress conferencesNews, notifications

AdvertisingPress (newspapers, magazines)Internet advertising

Organisation of sminars and workshops

Monitoring

Quality standards of brochures and other promotional materials

Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information

Quality of fairs

Integrated marketing communication system for Vis

Investments and concluding remarks

Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis, located in the Split-Dalmatia County, is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering transitional processes in Croatia, and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level, this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands.

This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area, which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism, in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County, the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects, but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County).

Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure, as well as few coastal projects designated in the Land use plans. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komiža and Vis) is necessary.

In this context, this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island, as well as the initiation of entrepreneurship’s activities by a bottom up principle, which can create additional synergies for eco/rural initiatives.

17

Sažetak

Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma.

Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo mogu e, objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu.

U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza

Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedni kipozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera), a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih klju nih vrijednosti. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija veima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.

Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni položaj, prirodna bogatstva obalnog prostora, krajobrazne i kulturološke vrijednosti te ekološki prakti ki nezaga en okoliš klju nevrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma.

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike, zatim nepovoljna demografska osnovica, prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke, zatim nepovoljno stanje gospodarstva, institucionalno-sistemska ograni enja, te na kraju i neadekvatnu državnu politiku razvoja (subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu).

Što se turizma ti e, u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodišnja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. Danas je turizam vrlo slabo razvijen – na primjer, na cijelom otoku ima ukupno oko 3.000 turisti kih kreveta, a dominiraju privatni smještajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smještajnih kapaciteta otoka. Na otoku posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*). Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija - približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Na otoku se organiziraju doga aji kao što su regata, internacionalni karneval kazališnih amatera i kulturno ljeto Visa, ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tržištu. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun, rasadnik palmi, bilje i sl.) alternativni oblici turizma kao što je agroturizam, kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Na otoku nema ozbiljnijih investicija, osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskorišteno (npr. tvornica ribe, vojni objekti). Malo i srednje poduzetništvo se polako razvija na Visu, ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude.

18

Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlaže koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja, a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.

Evaluacija klju nih interesnih subjekata

U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komiža), Turisti ke zajednice Vis i Komiža, Hoteli, Muzej grada Visa, turisti ke / putni keagencije, ugostiteljski objekti, lokalni obrtnici, udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smještaja. Klju ni subjekti uglavnom se slažu u mišljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima održivosti, ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva, te ve ih eksternih investicija. U turisti ki razvoj, smatraju, svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturno-povijesne identitetske vrijednosti.

Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snažno usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma, koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama, ali i ve im doma im investicijama. Prema mišljenju klju nih subjekata, ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa.

Analiza konkurenata

Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija, a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2), sa sli nom geografijom i sli nim prometnim položajem.

Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, pa su stoga ovdje analizirani otoci Lošinj, Rab, Lastovo i Mljet.

U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu egturisti kog razvoja, s time da je optimalna ona gdje otok Vis traži svoj put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka.

Analiza globalnih trendova u turizmu

Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje, putovanja, ponašanje i preferencije turista, te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti), bogatstva prirodnih i kulturoloških vrijednosti, bogatstva povijesnog naslje a, te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije, sljede i pritom principe održivog razvoja.

19

SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja

Analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata:

KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS

SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA

PERFORMANSE DESTINACIJE

DESTINACIJSKI MARKETING

TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

TURISTI KI RAZVOJ

KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS

MOGU NOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

KONKURENTI

PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE

EKONOMSKO OKRUŽENJE

OKOLIŠ

TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa više od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga, što je i o ekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. Nadalje, otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruženju u odnosu na prijetnje, jer na taj na in trenutne procesi u svom okruženju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. Me utim, bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja.

Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa, koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu.

20

Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere

Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa

Problem stvaranje jasne vizije turisti kograzvoja za nadolaze e razdoblje

Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih u ruralnih atrakcija otoka

Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda

Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture

Neadekvatna op a infrastruktura

Analiza oglednih primjera u praksi

Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, analizirane su tri destinacije – Sardinija, Elba, Faial (Azorsko oto je). Iako u razli itim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje.Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja, uglavnom su smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime, europskog tržišta, trendova turista), imaju o uvane i bogate prirodne resurse, te kulturnu baštinu. Uz to razvile su agruikulturu, te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu, a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine.

Strateška uporišta

Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije, to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. U tom smislu, strateška uporišta otoka Visa su:

6. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini

7. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese

8. Jadranski stopover

9. Povijesno naslje ena urbana koncentracija

10. Nužnost organskog rasta, a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima

21

Vizija i pozicioniranje

Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za budu e tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fizi ki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta.

Prema tome, vizija razvoja otoka Visa je:

Kako bi identificirala po etnu to ku tržišnog pozicioniranja, destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka, koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Otok Vis – klju ne fascinacije

Povijest i kultura

Tradicija i život otoka

Idila netaknutog otoka

Vatreni doživljaj mora

Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitsko-dalmatinska županija), te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije.

Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to inirestrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti, ime

naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka.

Vis je otok skrovište, koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja.

Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža), inovativno restrukturira unutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor.

Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo,

maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Falkuša, Modra Špilja, itd.

22

Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti.

Uzimaju i sve navedeno u obzir, prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi:

Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi

Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora 'preta u'iskustva koja e Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.


6. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kogiskustva otoka i morskog areala ove destinacije

7. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu

Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva:

Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala

Mjesto susreta, aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži

Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije

Tradicionalnog oto kog života

Povijesti i kulture otoka

23

8. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku

9. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira

10. Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje)

U tom kontekstu, prijedlog turisti kih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Vis i Biševo temelji se na:

OOddmmoorruu ii ooppuuššttaannjjuu uuzz mmoorree

NNaauuttii kkoomm ttuurriizzmmuu

RRuurraallnnoomm ttuurriizzmmuu

SSppeecciijjaallnniimm iinntteerreessiimmaa

Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju, odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala.

Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli, temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima, te turisti kom prometu, zaradi od turizma, i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. (ciljna godina).

24

2007SCENARIJ 1

2020. BEZ PROMJENE

SCENARIJ 22020.

REALIZIRANO 25% PP-A

SCENARIJ 32020.


SCENARIJ 42020.


stanovništvo 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637

površina u km2 90 90 90 90 90

smještajni kapaciteti (kreveti) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000

smještajni kapaciteti (hoteli) 619 619 1.539 2.460 4.300

dolasci 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600

no enja 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000

dolasci (hoteli i tur. naselja) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792

no enja (hoteli i tur. naselja) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750

zauzetost ukupnog smještaja 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%

zauzetost hotelskog smještaja 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

no enja - CAGR 3,2% 7,8% 11,5% 16,2%

kreveta po etvornom kilometru 34 34 48 62 89

dolazaka po stanovniku 8 15 22 39 64

no enja po stanovniku 53 77 130 195 321

hot. no enja po stanovniku 21 28 100 123 216

tur. prihod u HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000

tur. prihod u € (direktni) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000

tur. prihod po no enju (direktni) 18 50 70 85 100

udvostru enje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

dolazaka po stanovniku 8 11 19 32

no enja po stanovniku 39 65 97 161

hot. no enja po stanovniku 14 50 62 108

Scenariji razvoja 2,3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja, te razvoj drugih vrsta smještaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu, kao na primjer agrotirzama, ruralnih ku a za odmor, ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta, te ruralnih resorta.

Realizacija ovih planova ovisi o rješavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in, poboljšanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka, te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.

Konkurentnost i investicije

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa klju nim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

25

PROJEKT KONKURENTNOSTI

PROJEKTI SMJEŠTAJNIHKAPACITETA

PROJEKTI TURISTI KE

INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA

PROJEKTI EDUKACIJE I

UPRAVLJANJA

Specijalizacija gastronomske ponude

Agroturizam Kušaonica vina i maslinovog ulja

Projekt edukacije u turizmu

Razvoj komplementarne ponude

Ruralna ku a za odmor Sustav vidikovaca TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu)

Turisti ki informativni sustav

Ruralni 'bed & breakfast' Panoramska cesta Destinacijska menadžment organizacija

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja

Ruralni obiteljski hotel Ribarski muzej 'Komiža' Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Program opremanja malih plaža u uvalama

Ruralni resort Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'

Revitalizacija šetnice / rive uz more

Program zdrave hrane za turisti ko tržište

Eko oznake kvalitete Koncept pješa kih, planinarskih i biciklisti kih staza

Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja

Škola viške kuhinje

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Centar za sportove na vodi

Urbana konverzija (Vis i Komiža)

Etno selo Dragodid

Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa'

Ture otoka

Marketing plan

Pristup strateškom promišljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva vepostoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je - Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji e uskoro biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.

26

Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu.

U tom smislu, sažeti prikaz sustava integriranih marketinških aktivnosti za otok Vis je kako slijedi:

Stvaranje tržišne marke

Logo

Ime marke

Termin

Zaštitne boje

Promotivni oblici i materijali

BrošureOp e brošure Brošure proizvodaBrošure seoskih doma instavaBroušure specifi nih atrakcija

Promotivni materijaliPlakati, letciTuristi ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvodeTuristi ki vodi

Internet stranica

Suveniri i autohtoni proizvodi

Aktivnosti vezane uz komunikaciju

Unaprje enje prodajeSudjelovanje na sajmovimaPosebne promocijske akcijeDirektni marketing

Odnosi s javnoš uNovinarska putovanjaAgencijska putovanjaNewsletter Tiskovne konferencijeObavijesti, novosti

OglašavanjeTisak (novine, asopisi)Internet oglašavanje

Organizacija seminara i radionica

Pra enje provedenih aktivnosti

Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala

Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost

Kvaliteta nastupa na sajmovima

Sustav integrirane marketinške komunikacije Vis

Investicije i zaklju ni prijedlozi

Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije, sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj, on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).

Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa, potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komiže i Visa.

U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

27

1. Uvod

Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2, odnosno otoka Visa sa Biševom dio je šireg COAST projekta, iji je sveobuhvatni generalni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put.

Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona niciomogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To e se initi tako da se:

identificira a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje iobrazac interesa, pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja;

identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Prema tome, cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje ena aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije.

Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su:

Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva, marikultura i poljoprivrede - na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Biševo; Lot3 – šire podru je uš a rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljede oj mapi.

28

Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta

Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na podru ju etiri županije.

Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru juetiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne

raznolikosti.

Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje, uvažava, podržava, institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

29

2. Zadaci i procedure

2.1 Zadaci

Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. godine, Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Biševo).

Osnovni ciljevi COAST projekta su:

identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa, praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro nedobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja

identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su:

da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja,

da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma.

Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi, a u ovom Izvještaju obra uje se podru je LOT 2, odnosno otoci Vis i Biševo:

30

SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ

ANALIZA PONUDE

- Prirodni faktori- geografska situacija, veli ina, klima, geološka situacija, voda, krajolik, flora i fauna ,- Prostorne mogu nosti i ograni enja - analiza: prostornih planova, tur. strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd. - Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografska struktura, politi ka i administrativna struktura - Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge (komercijalne, zdravstvene, itd.)- Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija, spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, doga aji, itd. - Tur. infrastruktura - šetnice, biciklisti ke staze, jahanje, ostale sportske i rekreacijske aktivnosti - Smještaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd. - Hrana i pi e - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd. - Lokalno stanovništvo - svijest, o ekivanja, kontribucija razvoju, itd. - Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budžet, itd.- Turisti ki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski instrumenti, strategije, itd. - Obuka u turizmu- Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a

ANALIZA POTRAŽNJE

- Turisti ki promet - dolasci, no enja, sezonalnost, vrste smještaja,itd.

ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA

- Kroz sastanke i intervjue

ANALIZA KONKURENCIJE

TRENDOVI

SWOT ANALIZA

KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EGODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU

LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA

BENCHMARK ANALIZA

- Benchmarking okvir- Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, klju ni faktori uspjeha, itd.)

STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA

- Strateški kontekst- Vizija i pozicioniranje- Razvoj proizvoda

KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

- Identifikacija konkurentskih nedostataka- Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti

MARKETING STRATEGIJA

- Marketinško pozicioniranje- Proizvodi i tržišni segmenti- Elementi diferenciranja- Klju ni strateški marketinški prijedlozi

KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

- Kpacitet, sadržaji, aktivnosti, klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

INVESTICIJSKA STRATEGIJA

- Model investicija i financiranja - op a evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija - Identifikacija izvora financiranja

KONA NI PRIJEDLOZI

- Prijedlozi za formiranje partnerstva

31

2.2 Procedure

U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedene zadatke, za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima, s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja, kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta.

Prema tome, program istraživanja uklju uje:

32

SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST SVRHA

a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komiža, Županija Splitsko-dalmatinska, Ministarstvo okoliša, prostornog planiranja i izgradnje, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, itd.).

b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini .

c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora.

d) Terensko istraživanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa.

Evaluacija geografskih, prirodnih, socio-demografskih, kulturnih, politi ko-pravnih, ekonomskih i , prostorno-planerskih, karakteristika podru ja obuhvata.

e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitsko-dalmatinska, Turisti ke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja

Identifikacija i analiza turisti keponude, uklju uju i smještajnu ponudu, ponudu hrane i pi a, turisti ke resurse i atrakcije, postoje e aktivnosti turisti kog marketinga, postoje epoticajne programe vezane na tur. razvoj, itd.

f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka, razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitsko-dalmatinska, itd.) te do sada izra enihstrateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnog podru ja

1. ANALIZA PONUDE

g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija, a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš predmetnih podru ja

Ocjena utjecaja tur. aktivnosti na okoliš

2. ANALIZA POTRAŽNJE

-

h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komiža i Vis, Županija Splitsko-dalmatinska, Turisti ke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.)

Identifikacija i analiza turisti kepotražnje, uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja, sezonalnost destinacije, vrste smještaja, zauzetost i sl.

3. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA

i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

Komunikacija klju nih pitanja tur. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama,direktorima lokalnih tur. zajednica, hotelijerima, tur. agencijama, Udrugom vlasnika privatnog smještaja, predstavnicima zašti enih podru ja,predstavnicima javnih službi, predstavnicima lokalne zajednice, itd.

33

Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest, o ekivanja, kontribuciju razvoju turizma, te ostale odrednice projekta.

j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora, klju nim donosiocima odluka, te nevladinim organizacijama na Visu.

Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima, vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. razvoja te potencijala rasta na Pelješcu i Visu.

4. ANALIZA KONKURENCIJE

k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo, te Lošinj i Rab)

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne, socio-demografske, ekonomske, karakteristike ove destinacije, te njihove razvojne, odnosno poslovno-upravlja ke modele u turizmu

5. TRENDOVI U TURIZMU l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu

Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta

6. SWOT ANALIZA m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršiti ese kona na analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji za predmetna podru jaovog projekta

Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta

n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) – Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turisti ka organizacija, Mintel, Tourism Intelligence International, Turisti ke organizacije odabranih destinacija, itd.)

7. BENCHMARK ANALIZA

o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne, poslovne i upravlja ke modele održivog turizma odabranih oglednih destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta

8. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija.

Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti.

q) Terensko istraživanje mogu nostipozicioniranja na podru ju predmetnih regija Identifikacija klju nih elemenata

održivog razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tržištu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta.

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje, identifikacija klju nihprednosti i barijera, definiranje portfelja proizvoda, identifikacija potencijalnih projekata u turizmu.

9. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA

r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

34

10. MARKETING STRATEGIJA

s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

t) Evaluacija svih prethodnih analiza

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje predmetnih podru ja, klju ne proizvode i tržišne segmente, te elemente diferenciranja, zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima

11. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

u) Evaluacija svih prethodnih analiza Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA

v) Evaluacija svih prethodnih analiza Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija), te identifikacija izvora financiranja

13. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA

w) Evaluacija svih prethodnih analiza Klju ni prijedlozi projekta, te prijedlozi za formiranje partnerstva

35

3. Kontekst projekta

3.1. Podru je obuhvata projekta

Podru je aktivnosti, prikazano na sljede oj mapi, uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komiža), a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske Županije. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu površine, naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama:

Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komiža

VIS

Županija Splitsko - DalmatinskaStanovništvo (2001) 1.960Površina (km2) 52Naselja

Brgujac, Dra evo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Roga i ,Rukavac, Ston ica i Vis

KOMIŽA

Županija Splitsko DalmatinskaStanovništvo (2001) 1.677Površina (km2) 48Naselja Podšpilja (s naseljima

Borovik, Duboka, Podhumlje, Podšpilje i ŽenaGlava), selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka, te manji otoci Biševo, Brusnik, Jabuka, Palagruža i Svetac.

36

3.2. Otok Vis u širem kontekstu regije

Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budu i turisti kirazvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja šire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije.

Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije

Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera, a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih klju nih vrijednosti. Ovaj proces je vedefiniran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.

Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije

37

4. Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja

Otok Vis, ukupne površine od 102,3 km2, smješten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske župan ine gradovi Komiža i Vis. Uz otok Vis površine 90,3 km2 (dužine 17 km i širine 8 km, s dužinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Biševo (5,8 km2), Sveti Andrija (4,3 km2) te ostali manji otoci i oto i i površine 1,9 km2. Stanovništvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto nagrada: Vis i Komiža, dok je ostatak raspršen u petnaestak naselja u unutrašnjosti otoka.

Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija

Komiža je smještena na zapadnoj obali otoka. Naseljena još u prapovijesti, spominje se u XII st., a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u.

Vis, smješten na sjeveroisto nojobali otoka, u dnu prostranog zaljeva naseljen još u prethistorijsko doba, puni procvat doživio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u.

Klimatske zna ajke

”Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlažne zime. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze više do izražaja što se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama.

Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 16,2 °C; najhladniji mjesec; 8,8°C; najtopliji mjesec 24,0°C, Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.

Godišnja koli ina oborina 832 mm

Naju estaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral. U ljetnim jutarnjim satima este su «bonace».

Geološke i seizmi ke zna ajke

Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko - dolomitskih grebena koji se pružaju u smjeru zapad - istok. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Sjeverni, uži i strmiji, dostiže visinu od 514 m (Zagrebenja), ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. Prevladavaju kraški vapnena ki prostori sa škraparima, ponikvama i kraškim uvalama. Obala je strma, kamenita i nepristupa na s vapnena kimklifovima. Južni prostraniji greben, u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca. Tu se nalaze uzvišenja (Hum 587, Sv. Duh 564 i Orlovica 566 m.n.m.) Postepeno se spušta prema istoku pa su padine prema

38

jugoisto noj i isto noj obali blaže i položitije. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Otok Biševo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. Tu su blaži oblici reljefa unutrašnjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljištem. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su šljun ane i pješ ane plaze.

Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale.

Tla; Geološko-petrografski sastav i klimatske prilike u geološkoj prošlosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. Plodnoš u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice, nastale na vapnena ko - dolomitskim terenima. Sme a tla prekrivaju polja središnjeg dijela otoka, dok crvenice prekrivaju manja polja kraških vapnena kih terena, kraške uvale i ponikve.

U Komiškoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla, minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama, tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. Sva ova tla se isti u velikom plodnoš u.

Najplodnija tla na otoku Biševu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima približavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima.

Vegetacija; Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija, predstavljena makijom i garigom, šume alepskog bora i kamenjare. Najve e prostranstvo zauzima garig - degradirana biljna zajednica makije - koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih površina sjevernog oto nog grebena, uzvišenja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Biševo, Sveca i ostalih oto i a.

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta

Izvor: AZO; Corine Land Cover, 2001.

Makiju i garig u dijelovima do 300 m.n.m sa injavaju svi lanovi:šmrca, mirta, "borovica, planika, zelenika, crnika, somina, a u ve imvisinama dolaze samo crnika, zelenika, smri (borovica) i somina

Šume alepskog bora rasprostiru se na padinama Širokog brda iznad Komiže, na Stupiš u, u Pretiš ini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travnoj.

Škrapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakržljalim bodljikavim biljem te mirišljivim i ljekovitim biljern: dra a, pelin, smilje, bosilje, kadulja).

More; More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Raspolaže s velikim biološkim bogatstvima (ribe, glavonošci, rakovi, školjkaši). Lovišta bijele ribe su obalne zone otoka, a plave ribe površinski dijelovi Viškog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no, južno, jugozapadno i zapadno od otoka Visa.

39

Temperaturna svojstva, prozirnost i isto a mora uz živopisne uvale sa žalima zna ajni su elementi za razvoj turizma.

Vode; Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra enema nadzemnih tokova. Atmosferska voda ponire u dubinu, oti e podzemnim putem i izbija na površinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdašniji Pizdica (4 - 5 l/sek.) i Korita (36 l/sek). Izvori slabije izdašnosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka, a posebno u Komiškom i Viškom zaljevu.

4.2 Socio - ekonomski faktori

Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju iimbenik budu eg razvitka.

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost

Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika, nepovoljna starosna struktura, iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, veli inaradnog kontingenta i obrazovna struktura. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograni ene, posebno u unutrašnjosti otoka, mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva.

Broj stanovnika i demografska struktura

Prema popisu stanovništva 2001. godine na otoku je živjelo samo 3637 stanovnika, od toga 1.776 u naselju Vis, 1.523 u naselju Komiža te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio.

Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. godine.

Od 1948. godine otok Vis je izgubio 3.650 stanovnika.

Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutrašnjosti otoka stanovništvo je prakti ki izumrlo (Biševo je sa 243 stanovnika u 1921. godini palo na svega 19 u 2001.).

Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obilježja

stanovništva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograni ene, posebno u unutrašnjosti otoka, mogu nosti biološke revitalizacije. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015., imati oko 3.000. stanovnika.

Tablica 4–1: Kretanje broja stanovnika

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001, ostali izvori

Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. - 2001.i trend do 2015. godine

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

Bro

j sta

novn

ika

0tok Vis 4167 4349 3637 3011

Vis 1974 1932 1776 1642

Komiža 1668 2032 1523 1190

Ostala naselja 525 385 338 179

1981. 1991. 2001. 2015

40

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci

DZS; Popis stanovništva 2001

Starosna struktura; Iseljavanje je snažno utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovništva. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu (31 %). Još je lošija situaciju u unutrašnjosti otoka gdje je 2001. živjelo samo 10% mladih i 54 % starih.

Tablica 4–3: Stanovnici – starosna struktura

I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991. – 2001. smanjuje se u eš e mladih i pove ava u eš e starih.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine na otoku je 1.105 stanovnika živjelo u poljoprivrednim ku anstvima, a gotovo polovica je bila starija od 54 godine.

Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e duži vremenski period. Autohtono stanovništvo nema biološke snage ni za jednostavnu reprodukciju.

Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.

Podru je KOMIŽA VIS OTOK VIS

Stanovnika 2001. 1.677 1.960 3.637

Naselja 10 9 19

809 762 1.571Aktivno stanovništvo

48,2% 38,9% 43,2%

488 642 1.130Stanovnici 60 i više godina

29,1% 32,8% 31,1%

Stanovnika 2015. - trend 1.230 1.781 3.011

Stanovnika 2015. var. 1 1.900 2.226 4.126

Stanovnika 2015. var. 2 2.500 2.500 5.000

0-19 20-59 60 i više

1991. 21,61% 48,79% 29,61%2001. 19,55% 49,38% 31,07%

DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.

41

Ku anstva

Tablica 4–4: Ku anstva

Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika. Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem.

DZS; Popis stanovništva 1991., 2001.

Na otoku je 2001. bilo 1.429 ku anstava, a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2,55 lanova(3,3 lana 1971.). U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana.

Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1.105 lanova.Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2,6 lanova, a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine.

Planirani broj stanovnika

Zbog narušene demografske strukture i teških gospodarskih prilika teško je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovništva.

Ako bi se slijedio dvadesetogodišnji depopulacijski trend, na podru ju Visa u 2015. godini bilo bi oko 3.000 stalnih stanovnika. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih društvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije.

Tablica 4–5: Planirani broj stanovnika Uz pretpostavku poduzimanja neophodne društvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za novo zapošljavanje kroz duže vremensko razdoblje u urbanim centrima Komiža i Vis prostornim planovima predvi ena je prosje na godišnja stopa rasta od +1%.

Uz zadržavanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. živjelo oko 4.300 stanovnika.

U optimisti koj varijanti uz ograni enuimigraciju 2015. je planirano oko 5.000 stanovnika.

Kako je 2008. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku živi oko 4.000 stanovnika što o ito nije ostvareno.

Izvor: DZS; PPUG Komiža i Vis; Procjena: Horwath HTL; 2008.

1991. 2001. Podru je

Ku an. lanova Ku an. lanova

Komiža 845 2,65 680 2,47Vis 806 2,61 749 2,62Ukupno otok Vis 1.651 2,63 1.429 2,55

Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.015. godine

0500

1.0001.5002.0002.5003.0003.5004.0004.5005.0005.500

Bro

j sta

novn

ika

Trend 4.167 4.349 3.637 3.324 3.011

Varijanta 1 4.167 4.349 3.637 3.882 4.126

Varijanta 2 4.167 4.349 3.637 4.319 5.000

1981. 1991. 2001. 2008 2015.

42

Uz predvi eni razvoj stalnog stanovništva, paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001.godini je bilo preko 5.000. Trend pove anja može se o ekivati i dalje u narednom razdoblju.

Naseljenost

U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komižom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim središtima a u njima živi ve ina stanovnika otoka (Komiža 1.523, Vis 1.776 stanovnika 2001. godine).

Naselje Komiža; Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komiškog zaljeva. Komiža je središte jedinice lokalne samouprave, sa ve inom središnjih funkcija. Upravne funkcije iz nadležnosti države dijeli sa Visom s ve om zastupljenoš u Visa. Ranije je bila tradicionalno ribarsko – industrijsko središte otoka (ulov i prerada ribe, mala brodogradnja). Danas se zadržao ulov ribe, dok je prerada u stagnacije, a industrije i nema. Turizam se sve više afirmira kao nose a djelatnost.

Naselje Vis, Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnoštvom ljetnikovaca, utvrda, trgova, a strma brda koja ga okružuju odredila su da se raširi uz obrub uvale. Vis je tako er središte jedinice lokalne samouprave sa središnjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadležnosti države. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadržaje koji su sve raznovrsniji.

Ruralna naselja; Borovik, Duboka, Oklju na, Podhumlje, Podšpilje i Žena Glava i – Biševo neko pretežno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju, danas sve više postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka).

Manja poljoprivredna naselja na obodima polja središnjeg djela južnog grebena (Dra evo polje, Marina Zemlje, Plisko polje, Podselje i Podstražje) vezana su uz poljoprivredne površine i gravitiraju gradu Visu. Neko poljoprivredno orijentirana, danas se sve više pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmišljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadržaji (seoskog – etno turizma).

Naselja na obali ; Rukavac, Milna-Ženka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadržaja. Potrebno je sanirati zate eno stanje.

Stanovi

Popisom 2.001 registrirano je na otoku Visu oko 3.400 stanova prosje ne površine 63 m2. Stanovi za stalno stanovanje(1.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno napušteno.

43

Tablica 4–6: U eš e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova

Procesi depopulacije i promjene struktura stanovništva odražavaju se i na strukturu stanova. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.) što je posljedica porasta broja privremeno ili trajno napuštenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.

Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 1991 i 2001.

Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komiža 29%, Vis 45%). Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da možemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en.

Iako postoji veliki interes za obnovom zapuštenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

4.2.2 Ekonomski faktori

Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom, osobito plavom ribom, jastozima i škampima. Grad Komiža je mjesto vještih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. S druge strane grad Vis je bio više orijentiran polju u unutrašnjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. Nekadašnji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas više ne rade, kao npr. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komiži ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj.

Ukupni prihodi otoka iznose nešto preko 104 milijuna kuna, od ega Komiža sudjeluje sa preko 57 milijuna, a Vis sa nešto preko 47 milijuna kuna.

U ukupnim prihodima otoka najviše pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa približno 30 milijuna, a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda.

Grad Komiža prihoduje približno 33.700 kn po stanovniku.

Grad Vis prihoduje približno 24.300 kn po stanovniku.

Poljoprivredna zadruga Komiža bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. S druge strane Vis je radi trajektnog pristaništa imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike, a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najviše sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa približno 18 milijuna kuna. Stanovništvo se najviše zapošljava u prera iva koj industriji (142), hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu, a 121 nezaposlen u Komiži.

Ukupno stanova

Stalnonastanjenih

Grad Komiža 1349 717 53,2%Grad Vis 1697 766 45,1%Otok Vis

1991.3046 1.483 48,7%

Grad Komiža 1527 677 44,3%Grad Vis 1876 741 39,5%Otok Vis

2001.3403 1.418 41,7%

44

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja

4.3.1 Analiza prostornih planova

Analizirani su slijede i prostorni planovi:

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

Prostorni plan ure enja Grada Komiže

Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana)

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.) korišten je za usporedbu s PPUOG Komiže i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i županijskog zna aja. S obzirom da PPUOG Vis još uvijek nije donesen, kao mjerodavni, korišteni su podaci Prostornog plana županije.

Prostorni planovi ure enja gradova Komiža i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede s ribarstvom, ekološki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona, intenzivniji razvitku obrtništva, otvaranje manjih pogona i radionica.

Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora, socio - kulturnim okruženjem, mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture, te potencijalom stalnog stanovništva i raspoložive radne snage za rad u turizmu. Turizam je poželjno razvijati na korištenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadržaja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. Izgradnju turisti kih sadržaja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri narušava krajobraz. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma - nauti kiturizam, specijalne aranžmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja,seoski turizam, športsko-rekreacijski turizam i sl. Poljoprivreda s ribarstvom kao protuteža turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih površina i nedostatkom vode za navodnjavanje. Budu i razvitak poljoprivrede može se utemeljiti na ja oj pomo i države putem sustava poticajnih mjera, kreditiranju i sl. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva što je od zna aja za stabilnost gospodarstva.Obrtništvo, razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjembroja korisnika. Mogu nosti razvitka obrtništva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva i turista ovog podru ja. Stoga treba razvijati proizvodne i uslužne djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloživih prirodnih sirovina (kamen), te onih djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).

45

4.3.1.1 Planirana namjena površina

Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komiže i Grada Visa (u procesu donošenja).

Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 379 ha što ini3,7 % površine otoka.

Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.121 ha (31%), šumske površine 5.436 ha ili 54% površine otoka. Ostatak od 1.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.

Kartogram 4-3: Temeljna namjena površina

Izvor: PPUG Komiža i Vis

Tablica 4–7: Temeljna namjena površina

KOMIŽA VIS OTOK VIS PROSTORNII POKAZATELJI

ha ha ha %

Gra evinska podru ja naselja 123 121 244 2,4%

Gra evinska podru ja van naselja 24 50 74 0,7%

Poljoprivredne površine 941 2.180 3.121 30,8%

Šumske površine 2.873 2.563 5.436 53,6%

Ostale poljop. i šumske površine 921 285 1.205 11,9%

Ostale površine 37 24 61 0,6%

UKUPNO 4.918 5.223 10.141 100,0%


46

Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju:

pove anje gra evinskih podru ja naselja sa današnjih 170 ha na ukupno 244 ha što e initi65% svih površina za izgradnju. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportsko rekreacijske).

Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19,5%), odnosno:

prostori za razvoj turisti kih sadržaja prvenstveno više kategorije u izdvojenim turisti kim zonama površine 49,5 ha, odnosno 13% ukupno planiranih zona.

prostor za nauti ku luku s prate im sadržajima 9,2 ha na sjevernom dijelu otoka (2,6%).

društvena i javna namjena 5,7 ha (1,5%)

zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadržaja (Zlopolje, Dol) oko 10 ha (2,5 %)

Zone ostalih namjena (arheološko podru je Issa, vojne zone) iznose oko 61 ha (16%).

Kartogram 4-4: Namjena površina – postoje a i planirana izgradnja

Izvor:PPUG Komiža i Vis

47

Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja.

Turizam

Prostornim planom Splitsko-dalmatinke županije, odnosno Prostornim planovima gradova Komiža i Vis planira se do 2015. godine na otoku Visu ukupno 4.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.

Turisti ka zona Površina ha

Broj kreveta

max.

Naselje Komiža 13,7 1.500

Izvan naselja 19,0 950

Grad Komiža 32,7 2.450

Naselje Vis 19,6 780

Izvan naselja 30,5 1.070

Grad Vis 51,3 1.850

UKUPNO otok VIS 84,0 4.300

Tablica 4–9: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Komiža

Izvor: PPUG Komiža

Van gra evinskih podru ja naselja

Na lokaciji Barjaška, van gra evinskog podru ja naselja, planira se izgradnja turisti kog naselja.

U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke).

Turisti ka zona Površina Broj kreveta

max.

Hotel Biševo 1,25 350 Roga i 3,15 300 Neptun 3,1 350 Kamenica 6,2 500 Barjaška 19 950 Grad Komiža 32,7 2450

Tablica 4–8: Planirane turisti ke zone

Gra evinsko podru je naselja Komiža

Hoteli:zona hotela Biševo, postoje azona Roga i, planirana

Turisti ka naselja:zone hotela Neptun, planirana zona Kamenica, planirana

48

Tablica 4–10: Planirani turisti ki kapaciteti – Grad Vis

Izvor: PPUG Vis

Turisti ka zona Površina Broj kreveta

max.

Hotel Issa 0,9 260Uvala Stonca 11,4 420

eška Vila 7,3 100Milna 1,2 120Samogor 21,0 600Zaravniš e 6,0 200Parja 3,5 150Grad Vis 51,3 1850

Gra evinsko podru je naselja Vis

Hoteli: zona hotela Issa, postoje azona “ eška vila”, postoje azona Stonca, planirana

Gra evinsko podru je Podstražje

Hoteli:zona “Odmarališta Milna”, postoje a

49

Izvan gra evinskih podru ja naselja

Hoteli: zona Zaravniš e, planirana zona Parja, planirana

Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor, planirana

Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma – marine, kapaciteta 150 vezova, površina kopnenog dijela 9,17 ha.

Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu, Hoteli i Turisti ka naselja (T1, T2).

Planom se sugerira mogu nost razvoja „ruralnog turizma“ u naseljima u unutrašnjosti otoka.

Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja.

Plaže

Kvalitetom se izdvajaju šljun ane i pješ ana plaže na južnoj i jugoisto noj obali (Srebrena, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Milna, Vela i Mala Smokova), te na zapadnoj obali Biševa (Porat i Salbunara).

Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijašnjem zna aju ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost.

Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom, veli inom i strukturom poljoprivrednih površina te nedostatkom vode za navodnjavanje.

Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene

Poljoprivredna tla sa 3.121 ha zauzimaju 31% površine otoka. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a:

Osobito vrijedna obradiva tla (P1); zemljište najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): središnji dijelovi Dra eva polja, Pliskog polja, Zlo polja, Malog Polja, Veluke i Male Voš ice i Ljubiš a.

Vrijedna obradiva tla (P2), rubni dijelovi ve ih polja (755 ha)

Ostala obradiva tla (P3); manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zapuštenim poljoprivrednim površinama na padinama (1.992 ha).

Na ovim površinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu itigradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ); pašnjaci, kamenjari, neobra eno i neobraslo tlo i sl. zauzimaju 1.205 ha.

Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijede a:

50

Komiža; 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 113 ha obra enog, 66 ha neobra enogzemljišta (40%); pretežno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha)

Vis; 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta; 581 ha obra enog, 68 ha neobra enog zemljišta (10,5%); pašnjaci (400 ha), vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha)

Šumske površine isklju ivo osnovne namjene; Na otoku Visu nema šuma s gospodarskim zna ajem. Uvažavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov, zna ajnije šumske površine svrstavaju se u dvije kategorije:

Zaštitne šume (Š2), ija se zaštitna funkcija ogleda u zaštita naselja, poljoprivrednih površina, zaštiti krajolika, klimatskoj funkciji, protivmisijskoj funkciji, protiverozionoj funkciji, zaštiti prometnica i sl.

Šume posebne namjene (Š3), pogodne sa rekreacijske aktivnosti, doprinose krajobraznoj osnovi podru ja.

4.3.1.2 Infrastruktura

Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. Postoje i kapacitet, tehni karješenja i sl. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerješive probleme kako domicilnom stanovništvu, tako i gospodarskim djelatnostima.

S ovim stanjem infrastrukturnih sustava, bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje, ne može se o ekivati daljnji razvoj.

Prometni sustavi; Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka, a time i zaustavljanja daljnje depopulacije, je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta, longitudinalna povezanost duž obale kao i me uoto ka povezanost. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. Pri tome je potrebno provjeriti, s prometnog aspekta, dosadašnju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristaništa, odnosno cestovne mreže.

Cestovni promet; Cestovna mreža otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica:

Državna cesta D 117, Vis – Komiža u duljini 19,68 km;

Županijska cesta Ž 6212, Vis (D 117) – Komiža D 117 u duljini 9,93 km;

Sedam lokalnih cesta, ve i broj nerazvrstanih cesta

Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase državne i županijske ceste; izgradnja, rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protiv požarnih prometnica.

Izgradnja ceste prema Oklju noj, odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaška, te obilaznih cesta Vis – Roga i i Vis (Kut) – eška vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa.

Sva važnija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza.

51

Pomorski promet: Pomorski promet je od strateške važnosti za razvoj otoka. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan položaj s ostalim podru jima,a sigurne, este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Postoji samo jedno trajektno pristanište u gradu Visu. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima.

Županijskim, odnosno prostornim planovima ure enja gradova komiže i Visa utvr eni su me unarodni plovni put, unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka.

Luke otvorena za javni promet: Komiža; Vis (županijski zna aj)

Luke posebne namjene: Ribarska luka Komiža; Športska luka Komiža, Športska luka Vis i Luka tijela državne uprave Vis

Luke nauti kog turizma: Komiža – Uvala Mlin, Marina Parja - Roga i

Privezišta: Parja i Mezuporat (Komiža), u sklopu turisti kih zona: eška vila i Stonca (Vis)

Zra ni promet; planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta, kriti ni zrakoplov ATR - 42) na relaciji kopno - otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Dosadašnje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece.

Pošta i telekomunikacije; Poštanska mreža u sastavu je Poštanskog središta Split. Na podru ju Visa i Podšpilja su jedinice poštanske mreže, a u Komiži poštanski ured. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pošte i ure enje poštanskog središta sa svim pripadaju im službama. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica poštanske mreže.

Nepokretna telefonska mreža je javne telekomunikacijske mreže. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadržava zadovoljavaju i trend rasta, me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu.

Usluga prijenosa govora se pretežno ostvaruje putem nepokretne telefonske mreže, a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mreže: analognom NMT mrežom, komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mrežama (HTMobile, VlP-net, Tele2)

Elektroenergetika; Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe, pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Napajanje elektri nom energijom otoka vrši se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV.

Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV „Vis“ instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV „Vis – Komiža“ . Dalekovodi su u kriti nom stanju. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mreža u naseljima Vis i Komiža ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima.

Trajno rješenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu što pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis; polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar – Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV „Komiža“.

Velika udaljenost od elektroenergetske mreže Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske troškove što dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav.

52

Vodoopskrba; Otok Vis još uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroša i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorišta. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod dopuštenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoložive koli ine su cca 27 l/s. što jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija.

Prilikom rješavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da težište bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se što više iskoristi postoje a vodoopskrbna mreža. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze:

rekonstrukcija crpilišta "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadašnjem stanju,

osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s).

Ponu ene su tri varijante rješenja:

Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istražni radovi)

Desalinizator "Pizdica"

Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje i dispoziciju bez štetnih posljedica na okoliš. Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rješenja odvodnje:

Naselje Komiža; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iticjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u komiški zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komiže do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje.

Turisti ka zona Barjaška; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro iš avanje.

Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mreža naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro iš avanju otpadne vode se ispuštaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro iš avanje.

Rukavac, turisti ka zona „Zaravni e“ i Brgujac i podru je Milna Ženka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro iš avanje i podmorskim ispustima.

Ostala naselja u unutrašnjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama.

Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno riješen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagališta. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalište „Welington“, a s podru ja Komiže neure eno odlagalište “Podgomilica».

53

Na širem podru ju današnjeg odlagališta „Welington“ planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u Županijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zašti ena prirodna i kulturna baština

Prirodna baština; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode:

Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik

Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik: otok Biševo; arhipelag Budikovac – Greben

Spomenici prirode: Medvidina špilja, Modra špilja, Zelena špilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfološki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geološki).

Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati: akvatorij otoka Biševo, Palagruža i Svetac.

Biološka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribježište biljaka i životinja za ledenih doba, uzrok je velike biološke raznolikosti. Takvom raznolikoš u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroženi razli itim vidovima korištenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekološkim podru jima.

Viški arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zašita Viškog arhipelaga su sljede i:

specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema;

rijetke i endemi ne biljne vrste;

veliko zna enje oto ne skupine za preživljavanje ptica, jer su odmorišna to ka ptica selica i gnjezdište rijetkih vrsta;

specifi na geološka gra a Brusnika i Jabuke;

strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a – biljni endemi, stanište šišmiša, bogatstvo podmorja)

bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama;

Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša.

Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvr ena je „Ekološka mreža Republike Hrvatske“ sa: sustavom ekološki zna ajnih podru ja i ekoloških koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zaštite namijenjenih održavanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, i/ili divljih svojti.

54

Kartogram 4-5: Zašti ena prirodna baština

Izvor: Zavod za zaštitu prirode, 2008.

U okviru ekološke mreže zašti eni su kopno i podmorje otoka Vis i Biševo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne špilje i jame.

Kulturna baština

Dosadašnja istraživanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokrš anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.

Kartogram 4-6: Kulturna baština

Urbane cjeline:

Zašti ene su urbane cjeline naselja Komiža i Vis.

U ovim zonama propisuje se režim potpune konzervatorske zaštite povi-jesne urbane strukture, pejsažnih obi-lježja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obilježja prostorne i gra evne strukture, odre-ene topografijom, povijesnom gra-evnom supstancom, te raznolikoš u

namjena i sadržaja.


55

Ruralne cjeline; Preventivno su zašti ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom napušteni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, što im daje spomeni ka obilježja. Zaštita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja.

Podru ja arheološke baštine; Registrirani ili preventivno zašti eni arheološki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagruže, Biševo, Svetac; ostale arheološke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara.

Pojedina na kulturna dobra; Zaštitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zašti ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara

Podru ja etnološke baštine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnološke baštine uklju it e se naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su:

Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike.

Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike.

Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, starenje stanovništva, aktivnost stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura.

Prometna izoliranost, koja još uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju.

Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju.

Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja.

Nedovoljno razvijene društvene službe.

Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mreža, neadekvatno rješenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada.

Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasništvo nad zemljištem i zgradama.

Neadekvatna državna politika razvoja; subvencije, porezne olakšice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovništvu.

56

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti:

Geoprometni položaj; na križanju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih pravaca Jadrana.

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzažne i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pružaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture.

Krajobrazne i kulturološke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kogarhipelaga Biševo, Svetac, Palagruža, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja.

Ekološki prakti ki nezaga en okoliš; ekološka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora

Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi;

Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zašti enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja;

Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mješavinu potrebnu za smisleni razvoj održive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti

Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su:

Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti podru ja;

Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za današnje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na

o osiguranje potrebnih koli ina vode u špici sezone kada dolazi do preoptere enjasustava i uvo enja redukcija.

57

o neriješeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagališta).

Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih suša) izaziva pove anu opasnost od požara.

Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora, socio-kulturnim okruženjem, postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proširenja iste te turisti ke suprastrukture.

4.4 Turizam

4.4.1 Razvojni operativni plan županije

Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske županije strateški je dokument izra en za razdoblje od 2006. do 2013. godine. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadašnjeg stanja i razvojnih mogu nosti županije. Plan predlaže viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija može posti i. Slijedi slika koja prikazuje viziju, te etiri razvojna cilja županije:

58

Cilj 1 - kako bi županija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna pažnja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti.

Cilj 2 – identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same županije.

Cilj 3 – neophodan je razvoj ljudskih potencijala, vrlo bitan za županiju koja ima visoku nezaposlenost. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva.

Cilj 4 – identificirana je potreba udruživanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u županiji kako bi se pospješila suradnja i olakšao napredak.

Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Prioritet županije je razvoj turizma visoke kvalitete. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se, usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima, turizam u županiji nije razvio u željenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imidža županije, koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Kako bi se što bolje iskoristile komparativne prednosti županije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma, smještaj, prometnice, komunalije, te razviti razne poticaje. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao što je nautika, ruralni i kulturni turizam, te poticanje me uregionalne suradnje tako er su važni za uspješan razvoj turizma. Edukacija zaposlenika u turisti ko - ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nužni su kako bi se željeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i.

Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. do 2013. godine su sljede e:

razvoj marketinških proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a;

poboljšanje turisti ke infrastrukture iznosi 4,5 milijuna EUR-a;

ukupne investicije u turizam u županiji iznose 13,5 milijuna EUR-a.

Zaklju ak

Razvojni operativni plan županije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva, te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete;

Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture - smještaja i to poglavito hotela, prometnica i komunalnih usluga;

Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike, ruralnog te kulturnog turizma;

Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu, pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala.

Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13,5 milijuna EUR.

59

4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije

Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske županije je 19. lipnja 2007. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, koji je izradila tvrtka Horwath HTL, a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija, te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena podru ja. Naime, svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama, ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije.

Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis, koji je atraktivan otok za budu ituristi ki razvoj, ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego što je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama.

Uz postavljenu viziju, definirano je strateško pozicioniranje Srednje Dalmacije, pa je tako za otok Vis usuglašeno sljede e pozicioniranje: 'Vis – otok skrovište', a koje se obrazlaže injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imidž posebno vrijednog skrovišta,

koje treba i sa uvati. Njegova izoliranost i autenti nost, imidž ribarskog kraja, posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina, atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. Polaze i od središnjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije, za Vis su predloženi elementi proširenog identiteta i sustava vrijednosti (što je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa).

U tom smislu je za otok Vis, kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije, odre enportfelj turisti kih proizvoda, a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi, zatim proizvod 'sunca i mora', ture, kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije, pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima, odgovornostima, vremenskim rokovima, izvorima finacniranja itd.

Dakle, Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije predstavlja strateški okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama, a usmjeren je na pragmati nepromjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije, kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti, upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji.

Glavni plan razvoja turizma SDŽ je službeni dokument, iju implementaciju provodi županija od njegovog usvajanja.

60

4.4.3 Grad Komiža

Povijesni okvir

Povijest grada Komiže veže se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. Smatra se da je Komiža sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. godine.

Pod mleta kom vladavinom, Komiža se ubrzano razvija kao središte ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mleta ke vlasti su u 16. stolje u zabilježile da su samo u jednom danu komiški ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi, utvrda i velikih ku a u Komiži. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komiža dobiva samostalnu op inu, te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadržajima. Po etkom 20. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardeši ). 1918. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komiže. Bogata ribolovna podru ja oko Palagruže, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine.

Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komiža postaju vojna zona što spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske države zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraženo. Godine 1997. Komiža dobiva status Grada.

Turisti ka ponuda

Grad Komiža isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih, nakon što vojska odlazi sa otoka. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala. Danas slika turisti ke ponude Komiže izgleda ovako:

Ukupni smještajni kapacitet je približno 990 kreveta;

Prevladava privatni smještaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta;

Posluje jedan hotel (Biševo) sa 320 kreveta u vlasništvu društva Modra špilja d.d.

U Komiži posluje samo hotel Biševo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Objekt je trenutno u lošem stanju, dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo.

61

Tablica 4–11: Komiža – turisti ka ponuda

U ponudi Komiže nema turisti kih kampova. Unutrašnji dio otoka, koji administrativno pripada Komiži, se oživljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smještena najviše oko sela Podšpilje i Žena Glava. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u središnjem dijelu otoka, koji se konverzijom pretvaraju u smještajne kapacitete. Jedan takav primjer je i selo Talež u blizini Podšpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku erevitalizirano te sada nudi smještaj u ruralnom ambijentu.

Ugostiteljska ponuda

Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Ponuda se sastoji od tri restorana, dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada Komiži (Podšpilje, Podhumlje, Žena Glava) nalazi se još pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). U unutrašnjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potražnju i broj gostiju.

.

Turisti ka potražnja

Zbog visokog postotka privatnog smještaja esto loše kvalitete i hotela niske kategorije Komiža kao turisti ka destinacija trenutno ima loše pokazatelje potražnje.

U 2007. godini Komiža bilježi oko 10.300 dolazaka koji su generirali približno 68.000 no enja.

Komiža bilježi pozitivan trend no enja i dolazaka, sa iznimkom 2007. godine kada je zabilježen blagi pad.

Hoteli i restorani prihode približno sa 12.5 milijuna kuna godišnje ili 7.400 kn po stanovniku.

Hotel BIŠEVO

Lokacija: Smješten u Komiži kraj mora, pet minuta šetnje od središta mjesta

Kategorija: 2 **

Broj soba: 126 soba i 5 apartmana

Pozicioniranje: Odmorišni hotel

Fizi ko stanje: Manje renoviracije svake godine .

Konferencijski sadr.: Dvorana za sastanke do 90 osoba

Objavljena cijena: 106 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hotel-bisevo.hr, telefonski interviju lipanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu

Modra spilja d.d.

62

Tablica 4–12: Komiža – trend dolazaka i no enja

DOLASCI NO ENJA

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.

Grad Komiža trend dolazaka i no enja (2003 - 2007)

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

2003 2004 2005 2006 2007

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000dolasci no enja

Turisti ka zajednica

Godišnji budžet Turisti ke zajednice Komiža za 2009. godinu približno e iznositi 610 tisu akuna (bruto iznos). Sredstva budžeta planiraju se potrošiti na projekte unapre enja proizvoda, kroz investicije u ure enje destinacije, postavljanje sme e signalizacije, postavljanje tuševa na gradskim plažama i organizaciju manifestacija. Nadalje, planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (ažuriranje web stranica, izrade brošura, posjete sajmovima), edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku, spominju se zajedni ka ozna avanja pješa kih staza, izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka.

Turisti ke agencije

Na podru ju Komiže posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smještaja u hotelima, privatnim apartmanima i ku ama, organizaciju raznih izleta, usluge prijevoza po otoku i moru, iznajmljivanje skutera, brodova, te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. Ipak, ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. Od ukupno sedam agencija, dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smještaja (Nona agency i Impress club). Na ponudu alternativnog turizma, kroz adrenalinske sportove, robinzonski smještaj na osami, oplovljavanje otoka, te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure).

63

4.4.4 Grad Vis

Povijesni okvir

Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke - Issa datira iz približno 4. stolje a prije Krista. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad država) te se razvija kao glavno uporište grka na Jadranu. Arheološki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme, nekropola, dijelovi ulica, potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan.

U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj državi. Poslije ega esto mijenja vladare, Mletci, Francuzi, pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket).

Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio.

U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom.

Turisti ka ponuda

Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bivše Jugoslavije), a posjet stranaca dopušten je tek 1989. godine. U sklopu grada posluju dva hotela, jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Višku luku. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku:

Ukupan smještajni kapacitet Visa je 2.090 ležaja;

Prevladava privatni smještaj (82% od ukupnog) sa 1.717 ležaja;

Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 ležaja i oba su u vlasništvu Vis d.d.

Spomenuti hoteli Tamaris i Issa službeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osim dva hotela koji su u vlasništvu Vis d.d.-a, postoji i hotel Paula. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasništvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. Hotel Paula još nije službeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma, no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.

64

Tablica 4–13: Vis – turisti ka ponuda

Hotel ISSA

Lokacija: Na zapadnom dijelu Viške vale, uz bedeme anti kog grada Isse

Kategorija: 3 ***

Broj soba: 125 soba i 3 apartmana


Fizi ko stanje: Sagra en 1984. godine, lagana renovacija 2006.

Konferencijski sadr.: Kino dvorana može smjestiti do 30 osoba


Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008.


Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam

Hotel TAMARIS

Lokacija: U centru grada Visa

Kategorija: 3 ***

Broj soba: 25 soba


Fizi ko stanje: Adaptiran 1992. u cijelosti, lagana renovacija 2008.

Konferencijski sadr.: Nema (mogu e koristiti restoran)


Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008.


Vila PAULA

Lokacija: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut

Kategorija: 3 *** (neslužbeno)

Broj soba: 12 soba

Pozicioniranje: Manji odmorišni hotel

Fizi ko stanje: Potpuno renoviran 2008.

Konferencijski sadr.: nema

Objavljena cijena: nema objavljene cijene

Izvor: hotelpaula.hr, www.tz-vis.hr

Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila, za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena.

Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. U unutrašnjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata. U takvim objektima lokalno stanovništvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta, a neki od njih nude i smještaj. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja, Marine Zemlje, Podselju i Podstražju.

65

Ugostiteljska ponuda

Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije. U sklopu ponude nalaze se još etiri konobe koje su smještene u gradu, ili po uvalama na otoku. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smještenih u unutrašnjem djelu otoka. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutrašnjost otoka. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju tržišnu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. seosko doma instvo Roki's). Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci, a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.

Turisti ka potražnja

Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa, trajektnim pristaništem i ve om ponudom hotela u nešto je boljoj poziciji od Komiže. Smještajni kapacitet Visa približno je duplo ve i od kapaciteta Komiže. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potražnje Visa u 2007. godini.

U 2007. godini grad Vis je zabilježio približno 18.500 turista koji su generirali približno 125.000 no enja.

Vis bilježi pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006. godine, kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. godini.

Hoteli i restorani su u 2007. godini prihodili približno 12,5 milijuna kuna ili 6.350 kuna po stanovniku.

Tablica 4–14: Vis – trend dolazaka i no enja

DOLASCI NO ENJA

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.

Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 - 2007)

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

2003 2004 2005 2006 2007

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000dolasci no enja

Turisti ka zajednica

Turisti ka zajednica Visa planira da e godišnji budžet za 2009. godinu iznositi približno 750 tisu a kuna bruto. Aktivnosti na koje se planiraju utrošiti sredstva odnose se na unapre enja

66

destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije, postavljanje tuševa i druge opreme na plaže i organizaciju raznih manifestacija kao što su Viška regata, festival otoka Visa i druge. Nadalje, planira se ažuriranje internet stranica TZ-a, izrada brošura i posjete sajmova. Ostala sredstva ese utrošiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene troškove poslovanja ureda. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pješa kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije.

Turisti ke agencije

Na podru ju Visa, za razliku od Komiže, posluju samo dvije turisti ke agencije - Ionos i Navigator. U svojoj ponudi turistima nude usluge smještaja na cijelom otoku, razne izlete, iznamljivanje bicikla, skutera, automobila i brodova. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje, organiziraju se škole za po etnike, kao i ronjenje u podvodnim spiljama, te istraživanje potonulih brodova i arheoloških nalazišta, za one iskusnije.

4.4.5 Otok Vis

Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. godinu koji se odnose na cijeli otok. Zajedni ki podaci za gradove Komižu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na otoku Visu nije zabilježen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komiža imaju svoju luku). Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komiže, procjenjuje se da svake godine generira oko 80.000 no enja u spomenutim lukama (50.000 u gradu Visu i 30.000 u gradu Komiži).

29.000 turista ostvarili su približno 192.000 no enja;

Turisti su u prosjeku boravili 6,8 dana;

Vrlo visoka sezonalnost, približno 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna;

Najviše no enja ostvaruju doma i turisti približno 34%, zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja.

Istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Splitsko-dalmatinskoj županiji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. Istraživanje nam pomaže da na podru ju otoka Visa što bolje shvatimo stavove i razine potrošnje turista. Slijede rezultati istraživanja:

Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj eš e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka);

Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijede nova iskustva i doživljaji te zabava;

U usporedbi sa drugim županijama, SDŽ bilježi najve i udio gostiju koji dolaze autobusom;

Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 59 eura, na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smještaj sa približnom potrošnjom od 24 eura).

67

4.4.6 Zaklju ak

Dugogodišnja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. Nakon što se otok otvorio prema posjetiteljima, razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih središta Komiže i Visa.

Danas je turizam vrlo slabo razvijen, dominira privatni smještaj koji ini preko 77% ukupnog smještajnog kapaciteta otoka. Posluju samo tri hotela nižih kategorija (2* i 3*).

Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Državnog zavoda za statistiku), iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komiže i Visa godišnje generira 80.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment.

Prisutna je vrlo visoka sezonalnost što zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude pretežito u unutrašnjosti otoka.

Grad Vis trenutno ima približno duplo ve i smještajni kapacitet (kreveta) od op ine Komiža, u privatnom smještaju oko tri puta više kreveta, a u hotelima svega dvadesetak kreveta više.

Grad Vis ostvaruje više turisti kih dolazaka (8.000), te skoro duplo više no enja od Komiže.

U Komiži i Visu dominiraju doma i turisti, a od emitivnih tržišta najja a su Slovenija, Italija i eška.

Vis i Komiža generiraju približno iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose približno 12.5 milijuna kuna svaki, odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš

Turisti ke aktivnosti i okoliš imaju dvosmjeran odnos. Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za ve inu tipova turizma i može biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane, turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl.

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoliš razmatranog podru ja nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji.

Generalno, negativan utjecaj turizma možemo sagledavati kroz:

Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti za privatni smještaj, ku e za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em, ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl.:

68

a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse;

b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje, posebno na jugoisto noj obali Otoka.

Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave, problem kapaciteta i troškova izgradnje i održavanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa, potrošnje vode, energije i hrane od strane turista, proizvodnja otpada koji one iš uje okoliš). Isti u se:

c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima

d) neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda, op enito zbrinjavanja otpada.

Promjene u lokalnoj zajednici;

e) nastavak emigracije stanovništva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa;

f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture; nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu, identitet i sl.

g) napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje.

Ugroženost zašti ene prirodne i kulturne baštine i staništa uslijed neprimjerenog ponašanja stanovništva i turista.

S druge strane adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora, vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije, mogla bi potaknuti održivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz:

zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu;

valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine; uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju.

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih gospodarstava u turisti ku ponudu,

ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture.

4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoliš i biološku raznolikost

Podru je projekta obilježava složeni mozaik razli itih namjena zemljišta, morskim i oto kimekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. Prisutna bogata biološka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog položaja, prevladavaju e geološke podloge, izrazito krškog reljefa, razvedenosti obale i sl. Strateški plan djelovanja za o uvanje morske biološke

raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST; Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu, a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju.

Karakteristike unutrašnjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje, na malim površinama, razli itih namjena, tj. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Time gotovo itavo zemljište izvan gradskih podru ja pruža stanište za biološku raznolikost.

Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove šume daje karakter podru ju. Obala je strma, kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su

69

razvedene i na njima su nastale brojne šljun ane plaže. Prevladavaju šume presje ene obra enim dolinama.

Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja.

Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kihkapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoliš, ili su oni lokacijski ograni eni. Generalno, može se procijeniti stanje ugroženosti za :

Poljoprivreda; turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti.Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida, terasa, puteva i sl. što pospješuje eroziju i tako er dovodi do ošte ivanja staništa. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen.

Šume i šumsko zemljište te ostalo poljoprivredno zemljište ugroženo je uslijed opožarenosti. Na primjer opožaren je gotovo u cjelini otok Biševo i trebalo bi provesti sanaciju pošumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije.

Obalno more ugroženo je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadržajima gdje nije riješen ili je neadekvatno riješen na in odvodnje. Time su ugrožena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim životnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Sidrenje tako er ugrožava livade posidionije i pospješuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora, od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa

taxifolia i Caulerpa racemosa).

Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I. prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II. (http://www.mzopu.hr/more/)

Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no riješeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagališta. Prisutni su brojni neorganizirani, ilegalni i “divlji” deponiji na širem prostoru.

Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice, poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa.

Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata.

70

Kartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa

Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka.

Neriješeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz što se zaga uje i ugrožava zašti eno podmorje

Izuzetno vrijedan zašti en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika.

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa

Klju ne vrijednosti destinacije

More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. Kopneni prostor, naro ito obala i pripadaju i oto i i, sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Ujedno Viški arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biološkom raznolikoš u gdje su koncentrirani brojni endemi.

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su Otok Ravnik, Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. Brojne špilje i uvala Stiniva zašti ene su kao geomorfološki spomenici.

Zbog svoje atraktivnosti, kao zna ajni krajolik, predložen je za zaštitu i arhipelag Budikovac – Greben. Kao potencijalni ihtiološki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Biševo, Palagruža i Svetac.

Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejzaž prvenstveno vanjskih dijelova. Zapadna obala je strma, kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plaže. Polja u unutrašnjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaža koji karakterizira izmjenjivanje površina razli itih namjena, tj. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta.

Pretežno napušteni zaseoci u unutrašnjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju, što im daje spomeni ka obilježja.

Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26.te u Prilogu

71

Ocjena stanja, osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu

Najugroženiji je dio jugoisto ne obale (Rukavac, Milna-Ženka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata, najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje, bez imalo poštivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez riješene kanalizacije. Otpadne vode zaga uju i ugrožavaju zašti eno podmorje, posebno livade posidionije.

Utvr ena ekološki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biološkoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zaštite okoliša.

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta dovodi do gubitka jedinstvenih staništa i krajobrazne vrijednosti unutrašnjosti otoka.

Napuštene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugrožene zbog iseljavanja stanovništva. Njihova zaštita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu, kao i na o uvanjutradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja.

Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama

Prilikom obilaska otoka Visa, identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne, kulturno-povijesne, itd.), te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a, te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti, te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam, ali i op enito za turisti ki razvoj), pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najnižu, a 4 najvišu vrijednost).

72

Tablica 4–15: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Uvale otok Vis (Stiniva, Srebarna, Ston ica, itd.)

Vis 5 4 9

Uvale otok Biševo (Salburna, Nevaja, Biševska l., itd.)

Biševo 5 3 8

Modra špilja Biševo 5 5 10

Pu inski otociBrusnik, Jabuka, Palagruža, Sv.Andrija

4 4 8

Kralji ina (Teutina) špilja Oklju na 3 4 7

Titova špilja Žena Glava 3 3 6

Zna ajni krajobraz JI dio obale i otoci 4 3 7

Issa anti ki grad Vis 5 5 10

Crkva i franjeva ki samostan Vis 4 4 8

Muzej grada Visa Vis 4 5 9

Kaštel u luci i ribarski muzej Komiža 5 5 10

Falkuša Komiža 5 5 10

Urbana jezgra Komiža i Vis 5 5 10

Pala e (Jakinova, Petra Hektorovi a,Petrinovi eve, itd.)

Vis 5 4 9

Rodna ku a Ranka Marinkovi a Vis 3 4 7

Austrijska utvrda Baterija Vis 4 5 9

Engleske utvrde (Terjun, Fortica, Velington)

Okolica Vis 4 4 8

Ostali vojni objekti Otok 4 4 8

Crkva sv. Juraja Vis 3 3 6

Crkva sv. Nikole Komiža 3 4 7

Stare ku e Dragodid Dragodid 5 4 9

Potopljeni brodovi akvatorij otoka Visa 3 5 8

Festivali i manifestacije Vis i Komiža 4 5 9

Seoska doma instva unutrašnjost otoka 4 5 9

Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše)

Bodovanje: maksimalno 10 bodova

Atrakcije otoka Visa

Prirodne atrakcije Mjesto Atraktivnost Eko / ruralni potencijal Bodovi

Kulturno povijesne atrakcije Mjesto Atraktivnost Turisti ki potencijal Bodovi

Ostale atrakcije Mjesto Atraktivnost Turisti ki potencijal Bodovi

73

Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa, identificirani su i planirani projekti, odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata, pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi. Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovništva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.

Tablica 4–16: Potencijalne atrakcije/inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative Mjesto

Kušaonica maslinovog ulja Podhumlje

Prezentacijski vrt - eko poljoprivreda Podšpilje

Stara teža ka ku a - izložbe i manifestacije

Vis i Dragodid

Eko vinarija Plisko polje

Ruralna cijelina Oklju na

Eko centar Komiža

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa

74

Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative

Osim planiranih / potencijalnih projekata koje možemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija, na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smještajnih objekata za potrebe turizma, koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu.

Tablica 4–17. Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta

Potencijalni projekti Lokacija, Investitor

Lokacija iznad uvale Stonca Grad Vis, privatni investitor

Maslinik sa smještajnim objektom Borova njiva, privatni investitor

Marina i hotelLokacija Roga i , privatni investitor

Konverzija osnovne škole u hoteliznad rive u Visu, strani investitor

Vinski podrum sa smještajem Dra evo polje, strani investitor

Konverzija vojnog objekta (450 klju eva)

Lokacija Barjaci

Hotel Issa (potrebna konverzija) Vis

Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Vis

Hotel Biševo (potrebna konverzija) Komiža

Seosko doma instvo Roki's Plisko polje, privatni investitor

Etno selo (postoje e) Talež

eška Vila (mogu a konverzija) Vis, državno

Slovensko odmaralište, bungalovi (potrebna konverzija)

Milna, državno

Vila Paula (konverzija u hotel) Vis, strani investitor

Eko etno selo Oklju na

Potencijalni projekti / inicijative smještajnih kapaciteta otoka Visa

75

Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smještajnih kapaciteta

Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju

Prirodne ljepote i bogatstva prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za održivi razvoj podru ja, temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zašti ene cjeline uglavnom sa uvane.

Glavni ograni avaju i faktori razvoja su:

Vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u unutrašnjosti otoka, doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovništva. Stanovništvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima.

Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, uz nerazvijenu gospodarsku strukturu, ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju održavati poljoprivrednu proizvodnju, niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. Time se još

76

više degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz, a dolazi i do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina.

Ovi negativni procesi, uslijed promjene demografske struktura, izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu, identitet i sl.

Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora, a proptere enost sustava u špici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija.

Sadašnji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovršene sustave Komiže i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Nije adekvatno riješen ni problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada, a postoje a odlagališta su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati.

Nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama dodatno otežava poduzetni keinicijative.

77

4.7 Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma

Klju ni strateški dokumenti

Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima:

Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma

Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu

Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona, odnosno pravilniku :

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08)

Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima, a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja.

Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kimzajednicama.

Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su:

Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd.

Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je, a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini).

Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu

Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa svega 875 kreveta, što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a.

78

Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima:

Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvuUvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvuUvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu

Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini

Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jimaprovodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore pojedinih županja i jedinica lokalne samouprave, te potpore me unarodnih institucija), kao i kreditnih linija.

Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma:

1. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz:

obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima, kušaonica, podruma

64

70

31

56

21

32

76

8

112

42

1

6

21

64

70

31

56

21

32

76

8

112

42

1

6

21

79

izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postoje ih objekata, koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata

Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz:

izgradnju, obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješa ke, biciklisti ke staze i dr.) obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma

Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosi od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te po ekomdo 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje

2. Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podru jima, podru jima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. godini, ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve iiznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna, a najmanji je 20 tisu akuna).

3. Program ‘Zelena brazda’ - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali oblici turizma na kontinentu)

Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fizi kim osobama. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nogprograma ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.

4. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh"

Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

80

Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema).

Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih troškova

5. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100.000,00 kn.Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira:

projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn

6. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“

Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema ruralnim, brdsko-planinskim podru jima, podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka; za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta, op ina, gradova i županija koje povezuje ista tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu; za gospodarsko povezivanje više podru ja; za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250.000,00 knSredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:

a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine

81

b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva

c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi

7. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"

Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja. Sredstva po ovom natje aju se odnose na:

projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja,izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih, pješa kih, vinskih i dr.), stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti,ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture.

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nogprojekta, a najviše do 500.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, op ine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe, uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.

8. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta

9. Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova

10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma, kao na primjer:

Ministarstvo gospodarstva - razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer sljede i projekti:

Zadružno poduzetništvo,Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi,Obrazovanje za poduzetništvo

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“

82

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

Splitsko-dalmatinska županija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata:

Program etno- eko sela - ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih brošura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SDŽ (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma – Strategija razvoja ruralnog turizma županije je u procesu izrade)

Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje resornih ministarstava, tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija, prekograni nu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova, a poti u razvoj ruralnog turizma su:

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nimpodru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograni na suradnja, pomo u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima, mogu e je zaklju iti sljede e:

Snažan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma;

Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora, a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podršku poduzetništvu u ovom segmentu. Sve to rezultira situacijom u kojoj još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa, koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom, ali i internacionalnom tržištu,

Optimalno rješenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja, svede na razinu županije.

83

5. Evaluacija klju nih interesnih subjekata

U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis), Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta.

Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komiža) - op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima održivog razvoja visoke vrijednosti, a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija, te razvijati malo i srednje poduzetništvo. Karte na koje Vis treba igrati su povijest, kultura i tradicija, dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa, te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Grad Vis još uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada, što predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz državnog prora una, te ostalih fondova, me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podršku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih, urbanih, manjih projekata turisti ke infrastrukture, itd.).

Turisti ke zajednice Vis i Komiža - bave se poticanjem, unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora, kao što je propisano Zakonom o turisti kimzajednicama, a financiraju se sredstvima op inskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i lanarina. TZ Komiža i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu, u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis, razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda, aktivnosti, što upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadžment organizacije za otok Vis.

Hoteli - na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d.d. i Modra špilja d.d.). Hotel Biševo u Komiži još nije privatiziran, a vlasnici su država, FIMA i mali dioni ari, dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Hoteli u gradu Visu i gradu Komiži svake godine ulažu sredstva u održavanje hotela, a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno drže poziciju 'mirovanja', te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa.

Muzej grada Visa - povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka, me utim trenutno to nije slu aj. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kogsamostana u gradu Visu za arheološko istraživanje Isse i predstavljanje anti kog teatra, trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija, te njihovom valorizacijom u turizmu.

Turisti ke/putni ke agencije – na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija, lociranih u gradovima Komiži i Visu (Alternatura, Srebrna Tours, Navigator, Darli & Darli ,Impress Club, D&D, Nika Adventure Tours, TA Komiža, Ionis), koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. smještaj, ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom, obilaska uvala, ronjenja i sl.). Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadžment kompanije, te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda, aktivnosti i sadržaja otoka.

84

Ugostiteljski objekti – na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta, u Komiži i Visu, odnosno u unutrašnjosti otoka, koji svojom kvalitetnom ponudom, ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste, iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Trenutno su ovi subjekti uglavnom prepušteni vlastititm naporima u smislu oglašavanja i promocije, uz manju podršku lokalnih TZ-ova, a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka, te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avajukomercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa.

Lokalni obrtnici, udruge, zadruge - na otoku Visu posluju obrtnici - ribari, poljoprivrednici, ugostitelji, trgovci, prijevoznici, i sli no. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova, i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viški hib, slatki proizvodi od vo a - pekmezi, džemovi, rakija od roga a i sl., ), a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na viškoj rivi tijekom sezone. Nadalje, na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi , Iv evi , Roki, Vidovi ), koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave, te plavac mali, a identificirane su inicijative za uzgojem starih viških sorti poput 'palagružonke'. Na otoku tako erpostoje poljoprivredne zadruge (PZ Podšpilje i PZ Komiža), koje se izme u ostalog bave prešom maslina i preradom / obradom roga a. Me utim, po mišljenju klju nih subjekata, neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka leže u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na tržište. Ipak, pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi, udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti.

Iznajmljiva i privatnog smještaja - obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela, 67% ukupnih smještajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete, koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Ve ina je privatnog smještaja (soba/apartmana za smještaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji, dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smještajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kihsmještajnih kapaciteta.

Klju ni stavovi, te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa, što otežava realizaciju mnogih inicijativa.

Klju ni rezultati sa radionice:

Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je održana u gradu Visu, 20. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nihsubjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice:

1. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predložene liste, kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja:

85

2. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nihsubjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama:

3. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija:

4. Po mišljenju sudionika radionice, klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora):

5. I na kraju, klju ni projekti turisti kog smještaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu, po mišljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu):

86

6. Analiza konkurenata

Usporedbe s konkurencijom op enito služe kako bi se dao širi kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija.

6.1 Kriteriji izbora konkurenata

Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i:

sli na veli ina (oko 90 km2)

sli na geografija

sli an prometni položaj

Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, napravljen je sljede i izbor otoka:

Lošinj (odgovara veli inom i geografskim obilježjima)

Rab (odgovara veli inom i geografskim obilježjima)

Lastovo (odgovara prometnim položajem i geografskim obilježjima)

Mljet (odgovara po prometnim položajem i veli inom)

Iako se ovdje može re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu, kao što

je na primjer otok Hvar, potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi

svoj prepoznatljivi turisti ki imidž te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine

gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. Sukladno tome, te

oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.

6.2 Op i podaci

Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke, budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Južnodalmatinski otoci imaju nisku gusto unaseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.

Tablica 6–1: Analiza konkurenata – op i podaci

Izvor: DZS, 2008

otok površina (km2) stanovništvogusto anaseljenosti (st /

km2)

Mljet 100 1.111 11

Rab 94 9.480 101

Vis 90 3.700 41

Lošinj 74 8.134 110

Lastovo 41 835 20

87

Geografskim smještajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Lošinj) te južnodalmatinske otoke (Lastovo, Mljet i Vis).

Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. Me utim, rije je o turisti kom tržišnom modelu u kojem prevladava privatni smještaj i hotelski smještaj niže kvalitete (2 -3 *). Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Lošinju.

Tablica 6–2: Analiza konkurenata – otok Rab

OTOKslika (mapa)

Položaj

Opis

Površina

Dužina obale

Broj stanovnika

Broj nezaposlenih

Broj zaposlenih

Otok se proteže 22 km u smjeru sjeverozapad - jugoistok te se nalazi u Primorsko - goranskoj županiji sjeverno od Paga i južno od Krka. Najviši vrh otoka je Kamenjak (408 metara). Sjeveroisto na strana otoka je krševita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova šuma na Mediteranu.

Otok se prvi put spominje još u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Doživljava vrlo snažan razvoj za vrijeme Rima. Slaveni grad naseljavaju kasno, tek u 10. stolje u. Na otoku se nalazi više crkvi iz romani kograzdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvažniji kulturno-povijesni spomenici. Zbog specifi ne klime sva naselja smještena su u zavjetrini.

102 km2

9.480

405

1.239

Rab

88

Tablica 6–3: Analiza konkurenata – otok Lošinj

OTOK

Položaj

Opis

Površina

Dužina obale

Broj stanovnika

Broj nezaposlenih

Broj zaposlenih

Otok ima imidž klimatskog lje ilišta koji datira još iz Austrougarske, a poznat je i bogatom podmorju (dupini). Mali Lošinj je najve e naselje na otoku, i jadranskim ortocima uop e, ije se administrativno podru je proteže i na dio otoka Cresa. Naselje poti ejoš iz anti kih vremena, a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Snažniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma, trgovine i brodogradnje u 18. i 19. stolje u.

Otok je dio creško-lošinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije. Fizi ki je spojen s otokom Cresom što mu osigurava lakši dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima.

Lošinj

223 km²

6.296

241

1574

Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost, izrazito negativni demografski trendovi, teži prometni dostup (osobito Lastovo), slabija turistificiranost, ali i netaknute prirodne ljepote. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. Sukladno tome, otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doživljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta.

89

Tablica 6–4: Analiza konkurenata – otok Mljet

OTOKslika (mapa)

Položaj

Opis

PovršinaDužina obaleBroj stanovnikaBroj nezaposlenihBroj zaposlenih

Broj zaposlenih u turizmu

Mljet

Smješten je južno od poluotoka Pelješca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal širok 8 km. Orijentiran je istok - zapad i duga ak 37 km s prosje nom širinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglašeno nacionalnim parkom 1960. godine.

Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krški krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim životinjskim vrstama. Zbog toga i zbog

injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snažnoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i još uvijek ne postiže bolje performanse.

100 km2

1.111

???

145

88

Tablica 6–5: Analiza konkurenata – otok Lastovo

OTOKslika (mapa)

Položaj

Opis

PovršinaDužina obaleBroj stanovnikaBroj nezaposlenihBroj zaposlenihBroj zaposlenih u turizmu

Lastovo

Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km južno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i širok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Sušac, Prežba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao što je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur.

Grad Lastovo datira još iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krška polja i prirodna staništa orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odražava broj otoka u arhipelagu, njihovu površinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoji kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snažnije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i težak dostup.

56 m2

835

50

80

14

90

6.3 Gospodarstvo

Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, još ve a razlika je vidljiva u godišnjim prihodima. Lošinj s gotovo milijardu HRK godišnjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snažnije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ijegospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godišnjeg prihoda.

Tablica 6–6: Godišnji prihod

Izvor: FINA 2008.

Godišnji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK

0 200 400 600 800 1000 1200

Mljet

Lastovo

Vis

Lošinj

Rab

prihod od turizma

ukupan prihod

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 € prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 € prihoda po stanovniku, a Lošinj ak 16.705 € po stanovniku.

Tablica 6–7: Prihod po stanovniku

Izvor: FINA 2008.

Prihod po stanovniku u 2007. u €

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Lošinj

Rab

Lastovo

Mljet

Vis

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji više od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, može se zaklju iti da je na

91

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam

U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Lošinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolaže najve im smještajnim kapacitetima od promatranih južnodalmatinskih otoka.

Tablica 6–8: Prihod od turizma

Izvor: DZS, 2008

Tablica 6–9: Turisti ki kapaciteti 2007.

Izvor: DZS 2008.

Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)

0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Rab

Lošinj

Vis

Mljet

Lastovo

Ukoliko se promatra smještajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smještaj ini više od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smještaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smještaju i nešto je viši na južnodalmatinskim otocima. Od južnodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smještaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

otok% prihoda od

turizma% zaposlenih

u turizmu

Mljet 44% 61%

Lastovo 41% 40%

Vis 24% 25%

Lošinj 24% 42%

Rab 19% 36%

92

Iskorištenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Lošinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar.

Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Lošinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enjaod ostala tri promatrana otoka, kao što je prikazano na donjem grafikonu.

Tablica 6–10: Turisti ka no enja 2007.

Izvor: DZS 2008.

Turisti ka no enja u 2007. godini

0 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Rab

Lošinj

Vis

Mljet

Lastovo

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani južnodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju bliži Rabu i Lošinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smještajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 6–11: Prihod po no enju 2007.

Izvor: DZS, FINA 2008.

Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini

0 100 200 300

Lastovo

Mljet

Lošinj

Vis

Rab

Relativno visoka iskorištenost smještajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godišnjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s nešto više od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom

93

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smještaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.

Tablica 6–12: Godišnji prihod po krevetu

Izvor: DZS, Fina 2008.

Prosje ni godišnji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini

0 5.000 10.000 15.000 20.000

Lastovo

Mljet

Lošinj

Vis

Rab

Godišnja zauzetost hotelskog smještaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Lošinju (Rab i Lošinj oko 29%, Lastovo tek nešto više od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i još uvijek nema uvjete za cjelogodišnje poslovanje.

94

7.5. Zaklju ak

Temeljem analize konkurencije, tj. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obilježjima, veli ini i prometnom položaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci:

Svi promatrani otoci su naseljeni još u gr ko ili rimsko doba. Povijesni kontekst, odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom, uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snažniji razvoj u 18. i 19. stolje u. U turisti kom smislu, jasnije turisti kopozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Lošinj (klimatsko lje ilište još iz doba Austrougarske).

Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu, usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. Zadržavanje, pa ak i umjeren porast, broja stanovnika na Rabu i Lošinju dala je temelj za snažnije gospodarstvo, ali i dovoljne ljudske resurse za snažniju turistifikaciju.

Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu, no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje više manje konstantan. Dakle, razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snažnije gospodarstvo i manju nezaposlenost;

Nema bitnih razlika u strukturi smještaja me u promatranim otocima. Hotelski smještaj iznosi 10 do 20% a privatni smještaj od 60 do 80% s izuzetkom Lošinja. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godišnju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. Jednako tako, veliki broj novih kapaciteta privatnog smještaja uzrokuje vrlo skroman godišnji prihod po krevetu na Lošinju, Visu i osobito Rabu.

Za sada nema uvjeta za cjelogodišnji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. Ipak, ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti komno enju, Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka, što se u nešto manjoj mjeri odnosi i na Vis, imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak.

U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja:

Vis može krenuti u snažniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Lošinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mješovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog još uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. Ta opcija, me utim, zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost, ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora;

Vis može ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne može dogoditi iznutra, ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u

95

pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat;

Vis kao otok može prona i tre i put i sadašnju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela održivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajevekoji su analizirani za potrebe ovog projekta. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno tržišno uporište tražiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora.

Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije traži tržišna i poslovna uporišta jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija, tržišne interese te napose interese stanovništva otoka.

96

7. Analiza globalnih trendova u turizmu

U 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja, ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima, a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. Južna - Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma.

Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu

Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006

POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI

Turizam kao važan sektorO uvanje okolišaTerorizam

Troškovi osiguranja Prava potroša a

KONKURENTSKI TRENDOVI

Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija

GLOBALNI TRENDOVI

PUTOVANJA,

TURIZAM, TURISTI,

DESTINACIJE

TURISTI KI TRENDOVI

Skra eni glavni odmoreš i kra i odmori

Individualne tureOn-line revolucija bookingaGlobalno stabilniji rast putovanja

Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama

Ja a potražnja za novim destinacijamaPovijest i izvornost su "in"

EKONOMSKI TRENDOVI

GlobalizacijaKriza hipotekarnih kreditaNestabilnost cijene naftePropadanje tradicionalnih industrija

• Polarizacija bogatstva

PRIRODA

Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okolišaTurizam u prirodi

Uništavanje okoliša Ekološka svijest

DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI

Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Utjecaj internetaInteraktivna TVMobilna tehnologija

Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu - brzina vs ugoda

Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja.

97

Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in;

Najve i luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost, prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja;

Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba;

Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete, gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju;

Održivi pristup okolišu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanjaokoliša, ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji;

Zaklju ak

Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti.

Unutrašnjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji može gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima.

Grad Vis svojom povijesnom komponentom, posebno starog grada polisa Isse, gr kim i rimskim arheološkim nalazištima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u;

Komiža sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkuše ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.

98

8. SWOT analiza

8.1. Pristup

SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije, te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije.

SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, koji je prilago en za potrebe ovog Plana, te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana.

Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru japrikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija, ministarstva, SDZ, itd.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice održane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb

Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti keindustrije

Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi:


SNAGE I SLABOSTI







TURISTI KI RAZVOJ

99


MOGU NOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

KONKURENTI




OKOLIŠ

TEHNOLOGIJA

Nakon identifikacije, relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji.

Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize, formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis, koji služi kao okvir za definiranje budu ihrazvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije.

Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati

Tablica 8–1: Rezultati SWOT analize

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

Broj elemenata Segment Broj elemenata Segment8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA 8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA5 PERFORMANSE DESTINACIJE 7 PERFORMANSE DESTINACIJE4 DESTINACIJSKI MARKETING 7 DESTINACIJSKI MARKETING4 TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE 8 TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE4 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 6 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 4 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 9 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA4 TURISTI KI RAZVOJ 6 TURISTI KI RAZVOJ

Broj elemenata Segment Broj elemenata Segment9 TRENDOVI INDUSTRIJE 8 TRENDOVI INDUSTRIJE4 KONKURENTI 4 KONKURENTI5 PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE 4 PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE5 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 3 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE4 EKONOMSKO OKRUŽENJE 5 EKONOMSKO OKRUŽENJE3 OKOLIŠ 3 OKOLIŠ5 TEHNOLOGIJA 3 TEHNOLOGIJA

MOGU NOSTI PRIJETNJE



SNAGE SLABOSTI

100

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

Segment SNAGE * SLABOSTI **

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA 73 72

PERFORMANSE DESTINACIJE 0 67

DESTINACIJSKI MARKETING 37 66

TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE 32 76

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 30 54

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 0 83

TURISTI KI RAZVOJ 43 59

Broj elemenata 33 51

UKUPNO 215 477

Prosje na ocjena 6,52 9,35

Segment MOGU NOSTI * PRIJETNJE **

TRENDOVI INDUSTRIJE 84 74

KONKURENTI 39 35

PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE 40 39

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 55 24

EKONOMSKO OKRUŽENJE 36 42

OKOLIŠ 30 23

TEHNOLOGIJA 48 26

Broj elemenata 35 30

UKUPNO 332 263

Prosje na ocjena 9,49 8,77* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE

** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE



8.3 Zaklju ak

Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e:

da je intenzitet slabosti (477) više od dva puta ve i od intenziteta snaga (215), što je i o ekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije

da je broj mogu nosti u okruženju (332) ve i od broja prijetnji (263), što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Vis mogu biti iskorišteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju

bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruženju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne može temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i korištenju prilika iz vanjskog okruženja. Ovakva strategija jasno se iš itava iz 'poligona strategija' u nastavku.

101

Slika 8-1: Poligon strategija

Maxi - maxi strategija Mini-maxi strategija

Maxi - mini strategija Mini - mini strategija

PRIJETNJE

SO WO

SNAGE

263

WTST

POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS

332

SLABOSTI

MOGU NOSTI

215

477

102

9. Klju ne strateške prednosti i klju ne strateške barijere turisti kog razvoja

9.1. Inicijalna pozicija

Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj.

Dugogodišnja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loše povezanosti sa kopnom, rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete života lokalnog stanovništva.

Obzirom na povijesni razvoj, destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji, što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in.

Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Me utim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata

9.2. Klju ne strateške prednosti destinacije Vis

Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajališta globalnih trendova i interesa - atraktivnost prostora, bogata prirodna i kulturna baština kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora, i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište. Atraktivan prostor je luksuz i najtraženija roba na globalnom tržištu, a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko tržište. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj, što bi osiguralo održivi ekonomski razvoj otoka i poboljšalo lokalno blagostanje, a da u isto vrijeme štiti prirodno i povijesno naslje e i uvalokalni identitet.

Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka – obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda, bogatstvo prirodnog (npr. uvale poput Stinive), kulturnog, povijesnog (npr. Issa), i tradicijsko-antropološkog (npr. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje asvakako je izuzetno bitna prednost, a koja omogu ava, odnosno iziskuje intelignentnu i održivu valorizaciju u turisti kom smislu. Upravo se tako pruža mogu nost o uvanjaovih vrijednosti, njihovo njegovanje i daljnji razvoj, te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu.

Pozicija / prilike po etnika - kao što su prethodne analize pokazale, drugi hrvatski otoci u prošlosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju, što iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. Ipak, upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar šireg podru ja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja.

103

9.3. Klju ne strateške barijere destinacije Vis

Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje - obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka, Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne, upravlja ke, ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje.

Depopulacija i starenje lokalnog stanovništva - dugogodišnja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka, što ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovništva. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku, a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije.

Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda - klju niproizvod destinacije Vis je još uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potražnja koncentrira u dva urbana centra - Vis i Komižu. Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku, me utim, za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje, oblikovanje i komercijalizaciju. Prema tome, još uvijek ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije.

Nedostatak turisti ke infrastrukture - obzirom na nedostatak zna ajnijegturisti kog razvoja otoka do danas, Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. Ipak, postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice, vinski putevi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog važnog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti.

Neadekvatna op a infrastruktura - daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op einfrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta, a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije.

104

10.Analiza oglednih primjera u praksi

Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateški rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. Ogledni primjeri ne služe kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju, ve služe da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha.

Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, u razmatranje su se uzele tri destinacije:

Sardinija

Elba

Faial (Azorsko oto je)

Iako u razli itim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pružaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje.

Prema tome, kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i:

Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja, uglavnom smještene u Sredozemlju (zbog sli ne klime, europskog tržišta, trendova turista)

O uvane i bogate prirodne osnove, te kulturne baštine

Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma

Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine

Diferencirani proizvodi

Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smještajem ne pripada Sredozemlju, uzet je u obzir u ovoj analizi, jer administrativno pripada Portugalu, te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture, a resursna i atrakcijska osnova, na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma, vrlo je sli na onoj otoka Visa.

Zaklju ak

Od tri odabrane destinacije, jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmašuje brojke otoka Visa, no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutrašnjosti otoka, uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali.

Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu, koja uz turizam iniveliki postotak gospodarske proizvodnje. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja grož a i vina, maslina te žitarica. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova, koja je do danas ostala vrlo razvijena.

105

Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smještaja: agroturizmi, ruralne ku e za odmor, smještaj na farmama; gastronomija kroz restorane i gostionice, kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima, utvrdama i religioznim objektima; te aktivnostima u prirodi

Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude.

Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima, te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada.

Izrazito je naglašen ekološki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smještaja. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i održivim razvojem otoka. Tako, npr. Sardinija ima razvijenu organizaciju „Green Sardinia“ koja prati ekološki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. Elba se veže svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekološka destinacija. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Bliže prirodi', te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima još ja enaglašavaju povezanost sa prirodom i ekološki aspekt o uvanosti oto ja.

Marketinško pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tržištu, oto ja Elbe i Faiala, odra ena je u sklopu šire integralne cjeline. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka, a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake, imaju priliku bolje prezentacije i lakšeg ulaska na globalno tržište.

Iz analiziranih smještajnih primjera svake od destinacija možemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije.

Tako na primjer na Sardiniji kao što je ve spomenuto možemo vidjeti kako se smještaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima, a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smještajem.

Zanimljiv primjer je Bioelba, ruralni kamp sa smještajem. Ovaj je agroturizam sa smještajem u objektima, ali i šatorima na mjestima za kampiranje, koji se nalaze na podru ju od tri hektara

Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije poštivanje elemenata tradicije i arhitektonske baštine, kao i autohtonih materijala. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto poštivanje baštine, jednaku pažnju posvetio komforu, kroz opremljenost spava ih soba, ure enostkuhinje, kupaone, a ve ina objekata tako er nudi bazen.

106

Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmišljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tržištu. Unutrašnjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma, aktivnosti u prirodi i edukativni sadržaj povezan sa tradicionalnim na inom života dok je obalni dio više usmjeren na povijest gradova i mjesta, a sve manje na proizvod sunca i mora. Autohtona kuhinja, lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snažni su atributi destinacija okrenuta ekološkom pristupu turizmu.

U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija.

107

11.Strateški kontekst

Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije, to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih strateških uporišta, odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost.

Vis, sa otokom Biševo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. To zna i da je izuzetno važno uspostaviti fundamente nove vizije, odnosno suglasiti se o onim realnim strateškim uporištima na koje se budu a vizija mora oslanjati.

Strateška uporišta otoka Visa su:

• Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini)

Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga - prvo, otok je bio izoliran za turiste, pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj, do po etka 1990-ih, a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Kao posljedica, lokalni ekonomski razvoj je stagnirao, što je još više utjecalo na emigraciju lokalnog stanovništva. Starosna struktura stanovništva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). Naslije enavlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. Nadalje, s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana, zna ajno ograni enjerazvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. Stoga se može re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti, gdje ima privilegiju i prednost po etnika, a sa snažnim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspješnih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija.

• Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese

Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja, što je rezultiralo nedostatkom materijalnih, upravlja kih, ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tržištu. Nadalje, Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e, europsko i globalno turisti ko tržište, koje se neprestano mijenja, a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja, kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore, usmjere i upravljaju budu im razvojem.

Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i službenim aktima politi ke elite, zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Vis prolazi fazu konsolidacije, napose u sferi regulacije vlasništva nad zemljištem, regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku - koja je razina internih razvojnih aspiracija, i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a.Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju -

108

na koji na in Vis može isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti, odnosno, u kojoj se mjeri klju ni subjekti slažu sa tim pristupom.

Nadalje, manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne može osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju, što zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti, educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. Globalizacija zahtjeva prilago enosttrendovima u turizmu, a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu, jedinstvenost ponude i educiranost osoblja - za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage, kvalitetno vodstvo i jasna podrška državnih institucija.

• Jadranski stopover

Otok Vis se nalazi na geografsko-strateškom položaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu, i to kao:

izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije;

ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije;

odmorište za slobodne jedrili are;

stanka za manje krstarice;

bazna luka za regate.

Na ovaj na in, otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kogturizma: luke i marine, smještajni i ugostiteljski kapaciteti, komplementarne sportske aktivnosti, odmorišni sadržaji, centri za kupovinu, regate, doga aji i sl.

Nadalje, definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a, otok se pozicionira u me unarodnevode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka.

• Povijesno naslije ena urbana koncentracija

Atraktivnost prostora, bogatstvo prirodne i kulturne baštine koji predstavljaju temelj identiteta, glavni su atributi ovog prostora. Me utim, postoji izražena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva, a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donošenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. S time u vezi, a uzimaju i u obzir prostor otoka, te njegovu vrijednosnu, gospodarsku i urbanu strukturu, jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komiža) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e.

Naime, ta dva mjesta su kroz svoju prošlost bila fokusirana na ribarstvo, poljoprivredu i industriju, a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. Današnja potreba za promjenama uvjetovana tržišnim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komiže i Visa u svrhu oživljavanja i restrukturiranja gospodarstva, a time i ulaz na turisti ko tržište.

Urbana dualnost otoka Visa, koju reprezentiraju Vis i Komiža, temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komiže nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa), koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju

109

unutrašnjosti otoka, ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka.

• Nužnost organskog rasta, a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima

Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na održivom razvoju visokih vrijednosti, što uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa održivog razvoja turizma; pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera, te se prihva aju više razine cijena i zauzetosti; kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodišnjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja, a po principima održivosti integrira, uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. Na taj se na intako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora, a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otoku.

Dakle, jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovništva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Me utim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori željeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata – lokalne zajednice, lokalne vlasti, i privatnog sektora, što do sada nije bio uspješan proces.

110

12.Vizija i pozicioniranje

12.1 Vizija

Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za budu e tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu imtržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fizi ki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta.

S druge strane, vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglašeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, gdje su za sve destinacije / klastere unutar županije predloženi klju ni pravci razvoja.

U tom smislu, vizija, kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) ime ovo podru je, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom Županije, razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa:

Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana)

Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to inirestrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti, ime

naglašava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka.

Vis je otok skrovište, koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na održivim principima razvoja.

Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komiža), inovativno restrukturira unutrašnjost otoka, te oprema svoj obalni prostor.

Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo,

maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao što su npr. Falkuša, Modra Špilja, itd.

111

Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabranavizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1, a 37% za Viziju 2).

12.2 Klju ne fascinacije

Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a, destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju nefascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imidža, a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i tržišne segmentacije.

Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu ititržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru, naš je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi:

Povijest i kultura

Tradicija i život otoka

Idila netaknutog otoka

Vatreni doživljaj mora

Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja pruža bogati komfor na internacionalnoj razini.

Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smještaja, raspodjeljenog u tri - etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruženim uslugama.

Uz ponudu netaknutih prirodnih, kulturoloških i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prošlost.

112

TRADICIJA I ŽIVOT OTOKA IDILA NETAKNUTOG OTOKA

POVIJEST I KULTURA VATRENI DOŽIVLJAJ MORA

12.3 Pozicioniranje

Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturološkom okruženju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitsko-dalmatinska županija), te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. Strateško pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske županije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SDŽ, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovište'. Kontekst 'skrovišta' uzet je u najširem smislu, a predstavlja svojevrsno uto ište i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti.

U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa, naš prijedlog konkurentskog tržišnog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih strateških uporišta, definirane vizije, internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja, te utvr enih klju nih fascinacija.

113

Naš prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija, te tradiciji i identitetu destinacije, što omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva, proizvode i aktivnosti.

Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je:

Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga), otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje šest klju nih iskustava, koja postaju osnovom njegova dugoro nog tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda. Drugim rije ima, otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog tržišta izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o održivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera, a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana.

Vis je otok skrovište koji nudi sljede a klju na iskustva:

Odmor i opuštanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala

Mjesto susreta, aktivnosti i doga anja u Visu i Komiži

Uzbudljiv doživljaj mora i ribarske tradicije

Tradicionalnog oto kog života

Povijesti i kulture otoka

114

13. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi

13.1 Iskustveno strukturiranje

Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er služi kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Biševa, gdje se u okvir prostora 'preta u'iskustva koja e Vis pružati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izražavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.

Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podru ja, zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa klju nim subjektima, naš prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi:

Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa


11. Urbani centri (Vis i Komiža) – kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kogiskustva otoka i morskog areala ove destinacije

12. Viško polje – revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu

13. Viški plato – urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo života na otoku

14. Obalni pojas – rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaža pruža doživljaj ekskluzivnosti i mira

15. Otok Biševo – programom opremanja, ovaj prostor je uto ište za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zašti enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale špilje)

115

13.2 Turisti ki proizvodi

Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tržištima, a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija, te na prijedlogu pozicioniranja, a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije.

Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima, a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu. Danas na svijetu postoji više od 300 kategorija turisti ke potražnje, a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike.

Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. Stoga, svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost, vlastita tržišna pravila igre, klju ne faktore uspjeha, informati ku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda.

S time u vezi, destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište.

U tom kontekstu, prijedlog turisti kih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Visa i Biševo temelji se na:

- Odmoru i opuštanju uz more

- Nauti kom turizmu

- Ruralnom turizmu

- Specijalnim interesima

116

OODDMMOORR II OOPPUUŠŠTTAANNJJEE UUZZ MMOORREE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. U zadnja dva desetlje a, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on e još dugi period biti vode i sektor. Na primjer, u 2005. godini zabilježeno je 80 mil. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U slu aju destinacije Vis, uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorišno-rekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nomambijentu, uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste.

SSeeggmmeennttii pprrooiizzvvooddaa

Odmor u hotelima i sli nim objektima; Odmor u privatnim smještajnim objektima; Odmor u kampovima uz more.

AAkkttiivvnnoossttii

Kupanje, sun anje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Doga aji i zabava; Pješa enje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje.

TTuurriissttii kkaa iinnffrraassttrruukkttuurraa ii aattrraakkcciijjee

Kupališta / ure ene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komiža); Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komiža); Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komiži; Pješa ko-biciklisti ke rute otoka Visa; Gastronomija; Obilazak interpretacijskih centara otoka; Ture otoka, itd.

SSmmjjeeššttaajjnnii kkaappaacciitteettii

Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa, Hotel Tamaris, Hotel Biševo); Boutique hoteli u Komiži i Visu; Unaprije eni privatni smještajni kapaciteti.

117

NNAAUUTTIIKKAA

Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. Razlog tome je sve ve i op i interes i potražnja za novim destinacijama i novim oblicima odmora, a vezano na ovaj proizvod, reflektira se u pove anju broja charter kompanija, kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma.

Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma, Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda, od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are.

Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smještajnih objekata i marina, te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina, ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta.

Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece, grupe prijatelja i individualni gosti, koji žele uživati u ljepotama prirode, gastronomiji i druženju. Traže dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija, aktivnosti specijalnih interesa, itd.).


Charter; Individualni plov; Cruising; Jedrenje.


Najam brodova; Škola jedrenja; Organizirani izleti brodovima; Organiziranje regate; Aktivnosti i rekreacija na vodi; Gastronomija.


Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu, struju, telefon, beži ni internet, TV i radio signali, alarmni sistem, itd); Yacht club; Charter usluge; Parkiralište / garaža; Marina restoran, lounge bar i ostali objekti hrane i pi a; Komercijalno - trgova ki prostori; Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja, sanitarije, usluge dostave namirnica i sl.)


Svi smještajni kapaciteti otoka Visa

118

RRUURRAALLNNII TTUURRIIZZAAMM

Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). 2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu, odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 - 4%.

Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.


Ruralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini.


Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama.


Pješa ko-biciklisti ke staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina i maslinovog ulja; Tipi ne viške konobe; Interpretacija tradicionalnog viškog agrikulturnog života; Tržnica/trgovina lokalno proizvedene hrane; Berbe maslina i grož a; Lokalne vinske sve anosti; Osmatra nice (ptice i druga divlja ); Vidikovci; itd.


Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast; Ruralni obiteljski hotel; Ruralna ku a za odmor; Boutique hoteli u Visu i Komiži.

119

SSPPEECCIIJJAALLNNII IINNTTEERREESSII

Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom, neobi nom, egzoti nom, udaljenom ili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja, ili, s druge strane, mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti.

Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine.

Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora.


Grube aktivnosti; Blage aktivnosti.


Pješa enje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi; Ronjenje; jedrenje.


Pješa ke staze, Biciklisti ke staze, Poligon za brdski biciklizam; Centar za sportove na vodi; Ronjenje; Zmajarenje; Island hopping hub (centar za obilazak otoka); Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja; itd.


Smještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Issa; Hotel Tamaris; Hotel Biševo; Ostali smještajni kapaciteti na podru ju otoka.

120

14.Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda, turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja, odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije:

- U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora;

- Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kimtržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi;

- Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije.

Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta, odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina, odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom:

1. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju;

2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom;

3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom;

4. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom.

Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrste smještaja, on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako je pretpostavljeno u izra unu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja - 17,1%, tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi, budu ida e on podizati ukupnu zauzetost.

Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede iparametri:

- turisti ki promet (dolasci i no enja);

- zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju iprate u industriju, npr. proizvodnju hrane);

- turisti ki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.

Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta.

121

Tablica 14–1: Scenariji rasta

2007SCENARIJ 1

2020. BEZ PROMJENE

SCENARIJ 22020.

REALIZIRANO25% PP-A

SCENARIJ 32020.


SCENARIJ 42020.


stanovništvo 3.637 3.637 3.637 3.637 3.637

površina u km2 90 90 90 90 90

smještajni kapaciteti (kreveti) 3.078 3.078 4.309 5.539 8.000

smještajni kapaciteti (hoteli) 619 619 1.539 2.460 4.300

dolasci 28.804 56.174 78.639 141.521 233.600

no enja 192.361 280.868 471.836 707.607 1.168.000

dolasci (hoteli i tur. naselja) 14.724 16.945 60.833 74.825 130.792

no enja (hoteli i tur. naselja) 75.701 101.671 365.000 448.950 784.750

zauzetost ukupnog smještaja 17,1% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0%

zauzetost hotelskog smještaja 33,5% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

no enja - CAGR 3,2% 7,8% 11,5% 16,2%

kreveta po etvornom kilometru 34 34 48 62 89

dolazaka po stanovniku 8 15 22 39 64

no enja po stanovniku 53 77 130 195 321

hot. no enja po stanovniku 21 28 100 123 216

tur. prihod u HRK 24.942.729 99.707.963 234.502.244 427.040.975 829.280.000

tur. prihod u € (direktni) 3.513.060 14.043.375 33.028.485 60.146.616 116.800.000

tur. prihod po no enju (direktni) 18 50 70 85 100

udvostru enje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

dolazaka po stanovniku 8 11 19 32

no enja po stanovniku 39 65 97 161

hot. no enja po stanovniku 14 50 62 108

Unutar situacijske analize, ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima. Uz njih, nalazi se i oko 2.450 kreveta u ostalim vrstama smještaja, velikom ve inom u privatnom smještaju.

Scenariji razvoja 2, 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smještaja, no one ne e biti privatni smještaj niže kvalitete, nego vrste smještaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa, a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma:

- Agroturizmi - Ruralne ku e- Ruralni obiteljski hoteli - Ruralni Bed&Breakfast - Ruralni resorti (eko-etno sela).

Pored njih, o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela, ne samo u ruralnom dijelu otoka. Oni mogu nastati kao novi objekti, ali i konverzijom sadašnjih objekata privatnog smještaja koji su na najvišoj razini kvalitete u male obiteljske hotele.

122

Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih, gore nabrojanih, vrsta smještaja.

Obzirom da je sadašnja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lakše rješavaju pitanje nalaska radne snage, ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta:

Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rješava se kroz sezonski rad;

Stanje osnovne infrastrukture, a prvenstveno opskrbe pitkom vodom, ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Iz tog je razloga dugoro no rješavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja.

Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskorištenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-Vrsar-Pore ). Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. Budu a turisti ka industrija Visa se može dijelom osloniti i na ovo rješenje, no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija, što podrazumijeva cjelogodišnje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije, sezonski rad nije dostatno rješenje ve se broj lokalnog stanovništva, odnosno stalne radne snage, mora pove ati za 10 – 20%. Ve se u ovom slu ajubroj no enja na godišnjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11,5% što je vrlo visok godišnji porast.

Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8.000 kreveta na otoku Visu. To je još uvijek manje nego što danas imaju Rab ili Lošinj, koji su mjerljive veli ine, ali znatno guš e naseljenosti. Tako er, kvaliteta i iskorištenost smještajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. Ipak, ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju više od milijun no enja godišnje, što je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi, osobito ako se uzme u obzir sadašnja starosna struktura stanovništva otoka Visa. Dakle, pored imperativa:

- Rješavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in;

- Poboljšanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka;

Ovaj scenarij nužno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ipak, obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadašnjeg stanovništva zbog male baze zna i oko 1.800 novih stanovnika, ono nije nemogu e u široj vremenskoj perspektivi.

Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a, a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovništva od oko 10 do 20%. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je, kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Pelješca, problemati no zbog malog broja stanovnika, no i izvodljivije zbog nešto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. Ipak, bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu egturisti kog razvoja.

123

15.Konkurentnost i investicije

Planiranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i klju ne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju.

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa klju nim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine:

Projekti konkurentnosti

Projekti smještajnih kapaciteta

Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija

Projekti edukacije i upravljanja

Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu, a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata veapliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije, iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naših projekata. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi:

Tablica 15–1: Potencijalni / planirani projekti i inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative Mjesto

Kušaonica maslinovog ulja Podhumlje

Prezentacijski vrt - eko poljoprivreda Podšpilje

Stara teža ka ku a - izložbe i manifestacije

Vis i Dragodid

Eko vinarija Plisko polje

Ruralna cijelina Oklju na

Eko centar Komiža

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa

Uz ove identificirane projekte, svakako je važno spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama, kao na primjer izgradnja sušare i proširenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne), te širenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH – Okusite Hrvatsku) u Podšpilju.

124

Tablica 15–2: Potencijalni projekti/inicijative smještaja

15.1 Projekti konkurentnosti

Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata.

Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se dugoro no održala profitabilnost, kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata, te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turisti ka destinacija je konkurentna kada

Potencijalni projekti Lokacija, Investitor

Lokacija iznad uvale Stonca Grad Vis, privatni investitor

Maslinik sa smještajnim objektom Borova njiva, privatni investitor

Marina i hotelLokacija Roga i , privatni investitor

Konverzija osnovne škole u hoteliznad rive u Visu, strani investitor

Vinski podrum sa smještajem Dra evo polje, strani investitor

Konverzija vojnog objekta (450 klju eva)

Lokacija Barjaci

Hotel Issa (potrebna konverzija) Vis

Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Vis

Hotel Biševo (potrebna konverzija) Komiža

Seosko doma instvo Roki's Plisko polje, privatni investitor

Etno selo (postoje e) Talež

eška Vila (mogu a konverzija) Vis, državno

Slovensko odmaralište, bungalovi (potrebna konverzija)

Milna, državno

Vila Paula (konverzija u hotel) Vis, strani investitor

Eko etno selo Oklju na

Potencijalni projekti / inicijative smještaja otoka Visa

125

djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije.

Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT-2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti, proizvoda i iskustava.

Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti:

Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta, normi i zakona, razinu kompetencija izme u tvrtki, udruživanje, i sli no.

Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju, razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turisti ki imidž podru ja, i sli no.

Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgova ki sadržaji, putni keagencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i pi a, atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no.

Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke i financijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd.

Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju nesnage i slabosti u svakom od njih:

Turisti ke kompanije

i dobavlja i

Uvjeti potražnjeFaktori proizvodnje

Sektor podrške

OTOK VIS

126

Turisti ke kompanije i dobavlja i

Snage Slabosti

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima

Niska razina ulaznih barijera

Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija

Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli, boutique hoteli, privatni smještaj, ruralni smještajni kapaciteti itd.)

Niska razina suradnje turisti kihkompanija

Nedostatak udruživanja u okviru smještajnih kapaciteta

Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete

Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija

Uvjeti potražnje

Snage Slabosti

Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji

Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode

Potencijal za privla enjem internacionalnih turista

Mala izgra enost otoka

Nedostatak dodatne turisti ke ponude, sadržaja i aktivnosti

Nedostatak specijalizacije turisti kihproizvoda, aktivnosti i usluga

Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima

Visoka sezonalnost

Sektor podrške

Snage Slabosti

Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snažan budu i turisti ki proizvod

Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snažan budu i turisti ki proizvod

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a

Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a(seoska doma instva u unutrašnjosti, konobe u Visu i Komiži)

Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta

Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje

Nedostatak komplementarne ponude (barovi, no ni klubovi, i sli no)

Nedostatak destinacijske menadžment organizacije

Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu

127

Faktori proizvodnje

Snage Slabosti

Aerodrom u Splitu

Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti

Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku

Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma

Lijep i o uvani prirodni okoliš

Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba)

Problem pretežito starijeg stanovništva

Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu

Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u unutrašnjosti otoka)

Nedostatak turisti ke infrastrukture

Nedostatna financijska pomo / subvencije za razvoj turizma

Nedostatak sustava turisti kogozna avanja

Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora

Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi:

Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti

PROJEKT KONKURENTNOSTI

OPIS

1 Specijalizacije gastronomske ponude

Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja akroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina, te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Komiža i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju, me utim nužno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog tržišta na otok.

Ovo je projekt privatne inicijative uz podršku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi aotoka korištenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadržaja u oba grada.

128

2 Razvoj komplementarne ponude

Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena - na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (vino, riba, limun, mandarine, roga ,jastog, škampi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima.

Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tržištu, zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka, ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podržati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetništva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima.

3 Turisti ki informativni sustav

Turisti ke informacije kao što su brošure, internet stranica, razglednice, posteri, mape, vodi i itd. su predstavnici imidža svake destinacije. Prema tome, adekvatan imidž koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadržaj u svakom o tih materijala, a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u važnost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. Destinacije se fokusiraju na informativne sadržaje, materijale i alate kao što je Internet, kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi nesegmente tržišta. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroša i sve sofisticiraniji traže specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju.

Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komiže u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. Dakle, važno je da destinacije Vis i Komiža zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu, integriranu destinaciju.

Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu, lokalne turisti ke agencije kao i sadašnja dva turisti ka ureda.

4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja

Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma, jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti, dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja, koji uklju uje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e, smještaj, kupovina, itd.).

Sustav tur. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir materijala, boja i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.). Iako je vepostavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka, cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu.

Ovo je javni projekt.

5 Program opremanja malih plaža u uvalama

Identificirano je minimalno pedeset malih plaža kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture, opreme i kontrole. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis, i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja.

129

Odabrane lokacije malih plaža, ovisno u ijoj su nadležnosti (Vis / Komiža) rezigniraju se kao sustav a la carte plaža i daju se u koncesiju, kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doživljaja.

Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama, korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša.

Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata, uz podršku stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša, te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati.

Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Ston ica, Milna, Zaglav, Srebrna, Stiniva, Taleška Kamenica, Perna, Barjacii druge plaže / uvale otoka.

Ovo je projekt privatno / javne inicijative, a na modelu godišnjih ili dvogodišnjih koncesija.

6 Revitalizacija šetnice / rive uz more

Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more, potrebno je revitalizirati postoje e, te razviti nove šetnice uz more u dva turisti ka centra otoka - Komiži Visu. Komiža i Vis smješteni su uz more, a trenutno stanje šetnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljšanje.

Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža, smještajnih objekata, zelenih površina, itd. Nadalje, šetnice e služiti za užitak šetnje uz more, kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu, a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom, te sustavno ozna iti za lako snalaženje. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaža u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komižu.

Ovo je projekt javnog sektora.

7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja

Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete, te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji, tre a dob, mladi, itd.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolaže s objektima/sobama/apartmanima za smještaj koji više ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smještaja. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura, a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku.

Ovo je projekt privatne inicijative.

130

8 Eko oznake kvalitete Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa, pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana, standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada, jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja, a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani, me utim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko

turizma kao klju nog turisti kog proizvoda, a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije.

Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša, te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

9 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. Na primjer, danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog ozna avanja.

Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

131

10 Urbana konverzija (Vis i Komiža)

Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri destinacije Vis, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike, osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora.

Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komiže, koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i tržišnom pozicioniranju otoka. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije.

URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIŽE

CILJ PROGRAMA

Vis i Komiža kao glavni turisti ki centri otoka Visa, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje uvjeta života, kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i, konkurentan imidž ovih destinacija. Prema tome, ovim programom predlažu se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljšanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina, kreiranje/poboljšanje prostora uz more, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

TRENUTNA SITUACIJA

132

O EKIVANI REZULTATI

• Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komiža

• Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija

• O uvanje tradicionalne arhitekture

• Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice

• Bolji imidž i održavanje javnih prostora

PRIMJER

INFORMACIJE NA INTERNETU

www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp

www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/

http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm

http://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view

AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina • Renoviranje zgrada, iš enje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna,

Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika • Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. lokacije starog grada Isse) - Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) - posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u destinaciji. Tako er, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifi nostima i sl. koje su vezane na odre ene atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turisti kih info centara, šetnica, rive, itd. • Itinerari za posjetitelje - ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.) • Unaprije enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre - korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten u prošlosti i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina - omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi, uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvijetlenje, itd.).

Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona, kreiranje turisti kih itinerara, ure enje zelenih površina, uvo enje informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doživljaj posjetitelja. • Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada, ograde na balkonima, itd.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova.

RAZINA PRIORITETA

NISKA SREDNJA VISOKA

133

SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE

CILJ PROGRAMA

Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima, a kao što je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu, mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA

Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa, gdje se posebno izdvajaju riba, jastog, poga e od slane ribe, ali i lokalna vina, te rakije poput limun ela, roga ice, orahovice i sl. izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. konobe Bako, Roki's, Pol Murvu, Darko, Jastožera, itd.), a postoji nekoliko inicijativa za izradomlokalnih proizvoda (proizvodi od viškog vo a i povr a – OH, proizvodnja hiba, itd.), me utim, potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske županije.

Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta, kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete:

Viški jastog Konoba Jastožera Viška poga a od slane ribe

Konoba Pol Murvu Konoba Roki's Konoba Bako

O EKIVANI REZULTATI

• Oboga ivanje iskustava / doživljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava

• Kreiranje tržišne marke 'Viški jastog', 'Viški hib', 'Viški limun elo', 'Viška Vugava'

• Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima

• Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa

134

PRIMJER

Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti

Lokalni proizvodi Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni proizvodi

INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htmhttp://www.cookandtaste.net/who.htmlhttp://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/ http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php http://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htm

AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa - kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske županije. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima - ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda• Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, riba, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna hrana, me unarodna kuhinja, itd. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja, romanti ni restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za no ni život. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd. • Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi se identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA SREDNJA VISOKA

135

STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU

CILJ PROGRAMA

Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspješan u svojoj komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog ozna avanja.

Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Toskana, Andaluzija, Austrija, Francuska, itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES, koja je 2005. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu, a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima.

TRENUTNA SITUACIJA

Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. Na primjer, danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina, uglavnom u unutrašnjosti otoka, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške, potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

KONCEPT

Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako:

- Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga

- Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.

PRIMJER

U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju, a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Naime, Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna ku a za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. Naš prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta.

Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe:

- Op i (generalni) standardi, koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se)

- Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati

- Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta

Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: položaj objekta, interijer, eksterijer, usluge prehrane, poljoprivredna proizvodnja i uzgoj životinja, osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl.), organizirane aktivnosti za goste. Znak obilježavanja doma instva je šparoga.

136

Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu, a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre.

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.ruralis.hr/hr/standardi.html http://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_gites

http://www.eurogites.org/ http://raar.es/

http://www.turisticnekmetije.si/ http://www.farmholidays.com/

http://www.agriturist.it/UK/ http://www.turismoverde.it/

AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja epreuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su:

- osnivanje komisije za provo enje procesa - odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata - dodjela oznaka standarda kvalitete - periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani

standard itd.

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA SREDNJA VISOKA

137

15.2 Projekti smještajnih kapaciteta

Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in, a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turisti komlancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta, te privatnog smještaja, ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd. Ovdje je važno napomenuti da je na razini županije izra ena Strategija ruralnog turizma, koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja, a koja predlaže osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma, sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloženu u Strategiji.

Prema tome, mišljenja smo da na podru ju otoka Visa, kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su:

138

Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta

PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

OPIS

1 Agroturizam Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva, a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a(Roki's, Keja, Darko, Pol Murvu, itd.). Neka od ovih doma instava vesu iskazala interes za širenjem poslovanja, te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Roki's). Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti.

Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju.

Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, Borova njiva, Žena glava, Podselje, itd.

2 Ruralna ku a za odmor U unutrašnjosti otoka danas postoje napuštene ku e, koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja, i to tako da se stave u funkciju turizma, što dodatno može utjecati na povratak iseljenog stanovništva otoka. Kao i kod razvoja ostalih smještajnih objekata ruralnog turizma, za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja, koji se daju u opisu ovog projekta.

Dakle, ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku ukod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje, ajno polje / brdo, Velo polje, Ston ica, itd.

3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kompredstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji.

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.

4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni

139

obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina, materijali, ure enje itd.)

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije, a osobito na lokacijama Dra evo polje, centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komiža-Vis (npr. oko Kostirne), Borovik, itd.

5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'.

Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba, ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.

Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih, starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge, a u isto vrijeme i onemogu ava, štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje, G. Žužeca, Oklju na , itd.

U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smještaja (ruralni resort, ruralna ku a za odmor, agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama, neophodnim uvjetima, mogu im aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i sli no.

140

RURALNI RESORT

POTENCIJAL / MOGU NOST

Kao i u drugim hrvatskim regijama, a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine, a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje života u davno napuštena sela povratkom domicilnog stanovništva i oživljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata, a jedna od identificiranih je ona u selu Talež, koja se prikazuje na donjim slikama.

Talež

Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snažnog branda oto kog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira napuštena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane županije, koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinški naziv koji u budu nostitreba zamijeniti dosadašnji naziv 'Eko-etno sela'.

KONCEPT

Ruralni resort može se definirati kao horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri sela, može sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. Gosti su u mogu nostiboraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort, dok je usluge prehrane mogu eorganizirati u centralnom restoranu, što ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.

Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih, starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge, a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti no ruralno okruženje.

141

PRETPOSTAVKE / UVJETI

o uvanje ambijentalnosti, ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture

autenti nost

osjetna o uvanost okoliša

povijesni, kulturni, umjetni ki i arhitektonski zna aj

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

festivali, fešte, doga anja u mjestu i okolici

posebno osmišljeni tematski dani i ve eri

te ajevi (škole kuhanja, glazbe, izrade tradicionalnih predmeta, itd.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI

parovi, individualni gosti, grupe, itd.

SADRŽAJI I KAPACITETI

smještaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama

Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja, te manjim prostorom za održavanje razli itih doga aja

Ugostiteljski objekti - restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane

Komercijalni sadržaji - trgovine i sl.

Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pješa enje, ribolov i sl.)

Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a, na ina života i tradicionalne kulture, izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a, hib, i sl.), te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu noš u prodaje, te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira

INVESTICIJE

Od 5 do 6 mil. Eura po resortu

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekataDobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrškafinancijska podrška pripremi projekta

142

RURALNA KU A ZA ODMOR


Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Na otoku Visu postoje objekti koji su napušteni i potrebno ih je revitalizirati. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj baštini i oživljavanju lokalnog blagostanja.

Dra evo polje Plisko polje

KONCEPT

Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).


položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta;

osjetna o uvanost okoliša

bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

smještaj visoke kvalitete


angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji

vinoteka ili mali vinski podrum u ku i

mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju

sudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i doga anjima

143


parovi bez djece

obitelji sa djecom

grupe


smještaj je organiziran u sobama

poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe

ku a mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

INVESTICIJE

Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije

144

AGROTURIZAM


Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. Naime, ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a, koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. Me utim, agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti, koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta.

Plisko polje – seosko doma instvo Žena Glava – seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam)

Roki's

KONCEPT

Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane, na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji, u pravilu, živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu, te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima, tradicijom, na inom i kulturom življenja, kulturološkim mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom.

Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim ku ama.

PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turisti keusluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) - proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) - iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje - na primjer, viško vino, limun elo, roga ica, doma a slana riba, džemovi od limuna i sl. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.

145

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje - škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd. stari zanati (pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte, festivali i doga anja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 - 55 godina) bra ni parovi (35 - 75 godina) poslovni gosti vrti i, škole, fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode, udruženja aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati) vikend posjetitelji

SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba; smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²); dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama

INVESTICIJE

200.000 Eura - 1 mil. Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

146

RURALNI BED & BREAKFAST


Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak, a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komiška fešta, Viška regata i sl.) pa je stoga potrebno razviti smještajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu, ruralno okruženje i doma u atmosferu. Iako je ovo projekt ruralnog turizma, može se organizirati u manjim naseljima, na lokacijama koje pružaju užitak tradicionalnog / ruralnog okruženja.

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstražje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komiže.

KONCEPT

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziran za ugoš avanje. Vlasnik živi na tome doma instvu i prakti ki gost je smješten u ku i doma ina, jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smještaja. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajam ena privatnost.

Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam.

Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli.

PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komiži) uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) - iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smještajagostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru akature - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje, biciklizam, tur obilaska utvrda, arheološki lokaliteti, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.) lokalne fešte, festivali i doga anja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece, individualci, biciklisti (25 - 49 godina - putuju u parovima i grupama od 6 i više osoba), zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti, doga anja, poslovni ljudi

147

SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.

smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta

INVESTICIJE

0,8 – 1,5 milijuna Eura


TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"



Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske županije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrškafinancijska podrška pripremi projekta

148

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta

15.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija

Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa, a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije.

Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative, po principima održivog razvoja), dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda, te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije.

149

Tablica 15–5: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija

PROJEKT TURISTI KEINFRASTRUKTURE I

ATRAKCIJA OPIS

1 Kušaonica vina i maslinovog ulja

Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu, kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju.

Osim toga, identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetništva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju, Pliskom polju itd), pa je stoga potrebno podržati ovakve inicijative, uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata.

Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, ulje, vo e, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru.

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija

2 Sustav vidikovaca Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti otoka, a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka, a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pružaju pogledi na ljepotu otoka, ne postoji organizirana i opremljena mreža to aka za ovakvu vrstu proizvoda.

Sustav vidikovaca temelji se dakle na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela, kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim plo ama, suvremenim dalekozorom, i sli no.

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komiže (pogledi prema moru i unutrašnjosti otoka - poljima, itd.)

3 Panoramska cesta Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na južnoj strani otoka, te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra, središnjim dijelom otoka). Me utim, mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka, kao i u unutrašnjosti, trenutno su teško dostupne, što je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije.

Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlaže povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde,

150

poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

4 'Ribarski muzej' - Komiža Komiža je tradicionalno ribarsko mjesto, koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. Naime, u Komiži ve postoji ribarski muzej, koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje, a nudi široki spektar aktivnosti, kako se detaljnije opisuje u nastavku.

Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. U sklopu muzej organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u budu nosti je mogu e proširenje muzeja, pa je tako mogu e proširiti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te da se nude komercijalni sadržaji sa lokalnim prehrambenim proizvodima, kao i suveniri vezane uz ribarstvo.

5 Interpretacijski centar 'Vis - otok skrovište'

Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju, sa bogatstvom kulturno-povijesnih i prirodnih elemenata, a njegova atmosfera daje osje ajizoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. Integracijom svih ovih elemenata, otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote.

Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti erazumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.

6 Koncept pješa kih,planinarskih i biciklisti kihstaza

Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pješa ke, planinarske i biciklisti ke staze, no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka, potrebno ga je na taj na in i izvesti.

Razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljšanju postoje ih staza, kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. Nadalje, ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruženje.

7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi, a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'), centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti kuponudu otoka.

151

Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a može nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking na moru, veslanje, jedrenje, i sli no. Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske sadržaje

Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komiža i Vis

8 Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju, koja je u prošlosti bila mnogo bolje razvijena (limun, roga , masline, povr e,itd.). Naime, danas je vrlo teško u trgovinama mješovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput, primjerice, limuna). Osim toga, povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva, a tako er se oboga uje turisti ka ponuda.

Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane, te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima, sa ponudom smještaja.

9 Škola viške kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i sli no.

Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Podšpilje, Plisko polje, Podhumlje, itd.

10 Etno selo Dragodid Tradicionalan teža ki život otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata baštine otoka. Naime, postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pružaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doživljaja nekadašnjeg na ina života oto ana, a svakako je najatraktivnije selo Dragodid.

Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa'

Otok Vis je u prošlosti zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova, kao i dobro poznatu Titovu špilju. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razli ite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija.

Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije, video materijali, zapisi,

152

dokumenti, itd.) ovaj centar još nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija, spilja, tunela, itd. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje, oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje, itd.)

12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija, organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadžment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godišnjoj razini mogao bi imati sljede i sadržaj:

- Tura prirodnih i kulturnih zašti enih punktova - Viška vinska tura - Tura viških vanjskih otoka - Tura karakteristi nih viških gra evina - Tura Viška povijest - Tura viških sela, itd.

U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta, interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište', ribarski muzej – Komiža, etno-selo Dragodid, Centar 'vojna povijest Visa' i kušaonice vina i maslinovog ulja.

153

PANORAMSKA CESTA


Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doživljaja i direktnog kontakta sa prirodom i životom otoka, na na in da se oni povežu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komižu Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komiže, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Naš je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (širi profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku važnost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljšava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (što je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije pruža nova iskustva i doživljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu žive.

Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadžment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlaže

KONCEPT

Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komižu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na južnoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e pruža poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom pruži potpuni doživljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu žive.

154


Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorišta i vidikovci)

Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste

Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ’ure ivanja’ prostora unutrašnjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)


S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doživljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kušanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije.

Nadalje, ovim planom predlaže se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doživljaj života otoka.

Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pješa ke i biciklisti ke staze, itd.


Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE

Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljišta kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU

155

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR ’VIS – OTOK SKROVIŠTE’


Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se bliže upoznaju i dožive prirodu te kulturno-povijesno naslje e ovog otoka baštinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT

Interpretacijski centar ’Vis – otok skrovište’ koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja epredstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pružiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i društvenog okruženja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa.

Interpretacijski centar pružati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadržaje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , društvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, štampanim vodi ima, itd.


Detaljni dizajn i konceptualno rješenje prostora / lokacije

Opremanje prostora i tehnološka rješenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije


U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu života na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji

U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka

Mogu nost održavanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra

Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no

Organizacija vo enih obilaska grad i otoka

Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, viške poga e, pletenja ribarskih mreža i sl.)


Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

156


Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje:

• Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa,

sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda,

rukotvorina, suvenira, itd.

• Centar za aktivnosti – posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine

• Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no.

• Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE

Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPronalaženje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnološke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

157

RIBARSKI MUZEJ - KOMIŽA


Komiža kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice ’Falkuše’. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oživljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vještini mještana.

KONCEPT

Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doživljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komiže i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatnoš u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izložbeni prostor sa foto i video materijalima, izložbenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkuša, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadržaji koji nude lokalneprehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proširenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadržaja i aktivnosti.



Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije


Organizacija i režim posje ivanja

Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja


Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, školske grupe, itd.)


Muzej mora sadržavati:

• Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa

komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd.

• Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

158

Komiže - sa povijesnim dokumentima, fotografijama, video materijalima, izlošcima, opremom i priborom i sl.

• Na duži rok valja razmisliti o proširenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz današnju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti:

Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom

Organizacija ribarskih izleta

Organizacija posjete Biševu i ostalim otocima u blizini

Manji prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no

Trgovine sa lokalnim proizvodima

Ribarsku tržnicu

Prostor za piknik / roštilj

Konoba sa terasom

Prodaju karata za ribarske izlete, posjete Biševu i sl.

I druge sadržaje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju

INVESTICIJE

Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.500 000 eura EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTIRealizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Financijske potpore - resorna ministarstva, fondovi i sl.

159

ETNO SELO DRAGODID


Tradicionalno viško selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komiže, pod režimom zaštite je, i sastoji se od napuštenih tradicionalnih ku a. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'teža kog' života otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

KONCEPTStaro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadašnjeg teža kog života na otoku. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjište, prostor za spavanje sa starim krevetima i namještajem, sa uvani stari pribor itd. Na otvorenom prostoru kreira se bo alište gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti, prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje, te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uživati u brzim tradicionalnim specijalitetima.



Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela

O uvan okoliš

Dobar pristup lokaciji

Turisti ka signalizacija do lokacije


razgledavanje objekta

aktivnost bo anja

kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu života

kupnja suvenira, lokalnih proizvoda, lokalnih rukotvorina, i sl.


Svi gosti otoka Visa, osobito parovi, mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

160


Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadržaje:

• Izložbeni prostor u unutrašnjosti objekta - sa starim namještajem i opremom, ognjištem, priborom, starim

fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl.

• Informativni punkt - sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku, te sa komercijalnom

ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.

• Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt, ku ica za magarca i sl.)

• Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje

• Mala konoba sa brzim viškim specijalitetima (poga a, i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta)

• Prostor za parkiranje

• Dobar pristup sa panoramske ceste

INVESTICIJE

Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500.000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetništva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

161

CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA'


Vis je zbog svog strateškog položaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razli ite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija.

KONCEPT

Jedna lokacija u unutrašnjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje, gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa, dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti, nacrti tunela, mape, oprema, itd.).



Opremanje prostora i tehnološka rješenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

Ure enje i opremanje nekadašnjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela, ure enje pristupnih puteva, ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. sadržajima, itd.)


Posjete centru, razgledavanje izložaka / materijale

Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra

Gledanje video materijala

Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia), te lokalnih proizvoda i rukotvorina

Obilazak nekadašnjih vojnih lokacija sa vodi em

Uživanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra

Organiziranje doga aja, koncerata, predstava i sli no


Svi gosti otoka Visa, a osobito mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.


Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadržaje:

• Informacijski centar – prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske, sa mapama, literaturom i

svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd.

• Restoran / konoba

• Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadašnjih vojnih lokacija otoka Visa

162

INVESTICIJE

Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2,000 000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Iznalaženje lokacije i pitanje vlasništva nad zemljištem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

163

KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA


Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina, tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku.

Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih tržišnih marki (npr. hib, proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate viške sorte Vugava). Prema tome, ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka.

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: Plisko polje, Podšpilje, Podhumlje, te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija.

Postoje im inicijativama je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste.

KONCEPT

Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, limun elo, roga ica, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, vo e, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci.

Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a.

Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na doma instvukonfekcioniranje (pakiranje) proizvoda

164

organiziranje turisti kog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kušanje, kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier, kuša maslinovog ulja, itd.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske, prijatelji, itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)

SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje, ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitektureadekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje, itd.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking

INVESTICIJE

100.000 Eura do 250.000 Eura


TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"



Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

165

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija

166

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture - Panoramska cesta

167

15.4 Projekti edukacije i upravljanja

Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju.

Tablica 15–6: Klju ni projekti edukacije i upravljanja

PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

OPIS

1 Destinacijska management organizacija

Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. Ovo jedan od najvažnijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet.

Rije je o javno-privatnom projektu.

2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji.

3 Projekt edukacije u turizmu Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa, klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imidža destinacije.


4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu)

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa, te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja, a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju.


U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadžment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom.

168

DESTINACIJSKA MENADŽMENT ORGANIZACIJA

CILJ PROGRAMA

Sustav destinacijskog menadžmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadžmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka. Program e koristiti sinergiju izme u sektora, koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu, te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komiže koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA

Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komiži i Visu), koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno, odnosno, identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti, te na kraju njihovoj zajedni koj promociji.

O EKIVANI REZULTATI

Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije), a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komiže je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljšala konkurentska prednost otoka. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda, te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potražnje.

PRIMJER

DMO je kao alat za dohvat putni kih DMO kreira i nudi turisti ke pakete u Primjer ponude aktivnosti i proizvoda distributera Španjolskoj kreiranih od strane DMO-a na internetu

INFORMACIJE NA INTERNETU • http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or

ganisation• http://www.destination-devon.com/• www.world-tourism.org • http://www.insula.org/• http://www.visitcornwall.com/• http://www.discovertuscany.com/• http://www.visitprovence.com/

169

AKTIVNOSTI / KORACI Menadžment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komiže. Menadžment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda, aktivnosti i usluga, temeljem resursa i atrakcija koji nude više potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju:Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a:

o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis, Grad Komiža,Turisti ka zajednica Visa, Turisti ka zajednica Komiže, i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli, tur. Agencije), ostale kompanije, trgovine i ostale usluge, lokalna udruženja, drugi stru njaci, itd.

o Strateški plan: ciljevi, strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski, tehni ki, logisti ki, financijski, itd.

Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Tržišni segmenti na emitivnim tržištima (sadašnjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd.

Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice, razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda, kreiranje turisti kih paketa (npr. ture viških puteva vina, eko ture Visa, itd.), zajedni ka promocija, ozna avanje, i ostalo)

RAZINA PRIORITETA


ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM

CILJ PROGRAMA

Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu, potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu, a iji je cilj strateški razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao integralnog turisti kog proizvoda otoka

KONCEPT

Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska županija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju ipoticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja.

170

O EKIVANI REZULTATI

kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma

ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM upravljanje aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma županije i financijski poticanisavjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rješavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija

AKTIVNOSTI / KORACI osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smještajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast, agroturizam, ruralna ku aza odmor, ruralni obiteljski hotel, ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma, u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadžment organizacijom otoka Visa (gastronomija, vinske ture, pješa enje, bicikizam, planinarenje, aktivnosti na vodi, itd.) Stvaranje tržišne marke ruralnog turizma otoka PromocijaInterni marketing

RAZINA PRIORITETA


171

16.Marketing plan

16.1 Konkurentske strategije marketinga

Pristup strateškom promišljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva vepostoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je - Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije, službeni dokument Splitsko-dalmatinske županije od 2006. godine te novi Strateški marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji e brzo biti prihva en kao službeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period.

Uzevši u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. S jedne strane imamo županijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinšku strategiju, kako na razini Županije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti, te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini Županije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti.

Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta, a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i želja za razvojem turizma.

16.1.1 Ciljevi

Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza, primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa, predlažemo sljede e marketinške ciljeve za podru je otoka Visa:

Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone

Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te injenice, važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje.

Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme

Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi, fotografije, zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. Ovdje je važno da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadašnje centralne stranice TZ Vis - www.tz-vis.hr) putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nostiindividualizacije putem elektroni kih medija.

Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda

Kao što je prije navedeno, otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja Županije kao regije. U tom

172

smislu, Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija, spilje, uvale, vinarstvo) ali i da se po ne promišlja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok može ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije.

16.1.2 Konkurentske strategije marketinga

Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. Uz prijevoz, turizam uklju uje i smještaj, hranu i pi e, usluge, trgovinu, zabavu, estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti, da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove.

U smislu otoka Visa, vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga:

Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici sub-regije u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuje trendove na tržištu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruženju; Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komiža i Visa u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije.

Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete; Npr. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima, kao što je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija.

Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja; na primjer, informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa.

Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima; Npr. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl.

Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije; (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa, i sli no)

Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari;

Kooperativni marketing;

Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture;

Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma, turisti kih proizvoda i usluga otoka; (zajedni ka suradnja lokalnih

173

subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, poljoprivrednih proizvo a a, malih poduzetnika i javnog sektora)

Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom; (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima)

16.2 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja

Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih sub-regija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nihkao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice:

1. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom;

2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se

odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga;

3. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma.

Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama, željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona iodgovore na njih:

1. Što je važno ciljnom tržištu?

2. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas?

3. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju?

4. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse?

Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih.

16.2.1 Korporativni identitet

a. Zaštitna marka otoka Visa

Jedinstvena zaštitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od:

174

Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke.

b. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom županijom

Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske županije kao jake turisti ke tržišne marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za Županiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku.

c. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Visa Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer:

Vis – Sunce i more Vis – Gastronomija Vis – Eko / ruralni turizam Vis – Nautika itd.

Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda, kao na primjer:

Vis – Jedrenje Vis – Ronjenje Vis – Vinogradi i kušaone Vis – Biciklizam Vis – Špilje i uvale Vis – Povijest i kultura Vis – Doga anja (npr. Viška regata) Vis – Mari i Agrikultura

d. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja

Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a.

npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)

e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka

Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Na ovaj na inoni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije.

f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti

Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti.npr. Komiža – zona tradicionalnog života npr. Vis – zona modernog života npr. regija obalnog pojasa - zona plaže i vodenih aktivnosti

npr. Viško polje – zona agrikulture

npr. Viški plato - zona ruralnog iskustva

npr. Biševo - "robinzonska" zona

175

g. Ozna avanje turisti kih informativnih centara

Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.

16.2.2 Pozicioniranje

Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitsko-dalmatinske županije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporištima pozicioniranja, a koji su proizašli iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske županije kao i Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u županiji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku županiju mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Strateški marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e:

Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija

Imidž: Dalmatinski životni stil i kultura

Vrijednosti: Opuštenost, kultura, otoci-obala-Zagora

Diferencijacija: Kulturološko naslije e

Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor otoka ima i svoje specifi nostikoje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje.

Uporišta pozicioniranja

Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op eturisti ke ponude Splitsko-dalmatinske županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta:

UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA

Turizam podru ja otoka Visa

Kapitaliziranje naslje a, kulture i

tradicije

Uskla ivanje sa porastom potražnje

prirodnog i neiskvarenog

O uvanje prirodnih i kulturoloških vrijednosti

Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljajai

izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge

176

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji.

Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa.

Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja

Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom, u enjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obi noprevladava nad svima ostalima.

SUSTAV DOŽIVLJAJA

Gost koji "upija doživljaj"

Gost koji se "utapa u doživljaju"

Akt ivan gost

Pasivan gost

ProvodU enje

uz provod

Estetika Bijeg

Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, uti, omirisati, okusiti i dodirnuti.

Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. Voljni su u iti na zabavan na in.

Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj.

Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti.

Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije

Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata.

177

Fizi

ku (opipljivu) komponentu proizvoda

ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih

sustav doživljaja ne bi mogao postojati. R

esursi otoka Visa su prikazani sljede

im grafikonom

:

FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA

Šume

Div

lja

Ljek

ovito

bilj

e

Oranice, vinogradi, vrtovi

Rat

arsk

i

Indu

strij

sko

Vin

o

Livade, pašnjaci

Sto

ka, p

erad

Pel

arst

vo

Ljek

ovito

bilj

e

MoreR

iba

Ško

ljke

Objekt i

Sm

ješt

aj

Izle

tišta

Arh

eolo

ški

Crk

ve

Muz

eji

Sela

i ku

e

Flor

a i f

auna

Umjetno stvorene atrakcijePlanine, st ijene

Dol

ine

Spilj

e

Vin

arije

Svj

etio

nici

Turis

tiki

cent

ri na

oba

li

Pla

že

Prirodni resursi Umjetni resursi

Održiva gospodarska aktivnostkorištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicijerevitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa

Ljek

ovito

bilj

e

Turizam kao rezultat istovremenog korištenja

prirodnih i umjetnih resursa

Uva

le (n

prS

tiniv

a)

178

Pozicioniranje

Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma.

Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(„otkrij i divi se“) turisti kadestinacija, koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog života. Vis je "Otok Skrovište" gdje doma i i inozemni gosti "guštaju" u otkrivanju skrivenih iskustava, zanimljivih aktivnosti, gastronomskih užitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaža.

U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doživljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa:

Prošireni identitet Visa kao "Otoka Skrovišta":

Viskao proizvod

Viskao osoba

Viskao simbol

• Orijentiran moru

• Autenti an

• Ekskluzivan

• Kompaktan

• Izoliran

• Tih i usporen

• Opušten

• Iskren

• Komiža

• Modra špilja

• Grad Vis

• Falkuša

Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa:

Funkcionalneprednosti

Emocionalneprednosti

Prednostisamoizražavanja

• Udaljenost

• Mirno a

• Nije orijentiran masovnom turizmu

• Zamamnost

• Izoliranost

• Kontakt sa autenti nim oto kim životom

• Biti dopadljiv

• Koji je probirljiv

• Neiskvaren

Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja, odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set

179

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma, a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.3 Strategije marketing miksa

Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja, odnosno tzv. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede imsmjernicama:

uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista;

fokusirati se na one turiste koji e ra e doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude);

voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge.

Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. ponude otoka Pašmana. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.

Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju.

16.3.1 Strategija proizvoda

A. Strukturiranje itinerara

Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u podru ju otoka Visa.

a. Pješa ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komiže Crkve i povijest Pješa enje po unutrašnjosti otoka

b. TureIzlet jedrenjakom Biševo-Jabuka Tura minibusom unutrašnjost otoka Tura arheoloških ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika - otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura - bivša baza mornarice i spremišta podmornica i brodova

180

c. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pješa enje-udaljene uvale i plaže-jedrenje-špilje) Itinerar sporta i rekreacija

d. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kušaone vina

B. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira

Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa.

C. Kreiranje usluga prema potroša ima

Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodaja suvenira, prodaja turisti kih proizvoda, prodaja kuponskih vau era, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenja nice, usluge vodi a itd.)

Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska, informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nostponude novih proizvoda za idu u godinu.

D. Marketing klubovi

Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti marketing klubova:

pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javnoš uzajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd.

E. Stvaranje marki kvalitete

Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enogaproizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati:

po pojedinim turisti kim proizvodima

181

po posebnim koristima koje se nude potroša imapo specijalnim atributima koje uživa proizvod.

16.3.2 Strategija komercijalizacije

A. Ciljne skupine

S obzirom da otok Vis predstavlja još uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje, preporu a se upotreba specijalisti kih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se:

Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih interesa, prodaju doga anja itd.).

Specijalisti ke turisti ke agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.

Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. nova doga anja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih itinerera itd.).

B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima

Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima Županije pod nazivom «Kupite SD županiju»

Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kihusluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika.

C. Strategija prodaje turisti kim agencijama

Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu, obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije, postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali.

Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kihagencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ Županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta.

D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima

Organizacija baze podataka

Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim

182

potroša ima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija, pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu.

Identifikacija potroša kih udruženja

Ovim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje.

Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama

Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal.

16.3.3 Strategija komunikacije

A. «Pull» promotivne aktivnosti

Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe.

a. Oglašavanje

Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama.

b. Publicitet

Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malih

troškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije.

S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, viško podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale.

c. Publikacije

Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki usmjerene“ destinacije kojeg želimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama.

Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru

Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku

Gastronomski vodi na najve im portalima

d. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.

183

Stimuliranje pove anje potrošnje turista (vau erima, specijalnim popustima itd.).

Sudjelovanje na turisti kim sajmovima.

Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima

e. Internet stranica prema potroša ima

Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju pod-stranice top 5 sub-regije, top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. Prisutnost na najve imsocijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.).

B. «Push» promotivne aktivnosti

Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata.

a. Internet stranica

Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima, novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd.

b. Promotivni materijaliKorporativne brošure

Specijalne brošure po proizvodima

Kalendari doga anja

Prodajni vodi i

Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte

Mape – biciklizam, pješa enje, kultura, op e itd

c. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga

Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga.

d. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima

Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije.

e. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije, turoperatore i novinare

f. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a

184

Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd) znatno podižemo kredibilitet destinacije.

g. Video materijali

Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga, novinarima, profesionalnim udruženjima i klubovima.

h. Foto arhiva

i. Suveniri

16.3.4 Tržišna strategija

Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske županije, još uvijek je, marketinški gledano, otok Vis malo prisutan u marketinškim alatima, te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije, dok glavna tržišta Splitsko-dalmatinske županije (Italija, Njema ka i eška) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja).

Strateškim pristupom marketingu od strane Županije putem Glavnog plana razvoja turizma, novim inicijativama iz Strateškog marketing plana za Republiku Hrvatsku, kao i ovim dokumentom, o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama, te time i daljnja diversifikacija turisti kih tržišta.

Može se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg tržišta kao i turista iz Slovenije, te ja i udjeli glavnih tržišta regije uglavnom iz Zapadne Europe. Kvantitativno izraženo, doma e tržište e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevši i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake).

Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a:

Primarna tržišta

Slovenija, Italija, Velika Britanija– zajedno oko 20% ukupnog prometa.

Sekundarna tržišta

eška, Njema ka, Austrija – zajedno oko 25% ukupnog prometa.

Ostala tržišta

Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa.

185

17.Investicijska strategija

17.1 Pristup

Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smješten u Splitsko-dalmatinskoj Županiji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka, i osim toga, nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili županijske razine.

Prema tome, trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja, i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkoviteinvesticijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.

Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja:

Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte;

Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadžmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda;

Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba);

Nedostatak poduzetni kih centara za projekte održivog turizma (lokalna, odnosno regionalna razina);

Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu;

Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta, napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva.

U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska Županija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je Županije, sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor Županije. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj, on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (Županija).

Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa, potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komiže i Visa.

U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

186

17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma

U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa, mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora:

razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu

razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte.

Slika 17-1: Opcije investicijske politike

Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008

ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA

OPCIJA 1

NEMA RAZVOJA

OPCIJA 2

PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI

TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI

NA SPREMNOST RAZVOJA UTURIZMU

OPCIJA 3

BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG

MARGINALNE STOPE POVRATA NA

INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD

STRANE DRŽAVE

OPCIJA 4

PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJARAZVIJAJU PROJEKTE.

ME UTIM, POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU

SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA,

PRETJERANA IZGRADNJA, ITD.)

OPCIJA 5

SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU

NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE

BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU

OPCIJA 6

OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI, IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I

RAZVOJA

NEGATIVNO NEUTRALNO POZITIVNO

NIS

KA

VISO

KA

STO

PA P

OVR

ATA

Op enito postoje etiri zasebne, ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:

Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)

Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite, porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)

Fiskalni poticaji, koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata, nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju, u usporedbi sa ostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice

Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, start up programi, poticaji za marketing i promociju, i sl. )

Evaluacijom sadašnjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima), vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru.

187

Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja, koji su me utim povezani s me unarodnimfondovima i sredstvima finacijske pomo i.

Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.

Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.

Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti kojindustriji, a koja je sažeta u sljede oj tabeli:

188

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu

DIREKTNA JAVNA

INVESTICIJA

RAZVOJNE POZAJMICE

JEDNOKRATNAPOTPORA

SUBSIDIRANE KAMATE

DRŽAVNE GARANCIJE

POVOLJNE KONCESIJE

TAXHOLIDAYS

PRIJENOS GUBITAKA

UBRZANA AMORTIZACIJA

NIŽI KOMUNALNI

POREZI

NIŽI POREZ NA UVOZ

PROJEKTI REHABILITACIJE

manji hoteli u urbanim naseljima x x x x x x

veliki hotelski projekti x x x x x x x x

spa objekti x x x x x x x x x x

PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA

društveni turisti ki objekti u hotele x x x x x x x

napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte x x x x x x x x

privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte x x x x x x x

veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura x x x x x x x x x x

GREENFIELD PROJEKTI

obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) x x x x x x x

inovativni hotelski / turisti ki koncepti x x x x x x x

veliki me unarodni hotelski brandovi x x x x x x x

marine x x x x x x x x x

inovativni turisti ki resorti x x x x x x x

probojni (breakthrough) razvojni projekti x x x x x x x x x x

infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) x x x x x x x x

EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI

smještaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi x x x x x x x

kompleksni eko / etno resorti x x x x x x x x x

PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja x x x x x x x

edukacijski centri x x x x x x x x

programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' x x

PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA x x x x x x x x x x

PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU

organizacija doga aja x x x x x x x x

o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a x x x

unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd. x x x x x x x x

Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008

FINANCIJSKE SUBVENCIJE

TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE

KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE FISKALNE SUBVENCIJE

Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno se ozna ava (križi em) tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.

189

Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1):

1. Državne financijske subvencije

Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata, jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turisti kiprojekti, a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog po etka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada.

Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kihprojekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju, ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica, državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na duži rok otplate, itd.

2. Kvazi-financijske pozajmice

Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kograzvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije, su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. U takvim slu ajevima, država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije - ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor.

Nadalje, država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti, država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja, te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kim

190

razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta.

3. Fiskalne subvencije

Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija, ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito, odnosno na privla enje stranih investicija.

Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte, ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije, ili odre enu vrstu razvojnog projekta.

Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kogprojekta, fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama.

4. Ostale subvencije

Uz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore, te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke:

Edukacija / trening

Marketing

Repatrijacija stranih prihoda

Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje)

Radne dozvole

Op i stav prema razvoju turizma

Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti), profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj

Državne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede ojtabeli:

191

MINISTARSTVO TURIZMA

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" - Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" - Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu

Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“

Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta

Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova

Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva"

KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA

provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“

AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda

Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograni na suradnja, pomou tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)

IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

ŽUPANIJSKE INICIJATIVE

Program 'Etno-eko sela' - sredstva za poticanje obnove raseljenih i zapuštenih sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude

Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima

Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima

Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma

Razvoj Strategije ruralnog turizma županije

Financiranje / subvencioniranje tur. manifestacija i udruga, izrade biciklisti kih brošura, tur. signalizacije, itd.

Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

HAMAG, Splitsko-dalmatinska županija, 2008.

192

Dakle, uzimaju i u obzir sadašnju strukturu poticaja, jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa, iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije), a ne na ublažavanje procesa eksploatacije projekata (olakšica).

Usprkos tome, razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor, i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske Županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu.

17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata

Tablica 17–2: Pregled investicija

Javna PrivatnaJavno - privatna

2 - 3 g. 4 - 5 g. 6 - 7 g.

KONKURENTNOST

Specijalizacija gastronomske ponude sva podru ja

Razvoj komplementarne ponude sva podru ja

Turisti ki informativni sustav sva podru ja

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja sva podru ja

Sustav malih plaža obalni dio

Revitalizacija rive / šetnica uz more Vis i Komiža

Projekt kvalitete privatnog smještaja Vis i Komiža

Eko oznake kvalitete sva podru ja

Urbana konverzija (Vis i Komiža) Vis i Komiža

SMJEŠTAJ

AgroturizmiPlisko polje, Podšpilje, Podhumlje, Borova njiva,

Žena glava, Podselje, itd.

Ruralne ku e za odmorDra evo polje, ajno polje / brdo, Velo polje,

Ston ica

Ruralni Bed & BreakfastMarine zemlje, Podstražje, šire podru je Visa i

Komiže

Ruralni obiteljski hotelsva podru ja (osobito Dra evo polje, oko Kostirne,

Borovik, itd.)

Ruralni resort Podselje, G. Žuzeca, Oklju na

ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Površina / broj elemenata

Kušaonica vina i maslinovog ulja 3 - 5

Sustav vidikovaca 10

Pješa ke / bicklisti ke staze -

Panoramska cesta oko 50 km

Ribarski muzej postoje i / potencijalno proširenje u budu nosti

Interpretacijski centar 'Vis- Otok skrovište' 1 ha

Centar za sportove na vodi 500 m2

Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržišta Visa -

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela -

Etno selo Dragodid 500 m2

Centar 'Vojna povijest Visa' 1 ha

EDUKACIJA I UPRAVLJANJE

Destinacijska menadžment organizacija -

Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom -

Projekt edukacije u turizmu -

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) -

UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA

Projekt

Vremenski prioritetVrsta investicije

Podru je / potencijalna lokacija

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini, posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija ra unaju, a što je iskazano njihovim prostorno-planerskim dokumentima, s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu, a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.

193

Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

194

18.Zaklju ne napomene

Podru je obuhvata ovog projekta - destinacija otoka Visa, predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu, gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komiža.

Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije, te su ga mimoišli klju ni razvojni procesi u regiji, a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. Uz ribarstvo, vinarstvo, i u malom opsegu poljoprivrede, ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok.

Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo tržište rada Splita, te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva, za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snažan i brz uzlet ruralnog turizma, a osobito zato što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture.

U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage, ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije.

Stanje okoliša i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana, pa je stoga evidentna nužnost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti. Prostor i njegova prirodna, socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti keprojekte, ali ipak valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi, najve eograni enje.

Nadalje, a vezano na implementaciju ovog programa, ovdje se važno podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj, a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala, te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj, koja može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini, te njime i upravljati.

Dosadašnja praksa lokalnih razvojnih modela unutar državnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju, odnosno cjeloviti proboj novog turisti kogproizvoda za snažniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra, sa snažnijim upravlja kim mehanizmom). Prema tome, Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snažne institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata, te eu tako er imati ulogu potpore za istraživanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma.

195

Dakle, naš je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar, koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih održivih, eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu, odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (županija, javna poduze a, ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti), a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju iinterese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr.

Naime, Splitsko-dalmatinska županija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma županije, koja osim postavljanja strateških okvira za razvoj ruralnog turizma, te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta, tako erpostavlja upravlja ki okvir. Prema tome, županija je ve u procesu donošenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma županije, što se ovdje i uzima u obzir.

Kao što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa, kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa.

Kona no, jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva na otok, nužno edo i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor, koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

196

19.Provedbeni plan

Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj.

Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti.

U tom kontekstu, klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:

PROJEKTI KONKURENTNOSTI

PROJEKT NOSITELJI PRIORITET

VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Specijalizacija gastronomske ponude Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijske TZ, Županija)

Visok

Razvoj komplementarne ponude Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj i županijskoj razini Visok

Turisti ki informativni sustav Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu, lokalne turisti ke agencije, turisti ke zajednice)

Srednji

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava Visok

Program opremanja malih plaža u uvalama

Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Srednji

Revitalizacija šetnica uz more Lokalna samouprava Visok

Projekt razvoja kvalitete privatnog smještaja

Privatne inicijative Visok

Eko oznake kvalitete Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije, uz podršku lokalne samouprave i TZ-a)

Srednji

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Vrlo visok

Urbana konverzija (Vis i Komiža) Lokalna samouprava uz podršku županije Visok

198

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA


VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Agroturizam Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Ruralna ku a za odmor Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Ruralni 'bed & breakfast' Lokalni mali poduzetnici Visok

Ruralni obiteljski hotel Lokalni mali poduzetnici Srednji

Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Visok

PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE


VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok

Panoramska cesta Javna inicijativa Visok

Ribarski muzej - Komiža Javno-privatna inicijativa Visok

Interpretacijski centar 'Vis – otok skrovište'

Javno-privatna inicijativa Srednji

Škola viške kuhinje Privatna inicijativa Visok

Koncept pješa kih, planinarskih i biciklisti kih staza

Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Visok

Centar za sportove na vodi Privatna inicijativa Srednji

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Lokalno malo poduzetništvouz podršku javnog sektora Visok

Etno selo Dragodid Privatna inicijativa (uz javnu podršku) Visok

Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa'

Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava) Visok

200

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA


VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu)

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok

Destinacijska menadžment organizacija Javno-privatna incijativa Vrlo visok

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Županija, TZ županije Vrlo visok

201

20.Popis korištenih izvora

Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003.GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, STATISTI KI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.

Državni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007.,Zagreb, 2008.

Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRO-NEN, Zagreb, 2008.

Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.

Splitsko-dalmatinska županija, PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2003.

Splitsko-dalmatinska županija, USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZAŠTITI ZAŠTI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2005.

Splitsko-dalmatinska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, Split, 2005.

Splitsko-dalmatinska županija, REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Split, 2006.

Grad Komiža, PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIŽE, Službeni glasnik Grada Komiže 10/06, Komiža, 2006.

Grad Vis, PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA – PRIJEDLOG PLANA, Grad Vis, Vis, 2005.

Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR, Wellington, November 1997

Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008.

Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.

GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb, 2008.

Institut za zurizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008.

FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja, OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI, 2007.

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

202

Toskanski arhipelag turisti ke informacije, www.arcipelago.turismo.toscana.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009:107e0626e4a:-7ffd

Agroturizam Sapereta, www.sapereonline.it/

Biokamp - agroturizam, www.bioelba.it/it/agri-campeggio.htm

Agroturizam Elba, www.elba-agriturismo.it

Turisti ka stranica Sardinije, web: www.sardegnaturismo.it

Regija Sardinija, web: www.sardegna.com

Talijanski web za poticanje investicija, web: www.investinitaly.com, www.planisfero.com

Turisti ka stranica Arhipelaga Azores, web: www.visitazores.travel/index.php

Azores Informacije, web: www.azores.com/azores/azores.php?attribute=3

Rural Tourism International Training Network, http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603

Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural

Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/

Tourism Council Western Australia, www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

Forestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=51

Canadian Tourism Human Resource Council, EMERIT, www.emerit.ca/eng/index.aspx

Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

Belize Tourism Board, http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-awareness-activities.html

Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

Carnegie UK Trust Rural Programme, http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_organisation

World Tourism Organization, www.world-tourism.org

International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/

203

21.Sadržaj priloga

4 Situacijska analiza 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja 1

Tablice

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta 2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 1

4.2 Socio – ekonomski faktori 2

Tablice

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2

Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura 3

Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramida 3

Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnost 4

Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura 4

Tablica 4–7: Ku anstva 4

Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva 4

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine 5

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela 5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici 6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda 7


4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja 8

Tablice

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina 9

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina 9

Tablica 4–16: Turisti ke zone - ukupno 11

Tablica 4–17: Turisti ke zone - lokacije 11

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža 12

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis 13

Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 14

204

Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti 14

Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište 14

Tablica 4–23: Zaštita prirode 16

Tablica 4–24: Ekološka mreža 16

Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara 20

Kartogrami

Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina 8

Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja 10

Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja 15

Kartogram 4 5: Zaštita prirode 15

Kartogram 4 6: Kulturna baština 19

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš 22

Kartogrami

Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22

8 SWOT analiza 23

Tablice

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i

ekonomskog profila podru ja 23

Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 24

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 25

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije 26

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 27

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 28

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja 29

Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 30

Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata 31

Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruženja 32

Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 33

Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 34

Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okoliša 35

Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije 36

205

10 Analiza oglednih primjera u praksi 37

Tablice

Tablica 10–1: Cipar 37

Tablica 10–2: Malta 40

Tablica 10–3: Sardinija 43

206

*** “Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa” ***

Kona ni izvještaj - PRILOZI

Sadržaj

4 Situacijska analiza 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja 1

Tablice

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta 2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 1

4.2 Socio – ekonomski faktori 2

Tablice

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2

Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura 3

Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramida 3

Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnost 4

Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura 4

Tablica 4–7: Ku anstva 4

Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva 4

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine 5

Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela 5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici 6



4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja 8

Tablice

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina 9

Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina 9

Tablica 4–16: Turisti ke zone - ukupno 11

Tablica 4–17: Turisti ke zone - lokacije 11

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža 12

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis 13

Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina 14

Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti 14

Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište 14

Tablica 4–23: Zaštita prirode 16

Tablica 4–24: Ekološka mreža 16

Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara 20

Kartogrami

Kartogram 4 2: Temeljna namjena površina 8

Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja 10

Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja 15

Kartogram 4 5: Zaštita prirode 15

Kartogram 4 6: Kulturna baština 19

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš 22

Kartogrami

Kartogram 4 7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa 22

8 SWOT analiza 23

Tablice

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i

ekonomskog profila podru ja 23

Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 24

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 25

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije 26

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 27

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 28

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja 29

Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 30

Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata 31

Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruženja 32

Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 33

Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 34

Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okoliša 35

Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije 36

10 Analiza oglednih primjera u praksi 37

Tablice

Tablica 10–1: Cipar 37

Tablica 10–2: Malta 40

Tablica 10–3: Sardinija 43

4 Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podru jaKartogram 4-1: Pokrov zemljišta

Izvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.

1

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

Naziv razreda Kod Površina km2

Umjetne (izgra ene) površine 112 1,21 1,28%

Vinogradi 221 8,11 8,58%

Maslinici 223 0,35 0,37%

Pašnjaci 231 3,24 3,43%

Mozaik uzgojnih parcela 242 12,56 13,29%Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov

243 14,43 15,27%

Bjelogori na šuma 311 1,34 1,42%

Crnogori na šuma 312 14,02 14,83%

Miješana šuma 313 8,04 8,51%

Prirodni travnjaci 321 4,31 4,55%

Makija i garig 323 13,96 14,77%

Prijelazna šumska podru ja 324 12,66 13,39%

Oskudni biljni pokrov 333 0,29 0,31%

UKUPNO 94,53 100,00%

Izvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.

4.2 Socio – ekonomski faktoriTablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci


Stanovnika 2001. Broj 1.677 1.960 3.637

Naselja Broj 10 9 19

Broj 809 762 1.571Aktivno stanovništvo

% 48,2% 38,9% 43,2%

1981. 1.919 2.248 4.167Kretanje broja stanovnika

1991. 2.243 2.106 4.349

Broj 488 642 1.130Stanovnici 60 i više godina

% 29,1% 32,8% 31,1%

Broj 1.230 1.781 3.011Planirani broj stanovnika 2015. - trend

Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 1 Broj 1.900 2.226 4.126

Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 2 Broj 2.500 2.500 5.000

Izvor :DZS; Popis stanovništva 2001

2

Tablica 4–3: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura

lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Komiža 15% 7% 9% 18% 21% 30%

SDŽ 27% 11% 13% 15% 12% 21%

Vis 18% 8% 10% 16% 18% 31%

do 25 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64 preko 64

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 4–4: Stanovnici - Dobno-spolna piramida

Ostala naseljaStarosna struktura 2001.

-20,0% -15,0% -10,0% -5,0% 0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0%

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

80-84

90-94

muškarci žene

Urbani centri Komiža i VisStarosna struktura 2001.

-20,0% -15,0% -10,0% -5,0% 0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0%

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

80-84

90-94

muškarci žene

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

3

Tablica 4–5: Stanovnici - aktivnost

AktivnoOsobe s osobnim

prihodomUzdržavanostanovništvoGrad Ukupno

Broj % Broj % Broj %

Vis 1.960 762 38,9% 702 35,8% 496 25,3%

Komiža 1.677 809 48,2% 460 27,4% 408 24,3%

Ukupno otok Vis 3.637 1.571 43,2% 1.162 31,9% 904 24,9%


Tablica 4–6: Stanovnici – obrazovna struktura


Stanovništvo 15 g. i više 1.438 1.587 3.025

Bez škole 440 324 764

Osnovna škola 312 325 637

Srednja škola 561 756 1.317

Viša, visoka, magisterij 125 182 307


Tablica 4–7: Ku anstva

1991. 2001.Podru je broj

ku anstavabroj

lanovabroj

ku anstavabroj

lanovaKomiža 845 2,65 680 2,47Vis 806 2,61 749 2,62Ukupno otok Vis 1.651 2,63 1.429 2,55


Tablica 4–8: Poljoprivredna ku anstva


Poljoprivredna ku anstva broj 180 241 421

lanovi polj. ku anstava broj 457 648 1.105

broj 230 316 546lanovi polj. ku anstava 55i više godina

% 50,3% 48,8% 49,4%


4

Tablica 4–9: Struktura stanova prema korištenju 2001. godine


broj 1.527 1.876 3.403Ukupno stanova

m2 93.820 120.046 213.866

broj 983 939 1.922Ukupno stanova zastalno stanovanje m2 60.553 62.205 122.758

broj 677 741 1.418Stalno nastanjenih

m2 45.118 50.173 95.291

broj 306 198 504Privremeno nenastanjenii napušteni m2 4.214 6.878 11.092

broj 437 853 1.290Stanovi za odmor

m2 27.931 53.431 81.362

Gospodarsko korištenje broj 107 84 191


Tablica 4–10: Struktura stanova prema korištenju – prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu korištenja

1600

1400

1200Broj stanova

1000

800

600

400

200

0VIS KOMIŽA Ostala naselja

641 593 184 1418Stalno nastanjeni

129 247 128 504Napušteni

398 285 607 1290Povremeno stanovanje

64 55 72 191Gospodarske djelatnosti

UKUPNO


5

Tablica 4–11: Stalni i povremeni stanovnici

Povremeni stanovniciGrad Naselje

Stalnistanovnici

2001.Stanovi za odmor

2001.Turisti2007.

Ukupno

Komiža - naselje 1523 1140 988 3651Biševo 19 228 - 247Borovik 15 24 - 39Duboka 6 44 - 50Oklju na 5 152 - 157Palagruža 0 0 - 0Podhumlje 40 108 - 148Podšpilje 14 16 - 30Sveti Andrija 1 4 - 5Žena Glava 54 32 - 86Ostala naselja - ukupno 154 608 - 762

KOMIŽA

Ukupno Grad Komiža 1677 1748 988 4413

Vis - naselje 1776 1592 2090 5458Dra evo Polje 8 84 - 92Marinje Zemlje 35 408 - 443Milna 19 264 - 283Plisko Polje 21 92 - 113Podselje 23 48 - 71Podstražje 23 300 - 323Roga i 8 80 - 88Rukavac 47 544 - 591Ostala naselja - ukupno 184 1820 - 2004

VIS

Ukupno Grad Vis 1960 3412 2090 7462

UKUPNO OTOK VIS 3637 5160 3078 11875

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

6

Tablica 4–12: Komiža – struktura prihoda

Izvor: FINA, 2008.

Komiža - struktura prihoda prema

djelatnostima u 2007

Opskrbael.energija,plin, voda

9%

Prera iva kaindustrija

19% Hoteli i restorani

22%

Ostaledjelatnosti

16%

Poljoprivredalov,

šumarstvo13%

Trgovina21%

Tablica 4–13: Komiža – struktura prihoda

Izvor: FINA, 2008.

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u

2007

Poslovanjenekretninamaiznajmljivanje

5%

Prijevoz,skladištenje i

veze8%

Trgovina38%

Ostaledjelatnosti

15%

Prera iva kaindustrija

8%

Hoteli i restorani

26%

7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enjaKartogram 4-2: Temeljna namjena površina

Izvor: PPOG Komiža i Vis

8

Tablica 4–14: Temeljna namjena – iskaz površina

KOMIŽA VIS Otok VISPROSTORNII POKAZATELJI Oznaka

ha ha ha %

Gra evinska podru ja naselja GPn 123 121 244 2,4%

Gra evinska podru ja van naselja GPv 24 50 74 0,7%

Poljoprivredne površine P 941 2.180 3.121 30,8%

Šumske površine Š 2.873 2.563 5.436 53,6%

Ostale poljop. i šumske površine PŠ 921 285 1.205 11,9%

Ostale površine O 37 24 61 0,6%

UKUPNO 4.918 5.223 10.141 100,0%


Tablica 4–15: Gra evinska podru ja – iskaz površina

KOMIŽA VIS Otok VISPROSTORNI POKAZATELJI

Oznaka ha ha ha %

Gra evinska podru ja GP 122,5 121,3 243,9 64,5%

Izgra eni dio naselja GPn 82,6 87,9 170,5 45,1%

Nezgra eni dio naselja Gpi 39,9 33,4 73,4 19,4%

GPv 24,0 49,8 73,8 19,5%

I 4,6 0,0 4,6 1,2%

LN 9,2 9,2 2,4%

K 0,0 4,8 4,8 1,3%

T 19,0 30,5 49,5 13,1%

Izgra ene strukture vangra evinskog podru ja

D 0,4 5,3 5,7 1,5%

O 36,5 24,1 60,6 16,0%

A 0,0 24,1 24,1 6,4%Ostale površine

N 36,5 0,0 36,5 9,7%

UKUPNO 183,0 195,2 378,2 100,0%


9

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja


10

Tablica 4–16: Turisti ke zone - ukupno

Turisti ka zona Površina

ha

Brojkreveta

max.

Naselje Komiža 13,7 1.500

Izvan naselja 19,0 950

Grad Komiža 32,7 2.450

Naselje Vis 19,6 780

Izvan naselja 30,5 1.070

Grad Vis 51,3 1.850

UKUPNO otok VIS 84,0 4.300

Tablica 4–17: Turisti ke zone - lokacije

Turisti ka zona Tip Lokacija PovršinaBroj kreveta

max.

Hotel Biševo H Komiža 1,25 350Roga i H Komiža 3,15 300Neptun TN Komiža 3,1 350Kamenica TN Komiža 6,2 500Barjaška TN Izvan naselja 19 950Grad Komiža - UKUPNO 32,7 2450Hotel Issa H Vis 0,93 260Uvala Stonca H Vis 11,35 420

eška Vila H Vis 7,31 100Milna H Izvan naselja 1,2 120Samogor H / TN Izvan naselja 21 600Zaravniš e H Izvan naselja 6 200Parja H Izvan naselja 3,5 150Grad Vis - UKUPNO 51,29 1850UKUPNO otok VIS 83,99 4300


11

Tablica 4–18: Turisti ke lokacije – Grad Komiža


12

Tablica 4–19: Turisti ke lokacije – Grad Vis


13

Tablica 4–20: Poljoprivredne i šumske površine – iskaz površina

KOMIŽA VIS Otok VISPROSTORNIPOKAZATELJI Oznaka ha ha ha

P 941 2.180 3.121 P1 0 374 374

P2 223 532 755Poljoprivredne površine

P3 719 1.274 1.992

Š 2.873 2.563 5.436 Š2 2.445 2.494 4.939Šumske površine Š3 428 69 497

Ostale poljoprivredne i šumske površine

PŠ 921 285 1.205


Tablica 4–21: Privatno poljoprivredno zemljište prema korištenosti

Poljoprivredno zemljište - ha Grad

Ukupno Korišteno Neobra enoKomiža 179,0 113,0 63,1% 66,0 36,9%Vis 649,2 581,2 89,5% 67,9 10,5%Ukupno otok Vis 828,1 694,2 83,8% 133,9 16,2%


Tablica 4–22: Korišteno poljoprivredno zemljište

Korišteno poljoprivredno zemljište - haGrad

Oranice, vrtovi Povrtnjaci Livade Pašnjaci Vo njaci VinogradiKomiža 3,7 1,3 16,2 37,9 53,9Vis 5,0 1,1 10,0 400,2 42,5 122,2Ukupno 8,7 2,4 10,0 416,4 80,4 176,2


KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE PO KATEGORIJAMA

0

100

200

300

400

500

Kor

ište

no p

oljo

priv

redn

oze

mlji

šte

u he

ktar

ima

Komiža 3,7 1,3 16,2 37,9 53,9

Vis 5,0 1,1 10,0 400,2 42,5 122,2

Oranice, Povrtnjaci Livade Pašnjaci Vo njaci Vinogradi

14

Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja


Kartogram 4-5: Zaštita prirode

Izvor: ZPP; Zaštita prirode baštine; Ekološka mreža

15

Tablica 4–23: Zaštita prirode

U smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode:

Zna ajni krajolik:

Otok Ravnik

Otok Jabuka

Otok Brusnik

Planom se predlažu za zaštitu kao zna ajni krajolik:

otok Biševo

oto ni arhipelag Budikovac – Greben

Spomenici prirode:

Medvidina špilja (geomorfološki)

Modra špilja (geomorfološki)

Otok Brusnik (geološki)

Otok Jabuka (geološki)

Zelena špilja na otoku Ravnik (geomorfološki)

Uvala Stiniva (geomorfološki)

Prostornim planom se predlažu za zaštitu ihtiološki rezervati:

akvatorij otoka Biševo, Plagruža i Svetac

Izvor: ZPP; PPUG Komiža i Vis

Tablica 4–24: Ekološka mreža

Podru ja

Biševo kopno HR2001097

Brusni ka gušterica; ista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom, šuma alepskog bora sa sominom, bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom.

Otok Vis HR2000942

Bušik ružmarina s mnogocvjetnom resikom, sastojine drvenaste mlje ike.

JI strana o. Visa HR3000096

Naselja posidonije

Otok Vis - podmorje HR3000097

Pjeskovita morska obala, muljevite i pješ ane pli ine, pješ ana dna, šljunkovita morska obala, morske špilje, grebeni, naselja posidonije.

Biševo more HR3000098

Pjeskovita morska obala, muljevite i pješ ane pli ine, pješ ana dna, šljunkovita morska obala, morske špilje, grebeni, naselja posidonije.

16

To ke

Jama na Gatulijama HR2000059

Endemi ne svojte, kraške špilje i jame.

Kraljicina špilja HR2000063

Dugikrili pršnjak, endemi ne svojte, kraške špilje i jame.

Špilja kod grada Visa (1) HR2000139


Špilja kod grada Visa (2) HR2000140


Špilja od Vore HR2000164


Ravnik - špilja HR2000339

Kraške špilje i jame.

Modra špilja HR3000184

Morske špilje

Medvidina pe ina HR3000205

Morske špilje

Jama Supurina HR3000362

Morske špilje

Jama (o. Budikovac) HR3000363

Morske špilje

Špilja na Križnom ratu HR3000364

Morske špilje

Špilja na Bilom ratu HR3000365

Morske špilje

Morska špilja u uvali Duboka HR3000366

Morske špilje

Ravnik špilja HR3000367

Morske špilje

Prolaz na rtu Nova pošta - duboki HR3000368

Morske špilje

Prolaz na rtu Nova pošta - plitki HR3000369

Morske špilje

Mala Üpilja HR3000370

Morske špilje

Ponara ol medvida HR3000392

17

Morske špilje

Fumor HR3000393

Morske špilje

Medvidine Stupiš e HR3000394

Morske špilje

Zakamica HR3000395

Morske špilje

Nova medvidina HR3000396

Morske špilje

18

Kartogram 4-6: Kulturna baština

Izvor:

Izvor:

19

Tablica 4–25: Popis kulturnih dobara

Grad Komiža

Urbane cjeline Naselje Komiža

Ruralne cjeline DubokaPodhumljePodšpiljeKostirnaBorovikŽena Glava Poje na Biševu

Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazištaOto je Palagruže Otok Biševo Otok Svetac

Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Duh, HumCrkva sv. Nikole "Muster", KomižaCrkva sv. Mihovil, iznad KomižeCrkva sv. Roka, KomižaCrkva Gospa Gusarica, KomižaCrkva sv. Silvestra, Biševo Crkva sv. Blaža, iznad komiške uvale Crkva Gospe od planice, Kostirna

Javna kulturna dobra Kula Mladineo, Borovik Zonkotova kula, izme u Podhumlja i Podšpilja Sklop Mardeši , izme u Podhumlja i Podšpilja Kula "komuna", KomižaKu a Mladineo, KomižaKu a Molinari; KomižaKu a Foreti , KomižaKu a Marinkovi , KomižaKu e u moru, KomižaKu a Zonko, KomižaKu a Giaconi, KomižaLu ki ured, KomižaZadružni dom, KomižaSpomen dom (arh. Plani ), KomižaDom JNA (arh. Viti ), Komiža

20

Grad Vis

Urbane cjeline Naselje Vis

Ruralne cjeline Tihobra eMilnaBurgujacPodstaržjeUvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje ZemjeStinivaDonja Žužeca Gornja Žužeca Kunjanove-SerenjokPoselje

Pojedina ne gra evine i sklopovi

VisTvr ava Juraj III.Utvrda HostTvr ava WelingtonSvjetionik Ston icaKula Benedikt-Torjun Sv. Magdalena

PoseljeCrkva Gospe i Sv. MargariteSv. Kuzma i Damjan

Dra evo polje Sv. VidGra evinski sklop - Š ulineGra evinski sklop - PipitovoGra evinski sklop - Kostri i eva kula

Arheološke i hidroarheološke cjeline i nalazištaArheološka zona anti ke Isse O. Host hidroarheološko nalazišteHrid Krava hidroarheološko nalazište Uvala Svitnja hidroarheološko nalazište

21

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okolišKartogram 4-7: Zaštita okoliša – jugoisto na obala Visa

22

8 SWOT analiza

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podru ja

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije



SNAGE:

0

2

4

6

8

10Bogatstvo prirodne i kulturne baštine podru ja

Podru je sa niskim stupnjom zaga enja

Kultura i tradicionalni na in života

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života

O uvanost prirodne strukture otoka

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnomturisti kom razvoju Visa

Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma isvijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne

indikatore

Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovništva zaulaganja u turisti ke aktivnosti

Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovništva

Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva

Nedostatak ljudskih resursa za rad na otokuNedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu

Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

23

Tablica 8–2: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije





SNAGE:

0

2

4

6

8

10

Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tržištu uposljednjih nekoliko godina

Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj

Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kihproizvoda i autenti ne ponude otoka

Po eci razvoja agroturizma u unutrašnjosti otoka

Investicijski i razvojni projekti u toku

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10Vrijeme putovanja do destinacije

Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom iinternacionalnom tržištu

Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi

Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti

Nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta

Nedostatak turisti ke signalizacije

24

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga





SNAGE:

0

2

4

6

8

10

Potencijal razvoja široke lepeze cjelogodišnjih aktivnosti naotoku

Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli itainternacionalna 'niche' tržišta

Vis je dio rastu eg tržišta održivog turizma

Potencijal snažnog destinacijskog menadžmenta imarketinga udruženim snagama dviju op ina

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije iraznolikosti potencijalnih iskustava

Nizak profil u doma im, regionalnim i internacionalnimkanalima distribucije

Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta,distribucije i komunikacije

Nedostatak brendinga Visa i naglašavanja raznolikostipodru ja

Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera

Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e tržište

Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centrana podru ju otoka

25

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije





SNAGE:

0

2

4

6

8

10

Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnihvrijednosti, te iskustva vezana uz bogato tradicionalno

nasljedstvo

Planovi i projekti u pripremi vezani na smještajnekapacitete na otoku

Standard i kvaliteta hrane i pi a

Otvorenost novim idejama i konceptima

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10Mala baza hotelskih kapaciteta

Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih zainternacionalnu komercijalizaciju

Usluga na razini internacionalnih standarda

Standard i kvaliteta smještajnih kapaciteta

Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti

Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prijenjihovog dolaska na Vis

Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma emstanovništvu

Trgova ka ponuda namijenjena turistima

26

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga





SNAGE:

0

2

4

6

8

10Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma

Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata uturizmu

Uvažavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina urazvoju turizma

Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornomplanu u toku

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostimaživota u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj

internacionalnog turizma

Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnihsubjekata prema sudjelovanju u kreiranju šireg turisti kog

lanca vrijednosti

Turisti ki informativni centri za posjetitelje

Nedostatak destinacijskog menadžment sistema

Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma(javne usluge, profesionalni kadrovi, i upravljanje hotelskim

i turisti kim uslugama)

Relativno slaba infrastruktura - putevi, el. energija, voda,kanalizacija, itd.

27

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva





SNAGE:

0

2

4

6

8

10Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama

Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru jaVisa

Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj Visa

Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti komrazvoju Visa

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10Stru nost lokalnih kadrova u turizmu

Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstvenimarketing Visa

Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka

Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoruturizma otoka

Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa

Destinacijski menadžment

28

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja



TURISTI KI RAZVOJ

TURISTI KI RAZVOJ

SNAGE:

0

2

4

6

8

10Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka

Raznolikost prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti Visakoje je mogu e turisti ki valorizirati

Raspoložive zone za novi turisti ki razvoj

Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj

SLABOSTI:

8,5

9

9,5

10

Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikihturisti kih projekata

Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj ikomercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi

Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma

Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojneekspertize

Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta

Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja

29

Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije



TRENDOVI INDUSTRIJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

MOGU NOSTI

0

2

4

6

8

10Sve više estih, a kra ih odmora

Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju

Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja

Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora

Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmoraFokus na 'baby boomere' (42 - 60 god.) koji žive duže,aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz

prirodu, kulturu i doga aje

Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa inovim destinacijama, osobito na podru ju Srednje i

Jugoisto ne Evrope

Starost evropskog društva - starije osobe imaju tendencijuputovanja izvan glavne sezone

Stil života - "Status" manje važan nego prije. 'Niska cijena'ne zna i 'niska kvaliteta'

PRIJETNJE

0

2

4

6

8

10

Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalimadistribucije

O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva iusluge

Daljnja segmentacija tržišta putovanja

Potreba za diferencijacijom

Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim JedinstvenimProdajnim Prijedlozima (USP)

Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora

Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene uodnosu na kvalitetu (vrijednost za novac)

Polarizacija tržišta (niske cijene - visoka kvaliteta) podprijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi

30

Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata



KONKURENTI

KONKURENTI

MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enjaposjeta

Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazivlastite startne pozicije razvoja turizma

Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integriraneturisti ke destinacije

U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10Konkurencija s otocima u Hrvatskoj

Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda idestinacija

Diverzifikacija proizvoda

Elektroni ki pristup kanalima distribucije - globalnakonkurencija

31

Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruženja





MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao jošneizgra ene destinacije

Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne ilokalne uprave

Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podrškuturisti kom razvoju Visa

Napredni proces pristupanja evropskim integracijama

Nestabilnosti na globalnom nivou, rat i terorizam stvarajumogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma

PRIJETNJE:

8,5

9

9,5

10Nivo centralizacije - decentralizacije

Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od stranedržavnih institucija

Neispunjenje uvjeta za integracije u EU

Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni iupravlja ki modeli

32

Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja





MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnogvremena

Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova

Interregionalna kretanja populacijePove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za

održivom ravnotežom slobodnog vremena i posla

Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kaonove destinacije (znatiželja)

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora zapotroša e (prijetnja od substituta)

Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbogpove anog kriminala u posljednje vrijeme

Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije sposljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki

otoka

33

Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja





MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoju razvoju turizma

Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama uinfrastrukturu

Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti kedjelatnosti

Nekontrolirani razvoj nekretnina

34

Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okoliša



OKOLIŠ

OKOLIŠ

MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enihprirodnih i kulturnih podru ja

Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnihvrijednosti

Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uzprirodu

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja Visa

Opasnost od devastacije prostora (neplanskom ineodrživom gradnjom i razvojem)

Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenjaprirodnih resursa

35

Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije



TEHNOLOGIJA

TEHNOLOGIJA

MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskimtehnologijama

Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta

Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnološkihrješenja

Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta

Internet kao platforma za e-marketing, uklju uju iupravljanje odnosima sa klijentima (C.R.M. - Customer

Relationship Management)

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskimtehnologijama

Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnihkapaciteta i upravlja kih tehnologija

Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirate 'kasne' rezervacije (last-minute)

36

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablica 10–1: Sardinija

SARDINIJA

lokacijaDrugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. Nalazi se u središtu Sredozemlja, okružen mnoštvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale.

površina 24.090 km2

broj stanovnika 1,7 milijunaglavna turisti ka mjesta Podijeljen na 4 regije, gl. grad Cagliari, Sassari, Oristano, Alghero;klima mediteranska, ljetna sezona traje od 4. do 11. mjesecaprometna povezanost 4 aerodroma, trajekti i privatne brze brodske linije – 7 trajektnih pristaništa

GDP € 30, 6 milijuna

djelatnosti

Razvijena poljoprivreda (€1,5 milijardi -2006) - proizvodnja vina, prozvodnja krumpira, povr a,vo a, ali i mesa, jaja, mlijeka i meda. Uz uzgoj raznih bilja, posebno se isti e uzgoj cvije a,žitarica i suhih plodova. Šumarstvo donosi prihod od € 17,7 milijuna, a ribarstvo €162,3 milijuna.Zajedno (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) donose € 1,7 milijardi (2006). Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh - 2005), što ini 5% ukupneproizvodnje elektri ne energije Italije.

OP I PODACI O OTOKU

PRIVREDA

Izvor: www.sardegna.com; www.investinitaly.com; www.planisfero.com, www.vikipedia.org

37

SARDINIJA

kapacitet 1.884 smještajnh jedinicabroj hotela 777 hotelaruralni smještaj 16 agroturizama (seoska doma instva).

ponuda Glamurozne plaže, posebno izražen sadržaj unutrašnjosti otoka orijentiran na tradiciju - lokalnifestivali i vjerski doga aji , folklor, promocija ru ne izrade predmeta, oslikani zidovi (murial), bogata gastronomska ponuda, razvijeno ribarstvo; Agroturizam odn. ruralni turizam od velike važnosti – eko farme, organski uzgoj hrane i pi a, uska poveznica s vinom - u enje o izradi vina, lokalni specijaliteti, ture po otoku sa upoznavanjem tradicije; Nauti ki turizam – VIP jedrenje, organizirano jedrenje; Sportovi: bicikliranje, hiking, trekking; Costa Smeralda – elitni turizam, Porto Cervo – eltina marina, golf teren; Kultura – muzeji, arheološka nalazišta, prirodni i vjerskispomenici; Organizirani izleti u morske spilje, po obali, nacionalnom parku prirode

karakteristikePonuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu; diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itostponude; najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda)

posebnostiCosta Smeralda – jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija; Green Sardinia – nagradaza ekološki odnos prema prirodi, naglasak na ruralno i tradicionalno

profil gostijua) Visokih primanja, srednjih i starijih godina; parovi bez djece; b) obitelji s djecom, individualci, mladi parovi u poslovnom usponu; c) prirodno osviješteni

potrebe gostijua) Žele luksuz, maksimalan komfor, ekskluzivnu uslugu, dostupnost najboljeg, shopping visokemode; b) traže aktivan odmor, kvalitetnu uslugu, ali skoncentriranu na održivi razvoj; c) cijene prirodne resurse, uživaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture

pozicioniranje Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam); Otok tišine (za agroturizam)klju ni faktori uspjeha Usmjerenost na dva, diferencirana, podru ja: ekskluzivitet i priroda

dolasci 1,9 milijunano enja 10,3 milijunadolasci u hotelima 1,5 milijuna

no enja u hotelima 7,6 milijunaboravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*, 43% boravi u hotelima 3*, a 3% u hotelima 2* i 1*

porijeklo turistaprevladavaju doma i turisti odn. 68% Talijana, dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci,Britanci i Francuzi

agroturizam 1.691 dolazaka sa 7.026 no enja (dok je 2005. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja)dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima), 7 dana (u ostalim kapacitetima - kampovi, apartmani, naselja, agroturizam)

sezonalnost

Najve i broj turista dolazi od 6. do 9. mjeseca - 63%, podjednako raspore eno u sva etirimjeseca. Pred-sezona (3., 4. i 5.mj) zauzima 22%, dok podsezona (10. i 11.mj.) samo 9%.Ukupno 1., 2. i 12. mj. ugoš uju 7% turista

Izvor: www.sardegna.com, www.sardegnaturismo.it, www.investinitaly.com, www.planisfero.com

SMJEŠTAJNI KAPACITET

TURISTI KA PONUDA

TURISTI KA POTRAŽNJA (2006)

38

Opis objektaSmješten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Nalazi se u zašti enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci, oazi zašti enoj od WWF. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. Na posjedu se uzgajaju žitarice, masline, vino, agrumi i uzgajaju se ovce.

PonudaSmještajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednojproizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta.

Aktivnosti Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam, pješa enje, jahanje i plivanje (sezonski).

Cijene od 20 do 45 EUR - po osobi i no enju, ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion

KomentarPrimjer jednostavne ku e za odmor u zašti enom ruralnom prostoru. Orijentirana više na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smještaja. Dobar primjer po etkapretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smještaja.

Agriturismo Santa Maria

Izvor: web stranice: www.turismoverde.it, 2008

39

Opis objektaImanje se nalazi u Oristanu (gradu) smješteno je u unutrašnjosti okruženo zelenilom, ali svejedno u blizininajlijepših plaža. Imanje se prostire preko više od 25 hekara. Bave se uzgojem vina, maslina i vo apogotovo agruma.

PonudaU ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba, postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti).

AktivnostiNa imanju nude igralište za djecu, ture pješa enja po otoku, jahanje (4 km od imanja), golf (3 km odimanja), izleti i najam brodice za sportski ribolov, daskarenje, daskarenje sa vjetrom, kite. (sezonski)Organiziraju se izleti na Tharros, Cornus i Surachi, zna ajne arheološke iskopine rimskih i gr kih gradova.

Cijene od 30 do 40 EUR - po osobi i no enju

KomentarRuralna ku a za odmor smještena u unutrašnjosti ali i blizu mora. Primjer razvijenijeg doma insta premausluzi smještaja i aktivnostima koje se nude gostima. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na neštovišem nivou usluge.

Agriturismo Villa degli Ulivi

Izvor: www.agriturismovilladegliulivi.it/index.html

40

Tablica 10–2: Elba

ELBA

lokacija nalazi se u Tirenskom moru,te pripada Toskanskom arhipelagu otoka, udaljenost od obale 10 kmpovršina 224 km2dužina obale 147 kmbroj stanovnika 29.641 (census 2003)glavna turisti kamjesta

Portoferraio (glavni i najve i grad, 12.000 st.) Capoliveri, Marciana, Campo nell'Elba, Porto Azzuro,Rio nell'Elba i Rio Marina.

klima mediteranskaprometna povezanost trajektom iz Piombina, vožnja oko 1 sat, hidrogliserom oko 35 minuta

Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. Nakon zatvaranja tvornica elika i željeza, po završetku drugog Svjetskog rata, Elba doživljava infrastrukturni i gra evinski procvat. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku, razvijaju i ure ujuvinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutrašnjosti u vidu objekata ruralnog tipa. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo, vinarstvo, maslinarstvo.

OP I PODACI O OTOKU

Poljoprivreda

Izvor: www.infoelba.com, www.istat.com

41

ELBA

kapacitet ukupno 37.092 kreveta, u kampovima 14.036 kreveta, a u ruralnom smještaju 5.923 kreveta

broj objekata ukupno 210 hotela, 179 objekata ruralnog smještaja i 28 kampova

tipologija ruralnog smještaja Rezidencije, agroturizmi, ruralne ku e za odmor.

ponuda

Elba je od davnina poznata po svojoj strateškoj pozciji i rudnicima raznih minerala i željeza, radiega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka, koji su ostavili mnoge zanimljive arheološke

ostatke i vojne utvrde na otoku. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz još par manjihotoka. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom igastronomskom poveznicom. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom,smještaj se sastoji od hotela, turisti kih naselja, apartmana, stanova za odmor, ali velikim djelom iruralnim smještajem na farmama i raznim kampovima u prirodi.

karakteristike

Otok bogat poviješ u i arheološkim ostatcima od rimljana i etruš ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. Radi svoje strateške pozicije i bogatstva mineralima i željezomesto osvajan, te zato postoje mnoge vojne utvrde. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda

temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plaže te turizam 'sunca imora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka.

posebnostiTermalno blato i vru a morska voda u S. Giovanni-u iskorišteni za gradnju modernog welnessobjekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu.

profil gostijuObitelji, individualci u potrazi za sportom i avanturama, individualci svjesni vrijednosti iste prirodei opuštanja, zainteresrirani za povijesno naslje e.

pozicioniranje Vezano na poznat brend Toskane - Tuscany Island

klju ni faktori uspjehaBogato povijesno naslje e, prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznatei turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini.

dolasci 466.624

no enja 2.980.209

dani ostanka 6 dana

porijeklo turista najviše je doma ih turista (75%), Njemaca (10%) i Švicaraca (5%)

Izvor: www.infoelba.com, www.istat.com, www.provincia.livorno.it/economia/turismo/sub.asp

SMJEŠTAJNI KAPACITET

TURISTI KA PONUDA


42

opis objektaAgroturisti ko imanje Sapereta je smješteno u Porto di Azzuro, kilometar je udaljeno od plaže i posluje tijekom cijele godine.

ponudaNa imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni, dvosobni i trosobni), bazen, vinograd, restoran/kantina, vinski podrum, muzej, maslinik.

aktivnostiOdmor, degustacije vina i maslinova ulja, bazen, tenis, hodanje, upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe,kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti.

cijeneJednosobni (od 62 do 158 €), Dvosobni (67 do 187 €), Trosobni (76 do 217 €). Cijene su izražene po sobi i no enju. Najniže cijene su od prosinca do svibnja, a najviše u kolovozu.

komentar

Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture, koji kroz usluge koje pruža ini ogledanprimjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete iautohtonost gastronomske, enološke i agrikulturne ponude. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredneproizvodnje i uslužne djelatnosti, ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.

Sapereta

Izvor: http://www.sapereonline.it/

43

opis objektaAgroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana, ku a za odmor i mjesta za kampiranje.

ponuda

Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima, 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33.000

m2, biciklisti ku stazu dugu 13 km, pješa ke staze, unutarnje i vanjske tuševe. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija. Tu su i dvije plaže; jedna namijenjena djeci i mladima, dok je druga namijenjena ljudima željnim relaksacije i mira. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju.

aktivnosti Vodeni sportovi, biciklizam, pješa enje, poljoprivreda.

cijeneApartman (38 do 113 €), Ku a (72 do 236 €). Cijene su izražene po sobi i no enju. Najniže cijene su od prosinca do svibnja, a najviše u kolovozu.

komentar

Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutrašnjosti. Plaže, vegetacija, briga za okoliš, ponuda smještaja, prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspješno repzicionirati našu kamping ponudu. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smještajem, ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu, a investicija nije prevelika.

Izvor: www.bioelba.it

Bioelba

44

Tablica 10–3: Faial (Azorsko oto je)

FAIAL(Azorsko oto je)

op enito o oto ju Azores

Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike, udaljenih oko 1.500km od Lisabona. Oto je je autonomna regija Portugala, te ima svoj politi ki i administrativni statut. Najve i otok je S. Miguel površinom od 747 km2, a najmanji Corvo sa 17 km2. Arhipelag je vulkanskog podrijetla, a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je pobogatstvu prirode, te zelenilu. Populacija arhipelaga iznosi 240.000 stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Od davnina ovi otoci su od strateške važnosti u plovidbi izme u dva kontinenta, te su stoga esto osvajani, o emu svjedo e mnogi arheološki ostatci.

lokacija nalazi se u centralnoj grupi otoka. površina 173 km2broj stanovnika 14.785 (2003.) glavna turisti ka mjesta Horta (najve i grad), Feteria, Praia do Almoxarife, Flamengos.

klimaumjerena maritimna, sa malim promjenama u temperaturi izme u godišnjih doba. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu.

prometna povezanostAvionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata), me u otocima se može putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu, Terceiri, Picu, St. Maria) ili brodom.

GDP 2.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag)prihod od turizma 38.4 milijuna prihod od smještaja (cijeli arhipelag)

poljoprivreda

Najviše se proizvodi žitarica i to kukuruza. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto.Od ostalih kultura sadi se še erna trska i krumpir, te razno vo e kao banane, agrumi i ananas. Razvijeno je i sto arstvo, pogotovo uzgoj svinja, krava i ovaca. U lokalnim mljekarama se proizvoderazni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Najviše se lovi plava riba, tuna i sli ne, koje je na podru ju arhipelaga u 2006. g ulovljeno preko 6.000 tona.

OP I PODACI O OTOKU

PRIVREDA (2007)

Izvor: www.visitazores.travel/index.php, estatistica.azores.gov.pt

45

FAIAL

kapacitetUkupni kapacitet otoka koji se bilježi je 780 kreveta, a odnosi se na hotelski i ruralni smještaj i ostale objekte. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smještaja nudi se oko 135 kreveta, tedodatnih 629 kreveta u hotelskom smještaju, te ostatak u ostalim objektima.

broj objekata 14 objekata ruralnog smještaja i 3 hotela.

tipologija ruralnog smještaja Dijeli se na agroturizme, ruralne ku e, seoski turizam i farme u unutrašnjosti otoka.

ponuda

Strateški vrlo dobro smješten u centru arhipelaga, te radi toga nudi velebne poglede na sve otokekoji ga okružuju. Na dijelovima otoka, pogotovo vulkanskim brdima, postoje vidikovci koje turistiobilaze te uživaju u pogledima u unutrašnost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. U unutrašnjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. Radicentralne pozicije otoka u arhipelagu, te zašti enosti marine Horta, razvijena je nautika. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku, te jedna od popularnijih u Portugalu. Poznatomjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaša koji putuju preko Atlantika. Ostala ponuda odnosise na ruralni smještaj u tipi nim ku ama i farmama u unutrašnjosti otoka, te samo tri hotela.

karakteristike

Netaknuta priroda, zelenilo unutrašnjosti otoka, te plavetnilo okruženja. Otok poznat po ribarstvu,poglavito tune i sabljarke. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika. Otok za aktivneturiste, puno aktivnosti (pješa enje, planinarenje, ronjenje, ribolov, vožnja biciklom, jedrenje,surfing, itd.), te one koji žele prisustvovati raznim doga anjima. Razvijen ruralni smještaj utipi nim ku ama i u obnovljenim farmama. Ruralni smještaj funkcionira po konceptu B&B-a,smještaja sa doru kom.

posebnostiVulkanski otok, nudi prekrasne poglede sa povišenih vulkanskih djelova. Poznat povjetrenja ama. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. Razvijeno ribarstvo, a u turisti ke svrhegledanje kitova i delfina te ribolov. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira.

profil gostijuVe inom doma i gosti iz Portugala. Stariji parovi bez djece, te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima.

pozicioniranje Closer to nature' - Bliže prirodi (pozicioniranje arhipelaga)

klju ni faktori uspjeha Strateški dobro pozicioniran, dobro povezan (aerodrom). Zadržana izvornost i zanimljiva ponuda.

dolasci 41.648 u hotelskom, a 4.297 u ruralnom smještaju

no enja 91.627 u hotelskom, a 13.750 u ruralnom smještaju

dani ostanka 2.2 dana u hotelskom, a 3.2 dana u ruralnom smjštaju

porijeklo turista Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%), slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%).

Izvor: www.visitazores.travel/index.php, estatistica.azores.gov.pt, www.turismodeportugal.pt

SMJEŠTAJNI KAPACITET (31.07.2007.)

TURISTI KA PONUDA


46

opis objekta

Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte, u unutrašnjosti otoka, ali i dovoljno blizu mora. Farma je u vlasništvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a, te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na inživota na otoku. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a, vo a, te razno cvije e. Sastoji se od tri ku e, obnovljene poštuju i lokalnu arhitekturu i materijale.

ponudaU ponudi farme nudi se osam soba, etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna, sobe su smještene u dvije ku e, a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme.

aktivnosti Te ajevi kuhanja, branje vo a i priprema, vožnja biciklom, šetnje, kupanje, izleti po otoku.

cijeneJednokrevetna soba - 70 EUR, a dvokrevetna 85 EUR, extra krevet 35 EUR. Cijene su po sobi i uklju ujudoru ak.

komentar

Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti, ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti, kupaone, itd.). Vrlo dobar primjer korištenja lokalnih materijala, te prezentacije svakodnevnog oto kog života kroz razne elemente, što bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komiži.

Quinta das Buganvílias

Izvor: www.quintadasbuganvilias.com/en/home.htm

47

opis objektaDvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koristena ovom djelu otoka. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte, sa pogledima prema otoku Pico i oceanu.

ponuda

U ponudi su dvije odvojene ku e, svaka sa parkirališnim mjestom, vrtom i roštiljem. Gornja ku a je ve a i u

njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja, boravak, te kupatilo i wc. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio, na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom, kupatilo, a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata.

aktivnostiU ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta, od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti, gledanja ptica, ronjenja, sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova.

cijene 130 EUR po ku i za 1-2 no enja, a 110 EUR za 3 ili više no enja.

komentar

Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i roštilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. Sadruge strane vlasnici nisu uklju eni u pružanje usluge hrane i pi a gostima, ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta.

Izvor: www.azores-nature.com/index.html

Fonta do Rego

48

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast

Documents

Eko Ruralni Turizam Vis S