EU - Prednosti i izazovi

5/12/2018 EU - Prednosti i izazovi - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/eu-prednosti-i-izazovi 1/79

EUROPSKA UNIJA – PREDNOSTI I

IZAZOVI

Sažetak iz knjige Hrvatska i EU –

prednosti i izazovi, Institut zameđunarone onose



Lisabonski ugovor

• Temeljem Lisabonskog ugovora jasno su definirane podjeleovlasti između EU i članica, što znači a EU ima: – Isključive ovlasti (monetarna politika za ržave koje su usvojile euro;

zajenička trgovinska politika; carinska unija te zaštita morskihbioloških resursa u sklopu zajeničke politike ribarstva)

–

Poijeljene ovlasti (unutarnje tržište; prostor sloboe, sigurnosti iprave; promet i transeuropske mreže; energetika; socijalna politika;ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; zaštita okoliša; zaštitapotrošača; zajenička sigurnost u poručju zravstva)

– Ovlasti poupiranja koorinacije i naopunjavanja (inustrija; zaštita ipoboljšanje ljuskog zravlja; obrazovanje, stručno usavršavanje; mlaii sport; kultura; turizam; civilna zaštita te aministrativna suranja)

• Stupanjem u članstvo EU u naveenim poručjima ogoiti de seprenošenje ovlasti ili ijela ovlasti na institucije EU-a.



Hrvatska i EU

• Relativno mala zemlja, manje od 1% ukupnogstanovništva EU

• EU – unutarnje tržište o 500 milijuna

potrošača• Hrvatska ved anas ima više o 60% vanjske

trgovine sa zemljama EU – 61% izvoza

– 60 % uvoza• Hrvatska je ved anas visoko “euroizirana”

ržava



Hrvatska i EU

• Ukupni gospoarski i razvojni uvjeti u EU deprilikom ulaska Hrvatske u EU biti bitnorugačiji nego 2005.

• U 2012. EU očekuje razoblje stagnacije, uzrast od 0,5% BDP-a, blagi rast u 2013.godini uvisini od 1,5% BDP-a

•

Pooštrena pravila proračunske iscipline, kojade ved 2012. međuvlainim ugovorom bitiuveena za jaču ekonomsku Uniju.



Hrvatska i EU

• Nije REALNO očekivati a de hrvatskogospodarstvo U KRATKOM ROKU ostvariti svepozitivne sinergijske učinke članstva u EU,

inamičan gospoarski rast, povedanjetrgovine, priljev kapitala

• Jedan od razloga je i vrlo spor izlazak izrecesije u Hrvatskoj i kašnjenje u provebistrukturnih reformi (VLASTITAODGOVORNOST)



Hrvatska i EU

• EU za Hrvatsku previđa blagi rast BDP-a od0,6%, a za 2013.godinu, kada bismo trebalipostati članica EU 1,2% BDP-a

• Pozitivna gospoarska kretanja uvelike deovisiti o uspješnosti nastavka strukturnih

reformi i fiskalnoj konsolidaciji, pogotovo kadaviše nede biti DODATNOG poticaja i pritiskaUnije



Europsko građanstvo

PREDNOSTI

• Pravo slobodnog kretanja i prebivanja nateritoriju svih ržava članica

• Pravo ponošenja na hrvatskom jeziku peticijeEU parlamentu i žalbi Europskomombudsmanu, pravo postavljanja pitanja

drugim institucijama EU-a te zaprimanjeslužbenih ogovora (također na hrvatskom jeziku)




PREDNOSTI

Kroz Europsku građansku inicijativu, europskigrađani obili su pravo a prikupljanjem

najmanje milijun potpisa iz barem seam ržavačlanica upute prijelog EK za onošenjeeuropskog zakonodavstva

Europsko građanstvo ne ugrožava hrvatski

nacionalni ientitet. Ulazak u EU u nijenoj ržavinije oslabilo nacionalni ientitet, ved ga jeojačao.




IZAZOVI

• Promjena osobnih okumenata onijet deoatne aministrativne postupke i troškove

•

Vede useljavanje stranaca, prvenstvenoržavljana rugih ržava članica, što s jenestrane pojačava multikulturalnost, ali i stvarapoteškode oko integracije tih osoba u hrvatsko

ruštvo)• Europska građanska inicijativa zahtijeva

olično poznavanje političkog sustava EU



Institucionalni aspekti

PREDNOSTI• Hrvatska de u EK imati povjerenika zauženog za neko

poručje europskih javnih politika• U slučaju glasova kvalificiranom vedinom u Vijedu

ministara i Europskom vijedu imat de 7 glasova (kaoSlovačka, Danska, Finska, Litva i Irska)

• 12 zastupnika u EU parlamentu, mogude i promjeneukoliko de se ukopan broj EU zastupnika vradati na 750,koliko je oređeno Lisabonskim ugovorom

• Po načelu opaajude proporcionalnosti imat de vedu

relativnu zastupljenost (jean zastupnik iz Hrvatske deprestavljati 400.000 građana, a jean zastupnik iz velikihržava oko 800.000 građana)




PREDNOSTI

Po jean suac u Europskom suu prave, Opdem suu iRevizorskom sudu

U skupštini Europske sreišnje banke Hrvatsku de prestavljatiguverner HNB, koji de nakon ulaska Hrvatske u EU također biti član

Vijeda guvernera Hrvatski sabor obit de novu ulogu u političkom sustavu EU-a:

kontrolirati de zakonoavni ra Vlae u Vijedu ministara iprovjeravati koja de stajališta Vlaa zauzeti u pojeinim pitanjima .Hrvatski sabor na temelju ustava može o tim prijelozima onositizaključke na temelju kojih Vlaa jeluje u institucijama EU

O ana pristupanja hrvatski jezik postaje jean o 24 službena jezika EU




IZAZOVI

Redefiniranje niza nacionalnih institucija, poput Ureda premijera, resornihministarstava (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Misije RH pri EUte Hrvatskog sabora

Hrvatski sabor nema dostatne kapacitete za kvalitetno ispunjavanje svihpreviđenih obveza u sklopu političkog sustava EU

Prije svega, struktura saborskih obora nije usklađena s potrebamačlanstva u EU i njihovi aministrativni kapaciteti su ograničeni

Tek je potrebno onijeti zakone kojim de se ureiti onosi između

Hrvatskog sabora i Vlade vezano uz europska pitanja

Važno je jačanje vještina i umijede hrvatskih prestavnika a u oređenimporučjima grae strateške koalicije s prestavnicima rugih ržava kojede modi snažno utjecati na konačna stajališta EU




IZAZOVI

• Hrvatska sve o sreine 2020.goine nede modi presjeati Vijedu ministara nitehnički, obzirom a je reoslije ržava presjeateljica za to razoblje vedoređen

• Ta činjenica ne ie u prilog naporima za nastavak proširenja na jugoistokEurope, što je strateški interes Hrvatske. S ruge strane, to se smatra i kao

prenost, obzirom a prema anašnjem stanju i raznim mišljenjima razobljepristupanja u članstvo ržava jugoistočne Europe moglo bi uslijeiti saznatnom vremenskom odgodom.

• Očekuje se emokratski eficit – neovoljna povezanost građana sinstitucijama i politikama EU (jean o razloga još relativno slabi položaj EUparlamenta kao jeine europske institucije koju građani biraju neposreno)

•

Promatrano s tog stajališta, čini se problematičan prijenos ovlasti s nacionalnerazine (gje je emokratska kontrola moguda) na europsku (gje je otežana).



Sloboda kretanja roba

• Znači uklanjanje svih prepreka slobonoj trgovini teuklanjanje carina i količinskih ograničenja.

• Naalje, znači uklanjanje mjera s jenakim učinkomkao što su uvozne ozvole, neopravana ograničenja

upotrebe imena, uvjet registriranja prestavništva,dodatna dokumentacija i sl.

• Bit de zabranjene obveze vostrukog testiranja, uvjetiobvezne uporabe nacionalnog jezika (npr. u

propagannim porukama) bit de zabranjene.• Nisu opuštene kampanje koje promiču kupnju

omadih (nacionalnih) proizvoa




PREDNOSTI

Uklanjaju se preostale barijere za protok proizvoa uz vediizbor i zadovoljenje standarda kvalitete proizvoda (npr.RAPEX)

Pouzetnicima iz Hrvatske bit de bitno lakše poslovanje iplasman robe na tržištima ržava članica EU Znatno de se pojenostaviti i smanjiti troškovi testiranja Dogovoreno je prijelazno razdoblje za lijekove kao posebnu

kategoriju. Lijekovi, registrirani u Hrvatskoj čija

okumentacija nije posve usklađena s normama EU, moguse stavljati u promet o njihove potpune usklađenosti, urazdoblju od najkasnije 4 godine nakon ulaska u EU.




IZAZOVI

• Otvaranje hrvatskog tržišta konkurentnimeuropskim pouzetnicima može otežati

poslovanje omadim pouzetnicima. Zbogvedeg pritiska, omadi pouzetnici morat depoduzeti znatna ulaganja – težiti vedoj kvalitetiproizvoa, širenje poslovanja i ravnopravnouključivanje u inamično jeinstveno tržišteEU



Sloboda kretanja radnika

PREDNOSTI

• Ranici de modi konkurirati na tržištima raarugih ržava članica i u pravilu (!!!) de se

slobono zapošljavati u zemljama EU bezposebnih odobrenja ili radnih dozvola

• Očekuje se a de se ulazak u EU povoljno

oraziti na zaposlenost te a de ionezaposlenih građana pronadi privremeno ilitrajnije zaposlenje u rugim ržavama članica




PREDNOSTI

• U Hrvatskoj trenutno postoji višak ranika s niskim ilisamo opdim znanjima i vještinama. Očekuje se a dehrvatsko gospodarstvo imati koristi od priljeva

kvalificiranje radne snage, a s obzirom na povezanostizmeđu liberalizacije tržišta raa i inozemnih ulaganja,može se očekivati i pozitivan efekt na razinu inozemnihinvesticija

• Glee na anašnja emografska kretanja, stanovništvo

Hrvatske se nede samo smanjivati, nego i stariti. Stoga bise u buudnosti Hrvatska mogla suočiti s manjkom ranesnage.




IZAZOVI

• Primjenjivat de se iste vremenske restrikcije, proceure i mehanizmi kao u proširenju2004. i 2007.

• Formula 2+3+2; ržave članice de najviše 7 goina modi primjenjivati nacionalne mjerekoje uređuju pristup hrvatskih ržavljana njihovim tržištima raa. Hrvatska ima pravonačela reciprociteta

• Oljev mozgova (iseljavanje visoko kvalificiranih ranika) može biti prepreka buudemrazvoju Hrvatske ukoliko se o tome ne bue strateški promišljalo i moglo bi oatnonakon ulaska u EU pogoršati situaciju u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica a je stopaemigracije visoko kvalificiranih ranika viša o stope emigracije nisko kvalificiranihradnika.

• Prisutnost visokokvalificiranih imigranata na hrvatskom tržištu raa bila bi poticajna ikorisna, ali za saa ne postoji krovna migracijska politika koja bi zajamčila pozitivneučinke tih procesa. Osim toga, prepreka zapošljavanju visokokvalificiranih imigranata je

slaba fleksibilnost tržišta raa, otpuštanje viška ranika je još uvijek skupo i teško, a itroškovi zapošljavanja su visoki.



Sloboa pružanja usluga i poslovni nastan

PREDNOSTI

• Hrvatski pouzetnici obivaju mogudnost proširitiposlovanje

• Oređena je obveza svih ržava članica o priznavanju

isprava o formalnoj osposobljenosti za doktora medicine,meicinske sestre opde njege, oktora entalnemedicine, veterinara, primalje, magistra farmacije iarhitekta

• Liberalizacija usluga o opdeg interesa (prijevoz, opskrba

strujom i plinom, telekomunikacijske usluge, poštanskeusluge) građanima onosi obrobit inamičnog tržišta,kvalitetnija usluga, no ne i nužno niže cijene



Sloboa pružanja usluga i poslovni nastan

IZAZOVI

• Pojeini hrvatski pouzetnici suočit de se s jakom europskom konkurencijom što možedonijeti privremene gubitke u poslovanju sve

ok se ne postigne razina nužna zaprofitabilno jelovanje na tržištu



Sloboda kretanja kapitala

• Kapitalni poslovi obuhvadaju izravna ulaganja, ulaganja unekretnine, poslovanje vrijednosnim papirima i udjelima uinvesticijskim fondovima, kreditne poslove, depozitne poslove,pladanja na temelju osiguranja, jenostrane prijenose imovine

• Slobono kretanje kapitala u poručju nekretnina NE ODNOSI SE

na one koje, kao neotuđive iz ržavnog vlasništva ne mogustjecati ni omade ni strane pravne osobe, npr.šume i šumskozemljište u ržavnom vlasništvu, javno vono obro; mali,povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i nekretnine na njimau vlasništvu Hrvatske. Također, postoje nekretnine koje suisključene iz pravnog prometa (opda obra), npr. javne ceste,pomorsko dobro, morske luke.




PREDNOSTI

• Potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija (nastupila 1.siječnja 2011.) – za građane znači otvaranje bankovnih računa, oobravanje kreitanerezientima, unošenje i iznošenje gotovog novca iz zemlje bezograničenja, kupovanje ionica u stranim kompanijama, mogudnostiinvestiranja i kupovanje nekretnina

• O 1.veljače 2009. (SSP) liberalizirano je tržište nekretnina ržavljanimačlanica EU (vrijei i obrnuto)

• Građani EU ved saa mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, pa senakon ulaska ne očekuje nagao porast potražnje, a obzirom a se rai oprivatnom vlasništvu, vlasnici sami olučuju kome i kaa de proati

nekretninu.• Transparentno informiranje potrošača o cijeni usluge, rokovima

pladanja, korištenim tečajevima stranih valuta, naknaama i kamatama




IZAZOVI

• Obzirom na nerazvijenost naših poljoprivrenihporučja, liberalizacija tržišta poljoprivrenogzemljišta mogla bi onijeti vedi interes za proajuzemljišta strancima. Hrvatskoj je oobreno razobljeo 7 goina nakon pristupanja u kojemu de zaržatipostojeda ograničenja vezana uz proajupoljoprivrenog zemljišta privatnim ili pravnimosobama iz EU. Ako potrebno, taj rok se možeproužiti još za 3 goine.



Javna nabava

PREDNOSTI

• U prvoj goini članstva Hrvatskoj je na raspolaganju 29milijuna eura privremene financijske pomodi za razvoj i

jačanje aministrativnih sposobnosti za provebu i

primjenu zakonodavstva EU• Članstvo u EU trebalo bi stvoriti uvjete za uspješniji

nastup hrvatskih tvrtki na jeinstvenom tržištu javnenabave EU. Hrvatski poslovni subjekti mogu u timpostupcima sujelovati ved o veljače 2005. (SSP), ali

nisu ostvarili značajnije rezultate. Članstvo u EU povedavaprostor na tržištu javne nabave EU, ali je to poručje ukojemu se privatni sektor treba pripremiti.



Javna nabava

IZAZOVI

Očekuje se a de neke tvrtke u Hrvatskoj, kojesaa imaju povlašteni položaj na omadem

tržištu, izgubiti taj položaj, što kratkoročnomože ovesti o ekonomskih gubitaka

Hrvatske tvrtke od 2005. mogu sudjelovati u

javnim nabavama EU tržišta, ali tu mogudnostinisu dovoljno iskoristile, postoji bojazan da semogudnosti toga nede ovoljno koristiti i ubuudnosti.



Carinska unija i vanjskotrgovinska politika

• Članstvo u EU znači uspostavu carinske unije prematredim zemljama, ok se poručje slobone trgovineostvaruje prije punopravnog članstva, priruženimčlanstvom.

• Punopravnim članstvom, uklanjaju se preostalenecarinske barijere.

• Najvidljiviji dio usvajanja carinske unije jest CET –Common External Tariff. Hrvatska de stupanjem u EUpreuzeti zajeničku carinsku tarifu prema tredimzemljama, koja na razini vaganog prosjeka iznosi 3,2%(danas je Hrvatskoj 4,5%)




• Preuzima se i bescarinski trgovinski režim sa Švicarskom i carinska unijas Turskom, što nije velika promjena obzirom a je s tim zemljamaHrvatska ved uspostavila bescarinsku trgovinu

• U trenutku stupanja u članstvo (1.7.2013.) Hrvatska de preuzeti prava iobveze iz sporazuma EU s Albanijom, BiH, CG, Makedonijom i Srbijom.To znači ukianje carina na trgovinu EU s tim zemljama – nastavit de sebescarinska trgovina s tim zemljama i nede biti vedih negativnihposljedica stavljanja izvan snage sporazum CEFTA-e.

• IZNIMKA su pojedini poljoprivredni i prehrambeni proizvodi za kojenaveene ržave zaržavaju carinsku zaštitu ili imaju količinskoograničenje (kvote) preferencijalnog uvoza, pa de za te hrvatskeproizvode biti donekle nepovoljniji uvjeti izvoza, jednako kao i za ostale

ržave članice EU




PREDNOSTI

• Ukianje granične kontrole prema EU, što porazumijeva izravnuušteu vremena i troškova kontrole, proceure špeicije icarinjenja. Neizravna uštea onosi se na učinak ukianjagranične kontrole i percepcija Hrvatske kao stabilnog i sigurnog

partnera• Dio sustava paneuropske dijagonalne kumulacije pravila o

podrijetlu roba – omoguduje stjecanje statusa omadegproizvoa, koji je nužan za korištenje mogudnosti preferencijalnetrgovine.

•

Uspostavom ugoročne suranje s proizvođačima EU bit de lakšeugraditi hrvatske proizvode kao komponente proizvoda EU.Finalni hrvatski proizvo de obiti oznaku “proizveeno u EU”




IZAZOVI

• Najočitiji gubitak je smanjenje fiskalnih prihoa zbogsmanjene carinske zaštite prema tredim ržavama iobveze uplate 75% prihoa o carina u zajeničkiproračun EU. Prihoin o carina u 2010.goini iznosilisu 1,6 milijardi kuna odnosno 0,5% BDP. Ipak znatanio tog smanjenja utjecat de na sniženje cijenauvoznih proizvoa u korist potrošača. Također, uplata

u EU proračun nede biti tako velikog iznosa jer deprihoi o carina biti znatno manji zbog niže carinskezaštite




IZAZOVI

Jačanje konkurencije zbog aljnjeg otvaranjaubrzat de proces restrukturiranja i moernizacije

hrvatske inustrije, što je za pojeine regije idjelatnosti opasno budu li nespremne za noveizazove.Taj negativni aspekt može se ublažitipromišljenim planiranjem na svim razinama.

Teškode na razini regija i gospoarskih subjekatamogu se ublažiti smišljenim korištenjemraspoloživih srestava strukturnih i rugiheuropskih fondova.




IZAZOVI

• Ulazak u carinsku uniju može Hrvatskoj onijeti smanjenje ujelatrgovine s tredim zemljama. Ali se to i ne mora ogoiti obziromna nisku razinu carinske zaštite i mrežu povlaštenih trgovinskiharanžmana prema tredim zemljama.

• Često se navoi i mogudi gubitak tržišta u zemljama CEFTA-e,koje čine 18,7% našeg iznova i 5,4% uvoza u 2010.goini. Zbogčlanstva Hrvatske u EU, s iznimkom manjeg ijela poljoprivrenihi prehrambenih proizvoa, pristup tržištima tih zemalja nede sebitno pogoršati.

•

Važno je istaknuti, kao upravo zbog sporazuma EU s timzemljama, prema kojemu se progresivno smanjuju carine za uvoztih proizvoa iz EU, a ne zbog članstva Hrvatske u EU, hrvatskiproizvođači gube povlašteni pristup tim tržištima.



Tržišno natjecanje

Pravna stečevina EU obuhvada: Pravila za sprečavanje neopuštenog ponašanja suionika na tržištu Uređen sustav ržavnih potpora koji omoguduje učinkovito tržišno

natjecanje, bez povlaštenog tretmana oređenih pouzetnika

Članstvo u EU na tom poručju nede onijeti vede promjene,

obzirom a se u Hrvatskoj nazor tržišta voi o strane Agencije zatržišno natjecanje, a naležnost za prekogranična pitanja ima EK. Vede promjene se očekuju u poručju ržavnih potpora jer kontrola

njihove primjene prelazi u naležnost EK. Nede sve potpore biti zabranjene, mogu se oobravati npr. u

slučaju štete zbog prironih nepogoa, u sklopu politikeregionalnog razvoja, u kulturi, istraživanju i razvoju te zaštitiokoliša.

Sektorske potpore su zabranjene, osim iznimno.




PREDNOSTI

• Građani kao potrošači roba i korisnici usluga imati de koristi ovede konkurencije jer de im biti ostupan širi asortiman roba iusluga u širem rasponu kvalitete i cijene.

• Sustav ržavnih potpora bit de transparentniji. Sektorske potpore

de se smanjivati, a horizontalne de se usmjeravati u poručjeznanosti i razvoja, zaštite okoliša i priroe i slično.

• Smanjenje sektorskih potpora onijet de aljnje restrukturiranjei povedati učinkovitost i konkurentnost gospoarskih subjekata, ato de prionijeti rasteredenju poreznih obveznika zbog ukianja

potpora




IZAZOVI• Kratkoročni negativni učinci očekuju se zbog povedane izloženosti omadeg

gospoarstva slobonom tržištu.• Pojeini gospoarski subjekti de se morati privatizirati i restrukturirati kako bi

mogli poslovati na tržišnim načelima, bez sektorskih subvencija.• Hrvatska se obvezala privatizirati broograilišta. Planovi, koje je oobrila i EK i

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, sarže obveze smanjenja proizvonihkapaciteta u razoblju o 10 goina. Za to vrijeme broograilišta nede primatinove potpore za sanaciju. Ukoliko za neko broograilište ne bue potpisanugovor o privatizaciji, ulagač ne uloži vlastita srestva za pokride ijelatroškova restrukturiranja ili se ne smanji proizvoni kapacitet, EK de ohrvatske zatražiti povrat potpora za sanaciju ispladenih o 1.ožujka 2006.

• Hrvatska je preuzela i obveze u vezi restrukturiranja sektora čelika za CMCSisak. Ako se obveze ne ispune, također de se morati vratiti iznos za sanaciju irestrukturiranje o ožujka 2006.




IZAZOVI

• Zbog ograničenja proizvonje i procesarestrukturiranja izvjesno je smanjenje

zaposlenosti u djelatnostima brodogradnje iproizvonje čelika, kao i jelom kopoduzetnika koji su poslovno vezani timdjelatnostima. U HR je u brodogradnji

zaposleno gotovo 10.000 ljui i riječ je opotencijalnom znatnom povedanjunezaposlenosti



Informacijsko ruštvo i meiji

PREDNOSTI Kao rezultat usklađivanja, po prvi puta su naveeni uvjeti

prema kojima pravne i fizičke osobe mogu objavljivatielektroničke publikacije, uređivati internetske stranice iportale.

Za HTV je prihvadeno a unutar sat vremena emitiranjereklamne poruke ne smiju trajati dulje od 12 min, a unutarpojeinog sata u uarnom terminu ne uže o 4 min. Nataj način se poboljšava tržišna pozicija komercijalnihoperatera i njihova sposobnost vedeg investiranja u svojeprograme.

Ulaskom u EU smanjit de se cijena poziva u roamingu. Hrvatska de i alje participirati u programu MEDIA 2007, a

u posljenjem natječaju za 2010/2011. Hrvatska je povukla

šest puta više srestava o upladene članarine



Informacijsko ruštvo i meiji

IZAZOVI

• Jačanje aministrativnih sposobnosti zaprovedbu zakonodavstva.



Poljoprivredna politika i ruralni razvoj

• Najvažnije oluke vezane uz ZPP onose se u europskiminstitucijama, a ne u institucijama ržava članica, a troškovi tepolitike se potpuno ili jelomično pomiruju izravno izproračuna EU.

• Zakonom o ržavnoj potpori poljoprivrei i ruralnom razvoju

(2010.) previđeno je postupno usklađivanje hrvatskog sustavaizravnih pladanja u poljoprivrei.• Kroz SAPARD je bilo previđeno 25 milijuna eura za ulaganja u

poljoprivrena gospoarstva. Program je završio 2009., augovoreno je 15 milijuna eura. Iz programa IPARD, koji jenaslijedio taj program, Hrvatskoj ej odobreno 129 milijuna eura,ali je o 31.ožujka 2011. ugovoreno 10,30 milijuna eura.Iskorištenost SAPARD programa je bila relativno obra (75,43%),dok je za sada IPARD vrlo niska (7,7%)




PREDNOSTI• Teret subvencioniranja poljoprivree de se postupno prenositi s

ržavnog proračuna na proračun EU. Započinje s 25% u prvoj goiničlanstva, a 100% postigne u 10.goini, a petina srestva namijenjenihruralnom razvoju modi de se prebaciti u opunu pladanjapoljoprivrednicima.

• Ulaskom u EU zaržava se postojeda razina izravnih pladanja po goini,koja za hrvatsku iznosi između 350 i 400 milijuna eura. Prve goine EUde za izravna pladanja namijeniti 25%, to je 93,25 milijuna eura a 2022.de 100% pladanja iznositi 373 milijuna eura.

• Hrvatskoj je iz proračuna EU namijenjeno i 333 milijuna eura za ruralni

razvoj.• Dodatno Hrvatskoj je na raspolaganje stavljeno dodatnih 9.6 milijuna

eura kroz “minsku omotnicu”.




PREDNOSTI• Hrvatska de i prije ulaska u EU prijedi na sustav pladanja po gospoarstvu (Sigle

Payment System – SPS).

• Tri goine o pristupanja EU Hrvatska de imati pravo ispladivati nacionalnepotpore koje nisu io zajeničke politike – ta šedernu repu, ekstra jevičansko ijevičansko maslinovo ulje, uhan, mliječne krave i rasplone krmače.

Također, ogovorena je mogudnosti korištenja nacionalne rezerve za četiriosjetljiva proizvoda: mlijeko, duhan, govedina, ovce/koze.

• Poticaji više nisu vezani na vrstu i obujam proizvonje, pa se može očekivatidiverzifikacija proizvodnje

• Na europskom popisu autohtonih proizvoa nadi de se opol, plavac, lozovača,pelinkovac, travarica, samoborski bermet, slavonska šljivovica, zaarskimaraschino, pekmez. Postupak zaštite počeo je i za slavonski kulen, istarskipršut, i pašku sol.

• U EU je prepoznato oko 800 autohtonih proizvoa, prenjače talijanske ifrancuske elicije. U tome Hrvatska ima šansu.




PREDNOSTI

• Ulaskom u EU hrana ne bi trebala poskupjeti

jer de povedane potpore povedatikonkurentnost, a time i proizvodnju hrane za

tržište.

• Nakon ulaska u EU hrvatski poljoprivrenici de

modi nabavljati repromaterijal i opremu ponajpovoljnijim uvjetima, što de oatnosmanjiti troškove proizvonje.




IZAZOVI• Ulaskom u EU Hrvatska gubi io autonomije u vođenju poljoprivrene politike

jer ZPP postaje nacionalnom politikom. To znači a de Hrvatska moratiprimjenjivati mjere ZPP-a koje vrijee u EU i koje nužno ne moraju bitipovoljne za hrvatske proizvođače.

• Manje konkurentnim hrvatskim poljoprivrenicima koja se veličinom, cijenom i

kvalitetom nede modi prilagoiti europskim stanarima, pristupanje EUmoglo bi prestavljati poteškode.• Hrvatska se obvezala o 2015. slijeiti europski tren i nede saiti nove

vinograde.

• Kvota za proizvonju mlijeka iznosi 750.000 tona, a za proizvonju šedera192.877 tona

•

Može se očekivati a de oatno porasti priljev poljoprivrenih proizvoa izrugih članica, što bi moglo stvarati probleme hrvatskim poljoprivrenicima.• Hrvatska de u okviru ZPP imati ograničene mogudnosti provebe mjera pomodi

omadim proizvođačima.



Sigurnost hrane, veterinarska i

fitosanitarna politika EU

PREDNOSTI

• Hrvatska de ulaskom u EU imati boljekapacitete pogona koji proizvode hranu

životinjskog porijekla. Prijelazno razobljetraje do 31.prosinca 2015.

• Tradicionalni proizvodi poput sira i vrhnja ialje de se smjeti proizvoiti ali de se unjihovoj proizvonji ili proaji na tržištu moratipoštovati ogovarajudi higijenski stanari.



Sigurnost hrane, veterinarska i

fitosanitarna politika EU

IZAZOVI

• Prijelazno razdoblje za prilagodbu objekata

koji nisu usklađeni s pravnom stečevinom trajedo 31.prosinca 2015. To prijelazno razdoblje se

onosi samo na one objekte koje de EKpopisati, a one koje nede morati de prestati s

poslovanjem ved anom pristupanja EU.



Ribarstvo

PREDNOSTI• Izravan pristup jeinstvenom tržištu EU za hrvatske proizvoe.

Kao treda ržava, Hrvatska je prije pristupanja morala uspostavitisustav izdavanja potvrda sukladnosti za sve proizvode, a nakonulaska Hrvatska obiva ravnopravni položaj na svim europskim

tržnicama.• Hrvatska de u punom iznosu raspolagati s oko 30 milijuna eura za

sufinaciranje mjera u ribarstvu, na koje se dodaje i najmanje 25%nacionalnih sredstava.

• ZRP previđa i situacije u kojima cijene na tržištu naglo panu,

pa postanu neisplativi. U tom slučaju su previđeni mehanizmikompenzacija, koji de postati ostupni i hrvatskimproizvođačima.

Rib t



Ribarstvo

IZAZOVI• Za svaki oblik ribolova potrebno je izraiti ogovarajude planove upravljanja.• Ako se traži izuzede o opdeg pravila, plan upravljanja je nužan.• Tzv. Meiteranska ureba o mjerama upravljanja za orživo iskorištavanje

ribolovnih resursa efinira tehničke mjere koje se primjenjuju u Sreozemlju.• Buudi a hrvatski ribari koriste pojeine ribolovne alate čija je uporaba

posebno uređena, Hrvatska je preložila izuzeda te mora izraiti planoveupravljanja kako bi ih i nakon ulaska u EU mogla zaržati u uporabi.

• Promjene de se ogoiti i u segmentu negospoarskog ribolova za osobnepotrebe. Mali ribolov za osobne potrebe morat de se promijeniti obzirom a zataj oblik ribolova nisu ozvoljene mreže (ili de prestati koristiti mreže ili deprijedi u posebnu kategoriju malog obalnog ribolova koji je previio zakon).

Prijelazno razdoblje traje do 31.prosinca 2014.godine.



Promet

PREDNOSTI

• Dva prioritetna projekta: željeznička veza napaneuropskom korioru X i riječni put Dunav.

• Ulazak u EU pozitivno de se oraziti naizgranju željezničke infrastrukture, koja jesaa u izrazito lošem stanju.



Promet

IZAZOVI• Hrvatska nede biti posve spremna za liberalizaciju

prometnog tržišta pa su za oređena poručjaogovoreni prijelazni rokovi (obalni linijski putnički

promet se liberalizira 2017.goine, kružni promet o2015.; nacionalni cestovni promet od 2015.godine)

• Hrvatski željeznički teretni prijevoz mogao bi izgubitisvoje tržište pre konkurencijom.

• Liberalizacija pristupa željezničkoj infrastrukturiHrvatske u segmentu prijevoza tereta dogovorena jeved o 2013. i tu nede biti prijelaznih rokova.



Energetika

• 2009. je bio usvojen “tredi paket” , koji se sastoji otri urebe (za plin ,za električnu energiju i uspostavuagencije za suradnju regulatora energije) te dvijeirektive (za plin i za električnu energiju)

• Hrvatska mora onijeti strateške oluke vezane uztredi paket energetskih zakona, prvenstveno je riječ omodelu razdvajanja prijenosa od proizvodnje iopskrbe unutar HEP grupe, a tom de se olukom

regulirati i pitanje vlasništva na infrastrukturom ioreiti uloga ržave i tržišta.



Energetika

PREDNOSTI

• Učinkovitije korištenje energije, znatnijekorištenje obnovljivih izvora energije i razvoj

tržišta.

• Prema energetskoj strategiji iz 2009.

previđena su ulaganja u energetski sektor o

2020.godine u iznosu od 15 milijardi eura.



Energetika

IZAZOVI• U Hrvatskoj se energija koristi manje efikasno nego u

vedini zemalja EU, troši se 20% više primarne energije po jedinici BDP-a.

•

Hrvatska je neto uvoznik energije i mogla bi postati jošodvisnija o uvozu.

• Glavni izazov je financiranje potrebnih investicija.

• Uključivanje troškova opteredenja okoliša u cijenu teliberalizacija tržišta utjecati de na porast cijena energije

prvenstveno za kudanstva.• Uvoe se trošarine na električnu energiju i plin anom

pristupanja EU.



Oporezivanje

• Danom pristupanja ukida se nulta stopa PDV-a za kruh, mliječne proizvoe,knjige, CD i DVD, oređene lijekove, implantante, ortopeska pomagala,znanstveni časopisi te kino ulaznice. Može se uvesti minimalna stopa o 5% ilibilo koja ruga o opde stope.

• Hrvatska de morati uključiti slobone zone u poručje primjene PDV-a,propisati posebne postupke za oporezivanje turističkih agencija, zainvesticijsko zlato, ukinuti porezne i carinske olakšice hrvatskim braniteljima,porezno oslobođenje za samostalne umjetnike, ukinuti oslobođenje o PDV-aza vjerske zajednice.

• Povedava se najniži prag za ulazak u sustav PDV-a sa saašnjih 85.000 kuna na260.000 kuna.

• Nakon 31.12.2014. ukinut de se oslobođenje o pladanja PDV-a na trgovanjegrađevinskim zemljištem i propisati oporezivanje.

• Oobreno je prijelazno razoblje za povedanje trošarina na uhan o31.12.2017.godine

• Danom pristupanja EU uvoe se trošarine na električnu energiju, prironi plin,ugljen i koks)



Oporezivanje

PREDNOSTI

Povedanje stopa, ukianje nulte stope teuvođenje trošarina na energente i

građevinsko zemljište trebalo bi povedatiporezne prihode. S druge strane, napovedanje poreznih prihoa utječe i niz rugihčimbenika – porezna osnovica, učinkovitostnaplate, smanjenje obujma sive ekonomije,troškovi oporezivanja, razina potrošnje



Oporezivanje

IZAZOVI Povedanje poreznog opteredenja onosi rast cijena

roba i usluga, a to utječe na životni stanar. Ocjenjuje se a bi ukianje nulte stope prouzročilo

trenutni rast cijena za oko 1,45%. Pa stanara bi višeosjetili oni s nižim primanjima, jer relativno više trošena prehrambene proizvode, koji su bili oporezivani snultom stopom. Građanima s nižim životnimstanarom ukianje nulte stope povedalo bi izatke

za osobnu potrošnju o 2,3%. Rast cijena energenata de nepovoljno utjecati na

životni stanar stanovništva.

K di ij k kih li ik i



Koordinacija ekonomskih politika i

monetarnih unija

• Zemlje članice EU (osim Danske, UjeinjenogKraljestva i Šveske) imaju obvezu stupiti u eurozonunakon što ispune maastrichtske kriterije: – Razina deficita ispod 3% BDP (osim privremeno i iznimno)

–

Javni ug ne smije biti vedi o 60% BDP ili se morasmanjivati

– Stopa inflacije ne smije biti viša o 1,5% u onosu nainflaciju u trima ržavama s najstabilnijim cijenama

– Dugoročne kamate ne smiju biti vede o 2% u onosu na

kamatne stope triju zemalja EU s najnižim kamatnimstopama.

K di ij k kih litik i




monetarnih unija

PREDNOSTI

• Obzirom na vede konkurentske pritiske,Hrvatska de u prve tri goine članstva modi

pouzimati zaštitne mjere ako se u bilo kojemsektoru gospoarstva pojave ozbiljne teškode,kako bi popravila stanje i prilagodila taj sektor

konkurenciji

K di ij k kih litik i




monetarnih unija

IZAZOVI• Gospoarski uvjeti u EU bit de u vrijeme ulaska Hrvatske

rugačiji nego što su bili 2004. s obzirom na učinke krize.Stoga nije realno očekivati a de hrvatsko gospoarstvo ukratkom roku ostvariti sinergijske učinke članstva u EU,inamičan gospoarski rast, povedanje trgovine i priljevkapitala.

• Članstvo u EMU i uvođenje eura znače gubitakmonetarne suverenosti, ali Hrvatska je ved i anas visoko

euroizirana zemlja, što znači a je stupanj neovisnostimonetarne politike u Hrvatskoj u svakom slučaju ved saamalen.



Socijalna politika i zapošljavanje

PREDNOSTI• EU razvija model fleksigurnosti, kojim se kombinira fleksibizacija

tržišta raa s visokom razinom socijalne sigurnosti.• Europski fon za prilagobe globalizaciji iz kojeg se goišnje

osigura oko 500 milijuna eura za pružanje pomodi ranicima koji

ostaju bez posla zbog trgovinske liberalizacije• Pitanje mirovina je u nacionalnoj naležnosti.• Građani de nakon ulaska u EU obiti pravo korištenja europske

zdravstvene iskaznice.

• Ulazak u EU nede izravno utjecati na rast zaposlenosti, ali de

Hrvatska postati zanimljiva za strana ulaganja što bi se trebalopozitivno odraziti na rast gospodarskih aktivnosti.



Socijalna politika i zapošljavanje

IZAZOVI• Europski socijalni fond pripada strukturnim fondovima

EU što znači a se srestva ojeljuju na projektnojosnovi. Ako Hrvatska ne bude ponudila dovoljnokvalitetnih prijeloga, mogude je a srestva koja povučeiz Fona buu manja o srestava koja de kao ržavačlanica upladivati u Fon.

• Uz to, Fon nikaa ne financira 100%, najvedi uio Fona je 75%, zbog čega de biti potrebno osigurati ne samo

brojnost i kvalitetu projektnih prijedloga nego isposobnost lokalnih i regionalnih vlasti za sufinanciranjetih projekata.



Pouzetnička i inustrijska politika

PREDNOSTI

• Pozitivan učinak imat de proveba Direktive oborbi protiv kašnjenja u pladanju



Pouzetnička i inustrijska politika

IZAZOVI

• Hrvatska treba osnažiti inustrijsku politikutemeljem mjera fiskalne, tehnološke i

inovacijske politike.

• Uočeni su znatni neostaci u razvijenostiposlovne sofisticiranosti, posebice

inovativnosti, suranje pouzeda sa sustavomznanosti kao i apsorpcije i razvitka tehnologije.

l l k k d k h



Regionalna politika i koordinacija strukturnih

instrumenata

• Otprilike tredina ukupnog EU proračuna se ulaže u regionalnu (kohezijsku) politiku raipostizanja vede ekonomske i socijalne kohezije.• Kroz strukturne fondove u razdoblju 2007-2013. namijenjeno je 347 milijarde eura za

programe kojima se povedava konkurentnost gospoarstva i zaposlenost te potičeuravnotežen razvoj ruralnih i urbanih poručja.

• Najviše srestava namijenjeno je regijama (NUTS 2 jeinicama) čiji je BDP niži o 75%prosjeka Unije. Dvije o tri hrvatske regije su znatno ispo tog prosjeka, pa možemo

očekivati znatnu poršku. No, korištenje fonova zahtijeva ispunjavanje niza uvjeta kojise prvenstveno tiču sposobnosti zemlje a koriste financijska srestva pravilno i zaregionalni razvoj djelotvorno.

• Teško je ocijeniti koliko su pretpristupna srestva povedala učinkovitost i jelotvornost ,osobito zato što su pretpristupni fonovi prilično ograničeni u usporebi sa srestvimakoja su dostupna nakon pristupanja.

• Vrlo brzo nakon pristupanja Hrvatske EU strukturni fonovi de postati glavni izvor

financiranja javnih investicija u Hrvatskoj. Nacionalna srestva de se koristitiprvenstveno za sufinanciranje. Stoga de se i trošenje srestava ržavnog proračunamorati prilagoiti pravilima i proceurama za korištenje tih fonova.

i l li ik i k di ij k ih




instrumenata

PREDNOSTI• Prema se srestva najčešde stavljaju u prvi plan, najveda prenost integriranja leži u

činjenici a de biti nužno primijeniti novi pristup u vođenju nacionalne razvojne politike.• Razvojni projekti planiraju se i provoe na temelju prethono pripremljenih strateških

programa, uz ispunjavanje vrlo zahtjevne dokumentacije i uz propisanu evaluaciju.

• Uspiju li ržavne institucije razviti potrebne kapacitete za kvalitetnu primjenu opisanihmehanizama može se očekivati veda učinkovitost javnih investicija nego o saa.

• Za prvih 6 mjeseci članstva Hrvatsku očekuje 687,5 milijuna eura iz strukturnih fonova.S obzirom a de Hrvatska u EU proračun za to razoblje uplatiti 267,7 milijuna eura ,računica pokazuje a de za jean euro koji uplati obiti na raspolaganje tri eura. Uiudim goinama članstva srestva de se povedavati , a stupanj tog povedanja ovisiti de io uspješnosti korištenja.

• Previđena su znatnija ulaganja u željeznice, vone puteve, cestovni promet,moernizaciju graskih prijevoznih mreža. Uspješna proveba tih programa trebala bi

ublažiti negativne učinke gospoarske krize i potaknuti brži gospoarski razvoj regija.

R i l li ik i k di ij k ih




instrumenata

IZAZOVI• Korištenje fonova zahtijeva rast i ulaganja u karovsko jačanje

institucija koja su u sustavu upravljanja sredstvima.

• Može se očekivati povedanje troškova javnog sektora zbogpovedanja zapošljavanja i povedanja rugih, povezanih troškova

poput ulaganja u obrazovanje.• Drugi izazov onosi se na složenost i ugotrajnost proceura

prijavljivanja, oabira i provebe razvojnih projekata što možeusporiti realizaciju investicija i umanjiti motivaciju.

• Fonovi mogu potencijalno čak povedati regionalne nejenakosti

zbog učinkovitosti korištenja.



Sudstvo i borba protiv korupcije

PREDNOSTI• Slijedom niz reformi u zadnjih 0 godina sudstvo bi trebalo

jelovati neovisnije, profesionalnije i stručnije.• Previđeno je a pristup suačkoj profesiji bue

isključivo vezan uz okončanje usavršavanja u Državnojškoli za pravosune užnosnike o 2013.goine• Postoji stalna tendencija smanjivanja trajanja sudskih

postupaka.

• Članstvo u EU trebalo bi onijeti čvršdi i funkcionalniji

sustav borbe protiv korupcije na svim razinama.



Sudstvo i borba protiv korupcije

IZAZOVI

Ulaskom u EU sustavni nadzor EU nad reformama

de prestati.

Državna škola za pravosune užnosnike tek de upraksi pokazati je li riječ o transparentnijem iobjektivnijem odabiru najboljih kandidata. Ako se

praksa prijema nede temeljiti na kriterijimaizvrsnosti, objektivnosti i transparentnosti,

okončanje spomenute škole nede rezultiratinajkvalitetnijim kandidatima.



Javna uprava

PREDNOSTI

• Tijekom prve godine Hrvatsko je na raspolaganju 29milijuna eura kao privremena financijska pomod za

jačanje njezinih aministrativnih i pravosunihsposobnosti za provedbu i primjenu EUzakonodavstva te postizanje razmjene najboljeprakse.

• Koncem 2010. osnovana je i Državna škola za javnuupravu radi trajnog podizanja razine i kvaliteteznanja, vještine i sposobnosti javnih službenika.



Javna uprava

IZAZOVI

• Da bi ostvarila ciljeve povedanja učinkovitosti iuštee, velika i troma javna uprava morat de se

smanjiti. To međutim ne znači nužno otpuštanjezaposlenih nego uvođenje politike fleksibilnogzapošljavanja prema kompetencijama i stvarnimpotrebama javnih funkcija.

• Za oređeni broj zaposlenika u tom sektorupromjene bi ipak mogle imati negativne posljedice.



Pravda, sloboda, sigurnost

PREDNOSTI

• Uz postojedi tempo ispunjavanja kriterija,Hrvatska bi Schengenu mogla pristupiti

2015.godine



Pravda, sloboda, sigurnost

IZAZOVI• Visoki troškovi provebe preuzetih obveza.• Planirana sredstva iz EU za Hrvatsku iznose 40

milijuna eura u 2013.godini i 80 milijuna eura u

2014.godinu. Hrvatska vlada za razdoblje 2010-2012.ved je osigurala srestva za nabavu vedine opreme(povila, sredstva za prisilno zaustavljanje,termovizijski i rugi uređaji...)

• Može se očekivati povedani broj zahtjeva za azil, asamim time i vedi broj pozitivnih rješenja, što onaznači i ogovornost i skrb za azilante i njihovuintegraciju u ruštvo.



Znanost i obrazovanje

PREDNOSTI• Putem “mekog prava” postavljaju se razvojni trenovi i opdi poželjni

ciljevi.

• Programi FP6, FP7 (2007-2013. iznosi 50,5 milijardi eura), nakon 2014.Horizont 2020

•

Cilj osezanje razine ulaganja o 3% BDP za istraživanja i razvoj o čegabi 2/3 dolazile iz privatnog sektora.

• Hrvatska ulaže 0,73% BDP, što je obro u usporebi s novim članicama,ali aleko o prosječne razine starih članica (2%) i aleko opostavljenog cilja od 3%

• Bolonjski proces

• Očekuje se rast ulaganja u visoko školstvo• Vede mogudnosti participacije u programima koji poupiru stuentsku

mobilnost, strukovno obrazovanje i cijeloživotno učenje.



Znanost i obrazovanje

IZAZOVI• Saašnja struktura nacionalnih ulaganja u znanost u Hrvatskoj nije ugoročno

orživa jer bi tek tredina ulaganja trebala olaziti iz javnog sektora. U Hrvatskojza istraživanje i razvoj 47,6% srestava izvaja ržavna i lokalna uprava, 33,8%su vlastita srestva, 8,5% se obiva o privatnih i javnih pouzeda , a 9,9%sredstva iz inozemstva.

•

Još je zabrinjavajude samo sektor znanosti, gje čak 84,2% srestava potječeo ržavne i lokalne uprave.• Hrvatska aktivno sujeluje u provebi FP7, za što se upladuje oređena

članarina. Postoji mogudnost a srestva povudena iz tih i sličnih programabuu manja o upladen članarine, obzirom a se srestva u tim programimaojeljuju isključivo na konkurentskim osnovama. Ta opasnost ne jenjavaulaskom Hrvatske u EU.

• Počevši o 2015. pa o 2018. Hrvatska de morati uplatiti pola milijuna eura uIstraživački fon EU za ugljen i čelik.



Zaštita okoliša

• Preuzimanje pravne stečevine za to poručje bilo jeuz poljoprivredu jedno od najzahtjevnijih i

najopsežnijih.

•

Iz programa IPA u razdoblju 2007-2009. Hrvatskoj suodobrena bespovratna sredstva u iznosu od 53,49

milijuna eura, a od 2010-2011. u iznosu od 43,20

milijuna eura za poručje okoliša

• Za gospodarenje otpadom izdvojeno je 47,6 milijunaeura, 47,7 milijuna eura za zaštitu vonih resursa.



Zaštita okoliša

PREDNOSTI• Poboljšanje suvremene infrastrukture u sustavima

gospoarenja otpaom voom i zaštiti zraka.• Do 2020. bi se trebalo izgraiti 200 uređaja za

pročišdavanje otpanih voa (u Hrvatskoj je nasustav ovonje priključeno tek 43,6%, a u EU sekrede između 50 i 80%)

• Previđena ulaganja o 10 milijari eura u sljeedih10 godina poticaj za gospodarstvo (projektiranje,nazor, građenje)



Zaštita okoliša

IZAZOVI• Visoki troškovi izgranje javne infrastrukture i porast

troškova poslovne zajenice u provebi mjera zaštiteokoliša. Dio srestava se može očekivati iz strukturnihfonova, ali je činjenica a de se io investicija financiratiiz kredita te kroz izravna strana ulaganja.

• Ne treba zanemariti i mogudnost povedanja cijenakomunalnih usluga.

• Prijelazni rokovi do 2020. za gospodarenje otpadnih

vodama, do 2018. za gospodarenje otpadom.• Inustrijski pogoni moraju pribaviti tzv. ekološke ozvole

najkasnije do 2018.



Zaštita potrošača

• Nova irektiva o pravima potrošača (2011.) morati dese do prosinca 2013. ugraditi u sva nacionalnazakonoavstva (uklanjanje mogudnosti prikrivenenaplate pri korištenju interneta, obveza isticanja

ukupne cijene proizvoda ili usluge, produljenje rokapovrata proizvoda sa 7 na 14 dana, zabranaobračunavanja oatnih troškova pri pladanjukreditnim karticama)

• U Hrvatskoj jeluju 4 savjetovališta kao rezultatprojektnih aktivnosti udruga.




PREDNOSTI

• Visoki standardi za prehrambene i ostale

proizvoe, kao i usluge , pružanje istinitih i

potpunih informacija i proizvodu

• RAPEX – sustav promtnog obavještavanja oopasnim proizvodima

š š č




IZAZOVI

• Potreban znatna financijska sredstva kako bi

se unaprijeio hrvatski sustav zaštite

potrošača• Nije najsretnije rješenje a je u Hrvatskoj to

prepušteno urugama (slaba transparentnost,

neujenačen metoološki pristup, slabameđusobna povezanost )

Documents

EU - Prednosti i izazovi