Upload
nenad-misic
View
135
Download
5
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Emocije i Pažnja prezentacija iz psihijatrije
Citation preview
Lat. Emotio-uzbuđenje Biotonus ili životni elan-osnova za
nastajanje raspoloženja Apetitivni(prijatni) i averzivni(neprijatni)
mehanizam Limbički sistem-strukturna podloga
emocija Emocionalnost je neophodna: Za formiranje Ja Svest i voljnu delatnost
Emocija-sinonim za osećanje Definisanje,opis,razumevanje i
kategorizacija je jedan od najtežih zadataka psihijatrije
Steničke(stimulišuće) i asteničke(snižavaju pokretačku energiju)
Prijatne(radost) i neprijatne(žalost) Primarne i složene
Kategorija emocija uključuje procenu pacijentovog raspoloženja i afekta
Raspoloženje(timija) ima dve komponente:
1.Subjektivnu 2.Objektivnu Raspoloženje tokom života je
komponenta temperamenta Svako raspoloženje dalje može biti
karakterisano na osnovu: stabilnosti,reaktivnosti i trajanja
AFEKT
Intenzivno stanje osecanja,menja se kao odgovor na razlicite situacije I objekte,lako uocljiv
vezan za duboke,nagonske slojeve licnosti i odatle utice na celokupnu osecajnu sferu…osnovni konstituent emocija
Bes,strah ,uzbudjenje…..
usled svoje nagonske osnove remeti sve psihicke funkcije(svest,logicno misljenje,opazanje,pamcenje,volju…)
sintimno I katatimno dejstvo opis
(opseg,podesnost,intenzitet,uspostavljanje odnosa)
Abreagovanje-tendencija da se verbalno I motorno prazni
Iradijacija-povezivanje afekta sa predstavama kojima nije prvenstveno pripadao
Projekcija-nesvesno premastanje sopstvenog afekta na spoljasnji svet
Kumulacija-nagomilavanje istih ili razlicitih afekata sa naglim praznjenjem u jednom trenutku
Poremećaji emocija Kvantitativni Kvalitativni
Depresija Paratimija
Euforija Paramimija
Hipotimija Defekt emocionalne rezonance
Apatija
Emocionalna labilnost
Emocionalna razdražljivostPatološki afekt
Depresija Negativno polarisana hipertimija Stanje intezivne žalosti,tuge,bola Bipolarni afektivni poremećaji,involutivna
melanholija,teška unipolarna depresija
Euforija
Pozitivno polarisana hipertimija Povišeno raspoloženje,preterano
ushićenje,samopouzdnje,osećanje moći i posebnih sposobnosti
Javlja se u maniji Egzaltacija
Hipotimija
Afektivna tupost Nepromeljivost izraza lica,siromaštvo izražajnih
gestova,gubitak kontakta očima,vokalne modulacije
Apatija Kompletni gubitak afektivne osetljivosti Shizofrene psihoze,organski moždani sindromi Gubitak emocija je subjektivni doživljaj osobe Loša prognoza
Emocionalna labilnost
Brzo promeljivi afekti Izražena fluktuacija osećanja Javlja se normalno kod male dece,patološki kod
organskih moždanih psihosindroma
Emocionalna razdražljivost
Burno i brzo reagovanje na minimalnu provokaciju
Poremećaj ličnost,alkoholno napito stanje,organski moždani sindromi
Patološki afekt
Ekstremno izražena patološka razdražljivost Nesklad između stimulusa i reakcije ,,Reakcija kratkog spoja’’ Suženje svesti sa delimičnom amnezijom Epilepsije,intoksikacije,poremećaj ličnosti
Kvalitativni poremećaji
Nesklad između ideacije,emocija i ponašanja Disharmonija ili disocijacija u ispoljavanju
emocija Javlja se kod shizofrenih pacijenata
Paratimija ideoafektivna disocijacija nesklad između sadržaja mišljenja,onoga što se
govori i ekspresije osećanja
Paramimija Afektivnomimička disocijacija
Defekt emocionalne rezonance Emocije bolesnika ne deluju ,,zarazno’’ na
okolinu
PERCEPCIJA(OPAŽANJE)
Putem percepcije ostvarujemo kontakt sa svetom realnosti,kako spoljnim-eksterocepcija tako i fizičkim unutrašnjim svetom-interocepcija.
Ulazak informacije u sistem centralne obrade informacija počinje od senzorne stimulacije,perifernom stimulacijom receptora čula i sa njima povezanom centralnom aktivnošću odredjenih regiona mozga gde se nadražaji transformišu u osećaj(senzorno iskustvo,subjektivni odraz objektivne realnosti) i nastavlja kroz percepciju koja predstavlja integraciju senzornih utisaka uz učešće prethodnog iskustva u psihološki smisaone podatke.
Percepcija uključuje aktivnu obradu neprekidne bujice senzacija s obzirom da informacije različitih senzornih modaliteta neprekidno sihrono pritiču u odgovarajuće regione,koja integriše senzorne stimuluse jedan za drugim u svakom trenutku,sukcesivno,kao i sa prethodnim iskustvom.
Svi čulni organi učestvuju u organizovanju percepcije.Stoga,u stanjima senzornog deficita(defekti čulnog aparata-gluvoća,slepoća,anestezija)percepcija jeste poremećena,ali osoba može da percepira informaciju putem drugih čula.
Poremećaji percepcije Agnozije-poremećaji perceptivne integracije-normalna percepcija
lišena saznanja-besmislena percepcija. Čula i primarne kortikalne zone su očuvane,defekt je u centralnom
procesiranju,obradi informacija.To znači da je poremećaj percepcije u smislu izostanka integracije osećaja i iskustva.Poremećaj se odvija na nivou sekundarnih i tercijarnih zona senzorne kore.
Agnozije se mogu javiti u oblasti svih čula.Najčešće su: Vizuelna agnozija-oči registruju stimuluse konfiguracije,ali njihov
smisao ostaje nejasan-vidim nešto ali ne prepoznajem šta je to.
Akustička agnozija:uho registruje zvuk,koji osoba opisuje ali ne može odrediti poreklo.
Taktilna agnozija: nemogućnost da se samo na osnovu palpacije odredi predmet.
Postoje i specifične agnozije: Nominalna agnozija:prepoznavanje upotrebne vrednosti
predmeta, bez mogućnosti nazivanja predmeta. Anozognozija:neuvidjanje sopstvenog defekta-
slepilo,hemiplegija i sl. Autotopagnozija:poremećaj telesne sheme. Agnozije su važan dijagnostički znak jer nas upućuju na
strukturne lezije mozga i orjentišu u lokalizaciji.
Iluzije(illusio=čulna obmana)-pogrešno prepoznavanje realnih čulnih tj.senzornih stimulusa. Postoje realni objekti percepcije čija se osnovna obeležja korektno prepoznaju ali im se pridodaju druga obeležja,osobine koje objekt ne poseduje ili su pak fantazmatska elaboracija percepcije nečega iz spoljašnjeg sveta.
Kod zdravih osoba se javljaju usled zamora,slabe osvetljenosti, navike,nepažnje ili pod uticajem intenzivnog afekta,najčešće straha,kada postoje opažanja obojena emocionalnim iščekivanjem.
U patološkim stanjima najčešće se javljaju u okviru afekcija CNS različite etiologije(infekcije,febrilna stanja,intoksikacije).
Pareidolije su živahne,čudnovate,fantastične,voljno izazvane iluzije koje se dešavaju kada neko gleda u nejasno definisane ili nepostojane ili prolazne slike,kao što su oblaci,plamen u kaminu, pesak u vodi.
HALUCINACIJE
Halucinacije su čulna opažanja u odsustvu bilo kakvog senzornog stimulusa,kao i halucinatorna iskustva koja nisu izazvana spoljašnjim stimulusima.
Razlukuju se: po senzornom modalitetu (sluh,dodir,ukus,miris,vid) stepenu složenosti haluciniranog doživljaja stepeunu uticaja na ponašanje
Dijagnostikovanje halucinacija zahteva ispunjenje dva uslova:1. Pozitivan sud realnosti (pacijent uveren u istinitost svog doživljaja)2. Karakter telesnosti (opažanje u sve tri dimenzije)
Halucinacije se javljaju u organskim moždanim sindromima,kao i u tzv. Funkcionalnim psihozama.
VIZUELNE HALUCINACIJEPacijenti vide oblike,boje,slike ili ljude koji nisu realno prisutni.
Mogu biti elementarne-fotomi-fotopsije(svetlucanje,bljesak,zvezdice) ili složene u vidu vizija(osoba doživljava događaj kao na filmskom platnu)
Javljaju se u brojnim neurološkim i psihijatriskim poremećajima(toksičke afekcije CNS-a,apstinencijalni sindromi,fokalne lezije CNS-a,migrena,shizofrenija)
Halucinacije u vidu mreže,paučine,zmija,pacova (alkoholni delirijum)
Ekstrakampine halucinacije-osoba vidi predmete ili pojave iza sebe
Autoskopske halucinacije-opažanje delova ili celog tela izvan sopstvenih granica
Liliputanske halucinacije-kvalitativno izmenjena percepcija prostora,objekti veći ili manji nego što jesu
Auditivne halucinacije Akoazmi-tzv. neverbalne halucinacije
(pisak,buka,šumovi) koje se najčešće javljaju u organskim psihotičnim stanjima(delirijum,encefalopatije,toksična stanja)
Fonemi-verbalne halucinacije,pojedinačni glas ili više glasova
(shizofrenija,paranoidne psihoze)
Glasovi mogu biti muški ili ženski,poznati ili nepoznati,prijatni ili neprijatni;mogu direktno da se obraćaju pacijentu,ili da govore o njemu u trećem licu
Shizofreni pacijenti najčešće imaju neprijatne i naredbodavne glasove
Tri vrste auditivnih halucinacija karakteristične za shizofreniju:
1. Glasovi koji naglas govore šta pacijent misli2. Glasovi koji komentarišu ponašanje pacijenta3. Glasovi koji međusobno komentarišu u trećem
licu nešto što je vezano za pacijenta
TAKTILNE (HAPTIČKE) HALUCINACIJE
Senzori poremećaji u sferi čula dodira
Formikacija-osećaj da insekti gmižu po koži (alkoholni delirijum,kokainska intoksikacija,amfetaminska psihoza)Somatske halucinacije-neprijatne fizičke senzacije (peckanje,paljenje,žarenje,štipanje)
Cenestetične halucinacije-čudna zbivanja u unutrašnjim organima(nožem seku creva,gori bubreg,pucaju pluća)
Algohalucinacije-halucinacije u sferi senzibiliteta za bol
Kinestetičke halucinacije-u sferi dubokog senzibiliteta (doživljaj da se udovi pokreću)
Kohabitalne halucinacije-halucinacije polonog odnosa
VESTIBULARNE HALUCINACIJEU domenu čula ravnoteže (padanje u ambis,ljuljanje,sve se okreće oko osobe)
Olfaktivne halucinacije
Neobični mirisi koji su najčešće neprijatni
Gustatativne halucinacije
Često se javljaju zajedno sa olfaktivnim,u vidu neprijatnog,gorkog,metalnog ukusa hrane
Ikatlne halucinacije-deo epileptičkih napada,stereotipne su,traju nekoliko sekundi,uz izmenjeno stanje svesti
Funkcionalne halucinacije-javljaju se u prisustvu zvuka,boje,opažanja nekog mesta; nisu prave halucinacije jer postoji spoljašnji stimulus
Sinestezija-”prelivanje” senzornih iskustva iz jednog modaliteta u drugi (auditivni stimulus rezultuje vizuelnom senzacijom-vizuelne senzacije u toku slušanja muzike)
Halucinoza-stanje aktivnog haluciniranja uz očuvanu budnost i orijentaciju,mogu postojati intervali bez halucinacija(akutne intoksikacije,apstinencijalni sindrom)
Pseudohalucinacije-rezultat mašte,percepcije koje dolaze iznutra,a ne spolja.Halucinacije zdravih-”fantomski ud”
Hipnagogne halucinacije-tokom prelaska iz budnog stanja u stanje sna i obrnuto- Hipnapompne halucinacije, nemaju patološki značaj,mada se mogu javiti i u narkolepsiji