30
Etika nauka moral Prof dr. Grozdanko Grbeša

Etika nauka moral - udruzenjenefrologa.com · Medicinska etika Specifičnosti 1. Bavi se zdravljem i ţivotom pacijenta. 2. Pacijent je u podrđenom poloţaju. 3. Teškoće u uspostavljanju

  • Upload
    others

  • View
    22

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Etika nauka moral

Prof dr. Grozdanko Grbeša

Πλάτων

Samo školovan i zreo

duh može prosuđivati.

Vrlina se poistovećuje

sa inteligencijom.

Isus

“Bože oprosti im, ne znaju šta rade”.

Jednako poštovanje svih ljudi.

Na zlo se odgovara dobrom.

Vrlina se poistovećuje sa ljubavlju.

Niccolo Machiavelli

Usvaja se nejednakost

ljudi.

Opasnosti borbe.

Vrlina se poistovećuje

sa moći.

Etika

Nauka o moralu.

Proučava vrednosne koncepte

Proučava načela moralnog ponašanja.

Određivanje istorijskog razvoja morala.

Uticaj društvenih činilaca.

Određenje prema postojećoj moralnoj

praksi.

Medicinska etika

Specifičnosti

1. Bavi se zdravljem i ţivotom pacijenta.

2. Pacijent je u podrđenom poloţaju.

3. Teškoće u uspostavljanju spoljašnjeg

nadzora.

4. Potreba unutrašnjeg nadzora i

senzibilizacije medicinskih radnika za etičke

probleme.

Istorijat medicinske etike

Utilitarne teorije

medicinski paternalizam

Autonomne teorije

odnos nezavisnih, kompetentnih i

odgovornih osoba

Osnovni principi medicinske etike

Princip dobrotvornosti - humanosti

Princip pravednosti - nediskriminacije

Princip poštovanja ličnosti

Princip poštovanja života

Kaličanin P.

Usavršavanje medicinske etike

Etičke deklaracije, rezolucije i izjave

1. Svesko medicinsko udruţenje (Ţenevska

deklaracija) - 74.

2. Ujedinjene nacije (Principi medicinske etike) -

3. Savet evrope - (Preporpuka o situaciji

mentalno obolelih) - 9.

4. Svetsko psihijatrijsko udruţenje - 3.

Bik koji sedi

Kakvo ste vi društvo kada

nemate pisane zakone ?

“Vi belci, pišete svoje

zakone da bi ih prekršili.

Mi svoje zakone živimo u

sebi”.

Zablude antropocentrične filozofije

Ţelimo da sve bude uređeno onako kako

zahteva naš sopstveni razum.

Trudimo da bolove ţivota pomirimo sa

boţijom dobrotom.

Jov: bog stoji sa one strane našeg sitnog

dobra i zla.

Nauka

Nauka

koja menja

shvatanje sveta

Šta je nauka ?

Nauka je opštevaţeće prinudno saznanje.

Zasniva se na svesnim metodama.

Rezultati se probijaju faktički.

Saznanje se moţe pokazati i dokazati tako da se razum ne moţe oteti prisili tačnosti.

Karl Jaspers

Isaac Newton

Zar samo jedna jabuka ?

Faze kreativnog mišljenja:

Pripremna faza

Inkubacija

Iluminacija-Aha događaj

Verifikacija

Stvaralaštvo

Sigmund Freud

“Tamo gde je bio Id

neka bude Ego”

“Nelagodnost u kulturi”

Nikola Tesla

Etika nauke je

etika uma i duše.

Etika nije stvar odluke većposvećenosti, poštovanju prirodnih zakona.

Marie Curie

“Ne moramo da damo samo ono što imamo,

potrebno je da damo i ono što mi jesmo”.

Giordano Bruno

“Ipak se okreće”

Jeretik

Pseudonauka

Josef Mengele

Instrument za

preuređenje sveta.

Subjektivne ciljeve,

zablude, vlastita merila i

procene ubacujemo u

objektivni svet.

Nauka i ideologija

Иван

Владимирович

Мичурин

Hijerarhija ideja

Moral

Skup nepisanih društvenih normi.

Oblikovanje rasuđivanja i ponašanja.

Moralne sankcije

Unutrašnje - radost ponos ili griţa

savesti.

Spoljašnje - nagrade ili kazne društvene

zajednice.

Moralnost

Sloţena psihička funkcija.

Stečena psihička funkcija.

a. Razvoj savesti (Super-ega).

b. Uticaj društvene sredine.

Moralno rasuđivanje i moralno ponašanje.

Nauka i tehnologija

Nauka

koja menja svet

Ernest Rutherford

Atom kao duša ţiva.

Robert Oppenheimer

Odgovornost za primenu

principa fundamentalne

nauke u oblast primenjene

nauke

Empatija

Rezolucija izbora.

Šta je najbolje u interesu pacijenata ?

Šta je pacijentov izbor ?

Produţenje ţivota kada je to potrebno ili

kada je to moguće ?

Nova pitanja:

1. Da li pacijenti imaju kompetencije i kapacitet da odlučuju o medicinskim intervencijama. Demencija i depresija – funkcionalna demencija.

2. Cilj medicinske intervencije je da maksimalizuje pacijentovu anatomiju.

3. Pacijenti zadržavaju finansijsku kompetenciju ali ne i medicinsku.

4. Posedovanje finansijske kompetencije otvara mogućnost za najrazličitije distorzije.

5. Pacijent nikada ne mora da dokazuje svoju finansijsku kompetenciju. Ukoliko je finansijski kompetentan ne mora da dokazuje svoju mentalnu kompetenciju.

Medicina:

Šta je čovek ?

Proteţnost-produţenje

ţivota.

Etika:

Ko je čovek ?

Ko u raspoloţivom

vremenu ţivota,

iskazuje svojstva

humanog bića.

Etika i medicina

Večno suprotstavljene