ALBERT CAMUS, STRANAC

KASNI MODERNIZAM (40-e do 70-e godine 20. st.) Istovremeno postoje jo neke avangardni postupci, ali i pokuaji obnove realistike proze. U prozi se osjea vei utjecaj filozofije . javlja filozofski egzistencijalistiki roman U SREDITU JE ZANIMANJA: sloboda izbora pojedinca, nelagoda osjeaja odgovornosti za vlastite postupke, tekoe u meuljudskoj komunikaciji, pokuaj prevladavanja osjeaja besmislenosti ivota, osjeaj usamljenosti, doivljaj apsurda

STRANAC roman iz prve faze Camusova stvaralatva faza apsurda (roman Stranac i esej Mit o Sizifu) roman lika, moderni roman, roman filozofije apsurdaTema: ovjekova otuenost ovjek kao stranac u svijetu glavni lik - MERSAULT jednostavan i isprazan ivot samo prezime, nema imena znak njegova otuenja i gubljenja identiteta

NASLOV : MERSAULT =STRANAC svaki kontakt s drugima otkriva ga kao stranca koji se ponaa neuobiajeno majin sprovod ne plae, uznemirava ga tek fizika nelagoda zbog duga pjeaenja na suncu ljubavna veza s Marijom svejedno mu je hoe li veza zavriti brakom ili ne, registrira tek tjelesne manifestacije njihove ljubavi posao nije ambiciozan prijateljstvo sluajan izbor prijatelja, npr. Raymond nedefinirani i povrni odnosi, , ne trebaju mu drugi ljudi, nisu mu vane emocije usamljen je, samodostatan

ubojstvo krenje zakona, ponaanje tijekom suenja odnos prema pravosuu (drava) ne suprotstavlja se, ne brani se, ponaa se kao da ga se to ne tie vjera NA SAMOM KRAJU ROMANA osporava ju

MERSAULT je otuen, izolirani pojedinac koji apsurdnost svoje osude i dan vlastitoga smaknua prihvaa rezignirano, smireno opomena da u suvremenom svijetu ovjek moe postati stroj koji postoji radi, jede, spava i traje, a da ne osjea onu humanu bit ovjekova postojanja koja ovjeka razlikuje od ostatka ivoga svijetaPRESUDA MERSAULTU MORALISTIKA OSUDA pravosua Mersault se ne kaje za ono to je uinio, ne priznaje krivnju dojam da nije osuen zbog umorstva, nego zbog krenja uobiajenih pravila po kojima ljudsko drutvo funkcionira npr., da je plakao tijekom majina sprovoda, izazvao bi suut i, moda, spasio vlastiti ivot

Je li ovjek duan plakati na majinu pogrebu samo zato to se to od njega oekuje? Je li iskreniji ovjek koji ne plae ako ne osjea potrebu ili onaj koji plae jer se to od njega oekuje? Ima li drutvo (koje i samo sudjeluje u formiranju pojedinaca) pravo osuditi ovjeka zato to pokazuje kakav jest i ne skriva istinu o sebi?

... radi se zapravo o sudski krajnje nepravednoj kazni Mersault nije ubio s predumiljajem pa dolazi do izraaja apsurd pravnoga poretka. Mersaultu sude ljudi koji ga naprosto ne razumiju: ono to se njima ini beutnou, zapravo je podjednako tako moglo proizai iz prave osjeajnosti koja se jedino ne eli izraziti oekivanom glumom, nemali broj ljudi plae na pogrebu jedino zato to se to od njih oekuje. Mersault tako dodue jest stranac u svijetu navika i obiaja... (Milivoj Solar)

Kompozicija roman je gotovo simetrino podijeljen u dva dijela1. dio Mersaultov ivot na slobodi (od majine smrti do ubojstva Arapina)2. dio Mersaultov ivot u zatvoru i suenjeStil postoji fabula (pripovijedanje dogaaja iz Mersaultova ivota) pripovjeda u 1. licu (ujedno i glavni lik koji pripovijeda svoju priu) ali dogaaje iznosi poput objektivnoga pripovjedaa struktura je linearna lik se kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji sadanjostijednostavan stil (nema modernih pripovjednih postupaka) nema psiholoke karakterizacije lika u karakterizaciji se koristi TEHNIKA REDUKCIJE Mersault ne komentira dogaaje iz vlastitoga ivota, ne osmiljava ih, samo ih registrira, izostaje bilo kakav komentar koji bi mogao objasniti dublje motive ili Mersaultovu ivotnu filozofiju, prati se samo njegova sadanjost, biljee se samo osnovni dogaaja i reakcije na podraaje (vruina, glad, umor)

ishodite takva pripovjednoga svijeta je APSURD pojam u filozofiji i knjievnosti koji je u iru upotrebu uveo Camus u eseju Mit o Sizifu svijest o nesavladivom raskoraku izmeu ljudske potrebe za smislom i stvarne besmislenosti ivot i svijeta antiki Sizif simbol je ljudske sudbine, simbol suvremenoga ovjeka Sizifova je snaga u prihvaanju njegove stijene, kao to je snaga suvremenoga ovjeka u prihvaanju ivotnoga apsurda Mersault je stranac u svijetu u kojem ivi jer je svjestan apsurda vlastitoga postojanja, ne zanosi se iluzijama o smislu kao veina ljudi, prezire ono to mu se dogodilo, ali prihvaa to kao to Sizif prihvaa svoju stijenu

MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG

HRVATSKA MODERNA (1892. 1914.) obiljeja proze u hrvatskoj moderni - dezintegracija realistike proze, defabulativnost, subjektivizam, psihologizacija, likovi psihiki labilnih intelektualaca i umjetnika, impresionistiki pejsa BIJEG PODNASLOV: Povijest jednog naeg ovjeka najbolji roman hrvatske moderne TEMA: ivotni pad ure Andrijaevia, neurotinog, hipersenzibilnog i pasivnog intelektualca, knjievnika provincijskoga podrijetla koji se ne zna nositi sa stvarnim problemima i zahtjevima sredine u kojoj ivi roman lika (prikazuje ivot glavnoga lika od roenja do smrti), psiholoki roman, ali i obiljeja drutvenoga romana (Nehajevljevo vienje hrvatskoga graanskog drutva na poetku 20. st.)

URO ANDRIJAEVIPODRIJETLO siromano dijete bez oca otac mu je bio pomorski kapetan (umro kad je uro imao 8 godina), a majka skromna i pobona Primorka

DAROVITOST istie se meu vrnjacima izrazitom darovitou i prvim knjievnim uspjesima dobrostojei ga stric Tomo alje na studij prava u Be

STUDIJ zaokuplja ga buran ivot velegrada umjesto znanosti prouava knjievnost i filozofiju, i sam poinje pisati striev novac troi u bekim kavanama i na kraju naputa studij prebacuje se na zagrebako sveuilite, upisuje filozofiju nadajui se da e se polaganjem profesorskoga ispita bre zaposliti

LJUBAV razapet izmeu religioznosti i tjelesne ljubavi prvo ljubavno iskustvo s ekom turistkinjom grijeh, krivnja, grinja savjesti, prema sebi osjea prezir, a prema njoj ak mrnju neformalno zarunitvo s Verom, djevojkom iz dobrostojee zagrebake obitelji, ija se majka protivi izboru svoje keri smatrajui da zasluuje bolju priliku

NASTAVNIKIPOSAO

zapoljava se u senjskoj gimnaziji kao nastavnik psihologije i fizike suoava se s pravilima duhovno ograniene provincije provincijsko visoko drutvo zapravo je skupina povrnih poluinteligenata razoaranje nema slobodu u svom nastavnikom poslu

UNUTRANJAPROIVLJA-VANJA mui ga nemir, neurotian, depresivan pasivan, inertan, introvertiran, asocijalan, otuen preosjetljiv, sklon razmiljanjima i samoanalizi sklon matanju i sanjarenju kao nainu bijega od stvarnosti postepeno odustaje od vlastitih naela slabi, fatalist uvjerenje da se nema smisla boriti se jer za svoje nevolje i nije sam kriv predodreen za poraz moderna varijanta suvinoga ovjeka

POSTEPENI SLOM neprihvaen, neprilagoen i prezren ne snalazi se u provincijskoj sredini u kojoj ivi (Senj), tei ivotu u velegradu gdje je studirao (Be) svoju viziju ograniene provincijske sredine daje u drami Revolucija u drenju drama nije poluila eljeni uspjeh, on nije poloio profesorski ispit, nije ustrajao u poslu onemoguen u svakom napredovanjuosjeaj promaenosti u intelektualnom smislu slom ljubavne veze Vera se udaje za imunoga odvjetnika s osiguranom karijerom pustio je zarunicu i nije se borio za svoju ljubav ravnoduan je prema Minkinoj naklonosti sluajno upada u neugodnu politiku spletku udara Lukaevskog doivljava potpunu osudu drutva spas trai u alkoholu i druenju s mjesnim besposliarima i alkoholiarima majka ga liava nasljedstva samoubojstvo

ROMAN LIKA RAZVOJ LIKA od darovita mladia i bekoga studenta od kojega su svi mnogo oekivali do propadanja, sloma i samoubojstva sukob mladenakih ideala i stvarnosti u dodiru sa stvarnou on se slama

TKO JE KRIV? Propast ovog talentiranog ovjekanije izazvana uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem je ivio kao suplent, ve je ovdje tragian finale uslijedio neto bre. On u svojoj dui nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlau misli i konstantne samoanalize. Andrijaevi, koji nepredstavlja prosjenu linost, zamiljen je kao izraz trginih nemira modenog ovjeka, nervoznog, tjeskobnog i umornog... (Vice Zaninovi)

STIL- budui da se glavni sukobi odvijaju unutar lika, u sreditu je romana njegova psiholoka analiza ROMAN LIKA i PSIHOLOKI ROMAN naglasak je na refleksiji, psiholokoj analizi, tehnici sjeanja osnovni se sukob smjeta unutar lika svijet se promatra iznutra, kroz optiku samo jednog lika Andrijaevi je poraen prije nego to je poela radnja pripovijedanje se svodi na traenje uzroka propadanja, samoanalizu, prekapanje po prolosti, dakle, misaonu aktivnost retrospekcija, defabularizacija, psiholoka analiza, introspekcija, unutranji monolog, uvoenje pisama i dnevnika, impresionistika tehnika u slikanju krajolika (povezan s karakterizacijom lika)

SIMBOLIKA NASLOVA

FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI: ZLOIN I KAZNA

REALIZAM U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI (1830. - 1870.) osnovna znaajka: prikazivanje drutvene stvarnosti omiljene teme: socijalne (siromatvo, bijeda i nepravda), teme iz svakodnevnoga ivota, naelo objektivnosti naelo istinitosti - detaljno opisivanje drutvenih sredina (ambijenata), to vjerodostojnije prikazivanje likova (detaljna karakterizacija, autentian govor) naelo tipinosti - likovi su tipini predstavnici svojih drutvenih skupina naelo kritinosti - kritika drutvenih problema dominacija romana afirmacija romana kao knjievne vrste socijalno-psiholoka motivacija likova likovi - iz svih drutvenih sredina, u knjievnosti se po prvi put javljaju predstavnici najniih drutvenih slojeva

Dostojevski - znaenje Uz Tolstoja najvei je predstavnik ruskoga realizma i najbolji ruski prozni pisac. Tvorac je novoga psiholokog romana i time najznaajniji prethodnik moderne proze 20. stoljea na koju utjee i novom tematikom i pripovjednim postupcima.

Iz ivotopisa Kao mladi intelektualac, nezadovoljan drutvenom nepravdom u carskoj Rusiji, pristupa revolucionarnoj skupini socijalistiko-utopistikih ideja iji su pripadnici zagovarali i radikalne teroristike akcije koje bi dovele do reforme ondanjega ruskog drutva. Uhien je i osuen na smrt strijeljanjem. U trenutku kada je izveden na stratite pred streljaki vod, stiglo je carevo pomilovanje koje je (budui da je stiglo u zadnji tren) i samo bilo smisleni dio kanjavanja. Kazna je preinaena u osudu na etiri godine progona i tekoga prisilnog rada u zatvorenikom logoru u Sibiru. U izgnanstvu u Sibiru proveo je gotovo 10 godina i to je bilo kljuno iskustvo njegova ivota koje ga je posve preobrazilo. Odbacuje mladenake socijalistike stavove, okree se pravoslavlju i postaje duboko religiozan.

Tematika teme njegovih romana uvjetovane su dramatinim ivotopisom teme koje nisu tipine za realizam: smisao ivota, pravda i nepravda, promiljanje moralnih i filozofskih problemaLikovi najee ponieni i povrijeeni ljudi koji gnjev zbog svoje ponienosti usmjeravaju prema osveti drutvu oni koji su na drutvenoj ljestvici najprezreniji i najnemoralniji u njegovim su djelima esto najmoralniji i najbolji ljudi (npr. Sonja)

ZLOIN I KAZNA roman est dijelova i epilog, objavljen 1866. Mjesto i vrijeme radnje: Sankt Peterburg, 60-e godine 19. st. sredinji junak Rodion Romanovi Raskoljnikov siromani student prava iz provincije, ubija staru lihvaricu Aljonu Ivanovnu i njezinu sestru Lizavetu radnja romana zapoinje IN MEDIAS RES - Raskoljnikovljevim pripremama za ubojstvo i sazrijevanjem njegove odluke

Simbolika Raskoljnikovljeva imena glagol raskoliti, rascijepiti unutarnji procijep Raskoljnikov se koleba sprema se na zloin, do detalja planira ubojstvo i istovremeno se zgraa nad samim sobom niz ivotnih okolnosti gura ga u zloin (okidai), npr.:1. majino pismo(sestra Dunja, da bi se spasila poniavajue guvernantske slube kod razvratnika Svidrigajlova, pristaje se udati za bogatoga Luina - trai siromanu djevojku koja e mu biti doivotno zahvalna to je spaava bijede i podlona)2. Marmeladov i njegova obiteljska pria3. doznaje da e lihvarica biti sama kod kue

Kompozicija romana roman je utemeljen na kriminalistikom motivu zloin i istraga ali! - nije kriminalistiki roman jer nedostaje tipina kriminalistika zagonetka (otkrivanje tajne o tome tko je ubojica, obino na kraju romana) izokrenuta struktura uobiajene krimi-prie ubojica je unaprijed poznat napetost proizlazi iz Raskoljnikovljeva psihikoga lomljenja krimi-pria je samo poticaj za razotkrivanje socijalnih, psiholokih i moralnih motiva koji su doveli do zloina, ona je povod za propitivanje filozofskih, etikih, teolokih pitanja

MOTIVACIJA ZLOINA

socijalna siromatvo (bijedan ivot u siromanim etvrtima) soba poput ormara (skuenost prostora = tjeskoba glavnoga lika) drutvena nepravda - drutvo u kojem su moralni i plemeniti ljudi (Sonja, Dunja) ponieni, a sposobni, ali siromani ljudi poput njega ne mogu uspjeti obitelj Marmeladov (alkoholizam i prostitucija), Luin (poloaj ene), Svidrigajlov (razvrat)

psiholoka emocionalna nestabilnost, tjeskoba, ivana rastrojenost, rascijepljenost, otuenost razoaranje drutvom sukob sa svijetom prerasta u sukob sa samim sobom

filozofska Raskoljnikovljev tekst O zloinu u kojem iznosi teoriju o izuzetnom pojedincu po kojoj se ljudi dijele na viu i niu vrstu, a izuzetnim je pojedincima sve doputeno, pa i ubiti, za ope dobro staru lihvaricu Aljonu Ivanovnu smatra nemoralnom osobom, simbolom drutvenoga zla pa ju stoga ima pravo i ubiti i tako osloboditi drutvo jedne ui

Propitivanje filozofskih, etikih, religioznih pitanja Je li ivot, bez obzira na to kakav je, vrijednost sam po sebi ili je opravdano poiniti ubojstvo da bi se sprijeila druga zla? Kako se ovjek treba postaviti prema ivotu je li rjeenje pobuna ili patnja, Napoleon ili poniznost, Raskoljnikov ili Sonja? Pitanje ljudske slobode i odgovornosti

Raskoljnikovljeva unutarnja preobrazba ideja romana postoji iskupljenje i za najveega grjenika ako prizna vlastiti grijeh i sebi i drugima vrijednost ivota, nitko nema pravo drugome uzeti ivot zlu se ne moemo suprotstavljati novim nasiljem ljubav i vjera kao temeljne ljudske vrijednosti

MODERNOST ROMANA teite pripovijedanja premjeteno je s radnje (iako je ona zanimljiva i napeta) na psiholoki svijet likova, ponajvie Raskoljnikova tomu je prilagoeno mjesto i vrijeme radnje - odstupanje od tradicionalnoga realistikog romana suenost prostora (nekoliko soba, krma, trg, most, sudnica) radnja romana odvija se u 9 i pol dana vizija vremenskoga tijeka povezana je s Raskoljnikovljevim psihikim stanjem

Psiholoki realizam - psiholoki roman roman ideja monoloko-asocijativni roman Dostojevski stvara novi tip psiholokoga romana (nove pripovjedne tehnike, npr. unutarnji monolog) nije vano oblikovanje fabule ili karaktera, nego to uvjerljivije reproduciranje ovjekove svijesti pripovjeda se uivljava u Raskoljnikovljevu svijest i kroz nju promatra vanjska zbivanja monoloko-asocijativni tip romana. dijalogizam unutranja poleminost romana - suprotstavljaju se likovi razliitih uvjerenja likovi esto postaju nositelji odreenih ideja (tzv. likovi-ideje), zastupaju razliite svjetonazore: buntovnici protiv drutvene nepravde (Raskoljnikov) krotki i ponizni krani (Sonja Marmeladova) cinini razvratnici (Svidrigajlov) Razumihin (simbol razuma, iz teke se materijalne situacije spaava radom) ROMAN IDEJA sredinja tema postaje borba miljenja.

REALISTIKA OBILJEJAMODERNISTIKA OBILJEJA

tema (elja za drutvenom afirmacijom) vanost fabule, pripovijedanje u 3. licu, detaljni opisi, likovi kao tipovi tema (potraga za identitetom) dogaaji iz perspektive lika (nepouzdani pripovj.) unutranji monolog, struja svijesti esejistiki (filozofski) elementi, snovi, halucinacije

GUSTAVE FLAUBERT: GOSPOA BOVARY

REALIZAM U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI, FRANCUSKA KNJIEVNOST

TEMA, ROMAN LIKA, PSIHOLOKI ROMAN, PSIHOLOKI REALIZAM nesretan brak i preljub ivot neshvaene, sentimentalne ene iz francuske provincije sredinom 19. st. Flaubertu je kao podloga za fabulu posluila vijest iz tadanje crne kronike o samoubojstvu ene koja je za ivota rasipno troila novac, zaduivala se i varala mua (NAELO ISTINITOSTI)

NOVA PERSPEKTIVA u odnosu na tradiciju:1. radnja se ne zbiva u Parizu (Balzac, Stendhal), nego u provinciji2. na prvi se pogled ne dogaa nita nema uzbudljivih pustolovina svi su dogaaji vezani uz intimni ivot glavne junakinje veina se zbivanja promatra iz perspektive glavne junakinje ROMAN LIKA slobodni neupravni govora dubinska psiholoka analiza PSIHOLOKI REALIZAM anticipacija modernoga naina pripovijedanja (premjetanje dogaaja s vanjskoga na unutranji plan, tj. s pustolovina na intimu likova)

NAJAVA NATURALIZMA Emma - bludnica, ena koja je teila uvijek veim uzbuenjima i strastima prikaz amputacije Hippolytove noge i Emmine smrti

LIKOVICharles prosjean, ne odvie bistar, samo zbog upornosti svoje majke uspijeva zavriti kolu, majka mu pronalazi posao i prvu enu ograniena duha, neambiciozan, zadovoljan malim, nezanimljiv, slabi (u odnosu na majku, prvu enu i Emmu), pasivan i sretan u svom neznanju slijepo oboava svoju enu, nita ne primjeuje, prema njezinim hirovima posve je nekritian, preko njegovih se lea prelamaju tue ambicije amputacija Hippolyteove noge jedini osjea stid i ali svog pacijenta (Emma i Homais ale samo zbog neuspjelih planova)

Emma lijepa ki imunoga seoskog gazde, odgojena u samostanu i udana za provincijskoga lijenika, ne pretjerano dobra domaica i majka, a isto tako ni supruga rtva vlastite ljubavi, ali ne prema nekoj stvarnoj osobi zaljubljena u ideju ljubavi, kakvu je pronala u romantinoj literaturi koju je itala u samostanu, hrani se velikim rijeima, ljubavnim darovima i novanom velikodunou, zapravo rasipnou koja e je i odvesti u propast malograanka koja bori protiv malograantine, neuklopljena u drutvo, prkosi drutvenim pravilima, sklona pretjerivanju i naglim promjenama raspoloenja i ponaanja, povrna, olienje osrednjosti, zanosei se jeftinim iluzijama eli biti ono to nijeBOVARIZAM ovjek se osjea zarobljen prilikama u kojima ivi, stvarnou s kojom se suoava misli da zasluuje bolji ivot od onoga to ga ivi

Ljekarnik Homais i on boluje od bovarizma misli iskljuivo na osobni probitak, ambiciozan, beskrupulozanunato osrednjim sposobnostima ba on na kraju romana izlazi kao ivotni pobjednik (kri Legije asti) dokaz da u skuenim provincijskim okolnostima takvi osrednji tipovi mogu neto znaiti pa onda i sami umiljaju kako su veliki IRONIJA postupak kojim Flaubert oblikuje taj lik

STRUKTURAStruktura triptiha (*slika s trima spojenim dijelovima) tri dijela tri etape Emmina osjeajnoga ivota meusobno odijeljena krizama glavne junakinje1. predradnja dogaaji koji prethode upoznavanju i braku Emme i Charlesa oslikavanje jednolinosti njihova odnosa i ivota prva Emmina kriza preseljenje okida poziv na zabavu kod markiza dAndervilliersa u njoj sve vie raste frustracija monotonim ivotom, zaputa sebe i domainstvo, uz sve vei prezir prema svemu to ju okruuje, posebice prema svom muu (njega smatra izvorom sve svoje nesree)2. zatoenitvo u novoj provinciji roenje keri ne zbliava ju s muem prijateljstvo i platonska ljubav s Leonom izlaz preljub (Rodolphe, lokalni zemljoposjednik i samouvjereni zavodnik, kojemu je Emma samo jedna u nizu ljubavnica) lijepa mu je, ali ju ne voli, predstavlja mu razonodu od seoske dosade, brzo mu dosauje, ostavlja ju dan prije planiranog bijega kriza (bolest) i ponovni susret s Leonom3. dio ljubavna afera s Leonom, financijski slom i samoubojstvo nakon svake krize pada sve nie, i moralno (sa stajalita njezinih sumjetana) i financijski

STILSKA PERFEKCIJA - Flaubert se smatra najveim francuskim majstorom stila Flaubert je smatrao je da je u knjievnosti stil vaniji od teme da bi to dokazao za roman Gospoa Bovary bira banalnu temu takvoj je banalnoj temi uspio dati umjetniku ljepotu precizni nacrti i briga o strukturi blizak modernizmu

SKANDAL KOJI JE ROMAN IZAZVAO roman je izazvao je skandal i zavrio na sudu, optuen zbog nemoral i raskalaenosti i sudski je proces odran 1857. u Parizu (iste je godine sueno i Baudelaireovim Cvjetovima zla), a vjeti je odvjetnik uspio obraniti Flaubertovo djelo koje je dobilo doputenje za tiskanje (pisac je svom odvjetniku uputio i posvetu djela) esto navoena Flaubertova reenica Gospoa Bovary, to sam ja!

MARIN DRI: DUNDO MAROJEHRVATSKA RENESANSA, DUBROVNIK (dubrovaki krug), 16. st. vrhunac: 16. stoljee razvija se pod utjecajem talijanske knjievnosti u gradovima uz more: Dubrovnik, Zadar, Split, ibenik, Hvar (knjievni krugovi) osporavanje srednjovjekovne poetike (vjerski i pouni karakter knjievnosti) okretanje ovjeku i njegovu ovozemaljskom ivotu, svjetovne teme, hedonizam) knjievnost kao autonomna djelatnost na narodnom jeziku utjecaj antike oivljavanje antikih vrsta eruditna komedija po uzoru na Pluta

Iz ivotopisa Rodio se u Dubrovniku u puanskoj trgovakoj obitelji. Bio je rektor crkve Svih svetih i orgulja u katedrali, a uz potporu dubrovakih vlasti odlazi na studij u Sienu gdje upoznaje talijansko kazalite. Prekida studij, vraa se u Dubrovnik, ivi u novanoj oskudici, pie djela po narudbi bogatih Dubrovana, organizira kazaline predstave. Radi kao sveenik i pisar, a posljednjih godina ivota uglavnom izbiva iz Dubrovnika i boravi u Veneciji i Firenci. Nezadovoljan vlau u Dubrovniku, alje urotnika pisma toskanskom vojvodi Cosimu I. Mediciju u kojima ga poziva na ruenje dubrovakog aristokratskog reima i uspostavljanje nove vlasti u kojoj bi sudjelovali i puani. (Jer imamo lude upravljae koji misle da su mudri, nesposobni su, ne vrijede nita, nemoni su, a njihova se oholost vie ne moe podnositi.) Umro je u Veneciji, gdje je i pokopan.

ZNAENJEMarin Dri jedan je od najistaknutijih europskih renesansnih komediografa. U svojim dramama realistiki slika dubrovako drutvo svoga vremena i bavi se vjenim antitezama mladost starost, selo grad, krtost rasipnost, glupost - inteligencija.DUNDO MAROJE komedija intrige i karaktera (proza), komedija erudita nije dovrena pa ju je nadopunio knjievni povjesniar Mihovil Kombol zavrava sretno Tema: dolazak dunda Maroja u Rim po sina Mara koji, umjesto da trguje, troi novac na najljepu rimsku kurtizanu Lauru (sukob oca i sina zbog sinovljeva rasipnoga naina ivota) radnja se zbiva u Rimu, na gradskom trgu okruenom kuama, meu kojima je i Laurina kua Kompozicija: pet inova kojima prethode dva prologa: 1. prolog negromanta Dugog Nosa upuuje na postojanje ljudi nazbilj i nahvao2. autorski upuuje na dramsku radnju, donosi informacije koje su gledateljima nune za razumijevanje radnje

PROLOG DUGOGA NOSA u alegorijskoj prii iz Starih Indija negromant (arobnjak) Dugi Nos govori o dvjema vrstama ljudi: o ljudima nazbilj i o ljudima nahvao klju za razumijevanje komedije publika mora prepoznati tko su u komediji ljudi nazbilj, a tko ljudi nahvao u prologu Dri otkriva svoje filozofske i drutvene nazoreDrieva podjela ljudi

LJUDI NAZBILJLJUDI NAHVAO

dobriloi

razumniglupi

lijepiruni

suprotnost pameti i gluposti, ljepote i runoe odnos slugu i gospodara, puana i plemia kritika dubrovakoga drutva u kojem vladaju ljudi nahvao dubrovaka aristokracija

SLOENA I RAZGRANATA FABULA U komediji pratimo dvije dramaturke linije, tj. dramski se sukob gradi na dva suprotstavljena odnosa: 1. krti otac i rasipni sin suprotstavljanje krtosti i rasipnosti, starosti i mladosti dundo Maroje strepi nad dukatima, a Maro ih neodgovorno troi obojica su neumjereni2. Lukavi sluge i nemoni gospodari gospodari su krti prema vjeno gladnim slugama, nesnalaljivi su i nesposobni sluge su inteligentniji i pravi pokretai radnje glavni lik - sluga Pomet koji pomae svom gospodaru Ugu Tudeku da osvoji kurtizanu Lauru GLAVNI LIKOVI

gospodarislugeLikovi gospodara otkrivaju se uglavnom kao ljudi nahvao.Pobjeuju sposobni, pametni, jaki pojedinci poput Pometa, a gube nesposobni, opaki, neznalice.

Dundo MarojeBokilo

Maro MarojevPopiva

LauraPetrunjela

Ugo TudeakPomet

Pomet Trpeza renesansni ovjek, hedonist, vjertuoz, zastupa filozofiju akomodavanja (prilagoavanja), pripada ljudima nazbilj

Inteligentan, razuman, darovit, mudar, strpljiv, poduzetan pojedinac koji spretnou i lukavou uspijeva okrenuti sreu u svoju korist. Svoj pogled na svijet zasniva na odnosu prema fortuni (srea, povoljne okolnosti koje treba iskoristiti) i vrlini (sposobnost pojedinca da sreu okrene u svoju korist). Njegova ivotna filozofija odraava renesansni svjetonazor ovjek treba biti mudar, strpljiv i podnijeti ivotne nedae da bi kasnije uivao u svom uspjehu (akomodavanje). Voli novac jer je novac sredstvo koje mu omoguava ivotne uitke. Hedonist je (to otkriva i samo njegovo ime), uiva u hrani, piu i ljubavi.

Jezina karakterizacija likova Iako je radnja komedije smjetena u Rim, slika je dubrovake ivotne stvarnosti: razuzdani mladii, krti starci, doljaci i stranci, trgovci, bludnice, naijenci. Likovi su oblikovani i jezinom karakterizacijom likovi govore u skladu sa svojim podrijetlom i staleom. Dubrovani govore dubrovakim gradskim govorom, a Pomet se, npr. esto slui iskrivljenim latinskim, pokuavajui se prikazati uenijim nego to jest.Drieva renesansna komedija Preuzima strukturu plautovske komedije (komedija erudita), ali u njoj slika dubrovake prilike svoga vremena. smijeni starac krt ili zaljubljen u mlau enu mladi zaljubljenici lijepa kurtizana sluge i slukinje koji zapliu i raspliu radnju situacije prepoznavanja iznenadno otkrivanje rodbinskih veza meu likovima (Laura ki bogatoga Nijemca) preodijevanje u odjeu suprotnoga spola (Marova zarunica Pera) mjesto radnje - trg

DUNDO MAROJE - SADRAJ1. IN- u Rim doputuje uspanieni Dundo Maroje po sina Mara- prati ga njegov sluga Bokilo, priprosti dubrovaki krmar slijedi prepirka izmeu vjeno gladnoga Bokila i krtoga gospodara- pristupa im Tripe Kotoranin, jedan od naijenaca koji ivi u Rimu te poznaje stareva sina koji ve tri godine raskono ivi u Rimu- za Laurom je lud i njemaki plemi Ugo Tudeak, a njegov je sluga Pomet sredinji lik komedije- Pomet nastoji za svoga gospodara pridobiti Lauru kako bi, zaduivi svoga gospodara, mogao nesmetano uivati u jelu i piu- nadmee se sa svojim suparnicima Marom i njegovim slugom Popivom koji je lukav i pokvaren, ali intelektualno inferioran Pometu- u Rim dolazi i Marova zarunica Pera zabrinuta to ve treu godinu ne stiu Marova pisma; ona je ukrala novac teti i preodjevena u momka krenula u potragu za svojim zarunikom2. IN- Pomet nagovara Laurinu slukinju Petrunjelu da navede svoju gospodaricu da zamijeni Mara njegovim gospodarom Tudekom (usput je snubi za sebe)- Dundo Maroje, ugledavi Mara kako se razmee novcem, napada ga traei da mu vrati dukate, ali Maro se pretvara da ga ne poznaje pa Maroje zavrava u zatvoru- Pomet uspijeva izvui Maroja iz zatvora te istovremeno smilja spletku nagovara Bokila da pred Popivom i Laurom slae kako je Dundo Maroje doao na protenje i donio tovar vrijedne robe3. IN- rimski trgovac i lihvar idov Sadi trai Mara da mu isplati dukate za Laurinu ogrlicu- lukavi Popiva savjetuje Maru da u Sadija uzme robu za 3000 dukata za koje e mu jamiti Laura budui da vjeruje kako je Marov otac najbogatiji trgovac na cijelom Levantu tada neka se odjene kao skromni trgovac i pokae ocu ocu robu- lukavi Popiva vjeto navodi Lauru da sama ponudi jamstvo na tri tisue dukata- tada srea okree lea Mari i Popivi jer Petrunjela sree Peru i saznaje da je Maro ve tri godine zaruen i da mu je zarunica u Rimu te to prenosi svojoj gospodarici4. IN- susreu se Maroje i Maro i oboje se pretvaraju Maro glumi uzornog sina i savjesnog trgovca - stari se Maroje pokazao lukavijim laui da je doao na protenje i da sa sobom nosi zlato koje bi htio pohraniti na sigurno, u Marovu skladitu, uspijeva nadmutriti Mara i doepati se njegove robe- Pomet susree Gulisava, Hrvata u slubi njemakoga plemia koji trai vlastelinovu ker Mandaljenu ugrabljenu prije osam godina- otkriva se da je Mandaljena zapravo Laura (Mande iz Kotora)- ponovno se susreu Maro i Maroje, Maro trai od Maroja da mu vrati kljueve njegova skladita prizor je slian njihovom prvom susretu u 2. inu, ali sada se otac pravi da ne prepoznaje sina5. IN dopunio Mihovil Kombol- pobjeda Pometove vjetine upravljanja Fortunom odjeven kao plemi u barunu, s ogrlicom oko vrata, dolazi Lauri da joj u zamjenu za izgubljenih 3000 dukata ponudi svog Tudeka- Pomet dobiva Petrunjelu, Ugo Tudeak Lauru, Dundo Maroje plaa sinove dugove, Maro se pokajniki vraa zarunici Peri kojoj je umrla teta u Dubrovniku i ostavila bogato nasljedstvo

JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOGA WERTHERAPREDROMANTIZAM, ROMANTIZAM, NJEMAKA KNJIEVNOST

vrhunac njemakoga predromantizma (Sturm und Drung) predromantiarski pokret u njemakoj knjievnosti (1770. - 1785.) okuplja mlade autore koji se bune protiv klasicistikoga racionalizma i pravila te zagovaraju osjeajnost, matu, slobodu stvaranja pokret mladih genija uenje o geniju koji stvara slobodno poput prirode HIPERBOLIZACIJA OSJEAJA

GOETHE - ZNAENJE Najvei je njemaki knjievnik, po njemu se cijelo razdoblje predromantizma zove i Goetheovo doba.Dvije stvaralake faze1. razdoblje Sturm und Drunga vrhunac: Patnje mladoga Werthera2. razdoblje weimarske klasike (prijateljstvo i suradnja sa Schillerom)

Patnje mladoga Werthera Leipzig, 1774. najznaajnije djelo Sturm und Drunga, proslavilo svoga autora epistolarni roman roman u pismima koje Werther upuuje svom prijatelju Wilhelmu

TEMA nesretna Wertherova ljubav prema Lotti sentimentalni roman, ljubavna fabula, gotovo trivijalan zaplet s ljubavnim trokutom u romanu se iznose Wertherovi osjeaji i njegova neostvarena ljubav prema Lotti prevladavaju razmiljanja, opisi osjeaja i idealiziranoga lika Lotte, opisi prirode i refleksije o knjievnosti koju Werther ita i u kojoj pronalazi odjeke svojih raspoloenja zastupljene su tri dominantne romantiarske teme: ljubav, priroda, umjetnost LJUBAV je u romantizmu esto tragina i jedini smisao ivota. Strastvena Wertherova ljubav prema Lotti ne moe se ostvariti jer je ona zaruena. Ljubav koja je na poetku bila izvor Wertherove radosti, postala je izvor njegove patnje. PRIRODA s promjenama u prirodi mijenja se i Wertherovo raspoloenje KULT UMJETNIKA/SLOBODNIH GENIJA umjetnici su iznimni ljudi koji se izdvajaju iz prosjene mase, a ona ih ne razumijeWERTHER ROMANTIARSKI LIK

osjeajan mladi intelektualac, hipersenzibilan, sjetan, umjetnik (slikar), idealist, plemenit, uiva u prirodi, ali neprilagoen drutvu, pesimistian osjeajnost je iznad razuma, tradicionalnih drutvenih vrijednosti i zakona naglo izraava svoje osjeaje, sklon je suprotnim raspoloenjima, od ushita i oduevljenja do patnje i gubljenja volje za ivotom tei iskrenosti u meuljudskim odnosima, a to ne pronalazi svjetska bol (nesklad ideala i zbilje) posve nesposoban za stvaran ivot, zaobilazi sve realne probleme bogatog unutarnjeg ivota (ljubav prema umjetnosti) na prepreke reagira povlaenjem u literaturu ili vlastiti subjektivni svijet cijeni iskrenost malih, neobrazovanih i skromnih ljudi, osjetljiv je na drutvene i staleke razlike, najbolje su mu drutvo djeca

VERTEROVSKI JUNAK novi tip knjievnoga junaka pretjerano je osjetljiva osoba koja smirenje trai u prirodi, putovanjima i u umjetnosti. Nesretno je zaljubljen, ne moe uspostaviti ravnoteu izmeu ideala i stvarnosti (svjetska bol), sukobljava se s okolinom i zavrava tragino.

OSTALI LIKOVI negativnih likova nemaLotta olienje enstvenosti, ljepote, iskrenosti i ednosti uspijeva ono to je Wertheru nemogue ivot u skladu s drutvenim pravilima Albert nositelj istih pozitivnih osobina kao i Werther kontrast Albertov smisao za stvarni ivot

KOMPOZICIJA dvodijelna kompozicija dva kontrastno komponirana dijela Dva dijela romana omeena Wertherovim odlaskom: 1. dio ( svibanj rujan 1771.) 2. dio (listopad prosinac 1772.) Dva pripovjedaa: - u 1. licu Wertherova pisma i u 3. licu izdavaev dodatak inovacija: monoloka perspektiva MONOPERSPEKTIVNOST - najvei je dio romana napisan iz Wertherove perspektive (pisma pie samo Werther), dok prijateljeve reakcije saznajemo samo posredno, kao i djelovanje ostalih likova razvedena kompozicija (tipino za romantizam) digresije, esejistiki dijelovi, umetnute epizode iz Ossiana paralelizmi motiv bijega: Wertherov odlazak na kraju 1. dijela i samoubojstvo na kraju 2. dijela Wertherovo raspoloenje: vedro raspoloenje i optimizam mrani tonovi i pesimizam sretno, idilino razdoblje naruena idila, turobno razdoblje godinje doba: proljee i ljeto ispunjeni sretnim raspoloenjem jesen i zima proeti patnjom koja zavrava samoubojstvom Wertherova lektira: Homer turobniji Ossian (Ossianove pjesme - knjiga narodnih kotskih i irskih balada, a u stvari pseudonim kotskog pjesnika Jamesa Macphersona koji je napisao te balade po uzoru na narodne)

STIL1. Wertherova pisma romantiarski uzvien, patetian, proet lirizmom, este uskline i eliptine reenice koje doaravaju junakovu osjeajnost2. izdavaev izvjetaj suhoparan i objektivan u suprotnosti s Wertherovim pismima

verterizam svjetonazor i ivotni stil po uzoru na lik mladoga Werthera, javlja se zbog izuzetne popularnosti romana ali i zbog duhovne klime koja je zahvatila veinu europskih zemalja

FRANZ KAFKA: PREOBRAZBA AVANGARDA, MODERNA KNJIEVNOST, POETAK 20. ST. teme povezane s osjeajem straha, tjeskobe, izgubljenosti, razoaranosti (Prvi svjetski rat i poslijeratno razdoblje)

FRANZ KAFKA (1883. 1924.)-jedan od najznaajnijih knjievnika suvremene svjetske knjievnosti-austrijski knjievnik roen u Pragu u ortodoksnoj idovskoj obitelji-pripada njemakom jezinom izrazu-nesretno djetinjstvo uz vrlo strogog oca kojeg se bojao-zvanje inovnika u uredu za osiguravanje od nesretnih sluajeva svijest o svedenosti ovjeka na broj u suvremenom svijetu - veinu knjievnih djela oporuno je namijenio spaljivanju izvritelj oporuke, knjevnik Max Brod nije to uinio

KNJIEVNA VRSTA: pripovijetka je utemeljena na fantastinom motivu (za razliku od veine Kafkinih djela objavljena za njegova ivota, 1915.) TEMA: preobrazba ovjeka u kukca KOMPOZICIJA: trodijelna (preobrazba, ranjavanje, smrt)

inovnik Gregor Samsa probudi se jednog dana kao kukac, to u poetku zgrozi njegovu obitelj, ali ona se postepeno na to privikne METAFORA Gregor Samsa u oima drugih i nije bio drugo nego bijedni kukac

Gregor u obitelji:1. prije preobraaja hranitelj koji ju uzdrava svojim radom, brian sin i brat, takav odnos smatra neupitnim, ne oekuje posebnu zahvalnost ni nagradu2. poslije preobraaja najvie ga brine kakve e probleme i neugodnosti stvoriti svojoj obitelji, eli im ublaiti sramotu koju im je nanio svojim novim izgledom, samozatajan, nesebian, boji se da ne ugrozi obitelj, postupno zanemaruje vlastita prava i potrebe

NEPOTPUNOST PREOBRAZBE - ODNOSI U OBITELJI NAKON PREOBRAZBE tjelesni lik kukca, ljudska svijestGregor zadrava ljudsku svijet i to mu omoguuje neke uvide do kojih ranije nije mogao doi promatrajui kako je njegova preobrazba promijenila i stanje u obitelji, uvia da je rtvovanje za obitelj koje ga je svelo samo na jednu funkciju, funkciju hranitelja obitelji, zapravo bila iluzija obitelj, prije potpuno ovisna o njemu, snala se nakon njegove preobrazbe i uskoro zapoinje normalan ivot bez njega

STIL isprepletanje fantastinog, bajkovitog i stvarnosti fantastian dogaaj je prikazan kao stvaran i mogu zauujue nikog ne zauuje, nenormalno je prikazano kao posve normalno, nemogue kao mogue, iznenaujue nikoga ne iznenauje STRUKTURA PARADOKSA apsurdni su odnosi prikazani kao posve razumljivi i svakodnevni UAS NIKOG NE ZAPANJUJE, UAS JE NORMALNA STVARSTILSKA JEDNOSTAVNOST jednostavna, kronoloki ispriana fabula bez modernistikih pripovjednih tehnika neutralno, realistiko pripovijedanje, pomalo suhoparan, krt, nemetaforian jezikKafkina je pria stilski, jezino i strukturno jednostavna sloena je na idejnom planuspoj tradicionalnoga, realistikoga pripovijedanja i modernoga doivljaja svijeta MAGIJSKI REALIZAM

KAFKIJANSKA ATMOSFERA tjeskobna, muna atmosfera, bezizlazna situacija, izgubljenost, nelagoda, strah i jeza koji obuzimaju ovjeka kad osjea da njegova sudbina ovisi o nekoj moi na koju ne moe utjecati

KAFKINI LIKOVI odjednom se nau u neobinim, nemoguim situacijama koju ne mogu, ali i ne pokuavaju objasniti, prihvaaju je bez neke vee pobune, kao da se preispituju nisu li i sami za nju krivi

Franz Kafka stvara u vrijeme avangarde, ali ne pripada ni jednom od avangardnih smjerova. U njegovim djelima moemo pronai elemente razliitih smjerova: ELEMENTI NADREALIZMA elementi sna ELEMENTI EKSPRESIONIZMA strah, nemo, unutarnji krik ELEMENTI DADAIZMA intervencija u loginost zbivanja ELEMENTI EGZISTENCIJALIZMA problem otuenja SIMBOLIKA oevo gaanje jabukom

MOGUNOST DEIFRIRANJA Kafkina su djela nalik ifriranim porukama o ijem se znaenju i danas vode rasprave odnos obitelji prema lanovima koji su drugaiji i neprilagoeni okrutnost prema pojedincu koji se promijenio bez svoje krivnje i to ba onih ljudi od kojih bismo oekivali ljubav, privrenost i podrku ZASTRAUJUA PRIA O OBITELJSKIM ODNOSIMA rui sve iluzije o obitelji kao mjestu ljubavi i sigurnosti te razotkriva lani moral graanskoga drutva preko odnosa u obitelji Kafka prikazuje odnose u cijelom drutvu meuljudski odnosi abnormalni-samoa, izoliranost, otuenje od drugih ljudi, nemogunost komunikacije

ANTUN BRANKO IMI (1898. 1925.)

EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI (1916. 1929.) antimimetiko naelo (umjetnost nije preslikavanje izvanjske stvarnosti, prava zbilja nije oko nas, ona je u nama)umjetnik se okree vlastitoj unutranjosti i izraava svoju subjektivnu sliku, ekspresiju stvarnosti poniranje u nestvarne slike, vizije, slutnje, unutranja (duhovna) stvarnost pobuna protiv modernistikoga kulta ljepoteteme vezane uz rat, kaos, smrt antiesteticizam (estetika runoe)raspoloenje: strah, samoa, otuenost, pesimizam, prolaznost umjetnost - krik due autonomija boja izraava duhovnu stvarnost

ovjee pazi da ne ide malen ispod zvijezda! (Opomena)

ZNAENJE najznaajniji predstavnik hrvatskoga ekspresionizma pokreta triju asopisa - Vijavica (1917.), Juri (1919.), Knjievnik (1924.) Preobraenja (1920.) prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj knjievnosti (40-ak pjesama)

TEMATSKI CIKLUSI 1. pjesniko stvaranje Pjesnici, Moja preobraenja programatske pjesme 2. zaviajna tematika - Hercegovina 3. intimne teme (ljubav i ljudska samoa) Povratak, Ljubav 4. smrt - Smrt i ja, Smrt 5. kozmiki ekspresionizam (odnos prema ivotu, vremenu, prolaznosti, Bogu) Opomena 6. socijalne teme (ciklus Siromasi) Ruak siromaha, Siromasi koji jedu od podne do podne

*Pjesme o tijelu - bolest

PJESNICI Pjesnici su uenje u svijetu uenje osnovni poticaj otkrivanja svijeta vjeno treptanje trajna uznemirenost pjesnika ne gledaju u stvari, nego poniru u sebe oko i uho nisu samo osjetilni organi, pomou njih pjesnik preobraava vanjske podraaje u svoj subjektivni svijet, u ekspresiju percipirana vanjska stvarnost preobraava se u unutarnju stvarnost, a ona u pjesmu

Moja preobraenja Ja pjevam sebe. ekspresionistika poetika (zamjenica JA iako je zalihosna) poezija je opjevavanje vlastite unutranjosti ekspresionistika uporaba boja simbolika svjetlosnoga kontrasta poezija se raa iz patnje iznijeti meko blijedo lice u kristalno jutro spasiteljska mo poezije prvi i posljednji stih obojeni su crnom bojom pogledom prima svijet u sebe (polja livade vode) i preobraava ga u svoje unutranje doivljaje (duevni krajolik) umoran od svakodnevnih umiranja i uskrsnua prieljkuje preobrazbu u zvijezdu KONTRASTI - gore/dolje, svjetlost/tmina, meko/tvrdo, no/jutro, smrt/uskrsnue IZRAZ - tri velika slova - naznake misaonih cjelina ostatak teksta - osloboen svih pravopisnih znakova

Hercegovina MOTIVI JA (koracam livadama plav od sutona) poniranje u sviJet vlastite unutranjosti parni mlin - KRV opeke KRIK vlak SLUTNJA SMRTI, KRIK - GRADACIJA AUDITIVNE PJESNIKE SLIKE ja I NO prozori - KONTRAST ivot CRNI IVOT pejsani motivi iz stvarnosti preobraavaju se u sliku pjesnikove unutranjosti zaviajni je krajolik samo poticaj za izraavanje duhovnoga krajolika, krajolika pjesnikove due subjektivna ekspresija stvarnosti, duhovna stvarnost, unutarnji pejsa osjeaji, raspoloenje i ozraje tipino za ekspesionizam strah, nemir, slutnja smrti, osjeaj ugroenosti, dojam krika PESIMIZAM u doaravanju takvoga ozraja vana je uloga boja i zvukova

Povratak pjesma je posveena pjesnikovoj zarunici Motivi: a) ljubavi - slutnja, odlazak/povratak, blizina, uho, no, mjeseina, tvoj vrt b) smrti - krik udne tice, crna sjenka, s one strane mrke mirne vode duhovnost ljubavi sjedinjenje dua zaljubljenih "plave staze" - karakteristina boja duhovnosti slutnja smrti - crna sjenka to se mie s onu stranu mrke mirne vode /Had/ krik pjesnikova srca s "blizih obala" (smrt je za sve tako bliza) ljubav jaa i od smrti misaona pjesma koja pjeva o radosti to je prua ljubav

Smrt i ja smrt doivljena bez straha i mistinosti isprepletanje motiva ivota i smrti doivljaj smrti kao sastavnoga dijela ivota roenje kao poetak umiranja odnos ovjeka i smrti u poetku je to dvojstvo jasno i razdvojeno svakim smo danom smrti blie dvojstvo postaje jedno Moj svretak/njen pravi je poetak:/ kad kraljuje dalje sama (DVOTOJE!) PESIMIZAM smrt pobjeuje ovjekova borba protiv smrti samo je obmana grafiki raspored stihova i suprotstavljanje pojmova svretak poetak smrt je bila je i bit e i prije i poslije naega bivanja poetka i kraja zapravo nema uporaba interpunkcijskih znakova odstupa od pravopisnih pravila i u funkciji je izraajnoga sredstva slobodni stih

Smrt Tema: umiranje "I smrt e biti sasma neto ljudsko" Ton: smirenost, hladno i racionalno prikazivanje smrtnoga hropca Prva misaona cjelina/strofa tijelo u smrtnoj borbi ("tijelo s neim nevidljivim rve) zbivanje se ubrzava polisidenton povezuje glagole koji upuuju na sve slabiji otpor (gradacija - rve, hropti, smalaksava, stenje, stane)Druga misaona cjelina/strofa kad maina stane toka zavretak jednog postojanja usporedba s mainom ekspresionistiki antiesteticizam argonizam "ni makac" - konanost toga ina Trea misaona cjelina/strofa - okolina ljudi koji nisu bliski umrlome okreu se svom poslu ivot tee dalje dokaz poetne tvrdnje da je smrt neto posve ljudsko roditelji: majka - ekspresionistiki KRIK, otac - utnja - muevna reakcija depatetizirano prikazivanje smrti

Ruak siromaha tema siromatva socijalna tema koja izborom motiva pokazuje odmak od tradicionalne poezije otuenost siromaha traginost siromatva udnja za ivotom, posezanje za hranom izaziva gaenje nad samim sobom, nad svojom eljom za opstankom, nemoi za odricanjem, rtvom tiina i teina traginost siromatva je neizreciva antiesteticizam (estetika runoe) stid, gaenje, tijelo kao hrana elementi groteske unakaenost siromatvo unakazuje ljude slobodni stih

OBILJEJA IMIEVE POEZIJE NASLOV pjesnike zbirke osnovno naelo njegove (i ekspresionistike) poetike umjetnost je mijenjanje, preobraavanje stvarnosti, odstvarivanje stvari konkretna se stvarnost u pjesnikovoj unutranjosti preobraava u nove, nestvarne svjetove i vizije i izraava u umjetnikom djelu UMJETNIK DAJE (IZRAAVA) SEBE IZ SEBE imieva poezija intelektalna, misaona U hrvatsku poeziju imi unosi novine u pjesniki izraz zbog kojih Preobraenja smatramo prekretnicom u razvoju hrvatske poezije: 1. SLOBODNI STIH da bi pjesnik izrazio svoju ekspresiju, mora se osloboditi svih spona koje bi ga mogle sputavati 2. KRTOST IZRAZA jezik treba svesti na ono najbitnije, sa to manje rijei treba izraziti to dublji sadraj rije treba ogoliti, osiromaiti, osloboditi svih nepotrebnih metaforikih fraza (jer svaka rije ve vee uz sebe neki dodatni simbol), tako ogoljena djeluje jae, neposrednije, izravnije pie pjesme iji je izraz jednostavan, saet, slui se kratkim reenicama, odbacuje opisivanje i dekorativnost 3. DOJAM KRIKA gomilanje glagola i eliptini izraz 4. KOLORISTINOST esta je plava boja boja duhovnosti koja sugerira naputanje objektivne stvarnosti i poniranje u subjektivne vizije snani svjetlosni kontrasti 5. URANJANJE U SADRAJE SVIJESTI 6. ODBACIVANJE INTERPUNKCIJE ima ulogu izraajnoga sredstva 7. VANOST GRAFIKOGA IZGLEDA PJESME geometrijska organizacija stihova

MIROSLAV KRLEA: GOSPODA GLEMBAJEVI

DRUGO RAZDOBLJE HRVATSKE KNJIEVNOSTI (1929. 1914.) smirivanje avangardnih smjerova u 1. planu socijalni problemi zaokret realizmu (najpogodniji stil za obradu socijalne tematike) prevlast socijalne literatureGospoda Glembajevi psiholoka drama u tri ina (podnaslov: Drama u tri ina iz ivota jedne agramerske patricijske obitelji) dio ciklusa o obitelji Glembaj (dramske trilogije - Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda i 11 novela) pripada analitiko-realistikim ili kvalitativnim dramama Krleina stvaralatva (pomak od mladenake, ekspresionistike, kvantitativne faze prema psiholokom produbljivanju likova)

Tema: financijska i moralna propast ugledne zagrebake obitelji koja je bogatstvo stekla prijevarama i kraamaMjesto i vrijeme radnje: dom obitelji Glembaj, izmeu 1 i 5 sati ujutro

Dvije razine dramske radnje: psiholoka (Leoneov odnos prema glembajevskoj sredini) socijalna: sluaj Ruper-Canjeg

Govorna karakterizacija likova: tzv. agramerski obojeni njemaki jezik (za koji Krlea kae da je literarna fikcija Kao to jezik mojih kajkavskih balada nikada nije bio jezik plebsa, tako ni agramerizma, kakav se govori sa moje scene, nikada nije bilo.) razgovor se vodi djelomino na njemakom (uobiajeni nain izraavanja visokoga zagrebakog drutva prije 1. svjetskog rata, i to tako da hrvatske reenice leerno prelaze u njemake i obrnuto) INTELEKTUALNA PROZA bogata aluzijama na filozofiju i znanost, slikarstvo i medicinu, glazbu, novarstvo

LEONE GLEMBAY tema povratka u zaviaj - moderni europski umjetnik, slikar Leone Glembaj vraa se nakon 11 godina izbivanja, u obiteljsku kuu svoga oca, industrijalca Ignjata Glembaja u svojoj se roditeljskoj kui osjea strancem i prolaznikom psiholoki sukob (izmeu likova i unutar likova) tehnika dramske retrospekcije r adnja se pokree otkrivanjem tajni iz prolosti Unutarnji sukob: Leoneova glembajevska danielijevska priroda Vanjski sukobi: (1. in: Leone-Silberbrant, 2. in: Leone Ignjat, 3. in: Leone barunica Castelli) BIOLOKA MOTIVACIJA Leone je optereen nasljeem svoje obitelji koje uporno negira, a koje je saeto u Barboczy legendi koja se ponavlja u djelu: Glembajevi su ubojice i varalice i svi su Glembajevi prokleti.

SUKOB LEONE IGNJAT GLEMBAJLeone senzibilan, osjetljiv, osjeajan, slikar, intelektualac, nervozan, prenapet (berspannt), slian majci, od djetinjstva optereen odnosom s ocem koji ga ne razumije otuenost (odvojenost) od obitelji, ravnodunost prema njezinim problemima, odbojnost prema postupcima prethodnih generacija smatraju ga udakom kojemu je mjesto u sanatoriju Glembaj industrijalac, hladan, Leone ga okrivljuje za majinu smrt

Sredinji dramski sukob = sukob oca i sina povod: nevjera barunice Castelli, Glembajeve druge ene dramski se sukob odvija u gradaciji, a prate ga zbivanja u prirodi (grmljavina, munje, vjetar, kia)

BARUNICA CASTELLI nekad Ignjatova ljubavnica, a sada druga ena s kojom ima sina Olivera u visoko se drutvo probila zahvaljujui svojoj putenosti fatalna ena sumnjive prolosti

Rasplet sukoba: Ignjat umire od sranoga udara Leone ubija svoju maehu i bivu ljubavnicu barunicu Castelli potvruje da je pravi Glembay ini ono to oni esto ine - ubija pobjeda glembajevtine (sinonim pljake, ubojstava, beutnosti) OBILJEJA DRAME realizam i naturalizam (drutvena nepravda, moralna izopaenost, bioloka motivacija) paralelizam izmeu radnje i vremenskih prilika tehnika dramske retrospekcije u konfliktima sadanjosti oivljava se prolost (Ibsen) reduciranje dramskoga prostora i vremena (Ibsen) dramski sukob kao psiholoki sukob (Ibsen) tema smrti obitelj Glembaj ivi na tuim smrtima, a njezini se lanovi ubijaju slika obiteljskih odnosa s naglaskom na odnos oca i sina motiv tijela i putenosti (barunica Castelli)

Filip Latinovicz i Leone Glembay - slinosti1. motiv povratka kui osjeaj iskorijenjenosti, otuenosti, nepripadanja domu2. likovi senzibilnih, preosjetljivih intelektualaca, umjetnika3. osjeajni svijet samoa, izgubljenost, osjeaj poraenosti4. optereenost traumama iz djetinjstva, doivljaj roditelja kao stranaca s kojima ne mogu ostvariti komunikaciju: Leone odnos s ocem i majina smrt Filip - tajna podrijetla (pitanje oinstva) i odnos s majkom

MIROSLAV KRLEA, POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

DRUGO RAZDOBLJE HRVATSKE KNJIEVNOSTI (1929. 1952.) prvi hrvatski moderni roman (1932.) NASLOV upuuje na temu povratka DVOZNANOST povratkaa u sreditu lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon 23 godine izbivanja vraa u rodni grad Zagreb u potrazi za identitetomb uz povratak u zaviaj vee se i povratak sjeanjima u djetinjstvo

POETAK ROMANA - DOIVLJAJ ZAVIAJA NAKON POVRATKA (dolazak na kaptolski kolodvor)

ISPREPLETANJE DVIJU VREMENSKIH PERSPEKTIVASADANJOSTPROLOST - sjeanje

povratak nakon 23 godine jutro kad ga je majka izbacila iz kue Karolina posljednji susret s majkom

SUBJEKTIVNO VRIJEME isprepleu se dva vremenska tijeka sadanjost (dogaaji u objektivnom vremenu) i prolost (oivljena u sjeanju, komentira se iz perspektive sadanjosti) bez vidljivih avova SIMULTANOST dvostruka pripovjedaka optika (kao kod Prousta) RETROSPEKCIJA DEFABULARIZACIJA (fabula nije bitna, prevladavaju unutarnji monolozi, asocijacije te esejistiki dijelovi)

SJEANJE POTIU OSJETILNE IMPRESIJE asocijativna tehnika pripovijedanja vanjski osjetilni doivljaji potiu sjeanja na prolost

DVIJE PRIPOVJEDAKE TEHNIKE pripovijedanje u 3. licu i neizravni unutarnji monologistovremenost dvaju glasova (pripovjeda, lik) ANALITIKA INTROSPEKCIJA radnja romana premjeta se u svijest glavnoga lika ine ju njegova sjeanja, razmiljanja, emocije, unutranja proivljavanja, podsvijest ESEJISTIKI DIJELOVI Filip je umjetnik, slikar pa su u romanu este esejistike digresije vezane uz Filipova razmiljanja o umjetnosti MONOLOKO-ASOCIJATIVNI ROMAN, ROMAN LIKA, ANALITIKO-PSIHOLOKI ROMAN

LIK FILIPA LATINOVICZASLIKAR TEMA UMJETNOSTI hipersenzibilni intelektualac, umjetnik u potrazi za identitetom stvarnost gleda na slikarski nain, razmilja kako bi naslikao motive koji ga naglaava vanost boja u doivljaju stvarnosti misli da e ponovno moi slikati ako se vrati u rodni kraj (slikati za njega znai pronai smisao ivota) ekspresionistiki slikar ne preslikava vanjsku stvarnost, nego, npr. daje svoje vienje majke slika majku kao bordelsku damu velik dio romana zauzimaju esejistiki dijelovi, Filipove meditacije o odnosu umjetnosti/umjetnika i drutva, eseji o slikarstvu ROMAN O UMJETNIKU I UMJETNOSTI

INTROVERTIRAN I NEURASTENIK emocionalno rastrojen, napetih ivaca zagledan je u svoju unutranjost, prebire po uspomenama i iznosi vlastita razmiljanja o ivotu, svijetu, umjetnosti (introspekcija)

TEMA POVRATKA - KRIZA IDENTITETA motiv povratka izgubljenoga sina nakon 23 godine izbivanja i ivota u zapadnoeuropskim gradovima Filip se vraa u rodni grad da bi odgovorio na pitanje pitanje Tko sam ja? viestruko motiviran povratak:1. NIHILIST I OTUENI OVJEK ivei u tuini, zapravo nigdje ne pronalazi novu domovinu, razoaran je europskom kulturom i civilizacijom i svugdje je stranac osjeaj otuenosti, samoe i egzistencijalne munine, ivot mu se ini besmislenim, a svijet doivljava kao niz nepovezanih pojavanihilistiki doivljaj ljudske egzistencije takvom se osjeaju pridruuje nemo umjetnikoga stvaranja ve mu se neko vrijeme ini da boje gube svoj intenzitet VRAA SE ne bi li u ponovnom dodiru sa zaviajem i uspomenama na djetinjstvo skupio novu ivotnu i umjetniku snagu

2. RAZRJEENJE TAJNE PODRIJETLA Tko je moj otac? TEMA DJETINJSTVA djetinjstvo mu je nesretno, obiljeeno traumama emocionalno hladna majka, neznanje tko mu je otac, erotski doivljaj Karoline, povezivanje tjelesne ljubavi s neim nedostojnim i mranim, rana potreba da se brine sam o sebi duboki i mrani kompleksi svi su ti dogaaji povezani likom njegove majke, najtajnovitije pojave njegova djetinjstva

3. ODNOS PREMA ZAVIAJU (stupanj pripadnosti panonskom prostoru i kulturi) SOCIJALNA TEMA KOSTANJEVEC, PANONIJA (u romanu se zaviaj naziva Panonijom) zasien je zapadnoeuropskom civilizacijom te svoj odnos prema zaviajnim korijenima smatra bitnim u definiranju svoga identiteta ve prvi susret s panonskim seljakom Joom Podravcem pokazuje mu kako se udaljio od rodnoga tla, kako je izgubio vezu sa svojim panonskim korijenima zaviajnu sredinu doivljava primitivnom osjeaj da je i u toj sredini stranac, osjeaj nove izolacije i jo snanije otuenosti s prezirom odnosi prema malograantini i snobizmu likova oko njegove majke Regine i pl. Liepacha (njihova strana imena, razgovori na njemakom jeziku - distanciranost od puka) groteskni i karikirani likovi

LIKOVI

Dva kruga likova u Kostanjevcua) krug oko Regine i Liepacha pl. Kostanjevekog (nekadanji veliki upan, zapravo obian karijerist) (socioloka studija)b) psiholoka studija triju samorazarajuih likova - Boboka, Baloanski, Kyriaeles

BOBOKA femme fatale tajanstvena zavodnica za kojom ostaju ljubavne afere, osobni bankroti, brakolomstvo, smrti njome upravlja tjelesno bioloko, erotsko na Filipa djeluje snagom svoje tjelesne privlanosti, samo zbog nje ostaje u Kostanjevcu proturjean odnos svjestan je njenih mranih nagona, ali istovremeno ona budi u njemu ivotnu i kreativnu snagu

Boboka i Kyriales likovi Filipovih dvojnika Boboka - utjelovljenje Filipova samorazarajueg tjelesnog nagonaKYRIALES nihilistiki pobija sve njegove ideje o prirodi umjetnikoga stvaranja Kyriales kao utjelovljenje Filipova samorazarajueg uma Filipov alter ego Filipov nihilizam u Kyrialesu postaje lik u Filipu se dogaa preokret, poinje zagovarati stvaralaku snagu umjetnosti (Ja vjerujem u istou umjetnike spoznaje kao u jedinu jo istou koja nam je preostala u ovom ivotinjstvu oko nas.) Epizode s Kyrialesom forma intelektualnoga dvoboja, borba ideja (Dostojevski) zapravo, borba dvaju polova jednoga ja umjetnikoga i materijalistikoga odnosa prema zbilji

BALOANSKI odvjetnik koji je vodio Bobokinu brakorazvodnu parnicu jo jedan primjer promaene kostanjeveke egzistencije njegovu blistavu inovniku karijeru i sretan brak, a zapravo ivot ukalupljen u drutvene konvencije i pristojnost razara svojom tjelesnou Boboka zbog nje zapada u dugove, krivotvori mjenice, zavrava u zatvoru, razara brak, odvodi enu u samoubojstvo

UTJECAJI egzistencijalizam (iako je roman objavljen prije Sartreove Munine i Camusova Stranca) problem identiteta, otuenost, osjeaj samoe, gaenja, neukorijenjenosti, nemogunosti komunikacije, osjeaj besmislenost, raspadanja svijeta na fragmente psihoanaliza ovjekova spolnost i nejasni mrani porivi koji vladaju likovima prustovska tehnika pripovijedanja

KOMPOZICIJA Sadrajno se roman moe podijeliti u dva dijela:1. retrospekcija povratak u prolost (moderniji nain pripovijedanja)2. kostanjeveka sredina linearno pripovijedanje

TRODIJELNA DRAMSKA STRUKTURA ROMANA Ekspozicija: Filipov povratak na Kaptol (sjeanje na djetinjstvo) Dramski zaplet: Kostanjevec Filipov susret s vlastitom panonskom hrvatskom podlogom Dramski rasplet: otkrie oinstva, ubojstvo

SOFOKLO: ANTIGONA

ANTIKA, GRKA KNJIEVNOST, 5. st. pr. Krista

Danas je Sofoklo najpoznatiji, najitaniji, vjerojatno i najbolji grki tragiar. Dao je konaan oblik unosei neke bitne promjene u njezinu strukturu: uvodi 3. glumca i time omoguuje sloeniji razvoj dramske radnje broj koreuta poveava s 12 na 15 pa se kor mogao podijeliti u dva dijela uvodi oslikavanje kulisaSOFOKLOVE TRAGEDIJEU Sofoklovim je tragedijama u sreditu zbivanja ljudski karakter, tj. pojedinac i njegova sudbina. Njegovim likovima ne upravlja boanska sila oni sami biraju svoj put, i to voeni visokim moralnim naelima. Tako osnovnim pokretaem dramske radnje postaje ljudska volja. Budui da se stvarnost u kojoj se likovi kreu ne obazire na uzviena naela, dolazi do sukoba visokih moralnih principa i stvarnosti, a njegov je ishod uvijek tragian. Iako je Sofoklov tragiki lik idealiziran, nije titanski lik kao Eshilovi junaci - on ima ljudske mane slabost, neodlunost, patnju i sl. Svojim moralnim naelima, koja ga na kraju vode u smrt, predstavlja protuteu ostalim karakterima.

ANTIGONAKNJIEVNA VRSTA: tragedijaTEMA: sukob pojedinca i vlasti (Antigonina sestrinska ljubav zbog koje kri Kreontov zakon)STIL: uzvienDRAMSKI SUKOB glavni su nosioci sukoba Kreont i Antigona njihovi su stavovi nepomirljivi Kreont zemaljski zakon, dravna vlast koja poginulog branioca domovine (Eteokla) ne moe izjednaiti s izdajicom (Polinikom) sukob pojedinca i vlasti, odnosno nepisanih moralnih naela (Antigona) i zakona vlasti (Kreont) Antigona simbol ljudske borbe za uzviene ideale u kojoj rtvuje vlastiti ivot Kreont tiranin koji ne slua druge zakone osim svojih: ni boje, ni glas naroda, ni svoje obitelji (Hemon) te u svakom drugaijem miljenju vidi pobunu protiv svoje vlasti (tragian zavretak gubitak obitelji) dok Antigona ostaje do kraja dosljedna u svojim stavovima, Kreont se osvijestio predomilja se, ali u trenutku kada je ve prekasno za sve; kada je oskvrnuem boanskoga zakona unitio vlastitu obitelj

ANTIGONA TRAGIKA JUNAKINJA Premda je znala posljedice svojega ina, Antigona nije mogla postupiti drugaije. Hrabra je, odluna i dosljedna, zastupa uzviene osjeaje (ljubav prema bratu i moralno pravo da mu oda posmrtnu poast).

ANTIGONINA TRAGIKA KRIVNJA Ona je svjesno izabrala slijediti zakon srca i u tome je njezina tragika krivnja. Svoju dosljednost plaa ivotom, ali ostaje moralna pobjednica. Sofoklo poruuje svojim suvremenicima da je vea kazna ostati ivjeti kao Kreont, nego li umrijeti kao Antigona.

OSTALI LIKOVI Izmena blaga, nesposobna za pobunu i akciju, postupa kao svaki prosjean graanin koji nema hrabrosti suprotstaviti se dravnim zakonima Hemon isprva razapet izmeu ljubavi prema Antigoni i potovanja prema ocu Tiresija slijepi prorok, tumai boansku voljuSTRUKTURA Tragedija u stihovima. Sastoji se od 7 inova: prvi je in uvod u radnju (prolog), zatim slijedi 5 epizodija te sedmi in koji ima ulogu epiloga. Vanu ulogu u djelu imaju korske pjesme koje komentiraju zbivanje.

EDGAR ALLAN POE: CRNI MAAKROMANTIZAM, AMERIKA KNJIEVNOST

Crni maakKnjievna vrsta: novelaTema: ljudski poroci, nasilje, ubojstvoTRODIJELNA STRUKTURA1. uvodni dio ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne pripovijedanje u 1. licu glavni lik = pripovjeda obraa se itatelju i objanjava svoju namjeru eli rasteretiti duu

2. sredinji dio (retrospekcija) saznajemo pretpovijest stravinih dogaaja dogaaji se iznose prema naelu gradacije (gradacija u manifestiranju zle pripovjedaeve udi) kulminiraju stravinim ishodom i efektnim preokretomdogaaje motivira karakter glavnoga lika psiholoka analiza promjena karaktera kljuan trenutak u noveliUzroci promjene karaktera:1. zloduh neumjerenosti (alkohol) pod utjecajem neumjerenoga ispijanja alkohola njegov se karakter postepeno mijenja - od ovjeka prihvatljivoga drutvenog ponaanja blage naravi, ljubitelja ivotinja i paljivoga supruga mijenja se - u odnosu prema eni postaje nasilan, a ljubimce poinje ne samo zanemarivati nego i muiti2. duh nastranosti (ini ono to zna da ne smije)Nakon to ga je Pluton ugrizao, pripovjeda opisuje kako je zahvaen demonskim bjesnilom i sotonskom, rakijom zalijenom zloom svom najdraem ljubimcu noem iskopao oko. Samo zato to sam znao da me je volio i da se niim nije o mene ogrijeio; objesih zato to sam znao da time inim grijeh. Kako ga je alkoholizam vodio sve blie potpunom samounitenju, tako i pripovjedaeva zlodjela postaju sve tea. Pripovjeda motivaciju svojih zloina objanjava teorijom o duhu nastranosti koji nije mogao kontrolirati Postepeno psihiko stanje glavnoga lika sve vie prerasta u ludilo i nonu moru. i posljednja se slabana mrvica dobrote u meni predala. opake misli postadoe mi jedini prisni drugovi misli beskrajno mrane i podle. To stanje vrhunac doivljava u okrutnom ubojstvu supruge, nakon ega pripovjeda ne osjea kajanje, nego hladnokrvno razmilja kako se rijeiti tijela. zloin (silazak u podrum) reakcija zloinca: hladnokrvno planiranje kako se rijeiti enina tijela

3. zavrni dio (obrat): otkrivanje zloina: pripovjeda se ne moe oteti pobjednikom raspoloenju i kuca po zidu u kojem je zazidao suprugu

PRIPOVJEDA u 1. licu subjektivan i nepouzdan psihiko stanje pripovjedaa je problematino alkoholizam, razdraljivost, ludilo i sam je pripovjeda nesiguran u tumaenje onoga to je doivio konaan je sud preputen itatelju s kojim pripovjeda vodi fingirani dijaloga) natprirodne dogaaje moemo tumaiti u fantastinom kljuu fantastina pria u kojoj dogaaji izmiu racionalnom tumaenjub) halucinacije osobe koja zbog alkoholizma vie nije u stanju razlikovati zbilju od privida, opravdanje za svoje zloine trai u praznovjerju motiv udvajanja maka metafora poremeene svijesti oblikovanje pripovjedaa:a) utjecaj gotskih romanab) romantiarski junak izdvojen, izopen iz drutva

PARALELIZMI nekadanja blagost karaktera okrutnost idilian brak nasilje i ubojstvo prvi maak drugi maak izbijanje poara takoer je u funkciji tih udvajanja obiteljski sklad normalan ivotni prostor / podrumski prostor slika moralnoga pada prvi maak (ne zna se kako ga je nabavio) drugi maak (u krmi usred noi)

MOTIVI KRIMINALISTIKI, MISTINI, MOTIVI STAVEEdgar Allan Poe je utemeljitelj kriminalistike prie i prie strave, a obje se vrste motiva isprepleu u noveli Crni maakkriminalistiki motivi zloin, ubojstvo, prikrivanje tragova i policijska istraga tipini su kriminalistiki motivi

mistini (iracionalni) motivi ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) poar u noi divovski lik maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru pojava drugoga crnog maka bijela mrlja koja sve vie slii vjealima zazidani maak koji otkriva ubojstvo

motivi strave stravina, mrana atmosfera postie se vrlo detaljnim, realistikim, posve bezosjeajnim pripovijedanjem o poinjenim zlodjelima, ali i mistinim motivima

JEROME DAVID SALINGER: LOVAC U ITU

KNJIEVNA VRSTA: roman (roman o odrastanju) Salinger je ovim romanom utemeljio novi tip proze - proza u trapericama (zbog traperica koje su zatitni znak mlade generacije)*Holden u romanu nosi crvenu kapu kao znak razlikovanja od svijeta odraslih TEMA: bijeg srednjokolca Holdena Caulfielda iz internata i njegovo lutanje New Yorkom pripovjeda = glavni lik Holden Caulfield, esnaestogodinjak izbaen iz srednje kole (nakon to pada iz svih predmeta osim engleskoga jezika) inteligentan, ali emocionalno nezreo teko se prilagoava kolskim pravilima (potresen smru mlaega brata Allieja) posve je nezainteresiran za kolu kritika autoriteta, licemjerja, snobizma, kolektivistikoga ponaanja u koli POETAK ROMANA Holden se nalazi u nekoj psihijatrijskoj bolnici ili sanatoriju te pripovijeda od dogaajima oko Boia kada su ga izbacili iz kole (Pencey Prep) tprije no to se vrati kui luta New YorkomMjesto i vrijeme radnje: New York; predboino vrijeme; 72 sata u Holdenovu ivotu lutajui New Yorkom, upoznaje negativne pojave u svijetu koji ga okruuje odsjeda u sumnjivom hotelu, susree se sa svijetom odraslih licemjerje, lane vrijednosti, svijet zabave barovi, prostitucija, alkohol boravak u hotelu i barovima pokazuje njegovo nesnalaenje tu mu nije mjesto vodi njegovu krahu

Junak romana antijunak: odustaje pred preprekama (npr. od kole) moderni lik je pasivan (tradicionalni se bori za ostvarenje svojih ciljeva)

Dva suprotstavljena svijeta: mladi i odrasli otpor lanim drutvenim i moralnim vrijednostima svijeta odraslih otpor pokazuje i svojim izborom umjetnikih djela (npr. prezire sentimentalnost i komercijalizaciju holivudskoga filma) protiv svijeta odraslih buni se i nainom izraavanja (argon)

Metaforiki naslov: polje ita (svijet djetinjstva) provalija (svijet odraslih) eli biti lovac u itu, paziti na djecu koja bi se previe pribliila rubu i uhvatiti ih da ne padnu u provaliju odraslih i zrelosti metafora za djecu koja odrastanjem gube svoju istou i nevinost i pretvaraju se u licemjere koje Holden toliko prezire tradicionalan prijevod lovac prikriva znaenje izvornoga naslova catcher , hvata pozicija jednoga od igraa u bejzbolu otkriva Holdenovu povezanost s mrtvim bratom (Holden stalno sa sobom nosi rukavicu za bejzbol koju je Allie ispisao stihovima)

Struktura romana moderni roman odreuje ju glavni lik, vrijeme ovisi o Holdenovim proivljavanjima tijek radnje prekidaju brojne digresije i asocijacije subjektivno vrijeme (vremenska zgusnutost)

Moderni roman (javlja se poetkom 20. stoljea)Teite romana: u sreditu je lik njegova svijest i podsvijest, psiholoka analiza, a ne fabula itatelj sve sagledava kroz Holdenovu tinejdersku optikukolski sustav, ivot velegrada, svijet odraslih, slika obitelji i prijatelja, umjetnost prikazuju se kroz vrijednosni sustav esnaestogodinjakaTijek fabule: fabula je reducirana (defabulativnost) jer je sve u romanu podreeno prikazivanju psiholokoga stanja likova (digresije, asocijacijativnost, retrospekcija)Vremenski tijek: subjektivno vrijeme (roman obuhvaa samo 72 sata u ivotu glavnoga junaka, ali vremenski obuhvaa mnogo vie dogaaja, koji se odvijaju u njegovoj svijesti, sjeanjima, razmiljanjima, asocijacijama) Pripovjeda: subjektivni, nepouzdan, u 1. licu (izjednaen s glavnim likom)Lik: pasivni promatra, introvertiran, okrenut svom unutranjem svijetu, antijunakesta pripovjedana tehnika je unutarnji monologJEZIK argon njujorke mladei izrazi koji simuliraju govornu komunikaciju (ako ve elite znati istinu) formularni pridjevi koji nemaju neko stvarno znaenje (moje glupo djetinjstvo) hiperbole (Moji roditelji dobili bi bar po dva ivana sloma)RANKO MARINKOVI, RUKEDRUGA MODERNA, hrvatska knjievnost u razdoblju od 1952. do 1968. godine vrijeme oslobaanja od socijalistikog realizma i politikih pritisaka na knjievnost borba za potpunu slobodu umjetnikoga stvaranja, estetska obnova knjievnosti pluralizam, bogatstvo stilova, utjecaj zapadnoeuropskih i angloamerikih pisaca

Zbirka novela Ruke (1953.) sadri osam novela (kojima se ponekad dodaje i novela Karneval) i smatra se jednom od najboljih novelistikih zbirki suvremene hrvatske knjievnosti. Inspirirana je sredinom i ljudima rodnoga Visa. Novele prividno zadravaju obiljeja realistike proze, ali pisac kroz naoko jednostavne, obine fabule zadire duboko u problem sukoba u ovjeku i drutvu (M. icel) Rije je modernoj, intelektualistikoj prozi bliskoj egzistencijalizmu s modernim pripovjednim postupcima: ironijom, asocijativnou, neobinim spojevima smijenog i ozbiljnog, kominog i traginog. Najbolje novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah

PRAH

Tema: neuzvraena ljubav koja potie osvetu odnos starog (prijeratnog) i novog (poslijeratnog) vremena psiholoka novela - u sreditu su lik i njegova unutarnja proivljavanja modernistike pripovjedake tehnike i stilski postupci: monolog, retrospekcija, fabula nije u sreditu, izmjenjuju se razliiti pripovjedai, simbolika, ironija i groteska

glavni likovi Tonko Jankin, Ana i geometer u sreditu je novele lik staroga udaka Tonka pl. Jankina koji nije mogao nakon jedanaest godina preboljeti svoju veliku ljubav Anu (prima njezino pismo u kojem ga moli da bude krsni kum njezinu i geometrovu djetetu)Tonko se nakon primitka pisma prisjea to se sve dogodilo prije jedanaest godina retrospekcija izmjenjuju se dva pripovjedaa, u 1. i u 3. licu (pripovjeda u 3. licu pripovijeda o Tonku, a prip. u 1. licu je Tonko)

drugi je sloj novele odnos staroga i novoga vremenaA) LIKOVI Tonko pripada starom vremenu (plemenitoga roda), a geometar novom (komunist) Tonkovo uglaeno, staromodno ponaanje (htio je Ani poljubiti ruku) geometrove umske manire (govori Tonku ti)

B) SREDINA I VRIJEMEstaro se vrijeme odnosi na otok (Vis) i prijeratno razdoblje, a novo vrijeme na grad Split i poslijeratno, komunistiko razdoblje (Marinkovi je rodom s otoka Visa)

C) SIMBOLIKA BOJA crvena boja povezuje se s novim vremenom geometrom (partizan, komunist bijela boja pripada starom vremenu jer se povezuje s Anom, njihovom nekadanjom istom ljubavi

D) SIMBOLIKA KLJUA klju od raja i klju od pakla (klju od raja - klju Tonkove sree, tj. Ana, nakon odlaska postaje njegova nesrea i klju od pakla)E) BOMBA pisma koja mu je Ana nekada slala naziva ih bombom jer tim pismima planira unititi Anin brak poinje pratati i odustajati od prvotnog nauma odluuje se na samoubojstvo vrpcom s poklona to mu ne uspijeva groteska prikazivanje lika u komino-nakaznom obliku

SIMBOLIKA NASLOVA Tonko je izgubio Anu, odustao je od osvete i propao mu je plan samoubojstva prah je najprije povezan s bombom (ljubavnim pismima) koja bi unitila Anin brak s geometrom, a zatim se povezuje s Tonkom jer se njegova iluzija o srei nije realizirala i pretvorila se u prah

POBJEUJE NOVO VRIJEME pobjednik je geometar Tonko nastavio ivjeti u prolostido njega nisu doprle promjene (vidljivo u njegovu ponaanju i miljenju), ivi u svom malom, zatvorenom svijetu utjecaj otokog mikrokozmosa Ana je poveznica izmeu njih dvojice, prolosti i sadanjosti

PIRANDELOVSKI POSTUPAK U OBLIKOVANJU NOVELE (ZAVRETAK)

pripovjeda koji govori priu o Tonku kae da je pria mogla imati i DRUGAIJI KRAJ Ovdje bi i ova posprdna pria trebala da utihne, da se pokloni pred ovim bolnim bdijenjem i da se neujno, na prstima povue pred ovom otvorenom ranom, to sama sebe lie za onim osvijetljenim prozorom. Neka pria ode u no... i zaviri u druge, ugaene prozore, gdje se snivaju drukiji sni...

razotkrivanje, ogoljavanje pripovjednoga ina AUTOREFERENCIJALNOSTALI! - Tonko je odluio nastaviti svoju ulogu lika, sam dovriti svoju priu - uzeo je pisma i odluio se objesiti vrpcom kojom je dar bio zavezan A gore u sobi goli Tristan na podu, u hrpi pisama, u oblaku snova, zgrozi se od hladnog dodira jave. () on sam nije elio da bude tako povuen iz oblaka, oboren na zemlju i... jednostavno naputen tu na podu, zauvijek. Zar se moe tako zavriti jedan ivot: gol, na podu, u hrpi starih ljubavnih pisama? On sam trai zavretak, i prie i ivota. ()

INTERTEKSTUALNOST novela uspostavlja vezu sa srednjovjekovnim vitekim romanom o Tristanu i Izoldi (Tonko je nazvan Tristanom)

RUKE glavni likovi Lijeva i Desna ruka personifikacija, antropomorfizacija (prikazivanje ruku, tj. dijelova tijela kao osoba), metonimija (preneseno znaenje prema stvarnim odnosima) rasap glavnoga lika, tj. osobnosti na lijevu i desnu ruku, jezik i obraz svoenjem glavnoga lika na ruke ukazuje se na otuenu ljudsku linostKOMPOZICIJA1. Uvodni dio pripovjeda gleda ispred sebe, ovjeka ije su ruke prebaene na lea, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj Lijeva se mazi u naruju Desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije

2. Sredinji dio pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne

Lijeva: raspjevana, emotivna, neposredna, spontana, zaigrana, neozbiljna, njena ne zna pisati i itati, ali zna drati knjigu ne vjeruje rijeima: one prevare ovjeka, ovjek esto kae ono to ne misli (Rijei su maska.) nije izgubila vezu s prirodom, slijedi intuiciju, a ne izgovoreno neposrednost, drskost, spontanost, zaigranost, neozbiljnost, neukost, nespretnost, emotivnost, intuitivnost, njenost , raspjevanost podreena DesnojDesna: ozbiljna, razumna zna pisati (iako ne zna itati), zna listati knjigu... vjeruje rijeima, vodi konverzaciju, nastupa, iri horizonte postavila se izmeu ovjeka i prirode, civilizirana pazi da netko ne uvrijedi ast, potpisuje smrtnu kaznu, okrutna, nemilosrdna racionalna - radi, ini i djelujeiz njihovih nepomirljivih razliitosti nastaje sukob koji zauzima sredinji dio novele sukob se razvija u GRADACIJI

3. Zavrni dio incident na ulici prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakova drskost (pljuvanje), okrutnost Desne (udara Djeaka), dolazak oca ruke se ujedinjuju tijekom fizikog sukoba s Ocem pad: dvije okrvavljene ruke na asfaltu. pomirenje i zajedniki odlazak: a Obraz tada pljune u njih, da bi ih oprao od blata i krvi

bliskost dramskoj strukturi: dijaloko oblikovanje teksta i sukob meu likovima

POENTA DVIJE TEZE1. o probuenoj savjesti koja prezire, pljuje na nehumanost2. o konanoj predaji i potvrivanju nehumanosti

TEMA: jedinstvo suprotnosti u ovjeku dijalog Lijeve i Desne ruke kao simbolika slika sukoba unutar ovjeka stvaralakog i ruilakog impulsa; dobra i zla; razuma i osjeaja ruke su personificirane, a njihov se sukob odvija na naelu gradacije: prepirka o obinim, svakodnevnim sitnicama prerasta u etiku raspravu i svau koja otkriva sloenost ljudskoga bia u ovjeku postoje i stvaralaki i razaralaki impuls ruke su samo poslune izvriteljice naloga svoga vlasnikANEO pria o klesarskom majstoru Albertu Knezu kojega su i neki kipari smatrali umjetnikom tema ivota kao ironije klesar smatra kako je pomogao malom Lojzu, a on kao odrastao ovjek jedva eka da ga se rijei naglasak je na unutranjim proivljavanjima lika majstor iako pokuava sam sebe zavarati, postepeno uvia da je Lojz neiskren i da samo eka njegovu smrt zbog toga ne moe dovriti spomenik anela umjesto izraza lica koji eli dobiti, na njemu vidi prijetvorno Lojzovo lice Lojz je pravo lice anela stvarna je samo sebinost time majstorov ivot postaje bezvrijedan, a Lojz osoba koja nasljeuje njegov posjed i njegov ivot

ZAGRLJAJ alegorijska novelaKOMPOZICIJA 1. UVODNI DIO pisac pokuava neto napisati, a pripovjeda ga promatra Gledam te kroz rupicu na vratima. Kroz kljuanicu, u kojoj sam ve ranije okrenuo klju, da bih te mogao motriti. I sada te gledam i bojim seZabavljam se tvojim pedantnim pripremama. Prostro si papir preda se, pet-est listova odjednom, kao da e ovoga asa sve to ispisati u jednom dahu, u nadahnuu to ti nadima koulju. (Pod kouljom curi znoj i poinje onaj sitni svrbe to poziva tvoju panju na odmor.) Napojio si svoj parker dobrom tintom, skinuo si dlaicu s vrha, otpuhnuo vlas s papira i razotkrivanje, ogoljavanje pripovjednoga ina tematiziranje same knjievne djelatnosti AUTOREFERENCIJALNOST

2. SREDINJI DIO nakon neuspjeloga pokuaja pisanja (samo prva reenica) pisac izlazi na ulicu i pripovijeda o ljudima koje susree jor Bepo i brija Bernardo bez posla, nitko ne dolazi u brijanicu financ, trafikantica i njezina ki pria financa kako pokuava pregledati sumnjivog seljaka andar - simbol vlasti (okrutan, neinteligentan, misli da su svi protiv njega i da mu se smiju i rugaju, eli dominirati, opasan je) andareva pria iz djetinjstva andar (sam hoda obalom), a pisac ga prati pisac zagrli andara izabrao je TEMU pieva izmiljena pria o ini i njezinu muu deparu3. ZAVRNI DIO temeljno je pitanje simbolike zagrljaja na kraju novelepropituje odnos umjetnosti i ivotazagrljaj pisca i andara zagrljaj je umjetnika koji vrsto dri stvarnost da mu ne pobjegne kako bi je pretvorio u umjetniko djeloknjievni tekst i stvarnost su u neprekidnom zagrljaju, a stvarnost umire u zagrljaju pisca i pretvara se u neku novu umjetniku stvarnost pobjeuje knjievna zbilja

SIMBOLIKA CRNE MRLJE (Knjievnost i drutvo) kapljica tinte (METONIMIJA KNJIEVNOSTI) razlijeva se po papiru (IVOT).

Tema: knjievnoumjetniko stvaranje, odnos izmeu stvarnoga ivota i knjievnoga djela najvaniji sloj Zagrljaja nije onaj fikcijski o svakodnevici otokog gradia, ve onaj u kojemu je novela sama svoja teorija

PIRANDELOVSKI POSTUPAK Marinkovi polazi od Pirandellove teze da je ovjekovo ja rascijepljeno na bezbroj linosti uvodi tri uloge: autorsko ja (lik, knjievnik koji pokuava pisati) pripovjedako ja (pripovjeda koji vodi dijalog s likom, tj. autorskim ja) tree ja (sam knjievnik Ranko Marinovi koji pie novelu)

novelatemavrijeme i mjesto likoviideja

Prah neuzvraena ljubav koja raa elju za osvetomposlije Drugoga svjetskog rata, Vis, Splitljubavni trokut: Tonko Ana - geodetruenje iluzija o ljubavi srei i njihovo pretvaranje u prah

Aneosmrt klesarskoga majstora Alberta Knezaodnos ivota i smrtikua i dvorite Alberta Knezaljubavni trokut:Albert Knez Lojz - FridaKip anela treba prevladati prolaznosti i ostati trajna uspomena na ovjeka, a zapravo postaje opomena kako se u ivotu sve moe izvrnuti i kako se unato pojedinanoj smrti ivot nastavlja

Rukejedinstvo suprotnosti u ovjekuneodreenoLijeva i Desna, Onljudska otuenost i podvojenost izmeu dviju krajnosti vlastite prirode

Zagrljajknjievno-umjetniko stvaranje odnos knjievnosti i stvarnostiotokpisac i otoni likovi (jor Bepo, jor Bernardo, financ, andar)preko isprianih andarovih pria pisac upozorava da knjievna zbilja na kraju trijumfira nad stvarnou

Stilska obiljeja novela: defabularizacija, simbolika, alegorinost, intertekstualnost, ironija, groteska, autoreferencijalnost

ANTUN OLJAN, KRATKI IZLET DRUGA MODERNA, hrvatska knjievnost u razdoblju od 1952. do 1968. godineANTUN OLJAN pjesnik, prozaist, dramatiar, esejist uz Ivana Slamniga najznaajniji je predstavnik krugovake generacije predstavnik egzistencijalistike proze najavljuje prozu u trapericamaKratki izletTEMA putovanje skupine mladih ljudi (povjesniara umjetnosti, arheologa i novinara) Istrom pedesetih godina 20. st.

KOMPOZICIJA ROMANA PRVO POGLAVLJE Pripovjeda pria o Rokuekscentrian lik, pokreta i predvodnik svih akcija u romanu SREDINJI DIO putovanje skupina mladih ljudi (povjesniara umjetnosti, arheologa) meu kojima su i Pripovjeda (novinar) i voa grupe Roko u Istri, nakon Drugog svjetskog rata, tragaju za freskama Pripovjeda u 1. licu i sam je lik u romanu te sadraj romana zapravo ine njegova sjeanja i refleksije okupljanje klapePetar, Vladimir, dvije Ofelije, Ivan u potrazi za Gradinom (kratki izlet) rasap klape niz bizarnih susreta (tri goleme ene Petar, konoba s neobinim, zlokobnim vlasnikom Vladimir, naputena kua na prodaju Ivan) Roko i Pripovjeda u Gradini susret sa starim fratrom, Pripovjedau se naas uini da na oronulim zidovima samostana vidi prekrasno ouvane freske, sukob Pripovjedaa s Rokom Pripovjeda sam nastavlja put mranim hodnicima traei vii smisao kratkoga izleta fantazmagorina vizija predaka kraj kratkoga izleta: Pripovjedaeva spoznaja da stoji u sreditu kruga, tj. da se nita nije promijenilo izlazak u pusti kamenjar (u nitavilo) povratak je u svijet stvarnosti POSLJEDNJE POGLAVLJE suvremenost - Pripovjeda nastoji pronai sudionike izleta i Roka, ali ne uspijeva pronai nikoga, pa ak ni Gradinu na zemljopisnoj karti UOKVIRENA KOMPOZICIJA okvirna pripovijest unutar koje je u 1. licu ispripovijedana pria o kratkom izletu koja tee kronoloki, uz pripovjedaeve komentare i refleksijeLIKOVI Roko i Pripovjeda u liku Pripovjedaa sadrana su kljuna obiljeja njhegove generacije pasivnost, spremnost da slijedi uhodane drutvene obrasce bez dubljega uvjerenja, nakon ega slijedi otrenjenje i razoaranje svoju pasivnost potvrdit e i posljednjim reenicama romana: sutra, koliko sutra stavit u oglas u novine. Uinit u neto. SPOREDNI LIKOVI nisu individualni, samostalni karakteri, predstavnici su svoje generacije, njihova se uloga svodi na sudjelovanje u pothvatu ili odbijanje da se on ostvari izgubljena generacija apatija, besperspektinost, emocionalna nestabilnost

KLAPAProblem: odnos pojedinac skupina, pojedinac koji se utapa u masi i djeluje prema psihologiji gomile elementi proze u trapericamaALEGORIJSKO ITANJE ROMANA jednostavna fabula o putovanju i preprekama koje treba savladati ALI! sporedni motivi i neobina zbivanja na putu upuuju da roman treba itati u alegorijskom kljuu, da putovanje ima dublji smisao prikaz ivota kao stalnoga putovanja u potrazi za ciljem egzistencijalistika tema traganja za vlastitim identitetom, za smislom postojanja potraga za neim neodreenim to moe osmisliti ivot, ali jedina izvjesnost koja eka ovjeka na kraju putovanja je nitavilo ivot u znaku nedostatka ivotnoga cilja, egzistencijalna tjeskoba

kruno putovanje ivot kao kruno kretanje Roko konstatira da na kraju nema niega i da je smisao u samom putovanju: Nikad nema nita na kraju. Putovanje je vano. sam put postaje smisao Sizifov posao kao to Sizif pronalazi smisao u guranju svoga kamena Pripovjeda , izaavi iz hodnika u kojem je nakratko pronaao smisao susreui mrtve pretke, miri se s besmislenou egzistencijeTRI TEMATSKE RAZINE ROMANAa) egzistencijalistika tema egzistencijalne tjeskobe i potrage za ivotnim smislom

b) roman o izgubljenoj generaciji duhovna izgubljenost generacije nakon Drugog svjetskog rata izgubljenost u nepoznatom krajoliku slika izgubljene generacije

c) politika alegorija kritika optimistike politike utopije /lik kratkovidnoga voe! alegorijska slika puta hrvatskoga drutva u socijalizam krenulo se s velikim entuzijazmom i nadama nakon ega slijedi razoaranjeSTIL egzistencijalistiki roman elementi pustolovnoga/pikarskoga romanakretanje, istraivanje, zapreke i nevolje na putu, izdajstvo, otkrie utjecaj amerike tvrdo kuhane proze elementi proze u trapericamaurbani pripovjeda prikazivanje generacije mladih, inteligentnih ljudi bez ciljeva, nezadovoljni su svijetom, ali su neangairani, apolitini, cininilikovi su pripadnici neke skupine (klape) jezik pun kolokvijalizama i argona gradske mladei oljan je jedan od prvih hrvatskih pisaca koji u svoja djela uvodi urbani razgovorni jezik u dijalokim dijelovima intertekstualnost bizarni dogaaji, elementi fantastike i groteskePriredila: Vesna Prepeli-urikovi