Ekonomija druga skripta

7/24/2019 Ekonomija druga skripta

1/29

EFIKASNOST TRITA

Pri razmatranju funkcija trita istakli smo vanost alokativne funkcije.

Pod pretpostavkama potpune konkurencije, trite na najjednostavniji inajekasniji nain odreuje gdje e se i kako upotrebljavati faktori proizvodnje.

amo potpuna trina konkurencija oituje alokacijsku ekasnost.

! takvom sistemu je ekonomija kao cjelina efkasna i niko ne moe doi ubolji poloaj a da neko d!uo ne do"ede u slabiji poloaj #Pareto-efkasnost$%

&o'puna konku!encija

mitovo vienje ekonomskog svijeta odraava ideje liberalizma, kao politike iekonomske doktrine, u periodu od kraja "#$$$ do kraja "$" stoljea, po kojojdrutvo treba prepustiti slobodnom poli'i(kom i ekonomskom !a)"oju be)in'e!"encije d!a"e%

%vakav drutveni sistem oznaava se kao liberalni kapitalizam. &rilatica kojomse istie za'tjev da se iz ekonomskog ivota istisne svako mijeanje drave ipoduzetnici prepuste da nesmetano posluju prema svojim poduzetnikimnakanama je laissez aire (francuski)pustite ljudima da rade to hoe, pustiteda stvari teku same od sebe*.

%vaj izraz je vremenom postao sinonim dobro o!ani)i!ane kapi'alis'i(kep!i"!ede i najbolje moue ekonomske poli'ike koja omoua"a efkasnualokaciju !esu!sa%+ri se da se tako najbolje usklauju pojedinani i optiinteresi.

+rava treba da se brine samo o stabilnosti pravnog poretka (zatita privatnesvojine i slobodno zakljueni' ugovora* i spoljnoj bezbjednosti.

ve ostalo treba prepustiti privatnoj inicijativi, budui da e, s jedne strane,motiv za protom preduzetnike usmjeriti prema ekasnijim nainima proizvodnjei novim robamauslugama koja e vie zadovoljavati potrebe potroaa, a s drugestrane, da konkurencija prua znaajan podsticaj inovacijama.

&ako meu ekonomistima glavne struje ekonomske misli (tok klasine ineoklasine ekonomske misli* prevladava miljenje da konkurentne snage tritavode ka viem stepenu ekasnosti, ekonomska nauka je razvila teorijski model

potpune konkurencije(vremenom stvoreni su pojmovi slobodne, isteperfektneisavrenekonkurencije*.

! pitanju je idealno zamiljena konkurencija u kojoj ne postoje trokovi trini'transakcija, koja nikada nije postojala u praksi, i koja prikazuje ideal trinogstanja.

Potpuna konkurencija je pretpostavljeno trino stanje kada postoji dovoljan brojpreduzea (koji nude isti, 'omogeni proizvod* ili stepen suparnitva da niti jednood nji' ne moe utjecati na cijenu tog dobra.

%dnosno to je stanje u kojem nema drugog izbora osim prilagoavanja prilikamakoje diktira trite.


2/29

-adi se o teoretskoj trinoj strukturi, koja nam slui kao osnova procjenjivanja ivrednovanja ostali' oblika trini' struktura (nepotpune konkurencije*, akarakteriu je)

- "eliki b!oj p!oda"aca i kupaca*- +omoenos' p!oi)"oda,uslua-- po'puna oba"je.'enos' kupaca i p!oda"aca*- slobodan ula)ak i i)la)ak sa '!i.'a*- s"i p!oda"ci i kupci suprice taker% #mo!aju p!i+"a'i'i )adanu

cijenu na '!i.'u$

+akle, trine cijene se u uslovima potpune konkurencije ne mijenjaju poduticajem pojedinanog konkurentskog preduzea, za koga kriva cijena nepredstavlja samo krivu tranje nego i istovremeno izraava marginalni prihod%

%stvareni pri'od od svakog novog proizvoda je isti, jer su cijene po kojima seprodaje novi proizvod stalne.

mitova doktrina nevidljive ruke objanjava zato rezultat trinog me'anizmaizgleda tako uredno. jegovo otkrie upravljake funkcije trinog me'anizmainspiriralo je moderne ekonomiste / i sljedbenike i kritiare kapitalizma.

0edni ekonomisti danas, takoer, smatraju da slobodno trite (trino stanjepotpune konkurencije* najbolje doprinosi ekonomskoj ekasnosti i dakonkurencija prua znaajan podsticaj inovacijama.

+ruga grupa ekonomista dokazuje da u nekim znaajnim instancama trite nedjeluje onako savreno kao to zagovaraju pristalice slobodnog trita.

1udui da su ekonomski resursi rijetki, a potrebe neograniene, neop'odna je

krajnje racionalna upotreba resursa u cilju dobijanja denirane koliine dobara iusluga.

23konomija prouava ekasnost, jer prouava ogranienost. ! svijetuogranieni' resursa sve elje ne mogu biti zadovoljene, ali ako djelujemoekasnije, manji broj elja e ostati neispunjeni.4

Problem izbora, primjenjen na ponaanje pojedinanog ekonomskog subjekta,potpuno je odreen maksimiziranjem koristi (uinaka, do'odaka i sl.* odnosnominimiziranjem inputakoje pojedinac unosi da bi ostvario te koristi.

! ovom sluaju govorim o fenomenu ekonomskeefkasnosti, pod kojim

podrazumijevamo proizvodnju sa najmanjim trokovima.-azlikujemo 'e+ni(ku od ekonomske efkasnos'i, pri emu pod te'nikompodrazumjevamo /sposobnos' 'e+ni(ko u!e0aja- s'!oja- '"o!nice da .'omanjim u'!o.kom s!eds'a"a i "!emena p!oi)"odimo f)i(ke jedinicep!oi)"oda1-

a pod ekonomskom /omje! "!ijednos'i p!oi)"edeni+ doba!a i usluap!ema i)nosu '!o.ko"a i)!aeni+ u fnansijskim poka)a'eljima%1

%d ekasnostirazlikujemo izraz eektivnosti, koja se u amerikoj literaturidenira kao 2naelo efektivnosti4, pod kojim se podrazumjeva /!adi'i s'"a!i na

p!a"i na(in1 u poslovanju, tj. postizanjem osnovni' ciljeva i zadatakaposlovanja u preduzeu.


3/29

Pri razmatranju funkcija trita istakli smo vanost alokativne funkcije. Podpretpostavkama potpune konkurencije, trite na najjednostavniji i najekasnijinain odreuje gdje e se i kako upotrebljavati faktori proizvodnje. +rukijekazano, samo trina konkurencija omoguava ekonomsku ekasnost, to semoe pokazati na primjeru krivi' ponude i tranje.

2% kriva tranjepoka)uje koli(inu dob!a koju je kupac sp!emankupi'i po od!e0enoj cijeni% 3bi! s"i+ k!i"i '!anje pojedina(ni+kupaca (ini krivu tranje na tritu% &!i odlu(i"anju koje ekoli(ine doba!a '!ai'i kupci i)jedna(a"aju ma!inalnu #!ani(nu$ko!is' koju imaju od po'!o.nje doda'ne jedinice s ma!inalnim#!ani(nim$ '!o.ko"ima kupo"ine 'e doda'ne jedinice% 4a!inalni'!o.ko"i- na 'aj na(in- pos'aju cijena koju kupci mo!aju pla'i'i*

5% Kriva ponudepoka)uje koli(inu dob!a koju je p!edu)ee sp!emnoponudi'i po od!e0enoj cijeni% 3bi! k!i"i+ ponude s"i+ p!edu)ea(ini krivu ponude na tritu%

23kasnost za'tjeva da marginalna (granina* korist od proizvodnje dodatnejedinice bilo kojeg dobra bude jednaka njenim marginalnim (graninim*trokovima.

Ako ma!inalna ko!is' p!e"a)ila)i ma!inalne '!o.ko"e- d!u.'"o e bi'ina dobi'ku po.'o e se p!oi)"odi'i "ea koli(ina dob!a* ako jema!inalna ko!is' manja od ma!inalni+ '!o.ko"a- d!u.'"o e bi'i naubi'ku )bo smanjenja p!oi)"odnje 'o dob!a%1

T!i.na !a"no'ea se pos'ie kada su ponuda i '!anja jednake i u 'oj'a(ki- ma!inalna ko!is' i ma!inalni '!o.ko"i su jednaki cijeni% Tako jemarginalna korist jednaka marginalnim trokovima, to i jeste uslovpotreban za ekonomsku efkasnost%Efkasnos' je "ea .'o se is'imi)dacima pos'ie "ei u(inak ili is'i u(inak sa .'o manjim i)dacima% Kaou)!oci neefkasnos'i poja"ljuju se6 #a$ lo.a o!ani)acija !ada i #b$neisko!i.enos' !aspoloi"i+ 7ak'o!a p!oi)"odnje #!ad- kapi'al- p!i!odni!esu!si$%

8!af(ku p!e)en'aciju Pareto-efkasnostimoemo u(ini'i na p!imje!ukrive moguih korisnosti #K4K$% Ako dobi'ak od po'!o.nje o)na(imo kaokorisnost koja pojedincu p!ua kombinacija p!oi)"oda koje ko!is'i6 sa"i.e doba!a ko!isnos' )a pojedinca !as'e% K4K poka)uje maksimalnis'epen ko!isnos'i koju mou ima'i d"a po'!o.a(a%

lika krive zajednike mogue korisnosti prikazuje granicu mogui' korisnostiza osobu -obinsona i Petka, pokazujui maksimalni stepen korisnosti -obinsonau odnosu na stepen korisnosti Petka, i obratno.

5ko poemo od pred'odne denicije Pareto-efkasnosti- to znai da korisnostPetka ne moemo poveati ukoliko je ne umanjimo za korisnost -obinsona.%tuda, privreda koja ostvaruje Pareto-ekasnost kree se du granice mogui'korisnosti. +a privreda funkcionira u taki ispod granice &6&, npr. u taki 5 naslici, tada je mogue poveati korisnost 7 bez smanjivanja korisnosti " i obratno,ili poveati korisnost obojici.

Ekonomska nauka p!ou(a"a '!i aspek'a efkasnos'i- neop+odni+ da bi seos'"a!ila Pareto-efkasnost- i 'o6


4/29

- efkasnos'!a)mjene-

- p!oi)"odnaefkasnos' i

- efkasnos'

kombinacije p!oi)"oda

TRI AS&EKTAEFIKASNOSTI 3A &ARETO EFIKASNOST

#2$ !fkasnost razmjene(ravnotea potroaa na konkurentnom tritu*podrazumjeva da svi proizvodi stignu do pojedinca koji i' najvie preferira.

3kasnost razmjene obezbjeuje da se proizvodna dobra raspodjele tako da nikone moe biti na dobitku ukoliko neko drugi nije na gubitku. +akle, trgovina nedaje mogunost da obje strane budu na dobitku.

&oliina jednog prozvodnog dobra koju je pojedinac spreman odrei se urazmjeni za jedinicu drugog dobra je marginalna (granina) stopa supstitucije.ve dok se granina supstitucija osoba " i 7 razlikuje postoji prostor za nagodbu.3kasnost stope razmjene stoga za'tjeva da marginalna stopa supstitucije budeista za sve pojedince. Poto se u konkurentnoj privredi svi potroai susreu sistim cijenama, i svaki od nji' odreuje svoju graninu stopu supstitucije jednakuodnosu cijena, granina stopa supstitucije za sve nji' je jednaka. Poto stojipretpostavka da ista granina stopa supstitucije za sve pojedince predstavljauslov za ekasnost razmjene, konkurentna trita se odlikuju ekasnourazmjene.

#5$ !fkasnost proizvodnje(konkurentna ravnotea na tritu intputa*, kojapodrazumjeva da je proizvodnja ekasna, ukoliko, uz date resurse i te'nologiju,nije mogue poveati proizvodnju jedne robe bez smanjenja proizvodnjenajmanje jedne druge robe.

&onkurentna ravnotea na tritu inputase ostvaruje i predstavlja ekasanrezultat konkurentnog procesa jer svaki proizvoa maksimalizira prot odabiruiinpute tako da omjer cijena inputa bude jednak marginalnoj stopi te'nike

supstitucije.#9$ !fkasnost na tritu proizvoda(konkurentna ravnotea na trituoutputa* podrazumijeva da svaki sistem potronje je optimalan ako, na osnovuraspoloive koliine potroni' roba i elja i ukusa potroaa, nije moguepoboljati poloaj ni jednog potroaa, a da se pri tome ne pogora poloaj nekogdrugog potroaa.

aine koji pokazuju kako da se stigne do najpoeljnijeg stanja u drutvuprouava ekonomija blagostanja- kao ukupan )b!oj )ado"oljs'a"a .'o i+pojedinac doi"lja"a upo'!ebom !aspoloi"e koli(ine doba!a u p!i"!edikoja 7unkcioni!a du !anice moui+ ko!isnos'i%


5/29

O&:A RA;NOTEA &OT&


6/29

ja"lja kao dinami(an ali nedo"oljno s'abilan sis'em% &osljedice o"ak"os'anja su6 nes'abilan 'empo p!i"!edno !as'a i cikli(an ka!ak'e!p!i"!edno !a)"oja- nedo"oljno isko!i.'enje !esu!sa- nes'abilnos' cijena-odnosno poja"a inacije i ne)aposlenos'i%

vaka odstupanja od modela potpune konkurencije istovremeno znae i stanjesuboptimalne ekasnosti u alokaciji resursa, s'vaene u Paretovomsmislu.

&os'oji .es' "ani+ slu(aje"a '!i.ni+ nedos'a'aka koja uka)uju nanesa"!.enos'i '!i.'a i neos'"a!i"anje Pareto-efkasnosti6

- nepotpuna (nesavrena* konkurencija,- eksterni efekti,- javna dobra,- nesavrene informacije,- nepotpuna trita,- nezaposlenost i drugi makroekonomski poremeaji

NE&OT&


7/29

2Prepreke ulasku4 novi' konkurenata 2su faktori koji novim preduzeimaoteavaju da uu u neku industriju.4 astaju onda kada

- pravnaogranienja ili- ekonomske prepreke (diferencijacija proi"voda* smanjuju broj mogui'

konkurenata.

ajeapravna ogranienjasu) patenti, ulazna ogranienja, te carine i kvote uvanjskoj trgovini.

: Patentise dodjeljuju pronalazau kao iskljuivo pravo na nekipronalazak (inovaciju*. &ao ostvareno pravo patenti ine konkurencijunesavrenom jer nisu dostupni drugim konkurentima.

: &lazna ograni'enja u neke privredne sektore najeepodrazumijevaju monopolske koncesijepreduzeima. %ve koncesijepredstavljaju ugovore kojima drava dodjeljuje nekom preduzeu iskljuivo pravopruanja odreene usluge. +rava obino sklapa ovakve ugovore sa sektorima sa

prirodnim monopolima koji pruaju vane usluge (npr. isporuke elektrineenergije, plina i vode, koji se omoguavaju potroaima bez razlike*

!vozna ogranienja uvodi drava da bi zatitila domau proizvodnju (postojiizreka 2carina je majka monopola4*, ime se domaa preduzea stavljaju ukonkuretniju poziciju od strani' (pri ulasku strana preduzea moraju raunati sadodatnim trokovima / carinama ili ogranienjima8 uvoznim kvotama.

#!konomske prepreke ulasku na triteodnose se na p!o.i!enop!isus'"o di7e!encijacije p!oi)"oda- .'o je i ka!ak'e!is'i(no )a s'anjenesa"!.ene konku!encije #u modelu sa"!.ene konku!encije p!oi)"odi su

is'o"je'ni$% I)"o!i di7e!encije p!oi)"oda mou p!oi)ila)i'i i) lokacije ilik"ali'e'e p!oi)"oda ili uslua% &RI4>ER* Au'o indus'!ija @ di7e!enci!anip!oi)"odi* B4C I 4ER=E?ES%

;RSTE NE&OT&


8/29

ona, u pravilu premauje normalne cijene koje se formiraju u odnosima potpunekonkurencije. %sim naknade trokova i uobiajene zarade, monopoloska cijenaobu'vata jo i monopolski ekstraproft%

9reba napomenuti da su po'puni monopoli danas !ije'ki. Pojavljuju se,najee, u obliku prirodni' monopola (telefonska mrea, plin, elektinaenergija*. a dugi rok, meutim, ni jedan monopolista nije siguran od napadakonkurenata. ;ak i prirodni monopoli dugorono nisu sigurni) konkuriu imsupstituti drugi' sektora / kablovskim telefonima konkuriu mobilni, a struji iplinu ostala goriva.

OI8O&OI

6nogo ei oblik nesavrene konkurencije je trino stanje sa dva (ili nekoliko*uesnika. aime, pojedini prodavci, odnosno kupci uspijevaju da formiraju znatandio ukupne ponude, odnosno tranje, i da tako utiu na cijene u svoju korist.

ekoliko preduzea na strani ponude, koji presudno utiu na kretanje cijena

nazivaju se oligopoli(gr. oligopol < malo prodavaca*, dok jekonkurentimapristup otean. ! stanju nepotpune konkurencije moe i' biti najmanje dva, kadase nazivaju duopoli.

9ipini primjeri oligopolski' trita su trita automobila i trita preraivakeindustrije, a najprisutniji su u amerikoj privredi.

"ligopolisti (es'o sklapaju 'ajne doo"o!e o cijenama- p!oi)"odnimk"o'ama ili podjeli '!i.'a #')"% den'lmenski spo!a)umi$- a moui su ip!e.u'ni doo"o!i% Na o"aj na(in i)bjea"aju !a' cijenama i d!uenei)"jesnos'i- 'e o'ea"aju ula)ak no"im konku!en'ima- a k!ajnje

posljedice su is'e kao i kod monopola6 manje p!oi)"oda u) "i.e cijene odpo'pune konku!encije%

! sutini, postizanjem sporazuma o slonom nastupu na tritu, npr. radimaksimiziranja prota, duopol se pretvara u monopol.

&ao oligopolistiki oblici pojavljuju se) korner-pul- kartel- trusti koncern.ajpoznatiji kartelje O&E= (!rgani"ation of the Petroleum *porting+ountries*, kojeg su formirale zemlje izvoznice nafte.

#ie kupaca koji presudno utiu na kretanje cijena nazivaju se oligopsoni. ji'takoer moe biti najmanje dva, u trinom stanju nepotpune konkurencije, kadase nazivaju duopsoni.

Kornerje oblik povezivanja trgovaca kako bi ovladavali tritem i povisili cijene.

Kartel predstavlja oblik 'orizontalnog povezivanja preduzea koja proizvode isteili sline proizvode. ! tu svr'u oni sklapaju kartelni spora"um, kojima je ciljpostizanje zajednike cijene ispod koje ne ele prodavati svoje proizvode (kartelcijena*, teritorijalnu podjelu rada (kartel trita* ili ovim sporazumom odreujukoliinu proizvodnje maksimalno doputene pojedinoj lanici kartela (kartelproizvodnje*.

Pul(engl.pool* je interesna zajednica neovisni' preduzea koja meusobnosarauju na razliitim projektima proizvodnje i trgovine.


9/29

Koncernpredstavlja oblik povezivanja preduzea ili grupa preduzea, sazadranim pravnim statusom, povezani' tako da jedno preduzee ima kontrolnipaket dionica.

(rustini skupinu preduzea koja su potinjena jedinstvenoj upravi. Povezujurazliita preduzea ('orizontalni trust* ili preduzea povezana proizvodnimprocesom od sirovina do gotovog proizvoda (vertikalni trust*.

4 onopolis'i(k a konku!encija

< monopolis'i(koj konku!enciji, koja je od svi' oblika nepotpune konkurencijenajblia potpunoj konkurenciji, sudjeluje veliki broj preduzea razliite veliine, aulazak novi' konkurenata je relativno lak (nema ekonomski' i pravni' prepreka*.

ji'ovi proizvodi (obino trgovina na malo i uslune djelatnosti* su diferenciranito im daje prednost u odnosu na konkurente. vi oni imaju izvjestan uticaj nacijene, naroito u kratkom roku.

9rina cijena u stanju nepotpune konkurencije je rezultat ponaanja svi'sudionika na tritu. tim, to presudni uticaj na cijene imaju oligopoli, odnosnooligopsoni.

Ponuda je nepotpuno elastina u odnosu na cijene, jer ne postoji idealnapokretljivost faktora proizvodnje iz jedne vrste proizvodnje ili grane u drugu.

9ranja je takoer nepotpuno elastina u odnosu na trine cijene, jer djelujuuinci supstituta i komplementarni' dobara.

4>EREN>E TRINE 4O:I

!ee preduzea na tritu mjeri se pokazateljima trine moi. Pod pojmomtrine moipodrazumijevamo stepen uticaja ponuaa ili kupaca na odvijanjetrini' transakcija, prije svega na oblikovanje cijena. 9rina mo je vea, ako je


10/29

broj kupaca i prodavaca na tritu manji (dakle, trina mo pretpostavljanepotpunu konkurenciju*. =a mjerenje ove moi koriste se dva pokazatelja)koecijent koncentracije i >ernda'l />irsc'manov inde?.

Koefcijent koncentracijepoka)uje udio p!"i+ G do H naj"ei+ p!edu)eau ponudi neko sek'o!a% < slu(aju (is'o monopola- koefcijen'koncen'!acije i)nosi 2- J- a sa s"akim po"ea"anjem b!oja '!i.ni+u(esnika se smanjuje%

5naliza savremene trine strukture razvijeni' zemalja pokazuje da se poveavastepen konkurentnosti u veini privredni' grana, napr., u 5+ je krajem @ABC8i'godina samo oko BD E industrijski' sektora bilo potpuno konkurentno dok je@AFC8i' godina konkurentnost poveana na GG E.

)erfnddahl *)irschmanov inde+#I$ obu'vata sva preduzea na tritu.$zraunava se kvadriranjem trini' udjela svakog preduzea i zbrajanjem takodobiveni' kvadrata. ! sluaju monopola, >>$ ima maksimalmu visinu koja iznosi

@C.CCC, dok je u uslovima potpune konkurencije vrijednost >># vea od C, ovisnood broja trini' uesnika.

EKSTERNI EFEKTI #EKSTERNAI>E$

9rine transakcije ukljuuju dobrovoljne razmjene u kojima ljudi razmjenjujudobra za novac. 6eutim, mnoga meudjelovanja, kao to su eksternalije, seodvijaju izvan trita. %vakvi efekti postoje onda kada akcije pojedinaca ili grupautiu na blagostanje ili tetu drugi', bez nji'ove volje ili saglasnosti. %dnosno,eksternalije su one ekonomske aktivnosti jednog pojedinca ili preduzea kojeimaju uticaj na drugog pojedinca ili preduzee, a da za to ne plaaju (ne snosetrokove* ili nisu plaeni.

Eks'e!nalije se sas'oje od '!o.ko"a i ko!is'i koji se naomila"aju- neonome ko i+ p!oi)"odi- "e d!uim pojedincima ili d!u.'"u kao cjelini ip!eds'a"ljaju p!imje! sukoba pojedina(no i ja"no in'e!esa- odnosnoods'upanje od op'imalne alokacije !esu!sa u &a!e'o"om smislu%

Eks'e!nalije se poja"ljuju kao6

- nea'i"ne- pa se )o"u eks'e!ne disekonomije #nea'i"an u'icaj nad!ue- 'j% po"ea"anje njeo"i+ '!o.ko"a$ i

- po)i'i"ne- i 'ada se na)i"aju eks'e!nim ekonomijama #ko!is'id!uima be) naknade$%

egativni eksterni efekti se najee veu "a "aga'ivanje okolia, odnosnotrokove ugroavanja prirodne okoline i normalnog biolokog i socijalnogambijenta ivota ljudi$ lasini primjeri negativnih eksternalija su, npr$,

"aga'ivanje okoline od strane ba"ne hemijske industrije .u"le ili efekti tonjenjagrada od posljedica eksploatacije soli$ / oba ova sluaja poveavaju se trokovi 0u prvom sluaju trokovi odravanja "dravlja a u drugom trokovi sanacije koji

padaju na teret grada ili drave$

3ksterni efekti nisu iskljuivo negativne prirode. aprotov, aktivnosti pojedinca ilipreduzea esto rezultiraju eksternim korisnicima nekoj strani koja ne uestvujeu toj aktivnosti.


11/29

Pozitivne eksternalije se najee povezuju sa znanjem i inovacijama. 6nogerazvijene zemlje, naprosto, 2preuzmu4 strunjake i specijaliste iz nerazvijeni'zemalja bez ulaganja u nji'ovo kolovanje. $sto, tako, izgraeni moderni putdonosi povoljne eksterne efekte za oblinu fabriku jer joj smanjuje transportnetrokove a ona nije uestvovala u nansiranju tog puta.

+akle, ovi eksterni efekti su trokovi ili koristi koji nastaju za trea lica kaovantrine transakcije, i nisu obu'vaeni trinom cijenom. Posljedice eksterni'efekata se odnose, u prvom sluaju na nedovoljnu ponudu dobara koja stvarajupozitivne eksterne efekte, a u drugom, prekomjernu proizvodnju dobara kojastvaraju negativne eksterne efekte.

3konomski subjekti nisu u stanju da eksterne efekte unesu u trine cijene robe,a to moe uiniti samo dravapropisivanjem)

- korektivnog poreza, kojim se otvara mogunost naknade tete licima kojasu oteena dejstvom negativni' eksterni' efekataH

-

zabranom ili ogranienjem djelatnosti koje proizvode negativne eksterneefekte (npr. u sluaju zagaivanja okoline*.

>A;NA ?OBRA

?ob!a ili uslue koje '!i.'e nemoe ili nee obe)bjedi'i- a ko!is'e s"im!a0anima sujavna dobra%

Preciznije,javna dobrapredstavljaju dobrausluge ije su koristi dostupne cijelojzajednici bez obzira ele li pojedinci to dobro ili uslugu koristiti ili ne. 9o znai daim je ponuda savreno elastina, a nji'ovi granini trokovi ravni nuli. Pojedinci i'besplatno koriste, a svako ukljuenje sljedeeg pojedinca ne dovodi ni do kakvogpoveavanja granini' trokova.

9ri temeljna obiljeja (istih) javnih dobara, koja i' razlikuju od trini' dobara,su)

- $stovremena i besplatna raspoloivost za vie korisnika,- emogunost iskljuenja pojedinaca iz upotrebe javnog dobra, i- 0ednakost potronje za sve korisnike.

=a javna dobra se kae da omoguavaju nerivalnu potronju- nasuprot trini'dobara koja predstavljaju rivalnu potronju% aime, trina dobrausluge sudostupni onim potroaima koji za nji' plati, a nji'ova prisutnost na trituiskljuivo ovisi od interesa i zarada ponuaa (proizvoaa i trgovaca*.

3a !a)liku od '!i.ni+ doba!a- (is'a ja"na dob!a se ne mou kupi'i na'!i.'u- a ja"ljaju se kao i)!a) op.'i+ po'!eba sa"!emeno (o"jeka%

P/!

Primjeri javni' dobara su) parkovi, javna kola ili bolnica, gradsko osvjetljenje,odbrana zemlje i zatita graana, putevi i sl.

Primjer

Pretpostavimo primjer i"gradnje (asfaltiraj) puta kro" jedno naselje$ !vaj projekatkota 1$222$222 3$ #ko bi postojao trini motiv "a i"vo'aa radova tada bi

postojeih 12$222 domainstava ovog naselja morali platiti po 122 3$ #li nepostoji nain da se domainstva prisile da plate pristojbu, a kamoli da stvorimo


12/29

sistem u kojem domainstva koja imaju najvie koristi od puta ili ga najvie eledaplate i najviu pristojbu$ oritenje puta je neiskljuivo i neeksklu"ivno4 ako se

put i"gradi svi e imati koristi od toga$ 5toga domainstva nee imati motivaplatiti onoliko koliko im je put koristan$ Pojedinci se ponaaju kao slobodni jahai(free riders) i ne plaaju onoliko koliko im put "aista koristi$

!dio javni' dobara u savremenim privredama i ivotu ljudi uopte je sve vei, atime i obaveza drutva da izdvaja sredstva, obezbjeuje i reprodukuje javnadobra, to privatna inicijativa i trita ne mogu da obezbjede, niti za to imajuekonomski interes. =bog istodobne raspoloivosti za vie korisnika inemogunosti iskljuenja pojedinaca iz potronje teko je natjerati ljude da plateza nji'ovu upotrebu / potronju.

=bog prisustva slobodnih jahaa, tritima je gotovo nemogue ekasno pruatijavna dobra. ! ovim sluajevima, dakle, trite ne moe biti iskljuivi instrumentekasne alokacije, ve su potrebna netrina rjeenja. =bog toga, ako elimo dase javna dobra proizvode ekasno nuna je da i' subvencionira ili u cijelosti

plaa drava.

RE8


13/29

! prva dva sluaja drava stvara i nameeprimjenu pravila unkcioniranjaprivrede i pravila demokratske vladavine,ime na jednoj strani,

- vri zatitu gra0anskih p!a"a- "lasni(ki+ p!a"a i p!isilja"anje nai)"!.a"anje uo"o!a,

8 a na drugoj pos'a"lja p!a"ila i!e )a ekonomske ak'i"nos'i ip!a"ni ok"i! )a '!i.nu u'akmicu%

%siguravanje primjene pravila djeluje u svaiju korist, budui, da npr. Isvi imamokoristi od spreavanja krae i line imovine i napada na nas linoJ.

+rava, takoer, mijenja pravila, donosei nova ili korigujui stara$

ajee je rije o pravilima za funkcioniranje trita i privatnog vlasnitva) samou zadnji' BC godina pravila su mijenjana tako to su trita prvo ("!.e!euli!ana (ograniavana*, a potom de!euli!ana kroz oblike ekonomskeliberalizacije, ili,

pak, tako to je drava p!"o nacionali)i!ala pojedine sek'o!e nakon +rugogsvjetskog rata, a potom i', u )adnjim decenijama- p!i"a'i)i!ala%

&ao mikroekonomski regulator, drava utie na ono to e privatnapredu"ea proizvoditi, na nain na koji e se dobra i usluge proizvoditi i namjesto gdje e se proizvoditi.

&ao distributer, drava utie na raspodjelu dohotka me'u pojedincima igrupama$

&ao makroekonomski regulator, drava koristi ra"liite metode kojima utiena poslovni ciklus i kontrolira nestabilnost cijena, prote i zaposlenost kojiproizilaze iz njegova naizmjeninog ritma ekspanzije i recesije.

=a sve ove uloge, dravi stoji na raspolaganju osnovni ins'!umen'id!a"nepoli'ike) dravni ras'odi, porezi, propisi ili nadzor nad odvijanjem ekonomski'aktivnosti u preduzeima u dravnom vlasnitvu.

+anas, meutim, postoje neslaganja u tome koliko bi aktivna drava trebala dabude, jedni se zalau za ogranienu ulogu, a drugi za aktivniju ulogu drave uekonomiji.

6eu amerikim ekonomistima danas Ipreovlauje stav da bi ogranienadravna intervencija mogla da ublai (ali ne i da rijei* najtee probleme)

+rava, stoga, treba da preuzme aktivnu ulogu u odravanju pune zaposlenosti iublaavanju najtei' aspekata siromatva, dok glavnu ulogu u privredi treba daigra privatni sektor.4

Preovlauje miljenje da bi drava i trita mogli da sarauju i da se uzajamnouvruju.

L&a- ipak- i dalje pos'oje nesulasice u )a"isnos'i o 'ome kako se p!ila)inesa"!.enos'ima '!i.'a i "je!o"anju koliko d!a"a )ais'a moe efkasnoisp!a"lja'i 'e nesa"!.enos'i%1

EKONO4SKE FE ?RA;E


14/29

&oristei se instrumentima dravne politike, drava realizuje svoje etiriekonomske funkcije)

- /napre'ivanje ekonomske ekasnosti,- !stvarivanje manje nejednake raspodjele dohotka,- 5tabili"iranje ekonomije pomou makroekonomskih politika, i

-e'unarodno predstavljanje "emlje$

"stvarivanje manje nejednake raspodjele dohotka

Preraspodjelu do'otka drave najee ostvaruju na slijedee naine)

oporezivanjem (uvo'enjem progresivnih poreskih stopa 0 to je dohodak vei iporezi su vei i obratno, sa smanjivanjem do'otka smanjuju se poreske stope*,

politikama troenja (transferni programi, 6socijalno-sigurnosne mree7) putemnovani' pomoi najsiromanijim i nemonim ljudima (starijim osobama,slijepima, invalidima, nezaposlenima, porodicama sa preniskim do'ocima*,

subvencioniranjem neop'odne zdravstvene njege i socijalnog osiguranja,politikama reguliranja jednakih uslova za zapoljavanje, stanovanje ijednake obrazovne mogunosti za sve lanove drutva, ukljuujui besplatnoosnovno kolovanje.

1tabiliziranje ekonomije pomou makroekonomskih politika

2iskalna politika(doslovno znaenje izraza skalna politika,prema engl. 8iscalpolic9, je Ipolitika javni' pri'odaporeza* predstavlja skup mjera usmjereni' naprimjenu javni' (budetski'* pri'oda i javni' ras'oda radi ostvarivanjaravnomjernog ekonomskog rasta i stabilnosti cijena.

onetarna $nov'ana% politikaodreuje koliinu novca u opticaju, visinukamatni' stopa i opseg kredita, ime drava utiui na kamate i investicije,moe osiguravati) visoku stopu zaposlenosti, nisku inKaciju, platnobilansnuravnoteu i rast drutvenog proizvoda. 6onetarnu politiku u svakoj zemljineposredno provodi centralna (ili narodna* banka.

4e0una!odno p!eds'a"ljanje d!a"e

Ekonomske in'e!ese d!a"a p!omo"i!a i .'i'i na me0una!odnom ni"ou-p!a"ei odo"a!ajue spo!a)ume s d!uim )emljama%

a meunarodne probleme ekonomske politike drava reaguje tako to6

smanjuje '!o"a(ke p!ep!eke- donosi p!o!ame pomoi- uskla0ujemak!oekonomske poli'ike i "!.i )a.'i'u lobalno okoli.a%

1manjenje trova'kih prepreka drava provodi sa drugim zemljamaputem uskla0i"anja )akona i smanjenja '!o"a(ki+ p!ep!eka kao ipo'icanjem me0una!odne specijali)acije i podjele !ada%

Programe pomoi donose visoko razvijene zemlje radi poboljanjaekonomskog s'anja u si!oma.nim )emljama% %vi programi se realizirajubilateralno (pomo jedne zemlje drugoj*, ili multilateralno, npr$ prekoinstitucija 5vjetske banke koja siromanim zemljama dodjeljuje kredite s niskimkamatama.


15/29

?ana.nja po"eana ekonomska me0uo"isnos' )emalja upuuje nauskla0ivanje njihovih makroekonomskih politika.

3ilj je uskla0ivanje njihovih fskalnih i monetarnih poli'ika kako inacijaili ne)aposlenos' ne bi i) jedne p!e.li u d!uu )emlju% ajee se koristekoordinacije trgovinski' i valutni' politika, ali se s integracijskim procesima iripopis ekonomski' politika koje su predmet koordinacije. pr. 3! koordiniramonetarne politike, a $6L, na globalnom nivou, koordinira politike valutni'kurseva.

+a bi otklonile nedos'a'ke '!i.no me+ani)ma sa"!emene d!a"enasup!o' nevidljivoj ruci $slobodno trite%uvode vidljivu ruku drave,kojom se obezbje0uje ekonomska efkasnos'- p!a"ednija !aspodjela-mak!oekonomska s'abli)aciona poli'ika i nacionalni in'e!esi ume0una!odnoj ekonomiji%

9o priznaju i najkonzervativniji ekonomisti opredjeljeni za slobodno trite, iako

meu ekonomistima nije postignuta saglasnost koliko drava zaista moeekasno ispravljati nesavrenosti trita.

o ono to je sigurno, kako konstatuju Samuelson i No!d+aus- je da su Mobjepolo"ice @ '!i.na i d!a"na @ neop+odne )a )d!a"o 7unkcioni!anjep!i"!ede%

!pravljanje savremenom privredom bez bilo koje od nji', je poput pokuaja da sezapljee jednom rukom.J

NO;A= I INFA=I>A


16/29

&O>A4 I E;OA NO;=A

ovac je sredstvo koju javnost pri'vata kao sredstvo plaanja, medijum zarazmjenu i mjerilo vrijednosti svi' drugi' roba i usluga. -azmjenjivost za sve robei usluge, ini novac posebnom ili rijetkom robom #/!oba nad !obama1$, koja usebi sadri /u p!ik!i"enom s'anju4 sve druge robe. Pri'vaenost opimsredstvom razmjene uslovljena je sljedeim osobinama no"ca u sa"!emenojekonomiji6

- Prenosivost8 novac mora biti pogodan za noenje i prenos raditransakcija na razliitim lokacijamaH

- (rajnost/ novac mora posjedovati ziku trajnostH- 4jeljivost/ mora postojati mogunost djeljivosti novca na jednake

dijelove (npr. @ ! dolar < @CC centi*H- 1tandardizovanost/ novanice se ne smiju razlikovati po obliku ili

kvalitetu, to je preduslov nji'ove pri'vaenostiH- Prepoznatljivost/ novac mora biti poznat i prepoznatljivost, ime se

olakava njegova primjena i zatita od falsikata.

Problem se rjeava nastankom robnog novca/ robe koja poinje vriti funkcijuopteg ekvivalenta, tj. za koju se u razmjeni moe dobiti bilo koja druga roba.

! poetku kao naturalni novac funkcioniraju razliite robe) stoka (latinski nazivpecuniadolazi od rijeipecus) govedo* zbog svoje pokretljivosti i mogunostiotuivanja, ali i mnoge druge robe) koa, krzna i svila (u taroj &ini*, itarice(3gipat*, so (3tiopija*, zatim koljke, oruje (npr. noevi i vr'ovi strijela*, du'an,itd. !spostavljaju se stalna mjesta razmjene (pijace, trgovi* na kojima se trguje u

unaprijed utvrenim terminima, to smanjuje trokove razmjene.&asnije su ovu funkciju preuzele robe koje su po svojim prirodnim svojstvima bile

jo pogodnije za funkciju opteg ekvivalenta, prvo razni metali a potom samoplemeniti metali#)la'o i s!eb!o$- koji su pokazali prednost nad ostalimrobama) djeljivost, postojanost (ne kvari se* i laku prenosivost, veliku vrijednostu malim koliinama itd. !mjesto vie roba kao u sluaju naturalnog novca,pri'vata se jedna roba (zlato*, koja funkcionie kao robni standard. Prvo u oblikukovanicakao istog zlatnog standarda ili punovrijednog novca (u srednjemvijeku*, a zatim kao reprezentanta punovrijednog novca, tj.papirnog novca/banknota (u poetku samo kao izdati' priznanica za primljene kovanice zavrijeme rata !5 sa &anadom @DAC. godine a zatim masovno od "$" st.*.

$z ove podjele potiu i dvije vrste novca) robnii fducijarni, pri emu robninovac funkcionira kao punovrijedni novac, a fducijarni novac(lat. ducia 0vjerovanje, povjerenje* ili at novac #2iat mone5$funkcionira bez unutranjevrijednosti ali koji je drava odredila (naredbom* da bude zakonsko sredstvoplaanja te po osnovu toga, vjerovanja javnosti da e ga moi zamjeniti za bilokoju drugu robu.

Liducijarni novac, dakle, ima dvije osobine)prihvatljivost(iskustveno uvjerenje danaznaenim iznosom na novanici uvijek moemo kupiti odreenu koliinu roba iusluga* ipredvidljivostvrijednosti(moemo predvidjeti kupovnu mo novane

jedinice, odnosno pri'vatamo ga ak i ako znamo da e ona smanjiti, 2jer namanticipiranje budue kupovne moi novca omoguava spoznaju oportunitetnog


17/29

troka njegovog posjedovanja i, u skladu s tim, usklaivanje portfolia ukupneimovine.4

< p!aksi se ko!is'e i supstituti novca u obliku mjenica- (eko"a- d!a"ni+ob"e)nica i d!ui+ "!ijednosni+ papi!a% Sups'i'u'i no"ca oba"ljajup!ome'nu i pla'enu 7unkciju no"ca%

FE NO;=A

%pta pri'vatljivost novca proizala je iz njegove etiri funkcije u savremenojekonomiji.

Prva funkcija novca je univerzalno sredstvo razmjene(ili prometno sredstvo*,to proizilazi iz osobine univerzalne i jednostavne razmjenjivosti novca za svedruge robe. ovana razmjena pospjeuje podjelu rada i specijalizacije, jerproizvoaima uz minimalne informacije obezbjeuje jednostavne i brze

razmjene sa drugim proizvoaima.+ruga funkcija novca je sredstvo o'uvanja vrijednosti, jer novac dranjem ivremenom ne smije gubiti nominalnu vrijednost (zanemarujemo mogue efekteinKacije*. +ruge robe kao opi ekvivalenti (krzno, stoka, ito...* vremenom gubevrijednosti ili se upotrebom 'abaju (npr. zlato*.

! treoj funkciji kao obra'unska jedinicai mjera vrijednosti novac iskazujevrijednost svi' drugi' roba i vri nji'ovo uporeivanje, odn. nji'ov meusobniobraun. ovac, dakle, s jedne strane, uporeuje relativne vrijednosti roba iusluga, a s druge, omoguava obraun i uporeivanje ekonomski' transakcija(pri'oda i ras'oda preduzea, poreza, nacionalnog do'otka, razni' oblika

imovine i td.*.

ovac funkcionira i kao sredstvo odgo0enih plaanja, to je etvrta funkcijanovca u kojoj se povezuju funkcije novca kao univerzalno sredstva razmjene iobraunske jedinice.

O?REI;AN>E ;RI>E?NOSTI NO;=A I INFA=I>E

+o vrijednosti novca dolazi se na dva naina) (@* sistemom vezane vrijednosti i(M* sistemom slobodne vrijednosti.

! sistemu vezane vrijednostikoliina emisije novca odgovara odgovarajuoj

koliini zlata, kao vrijednog i oskudnog dobra. ovac u ovom sluaju ima pokrieu zlatu, tako to drava propisuje kurs u odnosu na zlato, odnosno koliinu zlata(u gramima* koju predstavlja novana jedinica. %vaj sistem odreivanjavrijednosti novca funkcionirao je od @FCC. godine, kada se pojavio u 5merici, pasve do prve polovine "" stoljea. -azlog prestanka 2zlatnog vaenja4 novca je utome to proizvodnja roba raste bre od proizvodnje zlata (rudnici zlata suogranieni*. 9ada koliina (broj* novanica zaostaje za koliinomnovoproizvedeni' roba pa nedovoljna koliina zlata vodi padu cijena roba iusluga. %vakvi uslovi vode privredu u recesijui kri"u, jer pad cijena produkujegubitke i destimulie investicionu aktivnost.

(M* Pred'odni nedostatak odreivanja vrijednosti novca (problem likvidnosti*ispravlja se sistemom slobodne vrijednosti. ! ovom sluaju novac nemazlatno pokrie, ve ga drava proglaava sredstvom prometa i plaanja.


18/29

#rijednost novca se tada odreuje robama koje mu stoje nasuprot. #ea koliinarobe na tritu poveava broj i vrijednost trini' transakcija, pa je potrebna ivea koliina novca.

A&RE=I>A=I>A I ?E&RE=I>A=I>A

M

P x QV =

#ominalna vrijednostnovca je izraena (otisnuta* na novanicama, a realnaukoliini roba i usluga koje se mogu kupiti za nominalnu koliinu novca. Ra)lika!ealne i nominalne "!ijednos'i no"ca p!oi)ila)i i) #ne$s'abilnos'iekonomsko sis'ema- )bo (ea- i)me0u nji+- moe doi do ods'upanja .

5ko realna vrijednost novca raste (za istu nominalnu vrijednost kupujemo vieroba i usluga* nastupa aprecijacija novca, a ako novac gubi vrijednost (za istunominalnu vrijednost kupujemo manje roba i usluga*, to je znatno ea pojava,imamo deprecijacijunovca.

%d novanog opticaja znatno ovisi dinamika ekonomske aktivnosti i kretanjecijena i do'odaka. +o ukupne mase (koliina) novca u prometudolazi se naslijedei nain)


19/29

INFA=I>A

n6acijase obino shvata kao opi rast cijena, ili rast opeg nivoa cijena$ :ijein;acija je latinskog porijekla i i"vorno "nai naduhavati $inn6are%,nadimanje $in6atio%, a ekonomski, ona predstavlja 7naduhavanje8cijena i nov'anih dohodaka, trokova proizvodnje i drugih nov'anihiznosa, tj$ poremeaj u robno-novanim odnosima kada koliina novca uopticaju "natno prekorai veliinu robnih fondova, to dovodi do porasta cijena i

pada vrijednosti novca (smanjenja njegove kupovne moi)$


20/29

- +rutveno bogatstvo ine)

- Prirodna bogatstva

- Proizvodna dobra

-

Prirodna bogatstva (prirodni uslovi i raspoloivi prirodni izvori*- Proizvodna dobra(proizvedeno drutveno bogatstvo* su izraz

kumulirani' investicija u duem vremenskom intervalu, u ijem jestvaranju uestvovalo vie narataja.

KR


21/29

Ekonomski !a)"oj i lobali)acija

3konomski rast je dugorono poveanje proizvodnje odnosno realnog brutodrutvenog proizvoda / P, to je ekonomski i politiki cilj svake zemlje, aizraava se pomou stope rasta nacionalnog do'otka / +P per capita.

! dugom roku B8@C godina ekonomski rast pokazuje napredak ili nazadaknacionalne ekonomije, odnosno blagostanje u toj zemlji.

3konomska kriza, ekonomska recesija i ekonomski rast imaju zajednikipokazatelj izraen u P ili +P

B!u'o domai p!oi)"od

B!u'o domai p!oi)"od (>ross ?omestic Product / +P* je osno"nimak!oekonomski poka)a'elj je! p!eds'a"lja najs"eobu+"a'niju mje!uukupne p!oi)"odnje doba!a i uslua os'"a!eni+ u jednoj )emlji- u 'okuod!e0eno pe!ioda #naj(e.e odinu dana$%

4je!enje 8?& je i)u)e'no "ano )a ekonomsku 'eo!iju i ekonomskupoli'iku6 omoguava da izrazimo ekonomski rast, konjukturne cikluse,nezaposlenost, inKaciju i sl. IPrije nego to je otkriven pojam +P, bilo je tekoocjeniti stanje privrede. +P.... je jedno od zaista veliki' otkria "" stoljea.

1ez mjerenja ekonomski' agregata kao to su +P, makroekonomija bi plivala umoru neorganizovani' podatakaJ.

I)!a(un 8?&DaDme'od i)da'aka

B!u'o domai p!oi)"od (>ross ?omestic Product / +P* je osnovnimakroekonomski pokazatelj jer predstavlja najsveobu'vatniju mjeru ukupneproizvodnje dobara i usluga ostvareni' u jednoj zemlji, u toku odreenog perioda

&os'oje d"a na(ina mje!enja #me'oda$ i ob!a(una 8?&Da6

8?& kao suma fnalni+ p!odaja p!oi)"oda i uslua #metod izdataka$

8?& kao suma 7ak'o!ski+ do+odaka #metod prihoda$


22/29

8?& kao suma fnalni+ p!odaja p!oi)"oda i uslua #metod izdataka$ 8?&kao suma 7ak'o!ski+ do+odakase dobija sabiranjemH

8?& kao suma 7ak'o!ski+ do+odaka

- nadnica (Q < Rage*,- kamata (i < interest*,- renti (- < rent*,- prota (Pf


23/29

Np!% u i)!adi namje.'aja kao fnalno p!oi)"oda ko!is'i se d!"o- ali- akobismo sabi!ali "!ijednos' d!"e'a u obliku !e)ane !a0e- lesoni'Dplo(a pas"e do o'o"o namje.'aja- mi bismo jednu 'e is'u "!ijednos'#"!ijednos' d!"e'a$ sabi!ali nekoliko pu'a%

e0uazne prodaje su one koje kupuju kupci koji nisu krajnji korisnici nego suto dalji preprodaci / dileri. pr. ako automobil kupuje diler koji e ga (pre*prodati,tada bi isti automobil dva puta obraunavali u sumi prodaja koje formiraju +P.%tuda se iz obrauna +P mora iskljuiti prodaja koju po drugi put obavlja diler.

Nominalni i !ealni 8?&

#ominalni C4Pje mje!en 'ekuim ili '!i.nim cijenama 'e odine- iobi(no je u"ean )a "isinu !as'a cijena #inaciju$ u 'oj odini%

Realni 8?& dobijamo 'ako .'o nominalni 8?& podijelimo indeksomcijena #C4P de6ator%.

BRP-a

Hapanski >P je vei od >?P "ahvaljujui postojanju obimne 6druge7 japanskeekonomije nastale obilnim ulaganjima japanskog kapitala u inostranstvu, askromnosti stranih ulaganja u Hapanu$

Plaa Iosanca koji ivi u IiJ a radi u #ustriji, obraunava se kao austrijski >?P ibosanskohercegovaki >P.

FAKTORI EKONO4SKO8 RASTA I RA3;O>A

Produktivnost (odnosno ekonomski rast i razvoj* je odreena sa etiri faktora,koje ine) ljudski kapital, prirodna bogatstva, ziki kapital i te'nologije

Djudski kapital 2je ekonomski izraz za znanje i vjetine koje radnici stiu krozobrazovanje (spretnost, znanje i motivacija radne snage*H obino se uzima zanajvaniji faktor ekonomskog rasta.

Prirodna bogatstva(zemlja i uope svi prirodni izvori* su nekada bila prvi

preduslov ekonomskog napretka. +anas prirodna bogastva ne odreuju je li nekazemlja uspjena ili ne) primjer su zemlje poput 0apana i >ong &onga, koje su


24/29

napredovale i pored toga to nemaju prirodna bogastva, svoj brzi rast su baziralena sektorima koji vie ovise o radu i kapitalu. =emlje bogate naftom (kao .5rabija, koja na osnovu toga ostvaruje visoke do'otke* su, pri tome, izuzetak ane pravilo.

2izi'ki kapital (ili samo) kapital* je izraen u obliku kapitalni' dobara (oprema,maine, zgrade, infrastruktura i sl.* i investicija za izgradnju kapitalni' dobara.-aspolaganje sa vie kapitalni' dobara obezbjeuje bru i obilniju proizvodnjudobara i usluga.

(ehnologija(te'niko8te'noloki progres, inovacije*

raki prikaz ekonomskog rasta

5tope ekonomskog rasta i"abranih "emalja realni>?P / /5?


25/29


;idimo da )emlja A koja je imala !ela'i"no malu akumulaciju- nije u)ado"olja"ajuoj mje!i pomje!ila K&4 na "i.i ni"o, dok je sasvim suprotnokod zemalja $$ i $$$ koje su vodile politiku akumulacijski orijentirane strategijerazvoja.

%ve zemlje su, za'valjujui toj injenici, bile u prilici da nakon odreenogvremenskog intervala )na(ajno po"eaju i obim akumulacije i ni"opo'!o.nje u odnosu na )emlju I%

9ri zemlje ($, $$, $$$* imaju u poetku jednaku &P6, ali i razliit nivo akumulacije.Ta(ka A p!eds'a"lja obim akumulacije )emlje I- B obim akumulacije)emlje II i = )emlje III%

?akle, ove "emlje karakterie identina P i potpuno ra"liita preferencijaprema akumulaciji$ ao posljedica ra"liitih preferencija u nivou akumulacije ipotronje u sadanjosti doi e do ra"liitog pomjeranja P tri "emlje ubudunosti$



26/29

Ra)like i)me0u !as'a i !a)"oja6

Ras' oznaava kvantitativnu dimenziju ekonomije ( ukupan i per capita +P,zaposlenost, platni i trgovinski bilans, strane investicije i dr.*

Ra)"oj oznaava kvalitativnu dimenziju ekonomije (promjene u ekonomiji,te'nologiji i drutvu *.

"drivi razvoj se denira kao onaj razvoj u kome svaka generacija slijedeojpredaje stok Ineto resursaJ (tj. prirodni resursi, okoli, znanje, te'nologije, zikii ljudski kapital* koji uper capita terminima nije manji od onoga koji je naslijedila.

Fak'o!i ekonomsko !as'a #i)"o!i$

- akumulacija kapitala / investicije u proizvodne kapacitete- raspoloivost prirodni' resursa- obrazovanost radne snage-

te'noloki razvoj- poduzetnitvo- razvijenost institucija

&!ednos'i me0una!odne '!o"ine

otvorena privredaje ona koja slobodno uspostavlja odnose sa drugimekonomijama irom svijeta, dok je suprotna koncepcija /

zatvorena privredaona koja ne sarauje sa drugim ekonomijama u svijetu

Ins'!umen'i "anjskoD'!o"inske poli'ike

zvozpredstavlja dobra i usluge koje se proizvode u zemlji, a prodaju drugimzemljama, uvozine ona dobra i usluge koje se proizvode u inostranstvu, aprodaju u zemlji. -azlika izmeu vrijednosti izvoza i vrijednosti uvoza je netoizvoz(ili trgovinski bilans*.

Ins'!umen'i "anjskoD'!o"inske poli'ike su6

- &vota- $zvozne olakice- 3mbargo

Ako )emlje s"ojom ekonomskom poli'ikom o!ani(a"aju k!e'anjeosno"ni+ 'oko"a u me0una!odnoj ekonomiji na sceni jezatitna politikailiprotekcionizam%


27/29

Protekcionizam predstavlja takvu ekonomsku doktrinu, odnosnoekonomsku politiku koja ograni'avanjem slobode razmjene izme0uzemalja nastoji zatititi domau ekonomiju, a provodi se tzv.trgovinskim restrikcijama ili barijerama. %ve barijere imaju razliite forme,kao to su) carine i kvote, izvozne olakice, embargo, relativne trgovinske

restrikcije i slino.ajei oblik zatitne politike je carina (tarifa$ koja predstavljaporez (ili taksu*koja se naplauje prilikom uvoza dobara. Oarine poskupljuju uvezenu robu(favorizuje se domaa roba*. Oarine su u nekim sluajevima nune kako bi sezatitila domaa proizvodnja 2u povojima4, ali na dugi rok smanjujumeunarodnu trgovinu i ekasni utjecaj specijalizacije i podjele rada, odnosnoivotni standard stanovnitva.

Kvotapredstavlja ogranienje koliina ili vrijednosti uvoza dobara (uvoznakvota* ili izvoza roba (izvozne kvote*. 3fekat kvota je slian efektu uvoenjacarina. 6eutim, razlika je u tome to u sluaju uvoenja kvota, vea cijena

donosi vee pri'ode preduzeu, dok u sluaju carina ta razlika ide u dravnibudet.

zvozne olakice predstavljaju mjere stimulacije izvoza, ali mogu biti i barijereu razmjeni, jer se domaim preduzeima daju, esto velike, subvencije ipovlastice, pa oni mogu na svjetskom tritu prodavati po niim cijenama,ustvari, po damping cijenama. ! tom sluaju cijene su nie od cijene kotanjaproizvodnje. Prodor na svjetsko trite i pokuaj dominacije se esto izvodipomou damping cijena za proizvode elektronike, automobila i ipova.

!mbargoje restrikcija izvoza i uvoza za sva dobra. %bino nije povezan sekonomskim, ve meunarodnim politikim razlozima. Primjer je posljednjiembargo uveden na uvoz i izvoz $rana.

Ekonomska lobali)acija

!konomska globalizacija je Mp!oces p!e'"a!anja )asebni+ nacionalni+p!i"!eda u in'e!i!anu s"je'sku p!i"!eduL- a ispolja"a se kao p!oces!as'a me0una!odni+ 'oko"a !oba- uslua kapi'ala- ljudi i 'e+noloije%

astupajua Iopa vladavina svjetskog tritaJ, omoguena informatiko /te'nolokim razvojem, imigracijom svjetski' nansijski' trita i trgovinskomliberalizacijom, mijenja totalitet ekonomski', politiki' i kulturni' odnosa usvijetu.

Ekomija se '!ansnacionali)i!a i oblikuje p!ema in'e!esima lobalni+kompanija #7u)ioni!ane mul'inacionalne kompanije$- kao la"ni+subjeka'a p!ocesa lobali)acije%

To )na(i da se (i'a"o s"je'sko '!i.'e '!e'i!a kao jedins'"eno pod!u(jesp!o"o0enja poslo"ni+ ak'i"nos'i%

8lobali)acija je posljednji s'adij u nep!es'anome p!ocesu d!u.'"enep!omjene% I)!a) globalizacijapo(eo se upo'!eblja"a'i p!ije d"ije i poldecenije )a obja.njenje p!omjena u p!i"!edi- 'e+noloiji i d!u.'"u%4noi au'o!i nala)e da lobali)acija nije ni.'a no"o i da je pos!ijedi

p!oces koji nije po(eo p!ije nekoliko s'o'ina- a- po nekima- i p!ijenekolilko +iljada odina%


28/29

Na lobali)aciju s"je'ske p!i"!ede- na!o(i'o nposlije QDi+ odina s'oljea- u'jecalo je ni) 7ak'o!a- i 'o6

- tvaranje meunarodni' nansijski' i trgovinski' institucija @ASS.*, kaoto su 599, vjetska banka, 6eunarodni monetarni fond, koji su bitnouticali na razvoj svjetske trgovine i nansiranje zemalja u razvojuH

- -azvoj svjetske trgovine u cijelom "" stoljeu, naroito poslije @ABC8i'.

- tvaranje multinacionalni' korporacija koje su po svojoj ekonomskoj snazisnanije i bogatije od privreda mnogi' zemalja u svijetuH

- -azvoj svjetski' trita kapitala, naroito trita nansijskog kapitalaH

- tvaranje regionalni' trgovaki' blokova u svijetu, naroito)

- 8 stvaranje 3vropske zajednice @ABF. godine i njeno prerastanje u 3!,

- 8 stvaranje jevernoamerike zone slododne trgovine (5L95* @AAM.,

- 8 stvaranje regionalne trgovinske zajednice srednje 5zije i Pacika (535*@AAC.

lobalizacija ima svoje pobo!nike i k!i'i(a!e. Po prvima- lobalni '!i.niporedak e osiu!a'i ekonomski p!ospe!i'e'- demok!aciju i mi! ulobalnim !a)mje!ama- a u )emljama u !a)"oju '!asi!a'i pu' i)la)a i)si!oma.'"a%

Ekonomski !as' e se 'emelji'i na o'"o!enos'i nacionalni+ p!i"!eda#ekonomska libe!ali)acija i slobodna '!o"ina$ kao klju(nimpoka)a'eljem ekonomske lobali)acije%

'o )emlja "i.e sudjeluje u p!ocesu lobali)acije #mje!eno o'"o!eno.unje)ine p!i"!ede$- 'o je uspje.niji njen ekonomski !a)"oj%

=a kritiare je globalizacija politiki projekt koji se provodi u ime interesaglobalnog kapitala. Poznati kritiar globalizma, !rli' 1ek oznaio je globalizamkao Mideoloiju s"je'sko '!i.'a ili ideoloiju neolibe!ali)maL- a 8%So!o. kao M'!i.ni 7undamen'ali)amL%

K!i'i(a!i sma'!aju da je lobali)acija up!a"ljena p!o'i" ne!a)"ijeni+)emalja je! one nisu u s'anju nosi'i se sa konku!encijom kompanija i)!a)"ijeni+ )emalja%

No"a ekonomija

3a !a)liku od '!adiocionalne #ili /s'a!e1$ ekonomije u kojoj se ekonomski!as' i)"odi i) 7ak'o!a @ inpu'a p!oi)"odnje- u no"oj ekonomiji se kaoosno"ni poka)a'elj ekonomsko !as'a poja"ljuje 'e+nolo.ki p!o!es-odnosno in7o!ma'i(ke 'e+noloije%

$nformacija postaje glavni resurs privreivanja, poveavajui ekasnost u svimsferama drutvenog ivota. $nformatike te'nologije postaju peti faktorproizvodnje (neki ga smatraju kljunim i kau) 2komunikacija / to je samaekonomija4* uporedo sa radom, kapitalom, prirodnim resursima i

preduzetnitvom.


29/29

-azvoj informacioni' te'nologija i globalno umreavanje, doveli su i do promjenau svim oblastima poslovanja. pr% In'e!ne' pomae p!onalaenjunajpo"oljniji+ cijena !obe ili uslua- smanjenju '!ansakcioni+ '!o.ko"a*onlajn '!o"ina omoua"a u.'edu na adminis'!a'i"nim '!o.ko"ima i sl%

Promjene su neminovno za'vatile i bankarski sektor poslovanja, to je rezultiralorazvojem razni' oblika elektronskog bankarstva i dovelo do kreiranja novogpojma tzv. elektronskog novca. ova ekonomija se esto oznaava kaoMin7o!ma'i(ka ekonomijaL- Mdii'alna ekonomijaL- Melek'!onskaekonomijaL- Mekonomija )nanjaL- Mpos'indus'!ijska ekonomijaL-Mekonomija no"e pa!adimeL %

Documents

Ekonomija druga skripta