ELEMENTI (VIIA) GRUPE

Martina Ripić i Jelena Potisk

HALOGENI ELEMENTI

• Halogeni elementi su nemetali: fluor, F; hlor, Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus.

• Halogen (grč.-háls + génao)-”tvorac” soli• U prirodi dolaze samo u obliku soli• Vrlo reaktivni,(ns2np5)• U elementarnom stanju dolaze kao dvoatomni

molekuli, X2( X-X )• F2(g)-svijetložuti gas, Cl2(g)-žutozelen gas,

Br2(l)-crvenosmeđa teku;nost,I2(s)-siva cvrsta supstanca

flour u elementarnom stanju hlor u gasovitom stanju brom u elementarnom stanju i mineral fluorit i u morskoj soli

jod u gasovitom u čvrstom agregatnom i u čvrstom agregatnom stanju stanju

FLUOR, Fl• Atomski (redni) broj 9• Relativna atomska masa 18,9984032• Oksidacijska stanja -1, 0• Talište / Vrelište (K) 53,53 / 85,01• Elektronegativnost 3,98 / 10,41 eV• Konfiguracija zadnje ljuske 2s22p5• Element je Nemetal• Fluor je gas svijetložute boje, oštra i

prodorna mirisa. Sastoji se od dvoatomnih molekula F2. 

• fluere (lat.) - teći• Prvi puta 1886. dobiven elektrolizom, H.

Moissan u Parizu, Francuska. • Najreaktivniji je od svih elemenata. • Najjači je poznati oksidans. • Dobiva se elektrolizom tečnog fluorovodika

(KFx3HF). • Širok spektar fluoriranih materijala je danas u

opštoj upotrebi kao npr. polimeri, pesticidi i antibiotici. Neke soli fluora, kao npr. CaF2, se koriste za strujanje u metalurgiji, a AlF3 za dobivanje aluminija.

• Fluorovi jedinjenja su sastojci zubne gleđi i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama.

• Fluor je izuzetno otrovan, a također i rastvori fluorida. Fluor i njegovi spojevi izazivaju upale i opekotine teško izlječive rane na koži i sluznicama, posebno u očima i disajnim organima.

• Maksimalna dozvoljena koncentracija ovih supstanci u radnim prostorijama je 1-3 cm3 u prostornom metru zraka.

HLOR, Cl

• Atomski (redni) broj 16• Relativna atomska masa 35,4527• Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 6, [7]• Talište / Vrelište (K) 172,17 / 239,18• Elektronegativnost 3,16 / 8,30 eV• Konfiguracija zadnje ljuske 3s23p5• Element je Nemetal• Zelenožute boje, oštra, nadražujuća

mirisa. Teži je od vazduha i lako se ukapljuje. Pokazuje pojavu fluorescencije

• lat. chlorum - žutozelen• Otkrio ga je 1774. C. W. Scheele u Uppsali, Švedska.• Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija

supstancija• pritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tečnost

• U prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim lavama, ali je vrlo raširen u jedinjenjima, npr. kao natrij-hlorid (kuhinjska sol), kalij-hlorid, magnezij-hlorid i dr.

• se proizvodi u milionima tona elektrolizom rastvora NaCl-a.

• Koristi se kao izbjeljivač i kao sterilizator vode. Ključna je industrijska hemikalija i koristi se za proizvodnju organoklornih rastvarača i PVC-a.

• Vrlo otrovan• u vrlo malim koncentracijama nadražuje

disajne organe, a 0,5-1% hlora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno.

• Poljoprivreda,farmacija,hloriranje pitke vode,industrija celuloze i papira,izbjeljivanje tekstila.

BROM, Br

• Atomski (redni) broj 35• Relativna atomska masa 79,904• Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 7• Talište / Vrelište (K) 265,9 / 331,93• Elektronegativnost 2,96 / 7,59 eV• Konfiguracija zadnje ljuske 3d104s24p5• Element je Nemetal• Jedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje

specifične težine 3,2.

• grčki bromos - smrad • otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C.

Lowig u Heidelbergu, Njemačka

• lako hlapi i razvija crvenosmeđe pare, oštra i zagušljiva mirisa.

• Otapa se u vodi dajući bromnu vodu. • U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i

to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči iz otopine pomoću klora.

• crvena, gusta tekućina oštrog mirisa (Br2), koja se industrijski vadi iz morske vode. Spojevi broma se koriste kao dodaci gorivima, u pesticidima i u fotografiji.

• Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje.

• Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

• Atomski(redni) broj 35• Relativna atomska masa 126, 90447• Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7• Talište/ Vrelište (K) 386,7 / 457,50• Elektronegativnost 2,66 / 6,76 eV K• Konfiguracija zadnje ljuske 4d105s25p5• Element je Nemetal• jod je crna, sjajna, nemetalna krutina (I2)

koja lako sublimira ukoliko ju se zagrije

JOD, I

• otkrio ga je Bernard Curtois u Dijonu, Francuska, 1811. godine

• internacionalni naziv, Iodum

• metalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida

• u prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr.

Jod u krutom i plinovitom stanju

• električna vodljivost joda pri sobnoj temperaturi je mala, no raste s porastom temperature

• slabo je topljiv u vodi, te je zanimljivo kako vodena otopina joda nije ljubičasta, već smeđa

• kristali joda lako sublimiraju zagrijavanjem u crveno- ljubičaste pare koje se sastoje od molekula joda

• nalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rast

• godišnja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg

ASTAT, At

• Atomski (redni) broj 85• Relativna atomska masa 209,9871• Oksidacijska stanja [-1], 1, 5• Talište/ Vrelište (K) 575 / 610 • Elektronegativnost 2,2 / 5,3 eV• Konfiguracija zadnje ljuske 4f145d106s26p5• Element je Nemetal• Radioaktivni kemijski element iz grupe halogena

• otkrili su ga Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie, 1940. godine u SAD- u – proizveden je bombardiranjem bizmuta alfa- česticama

• ime mu dolazi od grčke riječi astatos- nepostojan

• astat je reaktivan, radioaktivan nemetal koji sliči jodu

• slabo je istražen jer njegovi izotopi imaju kratko vrijeme poluraspada

• poznato je da astat ima dvadesetak izotopa s rasponom masenih brojeva od 196 do 223

• vrijeme poluraspada astatovih izotopa je između 10^-7 sekundi (218At, 214At) i 8,1 sata (210At)

• astat je kemijski najsličniji jodu pa se pretpostavlja da se, kao i jod, akumulira u tiroidnoj žlijezdi

• primjenjuje se samo u nuklearnim reaktorima i postrojenjima te u istraživačkim institutima, nemože ga se vidjeti u svakodnevnom životu zbog svoje radioaktivnosti i jakog izvora zračenja

• neki izotopi astata, npr. 215^At, 218^At i 218^At, su prisutni u mineralima urana i torija, kao dio serije prirodnog raspada, ali se procjenjuje da je ukupna količina u Zemljinoj kori manja od 30 g

UNUNSEPTIJ, Uus

• Atomski (redni) broj 117 • Relativna atomska masa 291

• tek nedavno otkriven element – u siječnju 2010. otkrili su ga znanstvenici institucije „Flerov Laboratory of Nuclear Reactions“

• kalcij sadrži 20 protona te je znanstvenicima bilo logično da bi kalcij morali zapaliti u nešto s 97 protona, berkelijem, da bi proizveli element s atomskim brojem 117

• što je element teži, to mu je životni vijek kraći, vrijeme potrebno da nestabilni elementi počnu propadati procesima kao što je spontana fisija jezgre razlog je možda u tome što se elementi približavaju teoretiziranom „ Otoku stabilnosti“

literatura:

1) Filipović I.,Lipanović S., Opća i anorganska kemija II dio (kemijski elementi,njihove elementarne tvari i spojevi), Zagreb, Školska knjiga, 1991.

2) Internet http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cl/index.html

HVALA NA PAŽNJI!