VELEUČILIŠTE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

KARMEN ČULJAT

Moja razmišljanja o značaju i ulozi elektroničkog poslovanja

na budući razvitak društva i gospodarstva

(Očekivanja u području elektroničkog bankarstava)

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2009.

VELEUČILIŠTE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

Moja razmišljanja o značaju i ulozi elektroničkog poslovanja

na budući razvitak društva i gospodarstva

(Očekivanja u području elektroničkog bankarstava)

SEMINARSKI RAD

Predmet: Elektroničko poslovanje

Mentor: Prof. Dr. Sc. Ninoslav Novak

Studentica: Karmen Čuljat, MB 2422024068/07

Rijeka, travanj 2009.

SADRŽAJ:

1. UVOD 4

2. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE 5

2.1. POJAM I DEFINICIJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA 5

2.1.1. Definicije 5

2.1.2. Usluge koje pruža elektroničko bankarstvo 6, 7

2.1.3. Vrste elektroničkog bankarstva 7

2.2. FAZE ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA 8

2.3. ZAŠTO KORISTITI ELEKTRONIČKO BANKARSTVO 8, 9

2.4. CIJENA KOŠTANJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA 9, 10

2.5. SIGURNOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA 10

3. RASPROSTRANJENOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA 11

3.1. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U EUROPI 11, 12

3.2. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U HRVATSKOJ 12

3.3. TRŽIŠNI UDJELI BANKA 12, 13

3.4. NOVI PODACI 13

4. ZAKLJUČAK

14

5. LITERATURA 15

1. UVOD

Internet, kao suvremeni gospodarski prostor, otvara velike mogućnosti stvaranja novih

vrijednosti, na potpuno nov način u odnosu na tradicionalno poslovanje. Kupac ima veće

mogućnosti pronalaženja onoga što mu najviše odgovara po cijeni i kvaliteti.

Ovaj seminarski rad govori o Internet bankarstvu te mojim razmišljanjima o njemu.

Internet bankarstvo je svakim danom sve zastupljeniji pojam. Spada u vrstu elektroničkog

poslovanja. Najvažnija komponenta u razvoju elektroničkog poslovanja je bio Internet bez

kojeg nebi mogli govoriti o elektroničkom poslovanju. Razvoj elektroničkog poslovanja se

odvijao u kratkom razdoblju od svega jednog desetljeća. Od samog razvoja do danas,

elektroničko poslovanje, uz manje poteškoće bilježi stalan rast u svojoj primjeni.

Osnovna informatička pismenost odavno je postala sastavni dio svakog čovjeka. Vrlo je

korisna u svakodnevnu životu, jer može uštedjeti ono čega gotovo svakome nedostaje -

vrijeme i novac! Internet bankarstvo pojavilo se kao alternativa nervoznom cupkanju u

redovima banaka i poštanskih ureda. Jedna od najneugodnijih i usto neminovnih obveza može

se obaviti i elegantnije - iz svoje omiljene fotelje, kreveta ili u vrijeme bežičnog Interneta, s

kakve egzotične lokacije. No, ne manje bitna činjenica je i višestruko niža cijena transakcije.

4

2. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE

Elektroničko poslovanje je opći koncept koji obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili

razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije

među tvrtkama, između tvrtki i njihovih kupaca ili između tvrtki i javne administracije.

Razvoj e-poslovanja

Početak bilježi još ranih 70-ih. Nove dimenzije elektroničko poslovanje dobiva ranih 90-

tih komercijalizacijom Interneta i World Wide Web-a, i tada je definiran kao novi način

poslovanja: proces razmjene dobara, usluga i informacija online, putem Interneta, VANs,

LANs i slično.

2.1. POJAM I DEFINICIJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA

U ovom ulomku možete pročitati nekoliko definicija elektroničkog bankarstva, usluge

koje nam pruža ta vrste elektroničkog bankarstva. Elektroničko bankarstvo je jedna od vrsta

elektroničkog poslovanja uz npr. elektroničko učenje, elektroničku nabavu...

2.1.1. Definicije

E-banking ili elektroničko bankarstvo je opći pojam za procese kojima korisnik može

obavljati bankarske transakcije elektroničkim putem bez posjećivanja institucije

nadležne za transakciju.

Elektroničko bankarstvo predstavlja uporabu bankarskih usluga i izvođenje bankarskih

transakcija koje obavlja sama stranka, vlasnik računa i komitent banke, posredstvom

osobnih računala ili terminala s lokacija s kojih je moguć pristup telekomunikacijskoj

mreži za prijenos podataka.

5

2.1.2. Usluge koje pruža elektroničko bankarstvo

Usluge koje pruža elektroničko bankarstvo su: usluga Internetskog bankarstva,

mobilnog bankarstva i usluga telefonskog bankarstva.

Ovisno o vrsti usluge i vlastitoj infrastrukturi, banke korisnika opskrbljuju tokenom,

pametnom karticom na kojoj se nalazi certifikat, čitačem i programskom podrškom za rad

čitača - instalacijskim CD-om. U paketima s opremom za korištenje elektroničkog bankarstva,

nalaze se detaljne upute svakog koraka u pristupu usluzi, što uključuje i upute za instalaciju

sigurnosne opreme. Većina banaka nudi i besplatnu instalaciju opreme, uz kratku edukaciju

korisnika. Loša strana je ta što na timove za instalaciju ponekad je potrebno čekati i nekoliko

tjedana, a trebalo bi biti u interesu banke da dođu što ranije. Iako je elektroničko bankarstvo

svakim danom sve zastupljeniji i sve korišteniji pojam banke imaju vrlo mali broj zaposlenih

koji se bave tom tematikom.

Što nam sve Internet bankarstvo omogućava?

uvid u stanje na tekućem, deviznom ili žiro računu, tj.uvid u promet po računima

pregled dnevnih izvadaka za žiro račune

iznos odobrenog okvirnog kredita po tekućem i/ili žiro računu

mogućnost kreiranja predložaka za elektronička plaćanja

online provjera izvršenja uplate

pregled realiziranih i nerealiziranih čekova

pregled tečajne liste za zadani dan

provjera iznosa dopuštenog prekoračenja i vremenskog roka do kojeg vrijedi

ispis potvrda o transakcijama

prebacivanje novca s jednog računa na drugi

uvid u kamate po računima

plaćanje računa (komunalnih, "običnih" uplatnica i slično) u kunama

kupnja i prodaja deviza

plaćanje računa počinjenih kreditnim karticama

provjera kartičnih limita

provjera broja neiskorištenih čekova i narudžba novih čekova

pregled i uplata stambene štednje

pregled tečajnih lista banke te ponegdje i HNB-ove tečajne liste

6

Internet bankarstvo omogućuje u svako doba pristup bankovnim računima, s bilo kojeg

mjesta u svijetu gdje možete pristupiti Internetu, uključujući i javna mjesta kao što su Internet

kiosci, Internet caffei, hoteli i slično.

Banke najavljuju da će omogućiti i ugovaranje jednostavnijih kredita na ovaj način.

2.1.3. Vrste elektroničkog bankarstva

Neki od pojmova vezanih uz Internet bankarstvo su:

1. bankarstvo putem osobnog računala

2. Internet bankarstvo

3. virtualno bankarstvo

4. online bankarstvo

5. kućno bankarstvo

6. udaljeno elektroničko bankarstvo

7. telefonsko bankarstvo

U posljednje vrijeme Internet bankarstvo uključuje i upotrebu mobitela, PDA računala i

drugih bežičnih uređaja.

7

2.2. FAZE ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA

Pojava elektroničkog poslovanja je imala jak utjecaj na elektroničko bankarstvo, koje

se razvijalo u 4 faze:

1) inicijativa - tu dolazi do spoznaje da razvoj tehnologije u bankarstvu otvara

niz prednosti (brži i bolji način rada, veća učinkovitost i sl.)

2) interaktivnost - klijent više ne mora dolaziti u banku već dio posla može

obavljati sam preko Interneta uz tehnologiju koju mu banka stavlja na raspolaganje

3) personalizacija - želje i potrebe korisnika nisu uvijek u skladu s uslugama

koje pruža takav način bankarstva stoga se u ovoj fazi uviđa potreba personalizacije usluga

kako bi se zadovoljile te potrebe.

4) virtualizacije - razvijaju se virtualne banke. One nose sa sobom strah i

nepovjerenje klijenata od strane prijevare ili pljačke.

2.3. ZAŠTO ELEKTRONIČKO BANKARSTVO

U ovom ulomku sam nabrojala nekoliko razloga zašto koristiti elektroničko bankarstvo:

Najbrže:

Nema čekanja u redovima na šalteru

Nalozi se mogu unijeti neovisno o radnom vremenu banke

Nalozi se mogu unijeti s bilo koje lokacije u svijetu od 0-24 sata

Najisplativije:

Aktiviranje usluge je besplatno

Naknada za transakcije unutar banke se ne naplaćuje

Naknada za međubankovne transakcije je vrlo niska

Najjednostavnije:

Za korištenje ove usluge potreban je samo token, osobno računalo i pristup Internetu

8

Najsigurnije:

Korištenjem elektroničkog bankarstva usluge transakcije su višestruko zaštićene.

Za pristup usluzi potrebno je znati jedinstveni PIN te broj tokena

Internet bankarstvo je idealno za uredsko poslovanje jer štedi vrijeme, te ubrzava protok

informacija. Također daje slobodu korisnicima da u bilo kojem trenutku pristupe svom

računu, bez obzira na radno vrijeme banaka. Unatoč nekim manama, preporučujem ovaj način

bankovnih transakcija svima, jer ima puno više prednosti nego nedostataka.

2.4. CIJENA KOŠTANJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA

Za građane nižih primanja nisu baš zanemarive ni cijene pristupnine i mjesečne naknade

koje zaračunavaju banke. Uza svu tu kalkulaciju, prilično je jednostavno izračunati koliko se

uštedi na plaćanju transakcija, no koliko svakome od nas vrijedi minuta više koju može

provesti s obitelji i prijateljima individualno je i - nemjerljivo.

No, Internetskim bankarstvom ne štede samo građani, veliki su i benefiti za tvrtke. Podaci iz

nedavnog istraživanja o platnom prometu u zemlji, koje je provela Hrvatska narodna banka,

govore da se ovom uslugom koristi oko 70 posto velikih i srednjih trgovačkih društava, od

kojih većina navodi da im je u potpunosti olakšalo poslovanje, a polovica i

da im je smanjilo troškove. Slabiji su rezultati obrtnika među kojima je svega trećina

korisnika elektroničkog bankarstva.

Na Internetu sam našla primjer koliko bi klijent mogao uštedjeti na godišnjoj razini, koristeći

Internetsko bankarstvo umjesto plaćanja na šalteru, ovisno o tome koliko je mjesečno izdao

naloga.

9

Broj naloga na mjesec Ušteda

50 1.296,00 kn

100 2.712,00 kn

300 8.376,00 kn

700 19.704,00 kn

1000 28.200,00 kn

2000 56.520,00 kn

3000 84.840,00 kn

6000 169.800,00 kn

U ovom ulomku nisam htjela specificirati cijene banaka niti ih navoditi da nebi reklamirala

banke.

2.5. SIGURNOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA

Kako se elektrničko bankarstvo bavi informacijama o novcu i ulaganjima preko Web-

a, važno je znati što više o sigurnosti tih transakcija. U daljnjem tekstu objasnit ću kako

omogućiti veću sigurnost tijekom rada na Internetu.

Kako biste lakše mogli provjeravati vaše transakcije sačuvajte zapise na papiru.

Sačuvajte tiskani zapis za svaku Internetsku transakciju, jer vam to može pomoći i u

otkrivanju nekih nepravilnosti, te u početku spriječiti bilo kakvu prijevaru.

Uz to upišite jaku lozinku i čuvajte je. Naučite stvarati jake lozinke koje je teško

otkriti, to je obično skup brojeva i slova, duži od 6 znamenaka. Nije preporučljivo za lozinku

uzeti datum rođenja, ime članova obitelji i slično.

Prema istraživanju povjerenja korisnika u elektroničke načine komunikacije najrašireniji

je oblik "cyber" zločina krađa identiteta (osobnih i financijskih podataka) preko Interneta. Na

10

povećavenju stupnja sigurnosti i ograničavanju mogućnosti napada na zatvorene sustave radi

se na globalnoj razini, no banke posebno budno paze na zaštitu svojih podataka i korisnika.

3. RASPROSTRANJENOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA

U ovom ulomku možete vidjete grafikone koji pokazuju rasprostranjenost elektroničkog

bankarstva u Hrvatskoj i Europi. Žao mi je što mogu prikazati samo stare rezultate (iz

2002.godine) jer nemogu biti mjerodavni. 7 godina je puno za informatičke tehnologije i

vjerovatno su se podaci dosta promjenili.

**svi podaci su iz 2002.godine.

Dok se 2000. godine ovom uslugom koristilo tek dva posto populacije, odnosno

98.000 građana, sad su brojke mnogo impresivnije. Samo u dvije najveće banke ima gotovo

250.000 korisnika građana, a ukupna je brojka, s obzirom na njihov tržišni udio, vjerojatno

barem dvostruka.

3.1. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U EUROPI

Grafikon 1. Korisnici elektroničkog bankarstva u 2002. i 2003. godini

Na temelju grafikona 1. zaključujem velik porast u broju korisnika u 2003. godini u

odnosu na 2002. Prema tim podacima koji pokazuju značajno povećanje s obzirom na 1

11

godinu mogu samo zamisliti koliko danas ima korisnika. Belgija se ističe kao zemlja sa

najviše korisnika, a odmah iza nje se nalazi Austrija koja je gotovo udvostručila broj korisnika

u odnosu na 2002. godinu. Hrvatska se nalazi na petom mjestu s prilično malo korisnika.

3.2. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj raste udio onih koji imaju osobno računalo, pristup Internetu kao i udio

korisnika Interneta.

Udio korisnika Internet bankarstva iznosi 2% odrasle populacije što bi odgovaralo oko 98.000

korisnika.

Grafikon 2. Udio korisnika elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj

3.3. TRŽIŠNI UDJELI BANAKA

grafikon 3. Tržišni udjeli banaka

12

U Hrvatskoj mogu primjetiti jako malen broj korisnika elektroničkog bankarstva,

samo 2% ispitanika koristi takve usluge. Nasuprot tome, ponuda usluga je relativno velika,

većina banaka u Hrvatskoj ima tu vrstu usluge u svojoj ponudi. Najviše korisnika u Hrvatskoj

se odlučuje za Zagrebačku banku, čak 59%, a za njom slijede Privredna i Raiffeisenbank.

3.4. NOVIJI PODACI

Analiza poslovanja Privredne banke Zagreb i PBZ Carda pokazuje sve veću popularnost

korištenja elektroničkih kanala distribucije pa je od ukupnog broja transakcija u 2007. godini

njih 77,5 posto obavljeno elektroničkim putem dok stopa godišnjeg rasta korištenja

elektroničkih kanala iznosi 19,5 posto. Trenutačno PBZ Internet bankarstvo koristi 285.000

građana i poslovnih korisnika - poduzeća. Zanimljivo je istaknuti porast korištenja Internet

bankarstva za poduzeća, naime, u tom dijelu poslovanja se broj transakcija u banci u zadnjih

pet godina povećao za 30 puta, broj korisnika čak 11 puta dok je volumen prometa porastao

preko 70 puta. Tako je samo prošle godine u PBZ-u putem Internet bankarstva obavljen

promet u iznosu od 216 milijardi kuna te je obrađeno 18,5 milijuna transakcija, što je

povećanje od 47% transakcija u odnosu na 2006. godinu.

13

4. ZAKLJUČAK

Prije svega želim reći da mi je žao šta nemam najnovije rezultate rasprostranjenosti i broja

korisnika elektroničkog bankarstva. Taj podatak me jako zanima. Željela bi vidjeti koliko se

situacija može promjeniti u 7 godina jer smatram da za još 7 ispred bankarstva neće više

stajati e(elektroničko) već će se to podrazumjevati jer neće biti drugog (ovog današnjeg)

bankarstva.

Svakim danom i ja sve više i više koristim elektroničko bankarstvo, tj. većina moje generacije

je ona koja nezna za čekanje u redovima u banci. Mi smo već početna generacija

elektroničkog bankarstva.

Postoji li čovjek koji će mi znati dati odgovor na moja pitanja: „Šta će biti za koju godinu?

Hoće li banke postojati?..“.Već danas je neke kredite moguće rješiti preko Interneta, a to je

zadnja funkcija kojom banke moraju srediti odvijanje preko Interneta. U današnje vrijeme ne

mijenjaju se stvari iz godine u godinu već iz dana u dan. „Šta će biti sutra?“ To nitko ne može

znati. O svemu tome zanima me još jedna stvar: „Ukoliko nestanu banke, hoće li nestat i

novac? Hoćemo li sve obavljati pomoću kartica? Hoću li moći svojoj djeci dati sitno za

sladoled ili će prvo šta će naučiti biti PIN i kako „provući karticu“? Ukoliko nestanu banke

koliko će ljudi dobiti otkaz? Kuda mi to idemo? Bacamo li tehnologijom ljude u propast?“

Željela bi još napomenuti da i dalje smatram da su neke usluge preskupe s obzirom da ih sami

obavljamo. Tu bi željela istaknuti mobilno bankarstvo. Uključite li tu opciju u banci i

nazovete svog mobilnog operatera za sređivanje opcija on će vam odmah predložiti da to ne

uključujete jer svi dosadašnji korisnici se bune na cijenu računa nakon uključivanja te opcije.

Iz gore navedenih primjera možemo zaključiti kako se Internet bankarstvo sve više koristi.

Razlozi za to su brojni, od jednostavnosti i brzine, do sigurnosti informacija i transakcija.

Najveći broj korisnika čine poduzeća te računalno pismeniji pojedinci. Smatramo da će se sve

većim širenjem računalne pismenosti i ovakav način poslovanja proširiti.

Premda se elektroničko bankarstvo i priučenim korisnicima čini kao "viša matematika", ne

treba zaboraviti da je u početku i bankomat djelovao zastrašujuće.

14

5. LITERATURA:

U ovom odlomku je nabrojana literatura koja mi je pomogla u pisanju ovog seminarskog rada.

1. http://www.erstebank.hr/elektronsko_bank.asp , travanj 2009.

2. http://www.erstebank.hr/gr_elektro_netbanking_opci_uvjeti.asp?

pos=gr_elektro_mbanking , travanj 2009.

3. http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp , travanj 2009.

4. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-e/web/elektronicko-bankarstvo/ , travanj 2009.

5. http://www.erstebank.hr/mpel_netbanking.asp , travanj 2009.

6. http://www.bpc.hr/netbanking.asp?pID=4 , travanj 2009.

7. http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp , travanj 2009.

8. http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/prikaz.asp?txt_id=169 , travanj 2009.

9. http://www.gfk.hr/press/ebank.htm , travanj 2009.

15