Ekonomske Integracije u Europi

7/25/2019 Ekonomske Integracije u Europi

1/62

EKONOMSKE INTEGRACIJE

U EUROPI

1


2/62

EUROPSKA UNIJA - EU

EU je jedinstvena meuvladina i nadnacionalnazajednica europskih drava, nastala kao rezultatprocesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951 g.izmeu 6 drava: Francuske, Njemake, Italije,Luksemburga, Nizozemske i Belgije.

EU je formalno uspostavljena 1.11.1993.g. stupanjemna snagu Ugovora o Europskoj uniji, poznatiji kaoUgovor iz Maastrichta.

EU danas ima 28 drava lanica.

2


3/62

Povijesni aspekt europskog jedinstva

Europska zajednica za ugljen i elik - ECSC

Europska ekonomska zajednica - EEZ

Europska zajednica za atomsku energijuEUROATOM

Ekonomska zajednica - EZ

Europska unija - EU

3


4/62

Razvoj europske zajednice i nastanak EU

19.rujna 1946 g.govor Winstona Churchilla i prijedlog zaformiranje Sjedinjenih Drava Europe.

1948.god. osnovana je Organizacija za europsku ekonomsku

suradnju OEECsa 17 zemalja lanica. 1949.god. formirano je Europsko vijee. 1960.god. doneena je odluka o prerastanju OEEC u

Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, sosnovnom svrhom unapreenja i koordinacije ekonomskograzvoja europskih zemalja.

.

4


5/62


Europska zajednica za ugljen i elik ECSC

neposredna je prethodnica Europske zajednice. Osnovana je Parikim ugovorom 18.travnja

1951g. (ugovor je stupio na snagu 25.7.1952 g.)

lanice su: SR Njemaka, Francuska, Belgija,Nizozemska, Luksemburg i Italija. Cilj organizacije bio je stvoriti zajedniko trite

ugljena i elika, te postii snienje cijene tih

proizvoda. Prvi predsjednik je Jean Monnet.

5


6/62

6


7/62

Povod za ujedinjenje je inicijativa francuskogministra vanjskih poslova Roberta Schumana

koji je 9.5.1950 g. objavio Schumanov plan.

Taj dan se slavi kao Dan Europe.

Ciljevi su da se onemogui daljni rat izmeuFrancuske i Njemake, razvoj integracijskogeuropskog prostora sa ciljem ostvarenja

europske federacije.

7


8/62


Europska ekonomska zajednica EEZosnovanaje Rimskim ugovoromkoji je potpisan25.03.1957g., a primjenjuje se od1.1.1958.god.

Rimskim ugovorom je osnovana i Europskazajednica za atomsku energiju EUROATOM. Europska zajednicase koristi od 8.travnja

1965.g. kada je potpisan Sporazum o

udruivanju organa EEZ-a, ECSC-a iEUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu1.7.1967.g.

8


9/62


1.7.1968 g. uspostavljena je carinska unija

1.1.1973 g. prvo proirenje: u Zajednicu pristupajuVelika Britanija, Danska i Irska. 1.1.1981 g. drugo proirenje: u Zajednicu pristupa

Grka. Grka je Sporazum o pridruivanju s EZsklopila jo 1961 g., ali je zbog politikih razloga ulatek 20 godina kasnije.

1.1.1986 g. tree proirenje: u Zajednicu ulazepanjolska i Portugal, kada su ove zemlje uspostaviledemokratske politike sustave.

17.2.1986 g. u Bruxellesu je potpisan Jedinstvenieuropski aktrevizija i dopuna Rimskog ugovora.Stupio je na snagu 1.7.1987 g.

9


10/62


7.veljae 1992 g. potpisan je Ugovor oEuropskoj unijiu Maastrichtu, koji je stupio na

snagu 1.11.1993.g.

1.1.1995. g. etvrto proirenje: Austrija,

vedska i Finska pristupaju Uniji

17.6.1997.g. potpisan Amsterdamski ugovor,koji je stupio na snagu 1.5.1999g.

1.1.1999 g. poela je trea etapa Ugovora oEkonomskoj i monetarnoj uniji

10


11/62


11.12.2000 g. potpisan je Ugovor iz Nice

1.1.2002.g. uvoenje eura u 12 drava tzv.euro-zone 1.5.2004 g. peto proirenje: u Uniju ulazi 10 novih

drava lanica: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva,Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija i Malta.

1.1.2007 g. zavretak petog proirenja: u Uniju ulazeBugarska i Rumunjska.

EU od 1.1.2007.godine ima 27 zemalja lanica

1.12.2009.g. stupio na snagu Lisabonski ugovor 1.7.2013. Republika Hrvatska postala je 28 lanicaEU.

11


12/62

Kriteriji za lanstvo

Na sastanku Europskog vijea u Kopenhagenu, ulipnju 1993 g. postavljena su tri kriterija tzv.Kopenhaki kriteriji, koje svi budui kandidati morajuispunjavati u punopravnom lanstvu. To su:

Politiki Gospodarski i Pravni.

Na sastanku Europskog vijea u Madridu 1995 g.postavlje je i 4 kriterij kao preduvjet za lanstvo tzv.Madridski kriterijadministrativni kriterij.

12


13/62

Politiki kriterij= stabilnost institucija kojeosiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanjeljudskih prava i prava manjina i prihvaanje ciljevaUnije.

Gospodarski kriterij= postojanje trita, trinihimbenika, konkurencije i trinih zakona unutar EU Pravni kriterij= usvajanje cjelokupne pravne

steevine EU

Administrativni kriterij= prilagodba odgovarajuihadministrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjetaza postupnu i skladnu integraciju.

13


14/62

Osnivaki ugovori EU

Njima se definiraju ciljevi i ovlasti europske zajednice i Unije,te nain ostvarivanja tih ciljeva. U tu svrhu uspostavljene sueuropske institucije.

Ugovor je instrument meunarodnog prava. Njegove se

izmjene dogovaraju na meuvladinoj konferenciji na kojojsudjeluju sve drave lanice, a stupaju na snagu tek kada ihsve drave lanice ratificiraju.

Osnivaki ugovorisu: Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik Ugovor o Europskoj zajednici Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji

14


15/62

15

Osnovna naela EU

Sloboda

Demokracija

Temeljne slobode i ljudska prava Zatita nacionalnog identiteta

Zajednitvo institucija


16/62

PARIKI UGOVOR

Parikim ugovorom iz 1951 g. osnovana jeEuropska zajednica za ugljen i elik ije supotpisnice prve lanice: Francuska, Italija,Njemaka, Belgija, Nizozemska i Luksemburg.

Ugovor je stupio na snagu 1952 g., a prestaovaiti 2002 g.

16


17/62

RIMSKI UGOVOR

Ugovor iz 1957 g. koji su osnovane Europskaekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica zaatomsku energiju (EURATOM).

EEZ je znaila irenje aktivnosti od ugljena i elika,odnosno uspostavljenje zajednikog trita. EEZ-om je ustanovljena carinska unija izmeu drava

potpisnica, te postavljeni kriteriji i temeljni ciljevistvaranja zajednikog trita za slobodno kretanjaljudi, roba, usluga i kapitala.

EURATOM je postavio ciljeve razvoja istraivanjanuklearne energije i njezine uporabe u civilne svrhe.

Ugovor je stupio na snagu 1958 g.17


18/62

JEDINSTVENI EUROPSKI AKT

Potpisan je 1986.godine To je prva znaajnija modifikacija Rimskog ugovora o

Europskoj ekonomskoj zajednici.

Tim ugovorom dani su pravni temelji za stvaranjeJedinstvenog trita do 1.1.1993.godine Ostvaruje se nova suradnja u podruju vanjskotrgovinskih

poslova

Proirene su ovlasti Europskog parlamenta

Jednostavniji proces donoenja odluka u Vijeu ministara. Ugovor je stupio na snagu 1987 g.

18


19/62

19

UGOVOR O EU- UGOVOR IZ MAASTRICHTA 1992.

l. 1....nova faza u procesu stvaranja sve tjenjije unije

izmeu naroda Europe, u kojoj se odluke donose na

to otvoreniji nain i na razini to blioj graanima

...temelji se na Europskim zajednicama, te politikama i

oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim

Ugovorom


20/62

UGOVOR IZ MAASTRICHTA

potpisan je 1992.godine, a stupio je na snagu1.1.1993.godine

Drave lanice uspostavile su EU i postavile ciljeve:ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute,

zajednike vanjske i sigurnosne politike, zajednikeobrambene politike

Ovim Ugovorom uspostavljena je struktura EU uobliku hrama sa tri zajednika stupa.

20


21/62

STRUKTURA EU

UGOVOR O EUROPSKOJ UNIJIkvalificira uniju kaoTROSTUPNU integraciju u kojoj se veina odluka prihvaakvalificiranom veinom ili jednoglasno.

21


22/62

PRVI STUP ini EUROPSKA ZAJEDNICA (European Community). Izraz EZ se koristio za cijelu integraciju do stupanja na snagu

Ugovora o EU, Maastrich 1993.

Taj pojam obuhvaa sve tri Zajednice: Europsku zajednicu za ugljen i elik Europska ekonomska zajednica Europska zajednica za atomsku energiju

Nakon 1967.g. tri zajednice se skraeno nazivaju Zajednica. Europska zajednica za ugljen i elik prestala je postojati

23.7.2002.g.

22


23/62

23

EUROPSKAEKONOMSKAZAJEDNICA

EUROPSKAZAJEDNICA ZAUGLJEN I ELIK

EUROPSKAZAJEDNICA ZAATOMSKUENERGIJU

(JEDINSTVENOTRITE, EURO)

ZAJEDNIKAVANJSKA I

SIGURNOSNAPOLITIKA

Zajednikaobrambena politika

SURADNJA UPODRUJUPRAVOSUA IUNUTARNJIHPOSLOVIMA

1. STUP 2. STUP 3. STUP

Zajednike odredbe (l. A do F UEU)-zadae, ciljevi, zajednikiinstitucionalni okvir, naela


24/62

II STUP: Sastoji se od suradnje drava lanica upodruju ZAJEDNIKE VANJSKE I SIGURNOSNEPOLITIKE (eng. Common Foreign and Security

Policy)

Ustanovljena je Ugovorom o EU (Maastricht,

1993). Odluke se donose jednoglasno u Vijeu EU

odnosno Europskom vijeu.

24


25/62

III STUP: sastoji se od suradnje drava lanica upodruju PRAVOSUA I UNUTARNJIHPOSLOVA (eng.Justice and Home Affairs).

Suradnja u podrujima imigracije i azila,trgovina drogom, meunarodne pronevjere,suradnja sudova u graanskim sporovima,

carinska suradnja, suradnja izmeu policija,borba protiv ilegalnog iseljavanja.

25


26/62

Samo je prvi stup nadnacionalan. To znai da sveodluke iz prvog stupa donose se veinom glasova.Drave lanice moraju ih provoditi, bez obzira da li sesa time slau.

Preostala dva stupaodluke se donose jednoglasno,a uinci ovise o spremnosti drava lanica da ihprovedu; nema obaveze nadnacionalnosti.

Unija sastavljena od tri stupa nestat e kada stupi nasnagu Ustavni ugovor EU. EU e imati pravni subjektivitet, to sada jo nema.

26


27/62

UGOVOR IZ AMSTERDAMA

Potpisan je u listopadu 1997g., a stupio je na snagu1999 g.

Najvanije izmjene uvedene ovim ugovorom su:jaanje Europskog parlamenta, uvoenjefleksibilnosti, mogunost suspenzije drave lanice izpostupka donoenja odluka, prenoenje dijelaodredaba koje se odnose na suradnju u podruju

pravosua i unutarnjih poslova, uvrtavanjeSchengenskog sporazuma u Ugovor, isticanje borbeza veom zaposlenou.

27


28/62

UGOVOR IZ NICE

Potpisan je 2001. g., a stupio na snagu 2003. g. Ugovor sadri izmjene Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o

EZ sa 7 aneksa koji se odnose na:

Protokol o proirenju EU, deklaraciju o proirenju EU,

deklaracija o kvalificiranoj veini i blokirajuoj manjini,deklaraciju o mjestu odravanja EV, deklaracija o budunostiunije, protokol o statutu Europskog suda, Izmjene protokola oprivilegijama i imunitetima.

Najvanije odredbe odnose se na sastav institucija, nain

odluivanja u Vijeu, uspostava EUROJUST-a (tijelo za borbuprotiv kriminala), razvoj pojaane suradnje koja moraukljuivati najmanje osam drava, te biti otvorena svimdravama lanicama.

28


29/62

USTAVNI UGOVOR

Njime je definiran Ustav EU koji su predstavnici drava lanicaEU potpisali u Rimu, 29.10.2004.godine.

Ustavni ugovor potvrdio je Europski parlament u sijenju2005.godine.

Ustavni ugovor nisu prihvatile sve zemlje EU! Ustav, kao temeljni ugovor Unije, sadri pravila koja utvruju

raspodjelu ovlasti izmeu drava lanica i Unije, kao i izmeuinstitucija Unije.

Ustavom se ustanovljuje i pravna osobnost Unije- to bi trebaloomoguiti da Unija djeluje na meunarodnoj razini u ime dravalanica.

Ustavom se eljela poveati uinkovitost rada EU institucija. Ustav nije prihvaenjer nije proao na referendumu u

Francuskoj i Nizozemskoj.

29


30/62

LISABONSKI UGOVOR

Potpisan je 13.12.2007. u Lisabonu, stupio je na snagu2009 g.

Nakon neuspjeha prihvaanja Ustava, 2007.g. jepredloen je novi institucionalni okvir EU.

Njime se mijenja ustroj i pravila funkcioniranja Unijekoja se nisu mijenjala od njezinih poetaka1957.godine, kada je unija imala svega 6 lanica.

Lisabonski ugovor uveo je gornji i donji plafon-najmanji broj zastupanika u Europskom parlamentu iz

jedne lanice ne moe biti manji od est, a najvei nevei od 96, a ukupan broj zastupnika iznosi 750 pluspredsjednik Parlamenta.

30


31/62

Smanjen je broj podruja u kojima se odluke donosejednoglasno, a povean je broj odluke u kojima seodluke donose kvalificiranom, odnosno dvostrukomveinom.

Njime je ukinuta tzv. struktura hrama i uvodi seJEDINSTVENA INSTUTICIONALNA STRUKTURA, toznai da se uvode razliiti stupnjevi ogranienjaovlasti Europske unije.

EU prvi puta dobiva pravnu osobnost i moepredstavljati zemlje lanice u meunarodnojzajednici.

Zemlje mogu i izlaziti iz EU.

31


32/62

Institucije EU

Najvanije institucije EU su: Vijee EUili poznatije kao Vijee ministara EU Europska komisija

Europski parlament Europski sud pravde Europsko vijeekoji nije tijelo ve sastanak na vrhu

(summit) efova dravaili vlada drava lanica i

predsjednika Europske komisije.

32


33/62

33

Vijee EU (Vijee ministara-27)

predstavlja interese drava lanica

Uloga:

zakonodavno tijelo EU-usvaja pravne akte

Koordinira i usklauje politike drava lanica i

zakljuuje ugovore sa treim dravama. Od 1993 g. naziva se i Vijeem ministara.


34/62

Vijee je jedinstveno tijelo, ali se sastavmijenja ovisno o temi o kojoj se raspravlja.

U pravilu u radu sudjeluju ministri vanjskihposlova, ali i drugi ovisno o pitanjima. Zato se

koristi i naziv Vijee s bezbroj lica.

Dunost predsjedavajueg Vijea naizmjeninoobnaaju drave lanice u trajanju od po estmjeseci.

34


35/62

35

Odluivanje

1.jednoglasno (vanjska politika, poreznapolitika, politiki aspekti jedinstvenogtrita)

2. obina veina

3. kvalificirana veina (jedinstveno trite,sigurnost, zdravlje radnika, jaanjegospodarske i socijalne kohezije)


36/62

36

Europska komisija

predstavlja interese Europske zajednice-neovisnost od drava lanica

Uloga:

1. motor europskih integracija2. izvrno tijelo EU

3. uvarica osnivakih ugovora

4. EU glasnogovornik5. uloga u vanjskoj politici EU

- sjedite: Bruxelles/Luxemburg


37/62

Europska komisija

EK je politiko i glavno izvrno tijelo EU. Naziva se i Vladom EU. Odluivanje u tom tijelu je neovisno od volje drave

lanica nadnacionalni karakter.

Zajedno sa Europskim parlamentom i VijeemEuropske unije ini tri glavne institucije koje vode EU. Temeljna zadaaje pripremanje i predlaganje

propisa. EK je zamiljena kao institucija koja predstavlja

interese graana EU. Odluke se donose veinom glasova komisije, a svakipovjerenik ima jedan glas.

37


38/62

38

Sastav i struktura EK

EK ine povjerenici iz svake drave lanice, te djelujukao jedinstveno tijelo.

Predsjednika Komisije bira Europsko vijee

Ona je izvrno tijelo EU (Vlada EU) Odluivanje unutar komisije neovisno je od volje

drave lanica (nadnacionalni karakter)

Uz Parlament i Vijee ini trokut glavnih institucija EU


39/62

39

Europski parlament

predstavlja interese graana EU

Uloga: savjetovanje suradnja

suodluivanje Sudjelovanje u kreiranju vanjske politike Nadzor nad radom ostalih institucija

Odobrava godinji proraun EU IMENUJE LANOVE: EK, L. EUROPSKE SREDINJE

BANKE, REVIZORSKI SUD


40/62

40

Europski parlament

Od 1.1.2005.g. ima ukupno 785 lanova Parlamenta

Svaka drava lanica bira samostalno svojezastupnike, a broj je odreen osnivakimugovorom, odnosno definirano je Ugovorima opristupanjima

Broj zastupnikih mjesta ovisi i o broju stanovnikasvake zemlje.

Zastupnici se biraju prema nacionalnim kvotama, alisu oni na europskoj razini organizirani prema

politikim opredjeljenjima. Srodne nacionalne politike stranke organizirane su

u europske politike strane.

k l


41/62

41

Europski parlament

Tri bitne funkcije:

Savjetodavna, nadzorna i ogranieno zakonodavnauloga: ranije je Parlament imao jo manje ovlasti u

odnosu na Vijee ministara Nadzor nad Europskom komisijom

Usvajanje prorauna EU: proraun predlaeKomisija, a zajedniki ga usvajaju Parlament i Vijee.


42/62

42

PRORAUN EU

SVRHA: za ostvarivanje zajednikihpolitika

NAELO: solidarnost drava lanica PRIHODI I RASHODI:

uravnoteeni, alokacija rashoda ne ovisi o

izvorima prihoda


43/62

43

PRORAUN EU

PRIHODI:

1.Carine

2. Poljoprivredne pristojbe (trgovina

poljoprivrednim proizvodima; pristojbe na

proizvodnju i skladitenje eera i glukozeproizvedene u EU)


44/62

44

PRORAUN EU

RASHODI:1.Poljoprivreda

2.Strukturni fondovi

3.Programi pomoi

4.Administracija

5.Predpristupna pomo

6.Proirenje

7.Ostalo


45/62

Europsko vijee

Europsko vijeeje sastanak predsjednika dravailipredsjednika vladadravalanicaEuropske unije,predsjednika Europskog vijea i predsjednika Europskekomisije.

Europsko vijeerazvilo se iz povremenih sastanaka navrhu (summita) predsjednika dravai vlada dravalanicaEuropske ekonomske zajednice1960-tih

godina. Ovakvi sastanci postali su od 1975. godineredovita praksa dva puta godinje.

45
http://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_dr%C5%BEavehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_dr%C5%BEavehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_vladehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_ekonomska_zajednicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/1975http://hr.wikipedia.org/wiki/1975http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_ekonomska_zajednicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_ekonomska_zajednicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_ekonomska_zajednicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_ekonomska_zajednicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_ekonomska_zajednicahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_vladehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_vladehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_vladehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_dr%C5%BEavehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_dr%C5%BEavehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Predsjednik_dr%C5%BEave


46/62

Europsko vijee

elnici drava ili vlada zemalja Europske unijesastaju se najmanje dva puta u godini zajedno spredsjednikom Europske komisijekako bi

raspravljali o pitanjima bitnim za Uniju, te dali

politike poticaje za daljnje aktivnosti.

To politiko tijelo ima kljunu ulogu u usaglaavanjuinteresa i stajalita drava lanica.

46
http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_komisijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_komisija


47/62

Europski sud pravde

Sud pravde Europskih zajednica, poznatiji kaoEuropski sud pravde, tumaiodredbe osnivakihugovora i rjeavasporove po tubamadravalanicaigraanaijasu prava povrijeenanekom od odluka

tijela Unije. Sjeditesuda je u Luxembourgu.

Sastoji se od po jednog suca iz svake dravelanice

(dakle 28) i osam pravobranitelja (od tog po jednauvijek iz Francuske, Njemake, Velike Britanije, Italijei panjolske). Imenuju ih dravelaniceuglavnom izredova istaknutih i iskusnih pravnika, a mandat im jeestgodina.

47
http://hr.wikipedia.org/wiki/Luxembourghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Italijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_Britanijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dkahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Luxembourg


48/62

Europska sredinja banka

Europska sredinja bankaosnovana je premaUgovoru o Europskoj uniji, sredinja jeinstitucija monetarnog sustava Europske unije.

Zadaci su: odrava stabilnost europske valute -eurai nadzire koliinu novca u optjecaju.

Kao sredinja banka cijelog sustava EU imapunu pravnu osobnost i prvo donoenjaobvezujuih oduka, te neovisnost od institucijaUnije i njenih lanica.

48
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Eurohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Eurohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_uniji


49/62

Revizorski sud Revizorski sudje posebna kontrolna institucija

Europske unije, nadlenada ispituje sve prihode irashode svih tijela koje je osnovala Zajednica.Revizorski sud kontrolira ispravnost i zakoitost, teregularost svih transakcija.

49
http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija


50/62

Gospodarski i socijalni odbor

Gospodarski i socijalni odbor je savjetodavno je tijeloEuropske unijesastavljeno od razliitihgospodarskih isocijalnih interesnih skupina (poslodavaca, zaposlenika,nevladinih udruga), koje daju miljenjadrugim institucijama,najeeu sklopu procesa donoenjanovih propisa EU.

Odbor je ustanovljen Ugovorom iz Rima1957. s ciljemujedinjenja razliitihgospodarskih interesnih grupa uuspostavi Zajednikogtrita.

50
http://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Institucije_Europske_unijehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/1957http://hr.wikipedia.org/wiki/1957http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_ugovori_(1957.)http://hr.wikipedia.org/wiki/Institucije_Europske_unijehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unija


51/62

Odbor regija

Odbor regijaje, uz Gospodarski i socijalni odbor, drugosavjetodavno tijelo Europske unije.

Osnovan je Ugovorom o EUkao odgovor na sve uestalijezahtjeve regionalnih vlasti u dravamalanicamada im seomoguineposredan utjecaj a donoenjeonih odluka u EUkojima se zadire u lokalne interese.

51
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_Europskoj_unijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Europska_unijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odborhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_i_socijalni_odbor


52/62

Europska banka za obnovu i razvoj

EBRD je osnovana 1992.god. radi poticanjatranzicije zemalja srednje i istone Europe prematrinom gospodarstvu.

Sjedite je u Londonu, a osnivai su drave EU idruge razvijene zapadne zemlje.

Godinje plasiraju oko 2 milijarde eura u 26

drava srednje i istone Europe i biveg SSSR-a.

52


53/62

Europska banka za obnovu i razvitak

Glavna zadaa: olakati tranziciju i restrukturiranjezemalja centralne i istone Europe, uz uvjet da zemljerazvijaju viestranaki sustav, demokraciju, vladavinuprava i potovanje ljudskih prava

Bitno je da se mijenja vlasnika struktura u koristprivatnog vlasnitva i poduzetnitva, te jaa funkcijatrita i slobodne konkurencije.

Banka mora pomagati strukturalne i sektorsketransformacije i integraciju zemalja u tranziciji urazvijeno europsko i svjetsko okruenje.

53



54/62


Prioritet imaju ekoloki prihvatljive proizvodnje.

lanstvo u Banci podrazumijeva i lanstvo u MMF-u.

Zemlje lanice EU, Europska unija i Europska investicijskabanka imaju veinski udjel u kapitalu Banke od 51%, anajvei pojedinani dioniar je SAD sa 10% kapitala.

Banka posluje na trinim kriterijima i uvjetima nafinancijskom tritu. Banka preferira projekte na osnovi zajednikih ulaganja

(joint ventures), koji moraju biti usmjereni u razvijanje

privatnog sektora i infrastrukture.

54


55/62

Europska investicijska banka EIB

EIB je osnovana Rimskim ugovorom iz 1958.god. ijedna je od financijskih institucija Europske Unije.

Sjedite u Luxemburgu.

55


56/62


EIB osigurava dugorono financiranje projekata u skladu sabankarskom praksom.

Oni posuuju na tritu kapitala i financiraju razliite projekte. EIB je sredinja institucija Unije za financijsko podupiranje

gospodarskog razvoja.

56


57/62


EIB je u Hrvatskoj investirala u infrastrukturne projekte ito one kapitalne i vezane uz EU: projekt autocestaZagreb-Rijeka, sanacija autoceste Macelj-Zagreb-

Lipovac.

EIB novana sredstva pribavlja na tritu kapitala i uzkreditni rejting AAA omoguava da ih dobije i daljeplasira po povoljnim uvjetima.

57


58/62

1. EFTAEuropska zona slobodne trgovine

58

Osnovana je tokholmskom konvencijom 1959.god.,a Ugovor o osnivanju potpisan je 1960.godine.Osnovana je kao REAKCIJA na EEZ.

Ugovor su potpisale: Austrija, Danska, Norveka,vedska, vicarska, Portugal i V.Britanija, 1986 g.pridruila se Finska, 1970 g. Island, a 1991 g.Lihtentajn.

U vrijeme osnivanja EFTA je bila druga ekonomskaintegracija u Europi; danas je njezino znaenjeznatno slabije.


59/62

1. EFTAEuropska slobodna trgovinska zona

59

EFTA je izgubila na znaenju kada su njezine zemlje lanicepostale lanice EEZ-e ili EU: Velika Britanija, Irska i Danska1973 g., Portugal 1986 g, Finska, vedska i Austrija 1995 g.

Sada lanstvo u EFTA-i imaju: Lihtjentajn, Norveka, Island

i vicarska. EFTA i EEZ su 1973 g. potpisale Ugovor o slobodnoj trgovini.

1984.god. Ministri Europskih zajednica i EFTA utvruju

odnose izmeu integracija i pokreu pregovore o stvaranjuEuropskog ekonomskog prostora EEA, koji je na snazi od1994 g.


60/62

60

Glavna zadaa je: razvijati slobodnu trgovinuindustrijskim proizvodima i unapreivatitrgovinu poljoprivrednim proizvodima izmeu

zemalja lanica. EFTA je fleksibilna sa treim zemljama jer svaka

lanica vodi autonomnu politiku.

Glavni je organ Vijee, u radu pomau razliitiodbori.

Tajnitvo ima sjedite u Genevi.


61/62

CEFTA-Central European Free Trade Agreement

Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini lanice su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora,

Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Prije ulaska u EU lanice su bile: eka, Maarska,Poljska, Slovaka i Slovenija, Rumunjska i Bugarska, teHrvatska.

CEFTA je osnovana 21.12.1992.godine i osnivai su

bile: Poljska, Maarska i ehoslovaka. Hrvatska je ula u lanstvo 2002.godine, a izalaulaskom u EU.

61


62/62

Zemlje EU su podupirale CEFTA-u i to je bila pripremazemalja za ulazak u EU lanstvo.

Osnovna zadaa: ukloniti trgovinska ogranienja ukidanjecarina i raznih fizikih ogranienja, poboljati ukupne odnose

izmeu lanica Posebna zadaa: ostvariti laki pristup tritu EU i dobivanjepomoi za tranziciju i restrukturiranje.

CEFTA djeluje kao prethodna faza za punopravno lanstvo uEU.

Sve lanice su ulaskom u CEFTA-u potpisale i ugovor o suradnjisa EU.

2006.g. je doneena promjena da lanstvo u CEFTA-i moguimati i zemlje koje nemaju status kandidata za lanstvo u EU.

Documents

Ekonomske Integracije u Europi