Ekonomske funkcije države

Ekonomske funkcije

države I

Doc. dr Amina Nikolajev

Ekonomija Proučava načine na koji se ljudi

suočavaju sa, i rješavaju pitanja

svakodnevnog života

Pokriva sve vrste životnih tema –

olakšava snalaženje u životu, omogućava

pravilno reagiranje na društvena

događanja, uči kako pravilno koristiti

raspoložive resurse, vodi boljem životu

Bavi se izborima koje donosimo svaki dan

(dobra oskudna, a želje neograničene)

Ekonomija

Sinonim za ukupnu privredu

Opći naziv za ekonomsku nauku u

cjelosti

Definicija – naučna disciplina koja

proučava kako društva upotrebljavaju

oskudne resurse kako bi proizvela

određena dobra i usluge i raspodijelila

ih među ljudima

Ekonomija Dvije bitne odrednice: oskudnost resursa i

zadovoljene potreba/želja

Proučava ponašanje ljudi kao vezu između

ciljeva i oskudnih resursa

Ljudi donose odluke kojima nastoje pomiriti

suprotnosti: oskudne resurse i ciljeve koje

žele postići

Problem oskudnosti resursa - Zakon

oskudnosti = nesklad između potreba

proizvodnje za proizvodnim inputima i

mogućnostima zadovoljenja tih potreba

Ekonomija - država Tri temeljna pitanja ekonomije: šta, kako

i za koga proizvoditi

Rješavanje koordinacijom, regulacijom i

upravljanjem u cilju korisnosti i

uspješnosti (komandna/tržišna/mješovita

privreda)

Organi vlasti i uprave utiču na

privređivanje nastojeći ga omogućiti,

podržati i usmjeriti

Ekonomija - država

Nema tržišnog privređivanja bez

uplitanja države u ponašanje i

djelovanje ekonomskih subjekata

cjelokupnog društva (pojedinci,

kolektiv, organizacija i zajednica)

Ko vlada tržištem?

Tržište

resursa

Tržište

proizvoda

Porezi

Subvencije

Javna

dobra

Javna

dobra

Socijalna

davanja

Porezi

Dobra

i

usl

uge

Tro

škovi

drž

ave

Tro

škovi

drža

veR

esu

rsi

Ekonomija - država

Opravdanje ekonomske uloge države

rezultat je:

postojanja države kao najsloženijeg oblika

ljudske zajednice čije funkcioniranje

pretpostavlja i pribavljanje sredstava kojim

se osigurava materijalna osnova za brojne

zadatke države u ukupnom društvenom

razvoju

činjenice da tokovi društvene reprodukcije

prepušteni isključivo spontanom djelovanju

tržišnih zakonitosti u dužem periodu

pokazuju veće ili manje poremećaje

Ekonomija - država

Uloga države u ekonomiji:

Povećanje efikasnosti (borba protiv monopola, obuzdavanje/poticanje eksternalija, javna dobra, oporezivanje)

Promicanje pravednosti (podjela dohotka, oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna pravda)

Poticanje makroekonomskog rasta i stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i inflacije, fiskalna i monetarna politika)

Ekonomija - država

Država blagostanja / ekonomija blagostanja

Svojom ekonomsko-socijalnom politikom nastoji osigurati opće blagostanje stanovništva (zdravstveno i socijalno osiguranje)

Svojim politikama (fiskalna, intervencionistička) utječe na raspodjelu dohotka i stalni ekonomski rast

Ekonomija – država (pravo)

Privredni poredak – zasniva se na sporazumnom

odnosu učesnika u ekonomskom procesu

Privredni poredak ima svoju unutrašnju logiku

Za opću dobrobit društva neophodna

intervencija pravnog instrumentarija,

uključujući i aparat prinude

Pravni poredak putem pravne norme nameće

obavezu ponašanja u skladu sa općim pravilima,

pa samim time utiče i na ponašanje svih

sudionika ekonomskog procesa

Ekonomija – država (pravo) Potreba usklađivanja individualnih sa općim

interesima društva - opravdava potrebu angažmana

pravnog poretka u ekonomskom procesu

Razlozi opravdanja čvršće veze između pravnog i

ekonomskog poretka:

nedostatak unutrašnje logike u ekonomskim tokovima koji

se nadoknađuje kroz regulatorne aktivnosti države

usaglašavnje individualnih (ostvarivanje profita) u odnosu

na javne interese (oporezivanje individualnih dohodaka,

kao i druge obaveze koje država propisuje pojedincima)

čime ostvarivanje društvenog blagostanja postaje

izglednije

država jedina raspolaže pravom da prisilno provodi svoje

odluke


Pravni poredak štiti osnovne

institucije i pravila ponašanja u

tržišnoj privredi, garantira vlasništvo i

ugovore za sve učesnike ekonomskog

procesa

Odluke se donose putem javnog izbora i kolektivnog odlučivanja i to kroz parlamentarne glasačke i ostale javne procedure


Dometi pravnog poretka u ekonomiji specifičniji su u odnosu na druge oblasti društvenog života

Nosioci ekonomskog razvoja, za razliku od drugih društvenih subjekata, zbog prirode svoje aktivnosti, imaju mogućnost izbora u poštivanju pravne norme i pokornosti pravnoj prinudi ukoliko ona nije u skladu sa njihovim ekonomskim interesom

Ekonomija - država Ekonomske funkcije države:

Uspostava privrednog sistema

Zaštita interesa građana (reguliranje radnih odnosa, socijalne i zdravstvene zaštite)

Preraspodjela nacionalnog dohotka

Provođenje monetarne politike

Osiguranje državnih subvencija pojedinim granama proizvodnje

Reguliranje i usmjeravanje međunarodnih ekonomskih odnosa...

Ekonomska politika

Organiziranje tokova privređivanja u okviru države u

cilju stvaranja adekvatnog ambijenta koji omogućava

optimalan društveno-ekonomski razvoj

Iznalaženje i analiziranje odnosa i zakonitosti u vezi

sa djelovanjem države i drugih makroekonomskih

subjekata u reguliranju ekonomskih odnosa

Nosioci: državna tijela (parlament, vlada i CB),

javno-pravna tijela (privredne komore i berze),

političke i društvene organizacije (političke stranke,

sindikati), međunarodne organizacije (WTO, IMF, WB,

EU,...)

Mjere – fiskalna politika, politika dohotka, vanjsko

trgovinske mjere, monetarno-kreditna politika, ...

Ekonomske funkcije države

Ekonomske funkcije države su one u sferi

privrednih aktivnosti s namjerom ostvarenja

određenih društvenih ciljeva:

Utvrđivanje zakonskog okvira tržišnog

privređivanja

Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja

i pospješivanja efikasnosti privređivanja

Unaprjeđenje raspodjele dohotka

Stabiliziranje privrede mjerama

makroekonomske politike

Utvrđivanje zakonskog okvira

tržišnog privređivanja

Utvrđivanje zakonskog okvira tržišnog

privređivanja

Država djeluje putem zakona

(zakonski okvir)

Zakonsko reguliranje vlasničkih

odnosa, uvjeta poslovanja privrednih

subjekata, radnog zakonodavstva,...

– osnovna pravila ponašanja

privrednih subjekata


tržišnog privređivanja Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti

(dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)

Uloga države:

Liberalna koncepcija – savršena konkurencija, suzdržavanje države od uplitanja

Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država donosi propise kojima:

osigurava konkurenciju,

organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti koje se ne mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,

ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna politika)



Zakonska regulacija tržišta zavisi od

predmeta samog tržišta

Veliki je spektar zakonskih i

podzakonskih akata u ovoj oblasti

Bilo kakav poremećaj ponude i tražnje

može uzrokovati poremećaj

funkcioniranja tržišta


tržišnog privređivanja Opravdanost potrebe zakonske regulacije:

Velika snaga neformalnog sektora - sive ekonomije

Prisutnost nelegalnih operacija: utaja poreza, carina, neadekvatna

kontrola granica, neefikasna unutarnja kontrola, crno tržište rada, ...

Potreba osiguranja uvjeta za održivi ekonomski razvoj

Dobivanje odgovarajućih kvantitativnih pokazatelja realnog stanja

ekonomije

Kreiranje povoljne poslovne klime za djelovanje domaćih privrednih

subjekata i povećanje njihove konkurentnosti

Kreiranje povoljne poslovne klime za privlačenje stranog kapitala

Osiguranje uvjeta za fer tržišnu konkurenciju

Stvaranje realnih osnova za izradu razvojnih strategija

Jačanje institucija i instituicionalnih mehanizama


tržišnog privređivanja Makroekonomska vizija:

Odgovarajući pravni i regulatorni sistem

Zaštita vlasničkih prava i opsežna zakonska

regulativa (u cilju potpunog razvoja)

(ne)postojanje barijera ulasku na tržište,

kvalitetni ljudski, naučno-istraživački,

tehnološki, finansijski i drugi resursi, razvijena

infrastruktura (kao uvjeti za razvijanje tržišta)

konkurencija, integriranost zemlje u šire

ekonomske integracije i dr.



Regulacija tržišta - država uspostavlja pravila,

donosi posebne propise za pojedina tržišta

(sektora, industrije) kojima se (pod prijetnjom

kazne), želi utjecati na privredno ponašanje i

djelovanje privrednih subjekata (u privatnom

sektoru)

Regulacija tržišta – svojevrstan nadzor nad

tržištem koji podrazumijeva cjelovitost sistema

mjera i instrumenata koje provodi država s ciljem

osiguranja odvijanja ekonomskog procesa a radi

ostvarenja općeg blagostanja


tržišnog privređivanja Regulacija tržišta - državne mjere kojima se izravno

ograničavaju ili kontroliraju odluke pojedinih poduzeća

ili grana u cilju zaštite društvenog interesa

Dvije skupine regulatornih mjera:

Ekonomske - one koje ograničavaju tržišnu moć reguliranih

poduzeća, podrazumijeva skupinu mjera kojima se određuju

cijene i količine proizvoda i usluga, te određuju pravila

ulaska novih poduzeća i izlazak postojećih poduzeća s

tržišta (vs. monopoli)

Socijalne - one kojima je glavni cilj zaštita i sigurnost

radnika i potrošača, država propisuje kvalitetu proizvoda i

usluga (nužna razina kvalitete proizvoda i usluga kao što su

prehrambeni proizvodi, kozmetika ili lijekovi), određuje

pravila zaštite i sigurnosti radnika i potrošača (mjere nužne

za zaštitu čovjekove okoline i zaštitu radnika na radu)


tržišnog privređivanja Zakonska regulacija tržišta:

Zakon o privrednim društvima

Zakon o obligacionim odnosima

Zakon o tržištu vrijednosnih papira,...

Zakon o tržištu kapitala

Zakon o radu

Zakon o inostranim investicijama

Zakon o zaštiti potrošača

......


Država donosi odluke u cilju poboljšanja postojećeg stanja (organizacije i funkcioniranja tržišta, privrednih aktivnosti, uvjeta poslovanja...)

Da li je moguće anticipirati posljedice državnih odluka? Jer može doći do kontraefekata u odnosu na namjeru (pozitivnu)

Primjer: uvođenje poreza ili povećavanje poreske osnovice može može rezultirati smanjenjem budžetskih prihoda?!


Alternativne aktivnosti države? –najefikasnije ostvarenje postavljenih ekonomskih i socijalnih ciljeva države

Mogući pristupi u analizi:

pozitivni i

normativni

Pristupi su komplementarni

Pozitivna analiza

Opisuje činjenice i ponašanja u nekoj nacionalnoj

privredi (npr. uzroci siromaštva u društvu)

Daje odgovore na pitanja: kakvo će biti

ponašanje pušača ako se povećaju porezi na

cigarete ili zašto je ekonomija socijalističkih

zemalja bila manje efikasna od ekonomije

kapitalističkih zemalja

Objašanjava ekonomske procese, pojave i

kategroije, utvrđuje uzroke i posljedice

određenih ekonomskih ponašanja

Pozitivna analiza predviđa posljedice i ukazuje

na efikasnost primjene prava

Normativna analiza Uključuje etičke propise i sudove o određenim

vrijednostima

Odgovara na pitanje da li siromašnima davati

socijalnu pomoć ili omogućiti zaposlenje, koje mjere

treba poduzimati država kako bi smanjila budžetski

deficit (smanjiti ili povećati državne izdatke) i sl.

Nema tačnih odgovora, rješenja mogu biti različita

Mnoga se pitanja rješavaju političkim odlukama

umjesto na osnovu ekonomskog znanja

Normativna analiza vezuje se za predlaganje propisa i

institucija koje vode efikasnoj upotrebi resursa


Regulatorna funkcija države

nije postavljena sama za sebe

Ostvaruje se kroz:

alokativnu f-ju

redistributivnu f-ju

razvojnu f-ju

Teorija javnog izbora

Kako države donose svoje odluke?

(visina poreza?, javna potrošnja? i

transferna davanja?)

Analogija sa teorijom ponude i

potražnje i privatnim izborom

Proučava se javni izbor - način na koji

država odlučuje o svojoj ekonomskoj

politici (Kako se donose odluke u

javnom sektoru?)


J. Buchanan, dobitnik Nobelove nagrade 1986 i Gordon Tullock

Između donošenja tržišnih i političkih odluka postoji visoki stupanj sličnosti (ista načela i interesi)

Pokretač u donošenju odluka u ekonomiji i u politici je vlastiti interes


Sudionici društveno-ekonomskog i

političkog života su:

Građani (glasači),

Političari (izabrani predstavnici

građana) i

Službenici (članovi vlade,

ministarstava i državnih službi)


Građani – potrošači:

formiraju tražnju za odgovarajućom

normativnom regulacijom

(zakonodavstvom, državnim

programima, strategijama kako bi

ostvarili svoje interese)

koriste svoje političke moći i

resurse (izborni glasovi,

organizitana podrška, lobiranje)


Političari – ponuđači:

izglasavaju normativnu regulaciju

(zakone, programe, strategije i provode

aktivnosti od interesa za građane –

glasače)

Službenici – provode političke odluke, (opći

interes, ali imaju i osobni interes)

Povezivanje ekonomskih i političkih procesa

Svi učesnici u političkom i ekonomskom

životu vođeni su osobnim interesima


Političari maksimiziraju:

glasove biračkog tijela,

moć (preko budžeta kojim raspolažu),

prihode (za vrijeme kampanje i trajanja mandata),

vjerojatnoću da ponovno budu birani (donoseći odluke koje odgovaraju određenim interesnim grupama)


političku aktivnost promatra kao

tržišnu aktivnost i analizira utjecaj

privatnih interesa u javnoj domeni

privatni akteri na javnim funkcijama u

donošenju odluka vođeni su ostvarenju

i maksimiziranju njihovih ličnih

interesa (vlastiti interes određuje

ponašanje države)


Uspješna razmjena na tržištu =

političari imaju mogućnost direktnog

utjecaja na formuliranje državnih

politika, koje su u skladu sa interesom

grupe koju zastupaju, i

maksimiziranjem vlastitog blagostanja

analizira načine stvaranja i primjene

prava od strane države i regulatornih

agencija (normotvoraca)


efikasan politički ishod generiran je

efikasnim pravilima glasanja koji u konačnici

vode efikasnoj alokaciji resursa

samo jednoglasnost svih u društvu može

osigurati efikasnu promjenu prava jer su svi,

imajući u vidu lične koristi, dobrovoljno

pristali na promjenu

što je veća interesna grupa, to se više gubi

karakter individualnog interesa koji se

zastupa


Ishod kolektivnih odluka? (povoljan,

nepovoljan? Pareto poboljšanje)

Demokratsko društvo (jednoglasno ili

većinsko odlučivanje/kvalificirana

većina?)

nikakvo pravilo većinskog odlučivanja

ne jamči djelotvornost i poštivanje

pojedinačnih interesa (Kenneth Arrow,

najmlađi dobitnik Nobelove nagrade)

Documents

Ekonomske funkcije države