Eurochambres Potrebna snažnija ekonomska diplomatija …

Miodrag Gomilanovićprivrednik, naučnik, ministarIndustriji treba više pažnje

László SzabóVlada MađarskeTražimo prilike da investiramo kod vas

Veselin Kraljević,Monte HU TradingOjačati saradnju sa mađarskim MSP

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 10

O

ktob

ar 2

014. Eurochambres

Potrebna snažnija ekonomska diplomatija

Evrope

IMPR

ESU

M

61 EurochambresPotrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope

László Szabó, Hungarian State Secretary for Foreign Affairs and TradeMontenegro offers exquisite conditions for foreign investments

Miodrag Gomilanovic, entrepreneur, scientist, ministerBe firm in the valorisation of natural resources

Veselin Kraljevic, Monte HU TradingThe most efficient road to improve business relations

Jelena Sucur, Atelier EgziperiBusiness coming from the soul

Tamara Pelevic, producer of female shoes and accessoriesPassion towards design embodied in the originals

EurochambresReindustrijalizacija - preći sa riječi na djela

28

43

56

64

58

59

Broj 10Oktobar 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 10 Oktobar 2014.

Miodrag Gomilanović,privrednik, naučnik,

ministarOdlučno valorizovatiprirodne potencijale

Veselin Kraljević, Monte Hu TradingNajefikasniji put unapređenjaposlovnih veza

ADRIATinn Info danInovacije ključne za jačanjekonkurentnosti

László Szabó, državni sekretar za vanjske poslove i trgovinu MađarskeNudite izuzetan ambijentza strane investicije

Velimir Mijušković, Predsjednik PKCGIntervju za Prosvjetni rad

Čedomir Marović, inženjer agronomijeInstitucionalni razvoj kaosistemska podrška agraru

54

38

30

26

506

5


Listajući Glasnik...

1981.Privredna kretanja

Za sedam mjeseci 1981. godine industrijska proizvodnja u SR Crnoj Gori bila je 4,5 odsto veća nego u istom periodu prethodne, pisao je Glasnik.

„Od 28 industrijskih grana veću proizvodnju ostvarilo je njih 17. Značajna su povećanja proizvodnje uglja 37,3%, rude obojenih metala 50,3%, u metalopreradi 25,4%, brodogradnji 7,1%, kamena, šljunka i pijeska 9,1%, električnih mašina i apa-rata 6,2%, obuće i galanterije 38,6%“, navodi se u tekstu o privrednim kretanjima.

Promet u turizmu je u tom periodu takođe bilježio rast u odnosu na uporedni.

„Od početka godine, na crnogorskom primorju gostovalo je 512.345 turista, od čega su 112.539 bili stranci. Ostvareno je 4.058.332 noćenja od čega su 878.742 stranaca“, dodaje se u tekstu.

2008.Rast usluga, stagnacija industrijske proizvodnje

Zadovoljavajuća makroekonomska stabilnost i privredni rast posebno u sektoru usluga su karakteristike ekonom-skih kretanja u Crnoj Gori u posljednje nekolike godine, ocijenio je Upravni odbor Privredne komore Crne Gore na sjednici održanoj 15. februara 2008. godine. Više nego zadovoljavajući bio je i priliv stranih direktnih investicija,

naročito u posljednje tri godine. Takođe je zabilježen rast obima proizvodnje i usluga u poljoprivredi od tri do pet odsto, a poslovni rezultati u turizmu, građevinarstvu, saobraćaju i trgovini imaju pozitivne predznake. Međutim, svi ovi pokazatelji nijesu imali snažniji uticaj na rast industrijske proizvodnje, koja je u posljednje tri godine u stagnaciji: u 2005. godini za-bilježen je njen pad od 1,9 odsto, u 2006. rast od jedan procenat, a u 2007. rast od svega 0,1 odsto. Ništa se nije promijenilo ni u strukturi izvoza u posljednje tri godine, pa su i dalje dominantne tri grupe proizvoda: aluminijum, gvožđe i čelik i mineralna goriva. Njihovo učešće u ukupnom izvozu povećano je sa 63,3 u 2005. godini na 69,6 odsto u 2007.

Uz pedesetogodišnji jubilej

6


Velimir Mijušković, Predsjednik Privredne komoreza list Prosvjetni rad

Samo zemlje koje ulažu u razvoj stvaralaštva i obrazovanja bilježe i uspjehePreduzetništvo kao predmet treba uvesti na svim nivoima obrazovanja u svim područjima rada.

Uspostavljanje kvalitetne veze između tržišta rada i obra-zovnog sistema je od presudnog značaja za razvoj naše ze-mlje, ocijenio je predsjednik Privredne komore Crne Gore

Velimir Mijušković u intervjuu Prosvjetnom radu.

Prema njegovim riječima, stručno obrazovanje, preduzetništvo i specijalistički razvoj u određenim profesijama su ključevi za si-gurnu budućnost. Potrebno je izvršiti modularizaciju stručnog obrazovanja i naravno razvijati preduzetničke kod učenika tokom cijelog školovanja.

Prosvjetni rad: Gospodine Mijuškoviću, ankete o radnoj snazi iz prošle godine pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine – 34,4 odsto. Odabir obrazovnih profila nije usklađen sa potrebama tržišta rada i planovima razvoja opština ili regiona. Kako do realno potrebne i kvalitetne radne snage?

V. Mijušković: Dugoročni razvoj nacionalnih ekonomija prevasho-dno zavisi od kvaliteta ljudskih resursa. Kvalitet ljudskog kapitala određen je kvalitetom obrazovnog sistema, ulaganjima u obrazo-vanje i participacijom u obrazovanju svih društvenih aktera. U tom smislu, uspostavljanje kvalitetne veze izmedju tržišta rada i obrazovnog sistema je od presudnog značaja za razvoj naše ze-mlje. Mladi ljudi su osnovna pokretačka snaga u društvu i glavni uslov uspješnosti i unapređenja konkurentnosti, pa je zato potreb-no što više pažnje posvetiti njima. Imajući u vidu da je 2013. godi-ne, registrovano 34.514 nezaposlenih lica, što je uzgred budi reče-no, za 6,6% više u odnosu na prošlu godinu, a da je od toga učešće mladih do 30 godina preko jedne trećine, treba da nas sve zabrine.

Posebno je osjetljivo pitanje visokoškolaca. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na kraju 2006. godine je bilo 2.369 visokoškola-ca što je predstavljalo 4,7% ukupnog broja nezaposlenih (38.480), krajem 2012. godine je iznosilo 21,62% (6.752 ) da bi krajem 2013. godine to učešće iznosilo 29% ( 10.014), i taj trend se nastavlja.

Zemlje u tranziciji, u koje se ubraja i naša zemlja, imaju dodatne ra-zloge za strukturne promjene u pristupu unapredjenja konkuren-tosti radne snage i svojih obrazovnih sistema. Svi akteri u ovom procesu treba da ulože maksimalne napore kako bi se omogući-lo svim pojedincima dalje obrazovanje i sticanje novih vještina primjerenih savremenim društvima. U tom smislu je neophodno da se uskladi upisna politika sa potrebama privrede. No, s druge strane, treba da shvatimo da je to veoma kompleksno pitanje iz razloga što nauka i tehnologija današnje društvo brzo mijenjaju, pa najtraženija zanimanja na svjetskom tržištu rada nisu ni postojala prije desetak godina, a promjene formalnog obrazovnog sistema iziskuju vrijeme. Formalni sistem obrazovanja je po svojoj prirodi spor. Potrebno je vrijeme da se napravi inicijativa za kvalifikacije, standardi znanja, obrazovni programi i da se sve to implementira. Tržišne ekonomije taj jaz prevazilaze razvojem cjeloživotnog uče-nja, modularizacijom svojih programa i stalnim usavršavanjem zaposlenih.

Mladi ljudi moraju biti tržišno orjentisani i birati zanimanja za koja mogu da nadju posao i da razvijaju preduzetničke vještine kako bi sami upravljali svojom budućnošću. Ne uči se da bi se ima-la diploma, već da se steknu znanja, vještine i kompetencije koja omogućavaju da se radom obezbijedi budućnost.

7


Prosvjetni rad: Na koji način stimulisati učenike da upisuju zani-manja neophodna tržištu rada. Mogu li dodatno pomoći i poslodav-ci? Da li je potrebno njihovo veće uključivanje u obrazovni sistem?

V. Mijušković: Postoji velika potreba za mjerama za stimulaciju upisa učenika za zanimanja potrebna tržištu rada u Crnoj Gori. Znamo da se u Crnoj Gori zapošljava sezonski više strane nego do-maće radne snage. Tako je u za prvih devet mjeseci tekuće godine Zavod za zapošljavanje izdao 19.919 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca. To su uglavnom zanimanja II, III i IV stepena nacional-nog okvira kvalifikacija. Zbog toga je neophodno da naši učenici upisuju obrazovne profile koji će im obezbijediti radno mjesto na-kon završetka školovanja. Društveni akteri čine različite napore da stimulišu učenike da upisuju stručna zanimanja koja nedostaju tržištu rada. Kako su poslodavci zainteresovani da dobiju odgo-varajuću radnu snagu to im je omogućeno da učestvuju u obra-zovanom procesu kroz model obrazovanja kod poslodavaca, kod kojeg se učenici obučavaju jedan dio vremena, a jedan provode na radnom mjestu i uče kroz praksu. Ovakav model sticanja obrazo-vanja nije dovoljno iskorišten u Crnoj Gori. Mali broj učenika se obrazuje na ovaj način, iako je to najbolji model, jer učenik stiče praktična znanja, a poslodavac, dobija radnika čija su znanja prila-godjena njegovim potrebama.

Moramo da utvrdimo prioritete vrijednosti kod učenika. Kod nas preko 80% učenika srednjih škola upisuju fakultete i završavaju studijske programe za koje nema tražnje na tržištu rada.

Prosvjetni rad: Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo pro-svjete dodjeljuju stipendije za deficitarna zanimanja učenicima stručnih škola. Kakva su iskustva?

V. Mijušković: Cijeneći da je ulaganje u obrazovanje kadrova ispla-tiva investicija i najsigurniji put za uspješno poslovanje, a u cilju smanjenja neusaglašenosti obrazovnog sistema sa realnim potre-bama privrede, Privredna komora Crne Gore je osnovala Fond za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola, obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije.

Na osnovu protokola potpisanog izmedju Ministarstva prosvjete i Privredne komore ove godine je prvi put dodijeljena 61 stipendija iz ovog Fonda. Sredstva za Fond su obezbijedili Ministarstvo pro-svjete, Privredna komora i privredni subjekti.

Za školsku 2013/2014 godinu stipendije su dodijeljene učenicima prvog razreda stručnih škola koji se obrazuju po obrazovnim pro-gramima: Kuvar, Elektroinstalater, Zavarivač, Instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, Automehaničar, Keramičar, Insta-later u građevinarstvu, Poljoprivredni tehničar, Elektrotehničar energetike.

Kako su ova zanimanja potrebna tržištu rada Crne Gore, ovo je još jedan od napora da se uskladi obrazovna ponuda sa potrebama privrede. Dodjelom stipendija, kao i drugim mjerama profesional-ne orijentacije učenika, od samog početka formalnog obrazovanja željeli smo uticati na interesovanja učenika i njihovo opredjelji-vanje za obrazovanje za deficitarne kvalifikacije kao što su kuvar, elektroinstalater, zavarivač, automehaničar itd. Nadamo se da ćemo na ovaj način makar malo uticati na odluke učenika da kad završe školu svoju budućnost grade u realnom sektoru.

Prosvjetni rad: Koje su još moguće aktivnosti u dugoročnoj sara-dnji sektora obrazovanja i predstavnika poslodavaca na planiranju budućih potreba za kvalifikacijama i vještinama i podjela odgovor-

8


nosti između partnera, javnog i privatnog sektora?

V. Mijušković: Edukacija ljudskih resursa i planiranje potreba za kadrovima u Crnoj Gori je od velikog značaja za crnogorsku privre-du, imajući u vidu da je znanju većine kadrova u privredi potrebno osavremenjivanje i razvijanje novih vještina. Postoji potreba za intenzivnijom saradnjom prilikom vršenja istraživanja u svrhu boljeg predviđanja potreba za vještinama na tržištu rada i, shodno tome, razvoja kvalifikacija baziranih na ishodima učenja. Takodje, kao što sam pomenuo, nije dovoljno iskorišćena mogućnost mo-dela obrazovanja kod poslodavca. Potrebno je izvršiti modulariza-ciju stručnog obrazovanja i naravno razvijati preduzetničke vješti-ne kod učenika tokom cijelog školovanja.

Prosvjetni rad: Kako ocjenjujete kampanju „Stručno je ključno’’?

V. Mijušković: Centar za stručno obrazovanje Crne Gore je u okviru projeta MNE/011 sproveo marketing kampanju „Stručno je ključno” koja je imala za cilj podizanje nivoa informisanosti I unapredjenje znanja o stručnom obrazovanju. Promotivne aktivnosti i PR kam-panja je pokrenuta 2011. godine.

Kampanja „Stručno je ključno“ naišla je na pozitivnu reakciju među učenicima koji su pred izborom ili su već izabrali srednjoškolsko obrazovanje. Nastavnici srednjih stručnih škola takođe navode da se pozitivni efekti kampanje ogledaju u porastu interesovanja osnovaca za stručna zanimanja, dok profesori srednjih škola ističu da je povećan broj učenika na određenim smjerovima i da raste interesovanje za stručnim zanimanjima.

Tokom realizacije kampanje korišćena su komunikaciona sred-stva, radio i TV spotovi, reklame u novinama, društvene mreže, posteri, flajeri i promotivni pokloni. Istraživanje je pokazalo da se za kampanju najčešće čulo putem TV reklama, web sajtova, flaje-ra i brošura, TV informativnih emisija, kao i to da su nastavnici i profesori dobri promoteri ove kampanje. U tom smislu potrebno je nastaviti ovu kampanju i za naredne generacije, posebno imajući u vidu da je stručno obrazovanje okosnica privrednih djelatnosti. Crna Gora ima veliki broj “stručnjaka opšte prakse” na svim nivoi-ma obrazovanja, koji s jedne strane nemaju posao, a sa druge ima-ju male šanse da ga nadju. Stručno obrazovanje, preduzetništvo I specijalistički razvoj u odredjenim profesijama su ključevi za si-gurnu budućnost.

Prosvjetni rad: Kako podstaći razvoj biznisa u lokalnim zajednica-ma što će blagotvorno uticati i na opredjeljenje mladih za zanima-nja koja su potrebna poslodavcima?

V. Mijušković: Imajući u vidu da je veliki problem tržišta rada Crne Gore niska stopa zaposlenosti, imperativ treba da bude stimulisa-nje mladih da se školuju za profile koji trebaju tržištu rada, kao i razvijanje preduzetničkog duha kod njih.

Podaci govore da je stopa zaposlenosti stanovništva Crne Gore u starosnoj dobi 15-64 godine oko 48%, što znači da Crna Gora za-ostaje za prosjekom Evropske unije za oko 17 procentnih poena (u EU ta stopa je oko 65%). Osnovni, ali ne i dovoljan uslov za po-većanje zaposlenosti je ekonomski rast. Mi moramo djelovati na strukturna pitanja, kroz reformu institucija tržišta rada i vođenje odgovarajućih politika zapošljavanja i aktivnih programa tržišta rada. Prije svega, smatram da je potrebno uložiti više napora da kroz poreski sistem afirmišemo preduzetništvo, jer je naša eko-nomska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapo-šljavanja često nametati kao jedino rješenje. U visoko razvijenim

zemljama veliki broj stanovnika radi za kompanije koje zapošlja-vaju desetine hiljada ljudi i obavljajući usko specijalizovane poslo-ve ostvarujući poslovnu viziju nekog drugog. Međutim, maloj crno-gorskoj ekonomiji su potrebni samostalni preduzetnici koji moraju dobiti snažnu institucionalnu podršku. Pod tim ne podrazumije-vam samo poreske podsticaje i olakšice, već i kvalitetne obrazov-ne institucije i pravni sistem koji stvara povjerenje u budućnost i spremnost da se preuzme poslovni rizik. Podrška preduzetništvu je još bitnija u svijetlu činjenice da će se kapital pribavljati teže i skuplje usljed njegove oskudice i povećanog rizika. Takođe, svaka lokalna zajednica mora da prepozna svoje konkurentske prednosti i usmjerava se ka njihovoj maksimalnoj valorizaciji.

U Crnoj Gori postoji još dosta prostora za unapredjenje ove obla-sti, a u tom smislu prije svega potrebno je, ističem opet, raditi na kreiranju poreskog sistema koji će imati razvojnu funkciju i kroz razvoj preduzetništva podsticati samozapošljavanje, uspostavlja-nje kvalitetnog praćenja rezultata poslovanja i uspostavljanje direktne međuzavisnosti poreskih opterećenja sa finansijskom i drugom podrškom preduzećima.

Prosvjetni rad: Privredna komora Crne Gore zajedno sa Ministar-stvom prosvjete konstantno radi na razvoju preduzetničkog uče-nja u sistemu obrazovanja. Da li ste zadovoljni postignutim rezul-tatima?

9


V. Mijušković: Privredna komora Crne Gore učestvuje u Savjetu za nacionalno partnerstvo za preduzetničko učenje, u čijem radu participiraju Ministarstvo prosvjete, Univerzitet Crne Gore, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Uprava za kadrove, Zavod za školstvo Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje, te još dvije nevladine organizacije. Kroz ovaj Savjet, Privredna komora sa partnerima nastoji da podstiče preduzetništvo kroz predlaganje cijelog spek-tra regulatornih, administrativnih i mjera za finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima. To je neophodna nadgradnja koja će omogućiti da zaživi poslovna inicijativa u čijoj je bazi kvalite-tan sistem obrazovanja koji razvija preduzetničke sposobnosti na svim nivoima.

No, osim promocije preduzetništva kroz obrazovni sistem, potreb-no je da se obezbijede i dodatni uslovi: 24-satni pristup informa-cijama koje se tiču programa i mjera za promociju preduzetništva, usluga preduzetnicima, poslovne informacije i informacije o izvo-zu, promociju preduzetništva među nezaposlenima. Neophodna je izrada i stalno ažuriranje baze podataka finansijskih institucija koje pružaju podršku samozapošljavanju i preduzetništvu, upo-znavanje sa mogućnostima korišćenja EU fondova i drugih in-strumenata podrške za započinjanje nezavisnih ekonomskih ak-tivnosti. Bez razvoja preduzetništva i preduzetnički orijentisanih mladih ljudi brzina razvoja naše ekonomije će biti mala.

Prosvjetni rad: Što mislite o ideji da se preduzetništvo izučava kao poseban predmet u školama?

V. Mijušković: Nema sumnje da preduzetništvo kao predmet treba uvesti na svim nivoima obrazovanja u svim područjima rada.

Podizanje svijesti o značaju preduzetništva i implementacija obra-zovanja iz ove oblasti je jedan od prioriteta u unapredjenju kvali-teta našeg obrazovnog sistema. Do sada su postignuti odredjeni rezultati. Razvoj i promocija preduzetničkog učenja kao ključne kompetencije u stručnim školama počeo je 2002. godine. Sadržaj aktivnosti prati savremene trendove u oblasti preduzetničkog uče-nja u skladu sa evropskim i crnogorskim dokumentima. U pretho-dnom periodu, Centar za stručno obrazovanje je u novim, refor-misanim obrazovnim programima uveo predmet Preduzetništvo u sva područja rada kao obavezni ili kao izborni stručno-teorijski predmet. Predmet je zastupljen sa godišnjim fondom od 72 časa (za četvorogodišnje programe i pojedine trogodišnje programe) ili 36 časova (za pojedine trogodišnje programe). U okviru programa koji se primjenjuju, urađeni su priručnici za učenike i nastavnike, izvršena je obuka svih nastavnika u Crnoj Gori koji izvode nastavu iz ovog predmeta, izvršena je obuka direktora sa sjevera Crne Gore iz oblasti preduzetništva. U visokom obrazovanju preduzetništvo imamo samo na ekonomskim studijama.

Potrebno je nastaviti sa ovim aktivnostima i uvesti preduzetništvo kao predmet i u visoko obrazovanje i na neekonomskim studija-ma.

Prosvjetni rad: U srednjim stručnim školama u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama formirani su preduzetnički centri. Problem je od-rživost ovih preduzetničkih centara na duži rok. Moguća rješenja?

V. Mijušković: Preduzetnički centri koji su formirani u stručnim školama su prije svega usmjereni ka učenicima srednjih škola, ali i svim drugima zainteresovanim licima koji žele preduzetničku edukaciju. Ciljevi preduzetničkih centara su pokretanje mladih ljudi u pravcu privatnog biznisa, kako bi se ohrabrili da svoje ideje realizuju na tržištu. Ovi centri su takodje jedna vrsta savjetodavne službe i promoter saradnje privrede i obrazovnog sistema.

Budućnost preduzetničkih centara vidim kroz dalji razvoj aktivno-sti preduzetničkih centara kao i boljim povezivanjem sa lokalnim, regionalnim i nacionalnim institucijama kao I preduzetnicima I privredom, čime se obezbjedjuje održivost preduzetničkih centa-ra. Takodje, dalji rad preduzetničkih centara se može obezbijediti I kroz učešće u medjunarodnim projektima koje bi finansirala u prvom redu Evropska unija. Prije svega preduzetnički centri treba da osnaže kapacitete svojih ljudi kako bi uspješno konkurisali na medjunarodnim projektima.

Prosvjetni rad: Kojim sve mjerama stimulisati (npr. oslobađanjem dijela poreza kao u Zapadnoj Evropi ili slično) društveno odgovor-no poslovanje (DOP), koje ima izuzetno pozitivnu ulogu u razvoju obrazovanja, kulture, ekologije, sporta, nauke…?

V. Mijušković: Koncept društveno odgovornog poslovanja danas prihvata sve veći broj privrednih subjekata. Istraživanja pokazu-ju da privrede koje su društveno odgovorno orijentisane ostvaruju veći rast rezultata u poslednjih 40 godina od ekonomija koje su akcionarski fokusirane. Evropska Unija veliku pažnju posveću-je društveno odgovornom poslovanju, a istraživanja pokazuju da je najviše rezultata postignuto u Skandinavskim zemljama koje iskazuju izuzetno veliki stepen pažnje kvalitetu života ljudi, obra-

10


zovanju, ekologiji, zaštiti ljudskih prava, unapredjenju društevene zajednice itd. Važan segment društveno odgovornog poslovanja kojem se posvećuje velika pažnja je I promocija dobrih praksi I poželjnog poslovanja. Takodje, država utiče I na medije da promo-višu društveno odgovorno poslovanje. S druge strane, u mnogim zemljama EU kao što su Austrija, Njemačka itd na podsticanje dru-štveno odgovornog poslovanja utiče se primjenom velikog broja zakona i formalnih propisa. Oštre sankcije primoravaju preduzeća da vode računa o uticaju svog poslovanja na društvo I prirodnu sredinu. Naročito su oštri zakoni koji se odnose na zaštitu ljudskih prava, ravnopravnost, uslove rada, plaćanje poreza, zaštitu životne sredine itd.

Privredna komore Crne Gore je ustanovila nagradu za društveno odgovorno poslovanje u cilju promovisanja ovakvog stila rada kod crnogorskih kompanija, koju dodjeljuje svake godine članici koja je postigla zapažene rezultate u ovoj oblasti. U Crnoj Gori postoji još dosta mogućnosti za razvoj društveno odgovornog poslovanja. U tom cilju dobro bi bilo da se organizuje kampanja za podizanje svijesti o značaju društeno odgovornog poslovanja, predlaganje I usvajanje zakona kojima će se povećati obaveznost poštovanja medjunarodnih I nacionalnih standarda I propisa, uvodjenje po-sticajnih mjera kao što su poreske olakšice, nagrade Itd. za predu-zeća koja društveno odgovorno posluju.

Prosvjetni rad: Da li se pristupa na pravi način mogućnosti i pra-ksi prekvalifikacija? U ovom kontekstu što mislite o osnivanju AZ-MONT akademije u Bijelom Polju?

V. Mijušković: Zbog prisustva strukturne nezaposlenosti u Crnoj Gori neophodno je sprovesti prekvalifikaciju jednog broja neza-poslenih lica. Prekvalifikacija kao proces sticanja novih znanja i vještina i time osposobljavanje za novo zanimanje, podrazumijeva i lično ulaganje, napor da bi se stekao novi profesionalni identitet.

U današnjem vremenu dinamičnih promjena na tržištu rada ova-kva aktivnost je neophodna, da bi se uspostavio proaktivan odnos prema radu. Do sada je najviše prekvalifikacija u Crnoj Gori koor-dinirao Zavod za zapošljavanje, nastojeći da prevazidje jaz izmed-ju ponude I tražnje na tržištu rada.

S druge strane, naš zakonski okvir je omogućio i privrednim su-bjektima da za svoj račun obučavaju radnike i da ih prekvalifikuju ili dokvalifikuju za odredjena zanimanja i odredjene profile. Pri-mjer AZMONT akademije u Bijelom Polju je pokazatelj da postoji interesovanje za ovakve aktivnosti. Planirano je da se više od 1.200 prijavljenih kandidata obuči u tesarskim, zidarskim, vodoinsta-laterskim i drugim građevinskim specijalnostima, baziranim na međunarodnim iskustvima. Osnivanje Azmont akademije dio je programa korporativne društvene odgovornosti ove kompanije, a ukupna investicija tokom naredne tri godine iznosiće oko dva mi-liona eura. Ovaj projekat bi mogao djelimično riješitii problem ne-zaposlenosti prvenstveno na sjeveru Crne Gore. Nakon dobijanja sertifikata polaznici »Azmont Akademije« će dobiti priliku da budu zaposleni na gradnji luksuznog turističkog kompleksa »Portono-vi«, u Kumboru, koji je trenutno najveći turistički projekat u Evropi. Za gradnju kompleksa »Portonovi« biće potreban angažman oko tri hiljade radnika. Ovo je dobar primjer i društvene odgovornosti jednog privrednog subjekta. Ovakav način obuke radnika je povo-ljan I za poslodavce jer usavršava specifična znanja I vještine po-laznika shodno radnom mjestu na kojem bi radili.

Prosvjetni rad: Koliko smo kao društvo spremni za koncept doži-

votnog učenja?

V. Mijušković:: Cjeloživotno obrazovanje se u politikama EU uzi-ma kao globalni okvir. Prihvatanje ideja cjeloživotnog učenja kao jednog od osnova nacionalne strategije razvoja obrazovanja, pre-tpostavlja rekompoziciju svih djelova obrazovanja. Koncepcijom cjeloživotnog učenja se povezuju pojedini segmenti (stepeni) obra-zovanja ali i pojedini oblici obrazovanja (formalno, neformalno i informalno učenje) u jedinstveni sistem.

Glavna karakteristika svrhe cjeloživotnog obrazovanja i obrazo-vanja odraslih je da se postigne veći ekonomski rezultat, konku-rentnost, zapošljivost povećanje mobilnosti, a s druge strane dru-štvena uloga povećanja socijalne inkluzije, društveno aktivnog građanstva i ličnog razvoja. Gradjani u Crnoj Gori su svjesni da je potrebno da stalno usavršavaju svoja znanja. Prošla su vremena kad se prestalo učiti nakon završetka škole. Zaposleni treba stalno da uči i da se prilagodjava promjenama, jer u suprotnom postaje neupotrebljiv. U okviru TEMPUS DELLCO projekta – Razvoj strate-gije cjeloživotnog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore, u kojem je učestvovala i Privredna komora Crne Gore, postavljeni su teme-lji da se ova ideja razvije i imlementira na nacionalnom nivou. Cje-loživotno učenje je condition sine qua non i treba da bude filosofija življenja savremenog čovjeka. Prošle godine je Crna Gora potpi-sala sporazum o razmijevanju sa Evropskom komisijom o pristu-panju programu Cjeloživotnog učenja EU. Ovaj program finasira aktivnosti koje se odnose na razvoj obrazovanja i osposobljavanja.

Prosvjetni rad: Koji su budući planovi u cilju unapređenja preduze-tničkih vještina, kompetencija, sposobnosti, ljudskih resursa?

V. Mijušković: Komora Crne Gore organizuje niz seminara iz raz-ličitih područja kojima svim svojim članicama čini dostupnim najnovija znanja i vještine iz područja za koja sami pokazuju in-teresovanje i na bazi analiza potreba koje radi Sektor obrazovanja.

Izbor tema edukativnih aktivnosti se odabira na osnovu zahtjeva članica i na osnovu istraživanja koje sprovodimo o potrebama čla-nica. U skladu sa tim, Komora je u prošloj godini organizovala 52 edukativne aktivnosti koje je pohađalo više od 1900 polaznika. Po-daci ukazuju da raste broj učesnika na seminarima, što potvrđuje da privreda Crne Gore sve više prepoznaje potrebu za inoviranjem svojih znanja.

Osim svoje uloge u neformalnom obrazovanju treba podsjetiti da je značajna uloga ove institucije i u formalnom obrazovanju. Privre-dna komora je jedan od socijalnih partnera Vladi Crne Gore, tj. re-sornim ministarstvima u njenim strategijama razvoja preduzetni-štva, reforme obrazovanja i razvoja ljudskih resursa, čiji je osnovni cilj dostizanje onog kvaliteta obrazovanja koji omogućava sticanje konkuretnih znanja, vještina i kompetencija na tržištu rada. I u budućem periodu planiramo da nastavimo sa aktivnostima usavr-šavanja ljudskih resursa Crne Gore.

Prosvjetni rad: Za podsticanje i jačanje veza između biznisa, s je-dne, i nauke i obrazovanja, s druge strane, važni su sajmovi mladih pronalazača i slične smotre i prezentacije inovacija iz različitih sfera kreativnosti. Savremeni koncept inovacija nije samo vezan za pronalazaštvo, već za sve ekonomske i čak društvene procese u cjelini. Koliko smo svjesni te činjenice?

V. Mijušković: Saradnja privrede nauke i istraživačkih institucija je od presudnog značaja za razvoj i privrede i društva. U mnogim zemljama, privredni sistemi nalaze se na prekretnici – suočeni sa

11


sve većom potražnjom, ali i s ograničenim kapacitetom i resursi-ma. Sve veća privredna važnost znanja i inovacija, rastuće oslanja-nje na tehnologiju i povećana potražnja za tradicionalnim, kao i za novim vještinama signaliziraju da je primjena inovacija u svakom smislu komparativna prednost na tržištu. Unapređenje disemina-cije znanja – Podrška inovacijama zahtijeva širi pristup i prelaz sa usko fokusirane nauke na široko orjentisane projekte i programe. Ovo podrazumijeva stvaranje okvira za saradnju između univerzi-teta-privrede-vlade, promovišući diseminaciju novih tehnologija u širokom spektru sektora, kompanija i razvoj novih infrastruktura

U cilju povećanja efikasnosti i saradnje u istraživanju i razvoju inovacija, Evropska komisija je predložila 2000. godine stvaranje Evropskog istraživačkog prostora. Cilj je smanjiti rasipanje ener-gije i sredstava jer se oko 80% javnih naučnih istraživanja odvija na nacionalnom nivou. Navedeno je da se u tom cilju treba pro-movisati:- stvaranje evropskog tržišta istraživanja, odnosno slobodnog prostora za kretanje znanja, istraživača i tehnologija radi jačanja saradnje, podsticanja konkurentnosti i bolje alokacije raspoloživih resursa, - restrukturiranje evropskoga pristupa istraživanju boljom koordi-nacijom istraživačkih aktivnosti i politika na nacionalnom nivou i - razvoj zajedničke evropske politike prema istraživanju, koja se neće odnositi samo na finansiranje istraživačkih aktivnosti, nego će uzimati u obzir i sve aspekte drugih nacionalnih i evropskih politika vezanih za istraživanja

U Crnoj Gori je potrebno promovisati nauku i istraživanje, kao i povezivanje privrede sa istraživačima., posebno imajući u vidu da iako smo uključeni u promociju i saradnju u okviru programa Evropske unije za podsticaj nauke i istraživanja činjenica je da se ovi programi nedovoljno koriste.

Prosvjetni rad: U cilju promovisanja inovativnosti Privredna ko-mora Crne Gore dodjeljuje nagradu za inovativnost.

V. Mijušković: Nagrada za inovativnost dodjeljuje se članici Ko-more, pojedincu ili grupi uz osnovne kriterijume: inovacija, koja za rezultat ima stvaranje novih proizvoda, tehnologija i usluga kao i

značajno unapređenje postojećih, u skladu sa potrebama tržišta; inovacija procesa kao primjena novog ili značajno poboljšanog načina proizvodnje ili izvršene usluge; inovacija organizacije kao primjena novih ili znatnih promjena u strukturi ili menadžmentu kompanije, s namjerom da se poboljša korišćenje znanja, kvaliteta proizvoda ili usluga, ili poveća efikasnost poslovnih tokova; mar-ketinška inovacija, kao primjena nove marketinške metode, uklju-čujući značajne promjene u dizajnu proizvoda, pakovanju, plasma-nu, promociji proizvoda i naplaćivanju proizvoda.

Prosvjetni rad: Najviše crnogorsko državno priznanje u obrazo-vanju ‘’Oktoih’’ jednom ste uporedili po njegovim simboličkim vrijednostima sa godišnjom Nagradom koju dodjeljuje Privredna komora Crne Gore za najbolje postignute rezultate u privredi. Oba priznanja imaju višedecenijsku izuzetnu ulogu u crnogorskom društvu. Da li, u cjelini gledano, dovoljno podstičemo stvaralaštvo na svim poljima?

V. Mijušković: Savremene tendencije razvoja zemalja tržišne pri-vrede pokazale su da se stvaralaštvo, inovativnost i obrazovanje, nalaze u vrhu prioriteta nacionalnih strategija društveno-eko-nomskog i naučnog napretka. Razvijena društva teže ka stvaranju »društva znanja«. Imajući u vidu da se efekti stvaralaštva ne odra-žavaju samo na pojedince, već i na društvo u celini, može se reći da znanje postaje osnovni razvojni faktor.

Prepoznajući značaj znanja i razvoja ljudskih resursa za razvoj pri-vrede i jačanje konkurentske pozicije Crne Gore, crnogorske inisti-tucije, socijalni partneri i zainteresovane strane zajednički rade na ostvarivanju ovog cilja. Njihov odnos i zajednički rad treba da se i dalje unapređuju jer nalazi brojnih istraživanja i praksa najrazvi-jenih zemalja, upućuje na zaključak da samo zemlje koje ulažu u razvoj stvaralaštva i obrazovanja bilježe i uspjehe.

Nagrade koje dodjeljujemo za stvaralaštvo bilo duhovno ili materi-jalno su samo simbolički čin kojim se pokazuje poštovanje prema stvarocima i pregaocima. No, ne treba smetnuti sa uma da treba i prije toga da ulažemo da bi ljudi imali volje i motiva da stvaraju. Nijesam siguran koliko smo u Crnoj Gori svjesni toga i koliko se cijeni rad koji prethodi svim ovim uspjesima.

12


Komoravijesti

Odbor trgovine - raste promet roba

Odbor udruženja trgovine Privredne komo-re Crne Gore, na sjednici 17.oktobra, razmo-trio je poslovanje u ovom sektoru tokom prvih osam mjeseci 2014. godine i Analizu fiskaliteta na lokalnom nivou.

Sekretarka Odbora Nina Drakić iznijela je podatke o ostvarenim rezultatima u sekto-ru trgovine.

U periodu januar-avgust 2014. godine ostvaren je promet uiznosu od 786,1 mil. eura, što predstavlja povećanje od 3,0% u odnosu na isti period 2013. godine. Pros-ječna neto zarada iznosila je 335 eura, što predstavlja rast od 2,4%. U sektoru trgovi-ne zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima privredne djelatnosti. U prosjeku je bilo 35.945 zapo-slenih, što je za 5,0% manje u odnosu na period januar-avgust 2013. godine, kada je zapošljavao 37.847.

Govoreći o zakonodavnom okviru za poslo-vanje u oblasti trgovine Drakić je pomenula da je u aprilu usvojen novi Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu, dok je predlog Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda u skup-štinskoj proceduri. Novi Zakon o zaštiti po-trošača počeo je da se primjenjuje 22. jula 2014. godine, i njime je propisana obaveza označavanja proizvoda za slabovide osobe.

- Imajući u vidu nemogućnost primjene ove odredbe Zakona pristupilo se izradi predloga Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o zaštiti potrošača, čija proce-dura izmjene je u toku. Pored toga, u cilju otklanjanja barijera i unapređenja uslova za poslovanje, Komora je inicirala izmjene Zakona o državnim praznicima, izmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, izmjene Zakona o javnim nabavkama, donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza i brojne druge – rekla je sekretar-ka Odbora.

Miloš Golubović, Veletex Podgorica, podr-žao je inicijative o potrebi izmjena nave-denih zakona i saopštio potrebu donoše-

nja pojedinih podzakonskih akata koji će otkloniti nedoumice ne samo privrednika već i inspektora nadležnih za adekvatnu primjenu ovih propisa.

Analizirajući poslovni ambijent privredni subjekti su i do sada ukazivali na admini-strativne i regulatorne mjere, a prije svega poreze i dažbine na lokalnom nivou, koji ograničavaju poslovanje. Prepoznajući ove barijere, Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornu i strukturnu re-formu je formirao radnu grupu u kojoj su participirali predstavnici ministarstava, državne uprave i biznis asocijacija. Rezul-tata rada ovog tijela je „Analiza fiskalite-ta na lokalnom nivou”, koju je na sjednici predstavila Jelena Jovetić, iz Ministarstva finansija i Savjeta za unapređenje poslov-nog ambijenta, strukturnu i regulatornu reformu.

- Analiza je imala za cilj unapređenje in-vesticione klime na lokalnom nivou, kao i eliminisanje jednog od najvećih optereće-nja za realizaciju investicija – kazala je Jovetić.

Govoreći o naknadi za komunalno opre-manje građevinskog zemljišta, saopštila je da je Vlada usvojila predlog da se od 2016. ukine ova naknada, čime će se značajno rasteretiti privreda i pokrenuti investicije koje donose benefite kako cijeloj ekonomiji tako i lokalnim samoupravama.

Istakla je da je porez na nepokretnosti ne-dovoljno iskorišćen potencijal za prihode lokalnih samouprava - stopa po kojoj se obračunava je relativno niska, a brine mali procenat njegove naplate. Informisala je članove Odbora da su u toku izmjene i dru-gih propisa koji će doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović pozvala je privre-dnike da saopšte konkretne primjere kako lokalne takse utiču na njihovo poslovanje i na taj način doprinesu izradi godišnje ana-lize poslovanja, te daju predloge mjera od-nosno rješenja nadležnim organima.

Žarko Glušica, Neckom Nikšić, saopštio je da Privrednici u manje razvijenim op-štinama imaju problema sa izmirivanjem obaveza po osnovu lokalnih taksi i nakna-da onako kako su definisane i apelovao na više senzitivnosti u ovom dijelu u cilju uspješnijeg regionalnog razvoja.

Goran Pajković, Centrojadran Bar, je uka-zao na dva problema. Na teritoriji opštine Bar, i pored plaćenih naknada za komu-

nalno opremanje građevinskog zemljišta, shodno novim propisima, nijesu obezbje-đeni dovod vode i struje, već su potrebna dodatna ulaganja što predstavlja dvostruko opterećenje. Pored toga, saopštio je da već izvjesno vrijeme ne može da nadje rješe-nje za proizvode koji opterećuju prostor u skladištu bilo da će ih staviti u promet ili uništiti.

Borislav Mijović, Ljetopis Automotive Pod-gorica, ukazao je na opterećenje privre-dnim subjektima koje se odnosi na plaća-nje naknade za pristup objektu sa glavne saobraćajnice, kao i plaćanje deponovanja komunalnog otpada bez obzira što u praksi ne postoji potreba za tim.

Odbor bankarstva - kreirati bazu podataka nepokretnosti

Odbor udruženja bankarstva, drugih finan-sijskih organizacija i osiguranja Privredne komore ocijenio je na sjednici 28. oktobra 2014. da je u Crnoj Gori potrebno kreirati bazu podataka tržišta nepokretnosti koja bi bila dostupna javnosti. Podaci iz ove baze bili bi, između ostalog, korišćeni za procje-nu, u skladu sa standardima, vrijednosti nekretnina, kao najčešćeg oblika kolatera-la koje banke uzimaju prilikom odobrava-nja kredita, a koristi od nje imala bi i država prilikom utvrđivanja poreza, kao i realni sektor. Odbor smatra da iza izrade ove baze treba da stoji državna institucija, pa će upu-titi inicijativu u tom pravcu Centralnoj ban-ci Crne Gore.

Predstavnik Komercijalne banke a.d. Bud-va Marko Miročević istakao je da je jedan od ključnih problema sa kojima se suo-čava bankarski sektor preveliki iznos ne-kvalitetnih kredita. Navedenom problemu

13


značajan doprinos daje otežana naplata iz sekundarnih izvora otplate, tj. uzetih kolaterala prilikom odobravanja kredita. Tome je, pored sistemskih razloga pravne prirode, umnogome doprinio izostanak re-gulisanog okvira za djelovanje ovlašćenih procjenjivača, kao i slobodna, neprecizna primjena međunarodnih, odnosno evrop-skih standarda procjenjivanja.

- Nedostatak javno dostupne baze poda-taka predstavlja značajan sistemski rizik koji proizvodi manjkavosti primjene kom-parativne metode prilikom procjenjivanja nepokretnosti. Analizom procjena ovlašće-nih procjenitelja utvrđeno je da gotovo svi procjenitelji teško dolaze do podataka o re-alizovanim transakcijama i uglavnom ko-riste podatke o ponudi nepokretnosti koji su neprihvatljivi za potrebe utvrđivanja utrživosti. U cilju omogućavanja bankama da realnije sagledavaju utrživost nekretni-na koje su date kao sredstva obezbjeđenja za odobrene kredite, kako bi se mogle stati-stički analizirati kretanja tržišta nekretni-na, te kako bi se unaprijedio rad ovlašće-nih procjenjivača imovine, neophodno je uložiti značajne napore za kreiranje baza podataka koje mogu biti korišćene u nave-dene svrhe, a koje bi bile javno dostupne ili onima kojima su realno neophodne u cilju kvalitetne primjene minimalnih standarda upravljanja kreditnim rizikom – kazao je Miročević.

On smatra da je neophodna segmentacija kolateralnih faktora po nekoliko kriteriju-ma: vrsti, gradu u kome se nepokretnost nalazi, tome da li je na periferiji ili u centru, a mogu se uzeti u obzir i drugi kriterijumi segmentacije.

U diskusiji koja je uslijedila, članovi odbo-ra su nedvosmisleno iskazali interes za postojanje ovakve baze, ocjenjujući da teh-nička infrastruktura za njeno uspostavlja-nje već postoji u našoj zemlji. U raspravi su učestvovali predsjednik Odbora Goran Knežević, Predrag Nikolić, NLB Montene-gro banka i Radule Raonić, Societe Genera-

le Montenegro.

Odbor je raspravljao i o rizicima te nedou-micama kada je riječ o sprovođenju rješe-nja o izvršenjima. Ocijenjeno je da banke već duži period trpe značajne troškove i u ozbiljnim su poslovnim izazovima kako odgovoriti narastajućem poslu vezanom za sprovođenje ovih rešenja, sa naglaskom da neka od njih zahtijevaju značajna ulaganja u IT i dodatno angažovanje ljudstva, te da se, sa druge strane, od ovog posla ne priho-duju sredstva.

- Broj ovih rješenja konstantno raste a de-šava se da sva fizički ne stignu u sve banke. Ne postoje tehničke mogućnosti kod bana-ka za adekvatno praćenje naplate po reše-njima, niti način za obračun zateznih ka-mata. Dok traje blokada dužnikovog računa u skladu sa rješenjem, za banku to može da znači i nemogućnost naplate po kreditnim ili drugim potraživanjima, ulazak u docnju, iako klijent realno ima sredstva na računu, ali njima ne može raspolagati - naveo je, između ostalog Zvonko Peković iz Komer-cijalne banke a.d. Budva.

Odbor će inicirati sastanak u Privrednoj komori sa Komorom javnih izvršitelja, Mi-nistarstvom pravde i CBCG kako bi se ovaj problem razmotrio i riješio.

- Ovo trenutno nije veliki problem, ali ima potencijal da to postane – rekao je predsje-dnik Odbora Knežević.

Pred članovima Odbora bila je i informacija o makroekonomskim kretanjima u Crnoj Gori koju je u avgustu pripremila Centralna banka. Između ostalog, u informaciji je na-vedena negativna inflacija. U julu je došlo do rasta depozita, kredita, kapitala banaka i likvidnih sredstava. U porastu je bio i broj zaposlenih lica. Strane direktne investicije su bile veće u odnosu na prvih sedam mje-seci prethodne godine. Registrovan je bu-džetski suficit.

Razmotrena je i Informacija o stanju na tržištu osiguranja u drugom kvartalu 2014, koja pokazuje da je bruto premija na kraju tog perioda iznosila 35,671 milion eura, što je 1,04% manje u odnosu na isti period 2013. Zabilježen je rast premije životnog osigura-nja za 19,79% u odnosu na uporedni period prošle godine. I dalje je dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji - 83,36%.

Prilikom predstavljanja informacije o sta-nju na tržištu kapitala u drugom kvartalu 2014, rečeno je, između ostalog, da je uku-pan promet ostvaren na crnogorskoj berzi

u prvih šest mjeseci 2014. godine iznosio 64.970.122€. U poređenju sa 2013. godinom, u posmatranom periodu ostvareno je po-većanje prometa od 494%. Najveći promet je ostvaren trgovinom obveznicama Crne Gore (GB1-2014) u iznosu od 43.150.000€.

Odbor špeditera - unaprijediti konkurentnost barske luke

Špediteri su, na sjednici Odbora Udruženja u Privrednoj komori Crne Gore, održanoj 15. oktobra 2014. godine, razmatrali mogućno-sti unapređenja konkurentnosti logističkog pravca preko barske luke, novine u oblasti fitosanitarnog nadzora, cijene usluga ZZI--ja i propisi koji uređuju spoljnotrgovinsko poslovanje.

Poslovni rezultati, tj. kontinuirani pad pre-tovara, ukazuju na sve manju konkuren-tnost logističkog pravca preko barske luke. Podjela nekad jedinstvenog preduzeća na kompanije Kontejnerski terminal i gene-ralni tereti A.D, te Luka Bar A.D, uz neod-govarajuću tehničku podršku i podjelu nadležnosti, dovela je do toga da procedure pretovara traju duže i budu skuplje. Poseb-no opterećenje predstavljaju cijena Ugo-vora za obavljanje djelatnosti u Slobodnoj zoni Luke Bar a.d. koja iznosi 10 hiljada eura i promjena cjenovne politike Kontej-nerskog terminala i generalnih tereta od 1. maja 2014. godine, kada su već bili zaklju-čeni ugovori između špeditera i njihovih komitenata. Budući da ove promjene ni-jesu učinjene krajem ili početkom godine, kao što je to bila poslovna praksa, špediteri su u nezavidnoj situaciji jer su prinuđeni ili da raskinu ugovore i plate penale ili da se odreknu zarade i posluju sa gubitkom kako bi zadržali klijente.

Hasan Kolar, predstavnik Jadroagenta je saopštio da ovakva, sredinom godine iz-mijenjena poslovna politika KTGT-a, nije poslovno prihvatljiva. Takođe, nedavno pri-hvatanje putničkog broda od strane KTGT--a, ukazuje na potrebu uključivanja i Luke Bar u pretovar svih tereta za koje ima teh-

14


Komoravijesti

ničke mogućnosti.

- Prodajom Kontejnerskih terminala i ge-neralnih tereta nanijeta je šteta, jer je data mogućnost monopolističkog ponašanja. Luka Bar je zadržala cijene na istom nivou, pri čemu se trudimo da što više roba dolazi u Crnu Goru. Kontejnerski terminali su ne-opravdano podigli cijene usluga pretovara i zakupa, pri čemu nijesu unaprijedili, niti su dodatno uložili u opremu i slično – rekao je Saša Adamović, iz kompanije Pacorini.

Predsjednik Odbora Radovan Radulović, Montenomaks, kazao je da špediteri ne mogu uticati na poslovnu politiku priva-tnih firmi, te u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijentu, tražio da se privre-dnim društvima omogući da biraju drugog operatera.

Komercijalni direktor Luke Bar A.D. Dra-gutin Niković, je saopštio spremnost ovog preduzeća da se bavi pretovarom i skladi-štenjem po zahtjevima privrede, ali da na-kon privatizacije KTGT postoje ograničenja za pojedine poslove za koje postoji intere-sovanje.

Članovi Odbora su zaključili da je u cilju privlačenja roba u barsku luku u dugom roku potrebno unaprijediti željezničku i putnu infrastrukturu, dok je u kratkom roku potrebno povećati efikasnost KTGT-a, Luke Bar, carinskog i inspekcijskih organa, a cijene prilagoditi kvalitetu usluga.

Polemika o visini cijena je takođe vođena između špeditera i Jelene Milojković, di-rektorice preduzeća ZZI, koje pruža uslu-ge elektronske komunikacije sa Upravom carina. Saopšeno je da je nakon moderni-zacije carinskog informacionog sistema povećan broj poruka koje špediteri šalju carinskim ispostavama, a time i troškovi usluga koje pruža ZZI. Članovi udruženja su saopštili da su cIjene ovih usluga u ze-mljama regiona znatno niže, da one na tržištu drastično padaju, a u Crnoj Gori za osam godina nijesu mijenjane.Osim cijena, špediteri smatraju da je i način obračuna

upitan, te ga treba unaprijedi u što kraćem roku.

Na njihovu ocjenu da su cijene ovih uslu-ga u Crnoj Gori veće nego u regionu, direk-torica ZZI je kazala kako su one približne slovenačkim. Saopštila je da će razmotriti zahtjev špeditera i procjeniti da li bi im se poslovanje sa sniženim cijenama isplatilo. Potencirala je kvalitet usluge, što špediteri nijesu dovodili u pitanje.

Rada Šćepanović, glavna fitosanitarna in-spektorka, prezentovala je novine u oblasti fitosanitarnog nadzora. Saopštila je da je novim Pravilnikom ukinuta obaveza fito-sanitarnog nadzora na granici za veliki broj roba biljnog porijekla, te da će te robe biti kontrolisane na terminalu ili skladištu u mjestu carinjenja od strane Sanitarne in-spekcije. Ovo, prema njenim riječima, sni-žava troškove koje špediteri imaju po tom osnovu. Takođe, saopštila je da će, ukoliko se špediteri i uvoznici budu dosljedno pri-državali zakonske obaveze da pošiljke koje podliježu kontroli na granici najave 24 do 48 sati ranije, ova inspekcija efikasije oba-vljati svoj posao.

Analizirajući zakonodavstvo koje čini okvir za realizaciju spoljnotrgovinskih po-slova, članovi Odbora su saopštili potrebu:- uvođenja odgovornosti carinarnica i ca-rinskih radnika za greške koje imaju ne-gativan finansijski efekat na poslovanje privrednih subjekata; - uvođenja “bordereau” čime bi se ubrzao tranzit i puštanje robe u slobodan promet kada su u pitanju zbirne pošiljke;- donošenja podzakonskih akta koja propi-suju način apliciranja i sticanja prava kori-šćenja pojednostavljenih postupaka;- donošenja podzakonska akta kojima se propisuju uslovi za sticanje statusa ovla-šćenog privrednog subjekta.- izmijene član 10 stav 3 Uredbe o uslovi-ma za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organom na način što će se u komisiju uključiti predstavnik Uprave za inspekcijske poslove.

Takođe je inicirano pitanje načina izmire-nja obaveza - pojedinačnih dnevnih uplata, odnosno da se sa Upravom carina razmotri mogućnost zbirnog plaćanja jednom upla-tnicom, čime bi se ostvarila značajna ušte-da u poslovanju.

Odbor poljoprivrede - trend rasta izvoza hrane

Odbor udruženja poljoprivrede, prehram-bene i duvanske industrije Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici održanoj 10. oktobra 2014. godine, razmatrao je Analizu spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredo--prehrambenih proizvoda od 2008 - 2013. godine i januar – avgust 2014, kao i zako-nodavni okvir za poslovanje u agraru.

Cilj Analize spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, prema riječima sekretarke Odbora Lidije Rmuš, jeste identifikovanje mogućnosti za poboljšanje njihovog spoljnotrgovinskog bilansa, kroz povećanje izvoza i smanje-nje uvoza. Podaci su obrađeni po grupama i najzastupljenijim proizvodima u robnoj razmjeni: meso i mesne prerađevine, mli-jeko i mlječne prerađevine, voće i povrće i piće (voda, pivo i vino).

Za osam mjeseci 2014. robna razmjena po-ljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima pozitivan predznak u odnosu na ukupan spoljnotrgovinski promet. Udio ovih proi-zvoda u ukupnom izvozu povećan je sa 14,3 % na 28,6%, izvoz je rastao 60%, a pokrive-nost uvoza izvozom povećana je sa 11,9 na 18,1 % . Povećan je izvoz mesa i proizvoda od mesa, vina, piva, nekih vrsta voća i povrća, brašna, ribe, proizvoda od kakaoa, voćnih sokova i dr. Uvoz je porastao za 4,9%. Najvi-še smo uvozili svinjsko meso, što je rezulti-ralo porastom izvoza mesa, suhomesantih proizvoda i mesnih prerađevina.

- Generalna ocjena proizašla iz analize robne razmjene za prethodni šestogodišnji period je da izvoz hrane bilježi trend rasta dok kod uvoza nema značajnijih oscilacija. Kada je u pitanju poljoprivreda, Crna Gora je neto uvoznik i bilježi deficit u hrani od oko 380 miliona eura - kazala je Rmuš.

U prosjeku se oko trećine uvezene hrane odnosi na proizvode koje ne proizvodimo,

15


jer zato ne postoje komparativne prednosti ili zbog nedostatka prerađivačkih kapaci-titeta. Dio uvoza vezan je i za podmirenja potreba turističke tražnje, što potvrđuju podacii koji govore da je najveći u ljetnjim mjesecima.

Izvoz je dominatno orijentisan na nekoliko grupa proizvoda: meso, suhomesnati proi-zvodi i mesne prerađevine, vino, pivo, voće, povrće i brašno.

Prosječni godišnji uvoz iznosi oko 424 mili-ona eura i posljednjih godina nema bitnijh oscilacija. Izvoz je u stalnom porastu, tako da je u odnosu na 2008. godinu povećan za 37% i u 2013. godini iznosio je 56,2 miliona eura. Najznačajniji trgovinski partneri su zemlje članice CEFTA i EU, sa kojima se obavlja skoro 90% trgovine.

U ukupnom uvozu poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda udio mesa je najveći. Polovina sredstava izdvojenih za uvoz mesa odnosi se na svinjsko, jer Crna Gora nema komparativne prednosti za njegovu proizvodnju. Izvoz suhomesnatih proizvo-da i mesnih prerađevina ima tendenciju ra-

sta, tako da je vrijednost izvoza povećana za više od 1,8 puta. Porast izvoza je u direk-tnoj korelaciji sa porastom uvoza sirovina.

U cilju smanjenja uvoza mlijeka i mlječnih prerađevina, neophodno je investirati u iz-gradnju novih prerađivačkih kapaciteta za proizvodnju UHT mlijeka i sireva, jer raspo-loživi nijesu za to dovoljni.

U 2013. godini Crna Gora je uvezla voća i povrća u vrijednosti 29 miliona eura a izvoz je vrijedio devet miliona eura eura. I uvoz i izvoz voća i povrća imaju tendenciju rasta.

- Za proizvodnju južnog voća, breskvi, gro-žđa i jabuka kao i povrća (krompir, para-dajz, krastavac, paprika, kupus) Crna Gora ima komparativne prednosti tako da bi se kroz investicije u nove zasade, plasteničku proizvodnju i skladišne kapacitiete moglo uticati na smanjenje postojećeg deficita

-rekla je Rmuš.

Učešće alkoholnih i bezalkoholnih pića je najveće u robnoj razmjeni poljoprivredno--prehrambenih proizvoda. U izvozu uče-stvuju sa 33% i a u uvozu sa 12%. Vino, pored suhomesnatih proizvoda je jedini proizvod koji bilježi suficit u razmjeni. Pozitivni trendovi zabilježeni su i kod voda, jer uvoz ima tendenciju pada, pa se može zaključiti da je potrošnja domaćih flaširanih voda u porastu.

- Osnovni preduslov za rast izvoza, odno-sno supstituciju uvoza, jeste povećanje proizvodnje i konkuretnosti domaćih pro-izvoda, kako sa aspekta cijena, tako i kvali-teta. Jer, na tržištu se treba izboriti sa jakim brendovima koji su prisutni već duži niz godina. Veoma važna je i izgradnja nedo-stajućih kapacitieta za preradu, odnosno modernizacija i povećanje postojećih, za što su potrebna povoljna finansijska sred-stva, odnosno strana ulaganja - rekla je se-kretarka Odbora.

Lidija Rmuš je naglasila da je potrebno stvoriti uslove za privlačenje stranih inve-

sticija kao i preduslove za korišćenje pre-tpristupnih fondova EU namijenjenih pol-joprivredi i ruralnom razvoju, kojima će se podržati i olakšati reforme, te povećati kon-kurentnost i kvalitet proizvoda na tržištu.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević kazala je da je drastično opao uvoz dimljenog i su-šenog mesa, što je, prema njenim riječima, pokazatelj da crnogorsko tržište prepozna-je kvalitet domaćih proizvoda.

- Raduje porast izvoza vina u 2014. u Evrop-sku uniju, ali to je još daleko ispod kvota koje smo ispregovarali - rekla je Lapčević.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović, Mljekara Lazine, tražio je da se ispitaju mo-gućnosti primjene makedonskog modela zaštite domaćih proizvoda. Naime, u toj ze-mlji su, prema njegovim riječima, uvoznici

tokom četiri godine bili u obavezi da od do-maćih proizvođača otkupe određenu koli-činu brašna na svaku tonu uvezenog. Time bi se, smatra on, očuvala primarna proizvo-dnja, sa čim se saglasila i Zorka Šljukić iz Mljekare Srna.

Gorica Bojić, Ministarstvo poljoprivrede, pojasnila je da su mjere makedonske Vlade izazvale spor sa velikim izvoznicima bra-šna, da su tretirane kao netarifna barijera, te da su na koncu i ukinute. Prema njenim riječima, takve mjere su opravdane samo u slučaju velikih poremećaja na tržištu, ka-kvih u Crnoj Gori nema.

- I ja se zalažem za podsticanje domaće proizvodnje ali uz poštovanje preuzetih obaveza prema EU - rekla je Bojić.

Miloš Vuković, predstavnik Nikšićkog mli-na upoznao je učesnike sastanka sa neta-rifnom barijerom koju je nedavno uvela Al-banija. Radi se o zahtjevu da brašno koje se uvozi mora imati najmanje 12,5 % proteina, što brašno u domaćoj proizvodnji ne pos-jeduje. Ovakva zaštita domaće proizvodnje nije u skladu sa pravilima sTO i CEFTA i

znači kršenje „nacionalnog tretmana“.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da je po-trebno poboljšati tržišni nastup crnogor-skih poljoprivredno-prehrambenih pro-izvođača, a jedan od načina je njihovo povezivanje sa hotelijerima. S tim u vezi, ona je najavila da će u okviru konferencije o turizmu koju Privredna komora priprema biti organizovan njihov zajednički sasta-nak.

- Ne gledajte jedni druge kao konkurente, već osmislite združeni nastup kako bi vaši pojedinačni uspjesi bili veći - rekla je Fili-pović.

Ona je pozvala privrednike da daju konkre-tne predloge u pravcu unapređenja uslova poslovanja koji bi uz odgovarajuće argu-mente bili upućeni nadležnim organima.

16


Direktorica Direktorata za poljoprivredu Danijela Stolica ocijenila je da jedino kva-litetan proizvod može biti konkurentan sa evropskim.

- Potrebno je raditi na unapređenju asorti-mana i fokusirati se na određeni broj proi-zvoda, poput tradicionalnih, organskih, kao što su planinsko mlijeko i sir - rekla je Sto-lica.Takođe je navela da se proizvođači mo-raju upoznati koja je proizvodnja podržana subvencijama u EU i koji su to proizvodi koji će se bez problema moći plasirati ne samo na domaće već i na evropskom trži-štu. Za to je navela primjer ljekovitog bilja.

Ona je govorila i o zakonodavnom okviru za poslovanje agrara. Upoznala je privre-dnike sa aktivnostima Ministarstva u ovoj oblasti i navela da će u oblasti proizvodnje hrane u narednom periodu biti potrebno usaglasiti zakonodavstvo sa pravnim te-kovinama EU. U 2014, u programu Vlade planirana je izrada 10 zakona i većeg broja podzakonskih akata.

Privrednici su naveli da u važećem zako-nodavstvu, koje je okvir za poslovanje, če-sto nedostaju podzakonska akta, što ote-žava ili onemogućava primjenu pojedinih normativnih rješenja. Postoji i niz primje-ra da privrednici nijesu informisani da su određena akta uopšte donijeta, kako zbog toga što nije bilo javnih rasprava, kao ni mogućnosti njihovog uključivanja u izra-du. Aktuelno poslovanje, posebno kada je u pitanju bezbjednost hrane, karakteriše i nejednako materijalno opterećenje, budući da privredni subjekti koji su usaglasili pro-izvodnju sa propisanim pravilima i princi-pima imaju veće troškove u odnosu na one koji to nisu učinili.

Odbor turizma - povećati kvalitet turističkog proizvoda

Potrebno je spremno dočekati ljetnju sezo-nu 2015, koja će početi već krajem marta, dolaskom prvih gostiju, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugo-stiteljstva Privredne komore održanoj 20. oktobra 2014.

Odbor je razmotrio rezultate ovog sektora za prvih osam mjeseci ove godine. Raspra-vljano je i o ostvarenom, odnosno očekiva-nom od minule ljetnje turističke sezone. Članovima Odbora najavljena je Konferen-cije CEFTA region - jedinstvena turistička destinacija, koja će se održati 12. novembra 2014. u Bečićima. Upućena je Inicijativa Vladi za poboljšanje poslovnog ambijenta

za razvoj kruz turizma u Crnoj Gori.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu je učestvovala Željka Radak Kukavičić, po-moćnica ministra Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Rezultate crnogorskog turizma za prvih osam mjeseci 2014. godine predstavila je sekretarka Odbora Sanja Marković.

Prema podacima MONSTAT-a, u Crnu Goru je tokom perioda januar – avgust 2014. do-šlo 1.199.741 turista, 1,14% više u odnosu na isti period prošle godine. Registrovano je 7.900.051 noćenja, što je rast od 1,23%. Broj dolazaka stranih turista je veći za 1,66%, a njihovih noćenja za 2,01%. Broj dolazaka domaćih turista je niži za 3,04%, a ostvare-nih noćenja za 5,21%.

U prvih osam mjeseci 2014. godine najviše noćenja bilo je gostiju iz Rusije 30%, zatim Srbije 25%, Bosne i Hercegovine 8%, Ukra-jine 5%, Poljske 3%, Kosova 3%, Bjelorusije 2%, Francuske 2%, Češke 2% i Njemačke 2%.

U toku odvijanje sezone, iako u manjem obimu, ponavljaju se neki nedostaci iz pre-thodnog perioda, kao što su: nepravilnosti na plažama, nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neiz-davanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura

U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog am-bijenta za dalji rast pozitivnih pokazatelja i trendova u oblasti turizma, prema riječima sekretarke Marković, u narednom periodu predstoji rad na analiziranju nedostataka ljetnje sezone 2014, sa predlozima mjera u cilju blagovremene pripreme ljetnje sezone 2015, pripremi zimske sezone uz otklanja-nje uočenih nedostataka iz prethodnog pe-rioda, te na unapređenju turističke destina-

cije i produženju sezone.

Pomoćnica ministra Željka Radak Kuka-vičić je istakla da i pored vanrednih okol-nosti pod kojima se odvijala ovogodišnja turistička sezona, može se konstatovati da su njeni efekti na zadovoljavajućem nivou.

Ona je navela da procijenjeni prihodi od turizma za prvih osam mjeseci ove godi-ne iznose 634 miliona eura, 2,2 odsto više nego prethodne godine. Ovom rezultatu je, prema njenim riječima, pored ostalog, do-prinijela i efikasnija borba protiv sive eko-nomije. Željka Radak Kukavičić je naglasila da se mora dalje raditi na unapređenju sa-obraćajne dostupnosti Crne Gore i s tim u vezi dovesti low cost kompanije i razvijati mrežu čarter letova, kao i podsticati gra-dnju hotela visoke kategorije. Takođe je po-trebno ublažiti izrazitu sezonalnost crno-gorskog turizma, kazala je, pa će budžetom biti predviđena veća podrška manifestaci-jama u pred i post sezoni. Pozvala je privre-dnike da doprinesu što kvalitetnijoj pripre-mi akcionog plana za sezonu 2015 i kazala da je identifikovan 21 problem sa kojima će se uhvatiti u koštac (između ostalog buka, saobraćajne gužve, infrastrukturni i komu-nalni problemi). Posebno se osvrnula na pripremu zimske sezone.

Predsjednik Odbora Dragan Purko Ivan-čević je kazao da je potrebno je povećati kvalitet turističkog proizvoda da bi se pri-vukao veći broj turista iz zapadne Evrope i Skandinavije koji mogu doprinijeti cilju – šestomjesečnoj sezoni. U tom pravcu po-trebno je urediti obalno područje i revidirati Plan privremenih objekata koji se nalaze u obalnoj i gradskoj zoni, a ne zadovoljavaju sanitarno-tehničke uslove.

Danjel Mlečnik, HIT Montenegro, kazao je da ove godine imaju značajan rast gostiju iz Italije, posebno iz Pulje, Napulja i Rima, te da je potrebno organizovati još čarter leto-va iz te zemlje da bi se odgovorilo rastućem interesovanju za Crnu Goru.

Turistički poslenici su istakli potrebu bo-lje saradnje i koordinacije rada državnih i lokalnih organa i službi, ukazujući na (ne)održavanje plaža, posebno onih koje ne-maju zakupce. Predstavnik Morskog do-bra Rajko Malović je istakao da JP Morsko

Komoravijesti

17


dobro polovinu prihodovanih sredstava u zoni morskog dobra, shodno Zakonu o fi-ninsiranju lokalnih samouprava, uplaćuje primorskim opštinama. Namjensko kori-šćenje prenešenih sredstava definisano je Ugovorima o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra, koji je JP Morsko dobro, u decembru prošle, godine sklopilo sa predsjednicima opština Herceg Novi, Tivat, Budva i Bar. Pomenutim ugovorom opštne su preuzele obavezu cje-logodišnjeg održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra na svojoj teritoriji, a to znači da su, između ostalog, nadležne za održavanje plaža koje nemaju zakupce.

Uočavajući potrebu svestranog sagleda-vanja mogućnosti produženja turistič-ke sezone kroz objedinjavanje ponude i unapređivanje turističke destinacije, te intenzivnije zastupljenosti kvalitetnih po-ljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u turističkoj ponudi, Privredna komora Crne Gore je, u okviru projekta „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja interna-cionalizacije privreda jugoistočne Evrope“ pristupila organizovanju konferencije o turizmu. Konferencija „CEFTA region - je-dinstvena turistička destinacija”, koja će se održati 12. novembra 2014 u Bečićima, će pružiti doprinos jačanju turističke destina-cije Jugoistočne Evrope, sagledavanju mo-gućnosti produženja turističke sezone kroz objedinjavanje ponuda zemalja regiona i boljoj prepoznatljivosti turističke ponude kroz intenzivniji nastup kvalitetnih poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda.

Kako kruzing turizam dobija sve više na značaju, Odbor je uputio Vladi Inicijativu za poboljšanje poslovnog ambijenta za razvoj kruz turizma u Crnoj Gori. U inicijativi se, između ostalog, navodi da je za definisanje Crne Gore kao turističke destinacije za kruz industriju, potrebno odrediti jasne ciljeve i planove razvoja, kako bismo povećali kon-kurentnost na Jadranu. U cilju povećanja finansijskog učinka kruz turizma na BDP

i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta za strana ulaganja kroz partnerski odnos sa domaćim kompanijama, potrebno je unaprijediti zakonodavstvo, poboljšati i iz-graditi infrastrukturu za prihvat kruzera i intenzivirati promociju Crne Gore kao kruz destinacije na prestižnim sajmovima ove industrije.

Turistički privrednici, analizirajući am-bijent za poslovanje, na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privre-dne komore Crne Gore, ukazali su na po-trebu upućivanja niz inicijativa nadležnim organima za njegovo poboljšanje.

U cilju poboljšanja destinacije, potrebno je urediti obalno područje i revidirati Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za 2013.-2015. godinu. Pred-stavnici turističke privrede, uputiće Ini-cijativu za revidiranje Plana objekata pri-vremenog karaktera u zoni morskog dobra za 2013.-2015. godinu, smatrajući svrsisho-dnim da pruže doprinos kvalitetu i izradi predloga u roku.

Uočavajući nedostatke u vezi održavanje plaža, posebno onih koje nemaju zakupce, biće upućen zahtjev Savjetu za turizam da izvrši kontrolu rada i ispunjavanja obaveza iz Ugovora o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra, kojim su opštine preuzele obavezu cjelo-godišnjeg održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra na svojoj teritoriji. Ta-kođe, potrebno je sagledati mogućnost ra-skida ugovora sa lokalnim samoupravama koje ne izvršavaju obaveze i preuzimanja tih poslova JP Morsko dobro.

Skrećući pažnju na pravne, ekonomske i tehničke manjkavosti u predloženim za-konskim izmjenama Predloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizič-kih lica, Odbor je odlučio da uputi Inicijati-

vu za izuzimanje iz oporezivanja dobitaka od igara na sreću koje se priređuju u igra-onicama (kazinima) i na automatima iz navedenog Predloga, čime bi se crnogorsko poresko zakonodavstvo harmonizovalo sa praksom u regionu i Evropskoj uniji u ovoj oblasti.

Odbor je posebnu pažnju posvetio mjerama za ublažavanje negativnih efekata zimske turističke sezone, a koji se odnose na Za-ključak Vlade kojim se zadužuju Ministar-stvo finansija i Poreska uprava da turistič-kim kompanijama čije poslovanje zavisi od funkcije skijališta odobri odlaganje plaća-nja poreza do 1. septembra 2014. Naime, rje-šenja o odlaganju plaćanja poreza i plaća-nja u ratama nijesu donešena, obaveze su se gomilale, a nakon 1. septembra su se stvorili zakonski uslovi za blokadu računa i izvršenje ostalih mjera prinudne naplate za ova preduzeća. U cilju dobre prireme zimske sezone, privrednici su skrenuli pa-žnju, da iako su se ispunili zakonski uslovi, ovo nije pravo vrijeme za mjere prinudne naplate prema turističkim kompanijama na sjeveru, jer blokadom računa im se one-mogućava priprema zimske sezone i poslo-vanje dovodi u pitanje. Iz navedenih razlo-ga Odbor će Ministarstvu finansija uputiti Inicijativu da za turističke kompanije čije poslovanje zavisi od funkcije skijališta, odobri odlaganje plaćanja obaveza za 2014. do 31. januara 2015. i da se do tog roka ne primjenjuju mjere prinudne naplate.

Odbor saobraćaja

Odboru udruženja saobraćaja Privredne komore, na sjednici 30. oktobra 2014, pred-stavljena je Informacija o poslovanju u ovoj oblasti za prvih šest mjeseci ove godine. Urađena je na osnovu podataka MONSTAT--a i izvještaja privrednih društava za pome-

18


nuti period.

Broj prevezenih putnika porastao je u vazdušnom (2,5%), željezničkom (41,6%) i drumskom saobraćaju (21,2%), dok je u po-morskom saobraćaju zabilježen pad (4%) u odnosu na uporedni period iz 2013. godine. Prevoz tereta je u porastu u pomorskom saobraćaju (38%), u vazdušnom saobraćaju (8,1%), dok je u željezničkom i drumskom saobraćaju promet robe porastao za 16,5% odnosno 1,9%.

Direktorica Direktorata za drumski saob-raćaj Mirel Radić Ljubisavljević je predsta-vila Nacrt Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o raspodjeli dozvola za prevoz tere-ta. Naglasila je da je veoma važno da ova Uredba bude usvojena u narednom periodu i predložila da se član Odbora udruženja saobraćaja ili Grupacije za prevoz tereta u drumskom saobraćaju uključi u rad Radne grupe za njenu izradu. Za člana Radne gru-pe je, u ime Grupacije, predložen Dragan Radović, predstavnik Projektsilva d.o.o. iz Podgorice.

Raspravljano je i o aktuelnim temama iz pomorskog saobraćaja. U dinamičnoj po-lemici o visini tarife koju naplaćuje Ocean Montenegro za privez i odvez brodova u barskoj Luci, učestvovali su predstavnici Barske plovidbe, Ocean Montenegra, Lučke Uprave, Ministarstva saobraćaja i pomor-stva i Privredne komore. Zaključeno je da se spor oko visine tarife riješi na bilateral-nom sastanku zainteresovanih strana, uz eventualno posredovanje Privredne ko-more Crne Gore. Predstavnici drumskog i željezničkog saobraćaja podržali su inicija-tivu da se nađe kompromisno rješenje oko pomenutih tarifa, jer je linija Bar-Bari od izuzetnog značaja za crnogorsku privredu, ističući da bi eventualno ukidanje ove linije negativno uticalo na poslovanje privrednih društava koja svoje poslovanje direktno i indirektno vežu za Luku Bar.

Za novog člana Grupacije za prevoz tereta u drumskom saobraćaju, jednoglasno je izabrano privredno društvo „Novi trans Šo-škić-Milošević” iz Herceg Novog.

Odbor šumarstva - razvijati sektor, ne izvoziti sirovinu

Sjednica Odbora udruženja šumarstva, drv-ne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, održana 31. oktobra 2014. godine protekla je u raspravi o rezultatima ostvarenim u ovom sektoru tokom devet mjeseci. Odbor

je razmotrio i Informaciju o realizaciji jav-nih poziva za korišćenje šuma (redovne i sanitarne sječe) i stanju naplate posebnih naknada po osnovu davanja šuma na ko-rišćenje s predlogom mjera. Na dnevnom redu bio je i Pravilnik o visini naknade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosa-nje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta.

U informaciji o privrednim kretanjima u ovom sektoru, navodi se da je ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase za devet mjeseci 2014. godine iznosi 237.816m3 i veća je za 3,7% u odnosu na uporedni period prošle godine. Osnovna

karakteristika robne razmjene u ovom sektoru je izvoz sirovina i poluproizvoda – oblovine i rezane građe, a mali je izvoz gotovih proizvoda. Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 82,8 milona eura, a izvoz 17,2 miliona.

- Drveta je ukupno izvezeno 13,76 mil. eura, a uvezeno 16,44 mil. eura. U strukturi izvo-za najviše je izvezeno rezane građe u vri-jednosti od 8,88 mil. eura, sirovine je izve-zeno 4,15 mil. eura što je u odnosu na osam mjeseci 2013. godine više za 36,2%. – naveo je sekretar Odbora Goran Popović.

Zbog povećanog izvoza najkvalitetnije si-rovine (trupaca), u vezi sa ovim je između ostalog zaključeno je da je potrebno da se ispoštuju ugovori o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacite-tima koncesionara, na teritoriji Crne Gore.

Prema riječima Ranka Kankaraša iz Mini-starstva poljoprivrede i ruralnog razvoja,

politika države je da se sirovina ne izvozi, već da se ovaj sektor razvija i da zaposli ra-dnu snagu.

- Nećemo izvoziti trupce iz Crne Gore, vo-dite računa šta radite. Država će sankcioni-sati izvoznike sirovina – upozorio je Kan-karaš. On je kazao da je namjera Vlade da privuče velike investitore u ovaj sektor da

bi unaprijedili efekte drvne industrije.

Predsjedavajući sjednicom Đorđe Živković kazao je da su rezultati u drvnoj industriji i šumarstvu poražavajući, te da se koncesi-onari, vođeni brzom zaradom, opredjeljuju na izvoz sirovine.

- Imamo dovoljno sirovine za razvoj sjevera Crne Gore i da uposlimo kapacitete i radni-ke koji su na birou. Potrebno je afirmisati proizvođače a ne praviti od njih trgovce – smatra Živković.

Predstavnik kompanije Vektra Jakić Raj-ko Dragaš kazao je da je pred otvaranjem njihova fabrika peleta, te da će u njihovi pogoni proizvoditi namještaj, brodski pod, prozori...

- Nama je problem raspoloživa količina tehničkog drveta. Potrebno nam je 100.000 kubika trupaca, a istovremeno se iz Plje-valja izvozi velika količina te sirovine. Po-zivamo koncesionare da nama prodaju tu građu – rekao je Dragaš.

Aleksandar Stijović iz Instututa za šumar-stvo ocijenio je da će, ukoliko Vektra Jakić

Komoravijesti

19


uspostavi najavljenu proizvodnju peleta, trošiti godišnje 300.000 kubika sirovine, što će značajno smanjiti njen izvoz.

U raspravi po ovoj temi još su učestvova-li Vuksan Radonjić, Trudbenik Mojkovac, Đoko Lješković, Sava trans, Radoš Šućur i Joveta Terzić iz Uprave za šume.

U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog am-bijenta i poboljšanja stanja u ovim djela-tnostima, na sjednici je predloženo:

• Napraviti analizu korišćenja šuma za sve dugoročne ugovore od 2008-2014. godine, koja bi sadržala sve relevantne podatke po zaključenim ugovorima na osnovu javnih poziva iz 2008. Godine. Analiza bi pokazala stepen iskorišćenosti po zaključenim ugo-vorima, ispunjenost kadrovskih i tehničko--tehnoloških uslova, uticaj na realizaciju finalne prerade i bila osnova za kreiranje buduće politike davanja šuma na korišće-nje;• Programom gazdovanja šumama za 2015. godinu potrebno je definisati bruto drvnu masu, iz državnih i iz privatnih šuma, u količini i vrijednosti tako da se ona može maksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje u repro lancu šumarstva i drvne industri-je. Dosadašnja praksa je bila da privredna društva koja imaju dodijeljene koncesije ne uspiju da ih iskoriste, bilo zbog nerealnih zahtjeva/odobrenja, prekasnog ustupanja šuma na korišćenje (u avgustu/septembru), loše šumske infrastrukture, vremenskih prilika. Ostaje drvna masa neiskorišćena, ne ostvaruju se planirani finansijski rezul-tati, dok privredna društva koja nijesu do-bila šumu na korišćenje nemaju sirovinu za preradu;• Važeći Pravilnik o uslovima, kriterijumi-ma i podkriterijumima, koje u pogledu teh-ničko-tehnološke opremljenosti i broja za-poslenih, treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma, potrebno je izmijeniti i dopuniti tako da bude definisana maksi-malna zapremina sirovine u odnosu na proizvodne kapacitete koju privredno dru-štvo može dobiti na korišćenje. Dosadašnja praksa je da se Pravilnik ne poštuje, zbog čega se šteta nanosi tekućem poslovanju i razvoju ovog sektora;• U cilju smanjenja izvoza najkvalitetnije sirovine (trupaca), predlaže se: - da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne šume; - pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvarnu vrijednost robe,

- pojačati kontrolu primjene Ugovora o da-vanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica (član 3 stav 5) kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesio-nara.• Omogućiti carinjenje robe na graničnom prelazu Rače tokom svih radnih dana. Do-sadašnja praksa je bila carinjenje utorak i četvrtak u trajanju od dva sata.• Pokrenuti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, čime se potvrđuje da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovor-nim gazdovanjem šumama i omogućava drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište.

Na predlog sa prethodne sjednice Odbora vezan za probleme obračuna posebne na-knade, Vlada je donijela zaključke i usvo-jila Informaciju o realizaciji javnih poziva za korišćenje šuma (redovne i sanitarne sječe) i stanju naplate posebnih naknada po osnovu davanja šuma na korišćenje s predlogom mjera.

Članovi Odbora su informisani da je Vla-da zadužila Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja da sprovede postupak aukcijske prodaje drveta s opožarenih po-vršina, po početnoj cijeni od 50% od startne iz prvog javnog poziva za sanitarne sječe kao i da obnovi postupak javnog poziva za odjeljenja za koja nije bilo ponuda na prvom tenderu za korišćenje šuma putem redovnih sječa. Zaključeno je takođe i da se sredstva koja će se prihodovati po osnovu sanitarnih sječa (očekivani prihod 350.000 eura) usmjere za nabavku potrebnog šum-skog, reprodukcionog materijala i radnu snagu koja će se angažovati na pošumlja-vanju.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja je donijelo novi Pravilnik o visini na-knade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta, kojim je smanjena naknada za tehničko drvo četinara sa pet na 3,5 eura po m3, a za lišćare sa 4,5 na 2,5 eura po m3.

Posebna naknada za šume u državnoj svo-jini iznosi:- kod redovnih sječa, 10% od ugovorene cijene drveta na panju po m3 bruto drvne mase;- kod sanitarnih sječa, 5% od ugovorene cijene drveta na panju po m3 bruto drvne mase.

Socijalno partnerstvo u obrazovanju

Ulaganje u obrazovanje je jedan od najbi-tnijih elemenata razvojne politike jedne zemlje, jer je sistematsko planiranje, obra-zovanje i usavršavanje kadrova ključno pitanje svakog društva, ocijenjeno je 24. oktobra 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore, na okruglom stolu „Uloga soci-jalnih partnera u obrazovanju u Crnoj Gori”, koji je organizovala u saradnji sa Savezom sindikata, u okviru XIII Dana obrazovanja i učenja odraslih.

Cilj okruglog stola je bio da se ukaže na značaj uloge socijalnih partnera u crnogor-skom obrazovnom sistemu, imajući u vidu da su socijalni partneri od početka reforme obrazovnog sistema, uključeni na nacio-nalnom nivou u procese definisanja strate-gija razvoja i promjena u obrazovanju kroz saradnju sa resornim Ministarstvom, kao i u procese donošenja odluka preko Uprav-nog odbora Centra za stručno obrazovanje, Nacionalnog savjeta, Savjeta za kvalifikaci-je, Savjeta za visoko obrazovanje kao i kroz članstvo u sektorskim komisijama.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Pri-vredne komore Crne Gore dr Mladen Pera-zić, pozdravljajući učesnike, naveo je ovaj okrugli sto najbolja potvrda i dokaz da so-cijalno partnerstvo u Crnoj Gori nije samo deklarativno, već stvarnost.

- Reforma obrazovanja je jedan od ključnih prioriteta Crne Gore na putu pune integra-cije u evropske strukture, jer razvoj ljud-skih resursa predstavlja jedan od najvećih kapitala i osnovni preduslov za ostvari-vanje ovog strateškog cilja. Investiranje u ljudske resurse doprinosi ekonomskom razvoju kao i svi drugi oblici investicija, a praksa razvijenog svijeta je pokazala da veći stepen obrazovanja i stručnosti omo-gucava veće ekonomske slobode i veće mogućnosti za izbor svakog pojedinca – rekao je Perazić.

On je konstatovao da je Privredna komo-

20


Komoravijesti

ra jedan od socijalnih partnera Vladi Crne Gore u njenoj strategiji reforme obrazova-nja, čiji je osnovni cilj dostizanje onog kva-liteta obrazovanja koji omogućava sticanje evropski priznatih diploma cijenjenih na evropskom tržištu rada.

Predstavnik Ministarstva prosvjete Ćazim Fetahović je najavio brojne aktivnosti Mi-nistarstva prosvjete u vidu jačanje sara-dnje socijalnih partnera u obrazovanju.

Ljiljana Garić iz Centra za stručno obrazo-vanje je prezentovala aktivnosti XIII Dana obrazovanja i učenja odraslih i pozvala sve zainteresovane da učestvuju.i daju svoj do-prinos.

- Cjeloživotno učenje predstavlja sredstvo za mobilnost i konkurentost u procesu evropskih integracija - kazala je Garić.

Marga Koković, savjetnik u Privrednoj ko-mori, navela je da je partnerstvo između obrazovanja i biznisa u Crnoj Gori još uvi-jek oblast u razvoju sa instrumentima u izgradnji.

- Uprkos nedostatku eksplicitnih inicijati-va i tradicije saradnje, Crna Gora je u posle-dnjoj dekadi lansirala širok spektar tema i modela za partnerstvo između obrazova-nja i biznisa. Veliki dio njih je inspirisan razvojima politika EU - navela je Koković.

Ambasador Šri Lanke u Komori

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović primio je 20. ok-tobra 2014. NJ.E. Allyara Abdula Azeezea novoimenovanog ambasadora Demokrat-ske Republike Šri Lanka i Nawodha Same-era Henneyakea drugog sekretara u Amba-sadi te zemlje u Beču.

Generalni sekretar je predstavio aktivno-sti i usluge Privredne komore Crne Gore i naglasio važnost unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje koja je na izuzetno niskom nivou.

U prilog tome govore podaci o ostvarenoj robnoj razmjeni, koja u posljednje četri godine nije prelazila 0,4 miliona eura. Cje-lokupna robna razmjena za osam mjeseci tekuće godine odnosila se isključivo na cr-nogorski uvoz, jer izvoza nije bilo, dok je u 2013. godini iznosio svega 16.996 eura. Izo-stale su i strane direktne investicije iz Šri Lanke.

Ambasador je, prije svega, ukazao na slič-nosti između Demokratske Republike Šri Lanke i Crne Gore posebno naglašavajući

srdačnost i gostoljubivost naroda. On je kazao da je proteklih dana imao priliku da bliže sagleda i upozna potencijale kojima raspolaže Crna Gora.

Govoreći o potencijalima Šri Lanke, amba-sador je naveo trend razvoja turizma. Kod njih je jako popularan ayurveda spa tret-man koji u paketu sa hotelskim i ugosti-teljskim uslugama privlači mnoge turiste, posebno iz Njemačke. Predložio je da nji-hove kompanije koje se bave ayurveda spa tretmanima dođu u Crnu Goru i sa našim privrednicima sklope ugovore o saradnji što bi, smatra, privuklo veliki broj stranih gostiju. U ovoj zemlji planiraju gradnju i opremanje brojnih hotela, što je, takođe, jedna od mogućnosti za buduće poslovne aranžmane.

U cilju unapređenja saradnje dvije zemlje ambasador je predložio potpisivanje spo-razuma između Privredne komore Crne Gore i Nacionalne komore Šri Lanke, koja okuplja 80% privrednih subjekata, sa čime se saglasio generalni sekretar Pavle D. Ra-dovanović.

Nova pijaca u Baru po standardima

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković sastao se 31. oktobra 2014, sa izvršnom direktorkom i investi-torom Bar Marketa - nove Zelene pijace u Baru Tatianom Flegontovom.

Gospođa Flegontova predstavila je preds-jedniku Komore upravo završeni projekat nove Zelene pijace, odnosno savremenog kompleksa pijačnog prostora i drugih pra-tećih sadržaja - Bar Market. Osnovni zada-tak Bar Marketa je organizacija bezbjedne prodaje namirnica, tj. poljoprivredno pre-hrambenih proizvoda. Objekat je izgrađen po najsavremenijim međunarodnim i EU standardima, a ujedno je i prva pijaca usklađena sa zahtjevima međunarodnog HACCP standarda, u Crnoj Gori. Objekat je opremljen sistemom centralne klimati-zacije i ventilacije, kao i video nadzora, a I centralizovani system protivpožarne za-štite. Bar Market je posvećen poboljšanju

ponude kvaliteta ishrane, rada i života kao i otvaranju novih mogućnosti za opštinu Bar. Standadi odličnosti i kvaliteta važiće za sve trgovce hranom, koji će biti obavezni da uspostave sistem za osiguranje bezbje-dnosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa, u skladu sa principima dobre proizvođačke i higijenske prakse i HACCP standardom, naglasila je Flegon-tova. Opština Bar je odobrila ovaj najsavre-meniji projekat toga tipa, smatrajući će on biti od velikog društvenog značaja.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković je izrazio veliko zadovoljstvo što jedan takav projekat postoji u Crnoj Gori i iskazao punu podršku aktivnostima koje predstoje stavljanju u punu funkciju ovog objekta. Bar Market, prema onome što je Flegontova prezentovala u razgovoru, predstavlja primjer kako pijace 21. vijeka treba da izgledaju i treba da bude uzor dru-gim crnogorskim gradovima, kao i reper za buduće projekte slične namjene, rekao je predsjednik Mijušković. On je istakao da Bar ima bogate poljoprivredne kapacite-te, jer je ta regija poznata po raznovrsnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ponudi, zbog čega očekuje i veliko interesovanje zaku-paca, u prvom redu direktnih proizvođača.

Mijušković i Flegontova su se složili da se radi o projektu koji će značajno doprinijeti razvojnom potencijalu barske opstine, od čega će lokalna zajednica imati značajne koristi, na duži rok. Uvjereni smo da će Bar Market svojom djelatnošću podići standar-de poslovanja, doprinijeti bržem privre-dnom razvoju, otvoriti nova radna mjesta, podići životni standard i značajno doprini-jeti prosperitetu Bara, a i šire, zaključeno je u razgovoru. Na sastanku je dogovorena i velika prezentacija projekta, koja će se odr-žati povodom Svjetskog Dana kvaliteta, 13. novembra u Privrednoj komori.

21


Projekat izrade i postavljanja biste realizovan uz podršku crnogorskih kompanija.

Crnogorska dijaspora

Bista kralja Nikoleu Lovćencu

U Lovćencu je 2. oktobra 2014. godine, ispred Crnogorskog kulturnog centra, svečano otkrivena bista kralja Nikole I Petrovića, unikatno djelo srpskog akademskog vajara Zo-

rana Maleša.

Projekat izrade i postavljanja biste realizovan je uz podršku crno-gorskih kompanija, koje su na ovaj način pokazale visok nivo dru-štvene odgovornosti. Projekat je podržalo i Ministarstvo kulture Crne Gore.

Crnogorsku privrednu delegaciju predvodio je predsjednik Privre-dne komore Crne Gore Velimir Mijušković, koji je istakao da su prilikom nedavne posjete Lovćencu, tokom učešća na Subotičkom sajmu, naši privrednici najavili finansijsku podršku crnogorskoj zajednici u Lovćencu za izradu biste kralja Nikole, prepoznajući značaj aktivnosti crnogorske zajednice u ovom mjestu. Uvjeren je da će ona nastaviti djelovanje poštujući svoju tradiciju, istoriju i kulturu uz duboko uvažavanje države u kojoj žive.

Ceremoniji otkrivanja biste kralja Nikole u Lovćencu prisustvovao je ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović, predsjednik opštine Mali Iđoš Marko Rovčanin i predsjednik Privredne komore Subotice Slobodan Vojinović, te privrednici ovoga regiona.

22


Privredna komora Crne Gore je izradila Nacrt ovog akta u saradnji sa Ministarstvom pravde.

Okrugli sto u Privrednoj komori

Zakon o arbitraži će unaprijediti poslovni ambijent

Usvajanjem zakona o arbitraži biće stvoren pravni osnov za unaprijeđenje poslovnog ambijenta i pravnu i ekonomsku stabilnost, ocijenjeno je 7. oktobra 2014. godine u Privrednoj

komori Crne Gore, na okruglom stolu koji je organizovan u okviru javne rasprave o nacrtu pomenutog akta.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom pravde, izradila je Nacrt zakona o arbitraži. Izradu ovog zakona finansi-jski je podržala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu kroz projekat „Rješavanje biznis barijera u Crnoj Gori kroz inovativne tehničke intrvencije i unapređenje zakonodavnog okvira”.

Radna grupa je tokom izrade Nacrta zakona o arbitraži sarađivala sa Sekretarijatom Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL), koji je dao mišljenje kojim ističe da su struktura i sadržaj Nacrta zakona o arbitraži u potpunosti dosle-dni UNCITRAL-ovom Model Zakonu o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži.

Savjetnik Privredne komore Stanko Zloković je kazao da se do-

nošenjem zakona o arbitraži upotpunjuje pravni okvir za vođenje arbitražnih sporova.

- Arbitraža kao vansudsko rješavanje sporova ima značajne pred-nosti u odnosu na postupke pred sudovima. Jedna od njih je struč-nost arbitara za određenu vrstu spora, s obzirom na činjenicu da stranke obično biraju za arbitre eksperte iz oblasti koja je predmet spora - rekao je Zloković.

On je, kao prednosti, između ostalog, naveo brzinu postupka i je-dnostepenost u odlučivanju, jer arbitražna odluka ima snagu pra-vosnažne sudske presude.

- Sam postupak arbitraže ima minimum formalnosti, a takođe je važna i tajnost postupka i odluke. Ponekad je za privredne subjek-te izuzetno važno da taj spor koji imaju sa svojim partnerom ili ugovaračem ne bude javno objavljen, jer može da remeti njihov ugled - objasnio je Zloković.

Imajući u vidu da efikasnost arbitraže ima direktan uticaj na po-slovni ambijent i razvoj ekonomije, on je pozvao privrednike da

23


Odredbe koje su regulisale taj postupak sadržane su u zakonima o parničnom postupku i o međunarodnom privatnom pravu.

- Tendencija u savremenim pravnim sistemima je da ovaj postu-pak bude regulisan posebnim i jedinstvenim zakonom - navela je Lakočević.

Ona je saopštila da je, u želji da se taj način rješavanja sporova što više promoviše i aktuelizuje, imajući u vidu položaj Crne Gore kao zemlje koja je privlačna za međunarodne investicije, odlučeno da se izdvoje odredbe o arbitraži iz Zakona parničnom postupku u poseban zakon koji bi bio u velikoj mjeri usklađen sa široko pri-hvaćenim modelom UNCITRAL.

- Činjenica da je 90 država u većoj ili manjoj ili manjoj mjeri svo-je arbitražne sisteme uskladila sa ovim pravilima daje kredibilitet Crnoj Gori i jača je kao područje na kome se sporovi rješavaju u skladu sa najvišim međunarodno prihvaćenim standardima, čime se jača vladavina prava kao i atraktivnost Crne Gore za strane in-vesticije - navela je Lakočević.

Ona očekuje da će se donošenjem tog zakona stvoriti preduslovi za veće ugovaranje arbitražnog rješavanja sporova, unaprijeđenje postupka kao i da će interesi subjekata biti zaštićeni.

Predsjednik Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda pri Privrednoj komori Vesko Božović, očekuje da će arbitraža za-živjeti.

- Ovaj zakon je kvalitetno urađen. U Crnoj Gori nemamo tradiciju arbitraže, jer je zaživjela 2006. godine - rekao je Božović, koji je go-vorio o nacrtu zakona.

On je istakao da su u centru arbitraže strane u sporu, koje biraju arbitra, jezik rješavanja spora i sjedište postupka, dok je predsje-dništvo arbitraže njen administrativni centar koji se stara o zako-nitosti i izvršenju odluka.

Arbitražnu odluku, prema njegovim riječima, može da poništi Pri-vredni sud, ukoliko postoje formalno pravni nedostaci, ne ulazeći u meritume arbitraže. On je naglasio da se ovim postupcima ne rješavaju sporovi radnog prava.

Predstavnik Fudbalskog saveza Crne Gore Mladen Ivanović ka-zao je da predloženi nacrt ne uvažava specifičnosti sporta, te da je potrebno da se u tom smjeru doradi. On je objasnio da je u FSCG arbitraža zaživjela, da godišnje rješava oko 50 sporova, te da nije sporazumna već institucionalna i uređena je Pravilnikom.

Direktor Pravnog sektora Erste banke Veljko Pavićević je kazao da bankarski sektor pozdravlja donošenje ovakvog zakona, te da se mora podizati svijest o prednostima arbitraže u odnosu na sudske postupke.

- Potrebno je stvoriti kredibilitet arbitraže u Crnoj Gori – rekao je Pavićević.

U raspravi su učestvovali profesorica Maja Kostić Mandić, glavni inspektor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Gano Đokić, direkto-rica Agencije za mirno rješavanje sporova Zdenka Burzan, sudije Blažo Jovanić i Nevenka Popović i drugi.

Stanko Zloković je sumirajući komentare učesnika okruglog stola saopštio da je tekst zakona kvalitetan te da su se čule dobre pri-mjedbe i sugestije. Pozvao je učesnike skupa da zajedno rade na promovisanju arbitraže, kao alternativnog rješavanja sporova sa brojnim prednostima u odnosu na sudske.

prilikom zaključivanja ugovora u njega unesu arbitražnu klauzulu kojom daju nadležnost Spoljnotrgovinskoj arbitraži pri Privrednoj komori Crne Gore za rješavanje eventualnih sporova.

Generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Branka Lakočević podsjetila je da je od Komore potekla inicijativa za izradu posebnog zakona koji će regulisati arbitražno rješavanje sporova.

- Ministarstvo pravde je prepoznalo značaj koji ovakav način rje-šavanja sporova ima za pravni i ekonomski sistem. U sveobuhva-tnom procesu evropskih integracija pitanje rješavanja postupka na alternativni način postaje sve aktuelnije - kazala je Lakočević.

Prema njenim riječima, u prethodnom periodu preduzete su zna-čajne aktivnosti da bi se sudski postupak učinio što efikasnijim.

- Postupak pred arbitražom kao jedan od najznačajnijih alternativ-nih načina rješavanja sporova u svijetu u prethodnom periodu u Crnoj Gori nije značajnije razvijan - ocijenila je Lakočević.

24


Poslovni forum Crna Gora - Bugarska

Osnažiti ekonomske veze

Crna Gora i Bugarska prepoznaju mogućnosti intenziviranja privredne saradnje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, energetici, građevinarstvu, saobraćaju, telekomunikacijama

i turizmu, ocijenjeno je na poslovnom forumu dvije zemlje koji je organizovan 23. oktobra 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Bugarsku delegaciju činile su kompanije – proizvođači kozmetike, konditorskih proizvoda, kafe, plastike, mermera, keramike, rashla-dnih vitrina, prerađivači voća, a crnogorsku predstavnici ugosti-teljskog sektora, trgovine, pomorskog saobraćaja, prerađivači ka-mena, voda, organizatori sajamskih manifestacija...

U radu foruma učestvovao je ambasador Bugarske Nj.E. Mladen Petrov Tchervenjakov.

Mađarska želi da uspostavi intenzivniju poslovnu saradnju sa Crnom Gorom i pomogne joj na putu evroatlantskih integracija, kazao je državni sekretar Ministarstva vanj-

skih poslova i spoljne trgovine dr László Szabó, prilikom posjete delegacije te zemlje Privrednoj komori Crne Gore i sastanka sa po-tpredsjednikom Ivanom Saveljićem i saradnicima, 1. oktobra 2014. godine.

U mađarskoj delegaciji, među ostalima, bio je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Krisztián Pósa. Sastanak sa predstavnicima Komore je organizovan u okviru posjete delegacije našoj zemlji povodom otvaranja Mađarske nacionalne trgovačke kuće u Podgorici.

- Mađarska je zainteresovana da realizuje što više poslovnih mo-gućnosti van svojih granica a, što se Balkana tiče, naš je fokus na Crnoj Gori sa kojom imamo odličnu saradnju od ranije. Molimo Vas da nam pomognete da identifikujemo oblasti u kojima bismo mogli da unaprijedimo odnose. Možemo mnogo da ponudimo, ne

Državna delegacija Mađarske u Privrednoj komori

Brojne mogućnosti za intenzivniju saradnju

U ime Privredne komore i crnogoskih privrednika goste je pozdra-vio rukovodilac Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Željko Baltić, izražavajući očekivanje da će ovaj skup rezultirati dobrim poslovnim kontaktima i da će biti pokrenuti i zaključeni brojni vrijedni poslovi.

Baltić je govoreći o aktivnostima Komore kazao da su one u zna-čajnoj mjeri usmjerene na podsticanje razvoja ekonomske sara-dnje domaće privrede sa inostranim poslovnim sistemima, pri-vlačenje stranih investitora i jačanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća.

On se osvrnuo i na saradnju dvije države, ocjenjujući da su njiho-vi odnosi zasnovani na uvažavanju i poštovanju, a snaženje eko-nomskih veza i interesa je kvalitetan osnov daljeg unapređenja

samo hranu po kojoj smo ovdje poznati. Imamo projekte koji bi vam mogli biti zanimljivi a odnose se na poljoprivredu, know how, ekologiju, tretman otpadnih voda, vodosnabdijevanje, turizam i slično – rekao je Szabó, tražeći informacije o velikim tenderima koji treba da se realizuju u Crnoj Gori, a koji bi mogli da privuku mađarske investitore.

Naglasio je da Mađarsku ne interesuje samo da izvozi u našu ze-mlju, već da želi crnonogorske proizvode na svom tržištu jer, doda-je, relacije moraju da budu na obostranu korist. On mogućnosti za veću saradnju vidi i na najavljenom projektu revitalizacije pruge Budimpešta-Beograd-Bar, ujedno ukazujući na potrebu bolje sao-braćajne povezanosti između dvije zemlje, čemu bi doprinijelo i uspostavljanje direktne avio linije između glavnih gradova.

Državni sekretar je zahvalio Privrednoj komori Crne Gore na po-moći mađarskim kompanijama tokom proteklih godina, i izrazio očekivanje da će ova asocijacija privrednika kvalitetno sarađivati

25


međusobne saradnje.

- Stalno unapređenje ekonomskih odnosa sa Bugarskom u Privre-dnoj komori smatramo veoma značajnim a to, između ostalog, po-drazumijeva veće prisustvo crnogorskih preduzeća na bugarskom tržištu, kao i bugarskih kompanija u Crnoj Gori – rekao je Baltić.

Govoreći o robnoj razmjeni između dvije države, Baltić je kazao da je ona za osam mjeseci 2014. iznosila 10 miliona eura, što je 33,3 odsto više u odnosu na isti period 2013. Vrijednost crnogorskih roba izvezenih na tržište Bugarske bila je 4,2 miliona eura i veća je za šest puta u odnosu na uporedni period prošle godine. Uvoz iz Bugarske bilježi pad 14,7 odsto i iznosi 5,8 miliona eura. Robni de-ficit je 1,6 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 72,4 odsto. Investicije iz Bugarske su, od 2004. do juna 2014. sedam miliona eura.

- U narednom periodu neophodno nastaviti sa unapređenjem pri-vredne saradnje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, građevi-narstvu, telekomunikacijama i proizvodnji duvanskih proizvoda – rekao je Baltić.

Ambasador Bugarske Tchervenjakov je podsjetio da Crna Gora i Bugarska baštine prijateljske političke odnose. Podsjetio je da je ta zemlja bila prva koja je priznala crnogorsku nezavisnost nakon Berlinskog kongresa 1878, a zatim otvorila trgovačko predstavni-štvo na Cetinju koje je bilo aktivno 20 godina.

- Bugarska vrlo aktivno podržava pristupne procese Crne Gore Evropskoj uniji i NATO paktu – rekao je ambasador.

Prema njegovim riječima, trgovački i ekonomski odnosi između dvije zemlje mogu biti još bolji.

destinacija za mađarsku robu.

- Crna Gora može biti ulazna tačka za mađarske proizvode nami-jenjene i drugim tržištima. To je zato što imamo odlične odnose sa susjedima. Cio region je u okviru CEFTA-e, tako da nema barijera, carina i taksi među nama. Razvojem saobraćajnih veza, prije sve-ga željeznice između Mađarske i Crne Gore, ovo bi moglo dodatno dobiti na značaju – rekao je Saveljić.

Istakao je zainteresovanost naše zemlje da poveća izvoz i time smanji robno trgovinski deficit sa inostranstvom, ali i podsjetio na dobru percepciju mađarskih poljoprivrednih proizvoda naših potrošača.

- Bez obzira na 16 sporazuma i ugovora o saradnji koje su potpisale naše zemlje, razmjena je u 2013. bila samo 18 miliona eura. Bugar-ska najviše izvozi gotove proizvode i visoko obrađene materijale – cigarete, ljekove, proizvode od stakla, aluminijum, dok uvozimo metal, pneumatske gume, proizvode za domaćinstvo i hranu – ka-zao je on.

Ambasador je najavio skoro potpisivanje sporazuma između vla-da Bugarske i Crne Gore o promociji i zaštiti investicija, a takođe i četvrtu sesiju Bugarsko-crnogorske komisije za ekonomsku sara-dnju i implementaciju potpisanih sporazuma.

- Na ovakvim forumima prepoznajemo brojne mogućnosti za zaje-dničko ulaganje ulaganje u poljoprivredu, prehrambenu industriju, energetiku, saobraćajnu infrastrukturu, građevinu, telekomuni-kacije i turizam. Nadam se da će izgradnja autoputeva kao što su Jadransko-jonski ili Bar-Boljare olakšati potencijalne poslovne kontakte između naše dvije zemlje – rekao je ambasador.

Ekonomizacija spoljne politike je glavni zadatak bugarskih diplo-matkih predstavnika, dodao je on.

- Ali glavni zadatak je na vama, privrednicima. Vaše upoznavanje, uspostavljanje saradnje, zajednička ulaganja i aktivni trgovački odnosi su osnova razvoja obje države – zaključio je ambasador Tchervenjakov.

Ekonomske potencijale Crne Gore predstavila je Nina Drakić, ru-kovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore, a bugarske kompanije Antonya Nikolova, direktorica BULEXPO AA & CO.

Uslijedili su B2B razgovori privrednika dvije zemlje.

sa novootvorenom Nacionalnom trgovačkom kućom te zemlje.

Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić je konstatovao da je uspo-stavljena kvalitetna saradnja između dvije zemlje, kao i njenih ko-mora, no ipak je ocijenio da njene mogućnosti nijesu iskorišćene u punom kapacitetu. Prema njegovim riječima, postoje uslovi za jači prodor mađarskog biznisa u našu zemlju, ističući razvojne priori-tete kao što su poljoprivreda, energetika, turizam.

- Mađarska nacionalna trgovačka kuća doprinijeće razvoju još bo-ljih relacija među zemljama – smatra Saveljić.

On je podsjetio da je već je bilo riječi o tome da Crna Gora bude hab

26


Crnogorsko vino, meso, mlječni proizvodi, riba, više su nego dobrodošli na mađarsko tržište.

Dr László Szabó, državni sekretar za vanjske poslove i trgovinu Mađarske

Nudite izuzetan ambijent za strane investicije

27


Mađarske kompanije MOL, MVM te veliki broj malih i sre-dnjih preduzeća traže prilike za investiranje u sektore crnogorske privrede kao što su trgovina i proizvodnja

nafte i gasa, generisanje i distribucija električne energije i izgra-dnja hidroelektrana i vjetroelektrana. Imajući u vidu da se naše najeminentnije kompanije i ostale važne mađarske kompanije već nalaze u Crnoj Gori, zaista vjerujem da vaša zemlja nudi izu-zetan ambijent za strane investicije, kazao je u intervjuu Glasniku dr László Szabó, državni sekretar za vanjske poslove i trgovinu Mađarske.

On je za naš časopis izrazio uvjerenje da će crnogorski poljoprivre-dni proizvodi naći put do srca Mađara, te da je poboljšanje putne i željezničke infrastrukture između dvije zemlje, od suštinskog zna-čaja za stimulisanje saradnje u oblasti turizma.

Glasnik: Ocijenite značaj otvaranja Mađarske nacionalne trgovin-ske kuće u Podgorici. Kakve efekte Mađarska želi da postigne pre-ko ovog privrednog predstavništva i u kojoj mjeri ono može uticati na intenziviranje ekononomske saradnje dvije zemlje?

L. Szabó: Mađarska nacionalna trgovinska kuća (MNTK) pomaže prilikom izvoza roba i usluga koje su proizvele mađarske kompa-nije, posebno mala i srednja preduzeća. MNTK uz pomoć lokalnih trgovinskih kuća analizira zahtjeve tržišta. Ona svojim partneri-ma nudi složene usluge, podržava ih u istraživanjima mogućnosti za izvoz i pomaže prilikom usmjeravanja međunarodnih razvoj-nih projekata. Siguran sam da će Monte HU Trading u Podgorici, koja je druga lokalna trgovinska kuća na Balkanu nakon otvaranja kancelarije u Skoplju, efikasno pružati pomoć kompanijama koje traže nove partnere, nova tržišta i da će, obezbjeđivanjem novih sredstava za saradnju, uspješno ojačati ekonomske veze između Mađarske i Crne Gore.

Glasnik: U nedavnom intervjuu ste naveli da je Crna Gora ključna destinacija Mađarske za ulaganje u Balkan. Možete li da dodatno prokomentarišete tu izjavu? Koji su to sektori naše ekonomije po-sebno interesantni za mađarske ulagače? Da li ocjenjujete da je cr-nogorski poslovni ambijent atraktivan u dovoljnoj mjeri da privuče krupne investicije iz Mađarske?

L. Szabó: Magyar Telecom, OTP i Hunguest Hoteli su trenutno pri-sutni i aktivni u sektoru bankarstva, telekomunikacija i turizma u Crnoj Gori, dok drugi - MOL, MVM i veliki broj MSP aktivno traže prilike za investiranje u drugim sektorima, kao što su: trgovina i proizvodnja nafte i gasa, generisanje i distribucija električne ener-gije i izgradnja hidroelektrana i vjetroelektrana. Imajući u vidu da se naše najeminentnije kompanije i ostale važne mađarske kom-panije već nalaze u Crnoj Gori, zaista vjerujem da Crna Gora nudi izuzetan ambijent za strane investicije.

Glasnik: Unapređenje saobraćajne povezanosti regiona prepozna-to je kao uslov razvoja ovog područja. Kako bi Mađarska mogla tome da doprinese? U kojoj mjeri je, po Vašem mišljenju, značajna najavljena rekonstrukcija pruge koja povezuje Budimpeštu, Beo-grad i Bar?

L. Szabó: Željeznička pruga Budimpešta – Beograd – Bar je od ve-likog značaja za cijeli region Zapadnog Balkana, kao i za centralnu Evropu. Kada bude rekonstruisana i modernizovana, ova pruga će definitivno poboljšati logistički kapacitet Crne Gore i doprinijeti većem prilivu turista iz centralne i jugoistočne Evrope. Stoga, čitav projekat bi mogao da ima pozitivan uticaj i na investicije u turizmu i drugim sektorima. Iz ovih razloga Mađarska podržava moderni-

zaciju pruge Budimpešta – Beograd – Bar.

Glasnik: Tokom sastanka u Privrednoj komori, 1. oktobra, naglasili ste da Mađarska nije zainteresovana samo za veću zastupljenost njenih proizvoda na crnogorskom tržištu, već i za to da naša roba bude dostupnija kupcima iz Vaše zemlje. Koji su to crnogorski proizvodi koji bi, po Vašem mišljenju mogli da budu interesantni mađarskom kupcu?

L. Szabó: Dakle, iako sam proveo samo dva dana u Crnoj Gori, imao sam priliku da probam širok asortiman poljoprivrednih proizvoda izuzetnog kvaliteta. S obzirom na to da je moja porodica iz jednog od istorijskih vinogradarskih regiona Mađarske, dozvolite mi da spomenem proizvode crnogorskih Plantaža koji su vanserijski. Zajedno sa crnogorskim partnerima treba da identifikujemo te proizvode, između ostalih vina, mesne i mliječne proizvode, koji bi mogli da budu uspješni na mađarskom tržištu. Takođe mislim da su egzotične vrste mediteranskog voća koje se proizvode na cr-nogorskom primorju, kao i ribarski proizvodi iz Jadranskog mora,

više nego dobrodošli u Mađarskoj. Uvjeren sam da će crnogorski poljoprivredni proizvodi naći put do srca Mađara i iskreno se na-dam da će naši proizvodi biti podjednako uspješni na crnogor-skom tržištu.

Glasnik: Turizam je jedna od razvojnih grana crnogorske ekono-mije. Kako Mađari percipiraju našu zemlju kao turističku desti-naciju i šta nam savjetujete da uradimo kako bismo privukli više dragih gostiju iz Vaše zemlje?

L. Szabó: Crna Gora se smatra za kvalitetnu turističku destinaciju u Mađarskoj. Smatram da brojke govore dovoljno i da možemo reći da svake godine sve više Mađara posjećuje vašu lijepu zemlju.

Poboljšanje putne i željezničke infrastrukture, od suštinskog je značaja za stimulisanje naše saradnje u oblasti turizma. Nažalost, trenutno nema direktnih letova između naša dva glavna grada mada postoje obećavajuće naznake da će se ovo promijeniti u bli-skoj budućnosti. Pored rekreativnog, budućnost vidim i u sport-skom turizmu zahvaljujući odličnim rezultatima Crne Gore u spor-tu i tome da su naši timovi veoma često rivali na šampionatima.

28


Hungarian companies MOL, MVM and a large number of small and medium sized enterprises seek opportunities for the investments in the Montenegrin economic sectors

such as: trade and oil production, generation and distribution of electricity and the construction of hydro power plants and wind power plants. Given the fact that our most eminent companies and other important Hungarian companies are already present in Montenegro, I do believe that your country offers exquisite condi-tions for foreign investments, PhD László Szabó, Hungarian State Secretary for Foreign Affairs and Trade, has said in an interview for Glasnik.

He has expressed his belief that the Montenegrin agriculture products will find their way to the hearts of Hungarians and that the improvement of the road and railroad infrastructure, with an accent on the transport connections between the two countries, are of crucial importance for the enhancement of cooperation in the area of tourism.

Glasnik: Could you, please, tell us what is the significance of the opening of the Hungarian National Trade House in Podgorica? What effects does Hungary want to achieve through this trade pro-motion office and to what extent can it affect the intensification of the economic cooperation of the two countries?

L. Szabó: The Hungarian National Trading House (HNTH) is re-sponsible for assisting the exportation of goods and services pro-duced by Hungarian companies, particularly Small and Medium Enterprises (SMEs). The HNTH is measuring market requirements with the help of its Local Trading Houses. The HNTH offers its partners complex services, supports them to explore export pos-sibilities and help the channeling of international development projects. I am sure that the Local Trading House in Podgorica – the second Local Trading House in the Western Balkans region after the opening of the Skopje office – will effectively contribute to as-

sisting companies that search for new partners, new markets and, by offering new tools for cooperation, will successfully strengthen the economic ties between Hungary and Montenegro.

Glasnik: In the recent interview you have stated that Montenegro is the Hungarian key destination for investments in the Balkans. Could you provide further comments on this statement? Which sectors of our economy are of special significance for Hungarian investors? Do you think that Montenegrin business climate is at-tractive enough for big Hungarian investments?

L. Szabó: Magyar Telecom, OTP and Hunguest Hotels are currently present and active in the banking, telecommunications and tou-rism sector in Montenegro, while others – MOL, MVM and lot of SMEs – are actively looking for investment opportunities in other sectors like oil and gas trade and production, electric energy ge-neration and distribution as well as building of hydro and wind power plants. Bearing in mind that our flagship companies and other significant Hungarian firms are already 'on board' in Mon-tenegro, I do believe that Montenegro offers exceptional enviro-nment for foreign investments.

Glasnik: The improvement of transport connection in the region is recognized as a precondition for the development of this area. How can Hungary contribute to this? In your opinion, how impor-tant is the announced reconstruction of the railroad which con-nects Budapest, Belgrade and Bar?

L. Szabó: The Budapest–Belgrade–Bar railroad bears great impor-tance for the whole Western Balkans region as well as for Central Europe. When reconstructed and modernized, this railroad will de-finitely improve the logistical capacity of Montenegro and, at the same time, contribute to a larger influx of tourists from Central and South-Eastern Europe. Thus, the whole project could have a positi-ve effect on the investments in the tourism and other sectors, too. For these reasons Hungary is supporting the modernization of the

PhD László Szabó, Hungarian State Secretary for Foreign Affairs and Trade

Montenegro offers exquisite conditions for foreign investmentsMontenegrin wine, meat, dairy products and fish are more than welcome on the Hungarian market.

29


Budapest–Belgrade–Bar railroad.

Glasnik: During the meeting at the Cham-ber of Economy on 1 October, you have sta-ted that Hungary is interested not only in the larger share of its products at the Mon-tenegrin market but also vice-versa, in the wider share of the Montenegrin products at the Hungarian market. In your opinion, which Montenegrin products could be in-teresting to the Hungarian buyers?

L. Szabó: Well, although I spent only two days in Montenegro, I had the opportunity to taste a wide range of agricultural pro-ducts of outstanding quality. As my family comes from one of the historic wine regi-ons of Hungary please allow me to menti-on here the products of the Montenegrin Plantaze which are of extraordinary quali-ty. Together with my Montenegrin partners we are to identify those products – among others meat, milk and wine products – that could be successful on the Hungarian mar-ket. I also think that exotic Mediterranean fruits produced on the Montenegrin sea-side as well as fishery products from the Adriatic Sea are more than welcome to Hungary. I am convinced that the agricul-tural products of Montenegro will find their way to the hearts of the Hungarians, and I truly hope that our products will be just as successful on the Montenegrin market.

Glasnik: Tourism is one of the development branches of the Montenegrin economy. How do Hungarians perceive our country as a tourist destination and what would you advise us to do in order to attract more tourists from your country?

L. Szabó: Montenegro is considered as a quality tourist destination in Hungary de-spite the geographical distance between the two countries. I believe that the num-bers speak for themselves and by reading these numbers we can tell that every year more and more Hungarians visit this bea-utiful country. The improvement of road and railroad infrastructure, with special emphasis on highway and railroad con-nections, is essential for enhancing our cooperation in tourism. Unfortunately, at present there are no direct flights between our capitals although there are promising signs that this will change in the near fu-ture. Besides the recreational tourism I see potential in sport-tourism as well thanks to the excellent Montenegrin performance in sports and that our teams are very often contenders or rivals in championships.

30


ADRIATinn Info dan

Inovacije ključne za jačanje konkurentnosti

Preduzeća uključena u ADRIATIinn i druge IPA projekte u kojima je Privredna komora partner mogu dobiti know-how, stručnu i ekspertsku pomoć, te ekpertizu.

ADRIATinn Info dan posvećen projektu „Jadranska mreža za unapređenje istraživačkog razvoja i inovacija u pravcu stvaranja novih politika za održavanje konkurentnosti i

tehnološkog kapaciteta malih i srednjih preduzeća”, održan je 30. i 31. oktobra 2014. godine u hotelu Bianca u Kolašinu. Organizator događaja je Privredna komora Crne Gore.

Projekat je finansiran od strane IPA Adriatik programa za preko-graničnu saradnju. Cilj ADRIATinn projekta je povećanje konku-rentnosti malih i srednjih preduzeća u jadranskoj oblasti kroz uvođenje inovacija kao jednog od ključnih faktora kojim se može obezbijediti njihov održivi rast. Kako su finansijske i operativne mogućnosti MSP u tim procesima ograničene, projektom je pred-viđeno obezbjeđenje sistema podrške kroz različite institucije–partnere koje u osam zemalja Jadrana rade na njegovoj realizaciji. To su: privredne komore - pri pronalaženju mentora i umrežava-nju; instituti za istraživanje i razvoj/univerziteti - pri kreiranju i proizvodnji inovativnih proizvoda ili usluga; vlade - pri izradi po-litika i strategija koje pružaju podršku sektorskim inovacijama i umrežavanju.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da inova-cije u preduzećima nijesu same po sebi cilj, već čine alat i instru-ment za povećanje konkurentnosti preduzeća. Približavanje Crne Gore članstvu u Evropskoj uniji našim preduzećima, pored benefi-ta, donosi i nove izazove, a njihov je kapacitet da na njih odgovo-re u direktnoj vezi sa spremnošću za unapređenje poslovanja i to uvođenjem inovacija u uslužne i proizvodne procese. On je istakao da inovacije nijesu slučajno u fokusu većine projekata finansira-nih kroz programe podrške EU posebno kroz IPA - instrument za predpristupnu pomoć. Podsjetio je da Privredna komora Crne Gore u okviru ADRIATinn projekta realizuje mentoring program za šest crnogorskih preduzeća. U prostorijama Komore počela je da radi ADRIATinn Helpdesk – kancelarija za pružanje pomoći i savjeta u vezi sa pravnim, finansijskim i administrativnim poslovima za mala i srednja preduzeća. Pored ADRIATinn-a, Komora učestvuje u još dva IPA projekta (NEXT i Wellfood) koja takođe imaju za cilj transfer znanja i tehnologija kao mehanizma za uvođenje inova-cija u preduzećima.

- Preduzeća koja će biti uključena u ADRIATIinn i druge IPA projek-te u kojima je Komora partner mogu dobiti, uglavnom, know-how, stručnu i ekspertsku pomoć i ekpertizu. Cijena takvih usluga, kao što vam je jasno, na tržištu je veoma visoka i potrebno je na najbolji mogući način iskoristiti mogućnosti koje se na ovaj način nude. U ovom konkretnom slučaju, dakle u okviru ADRIATinn projekta, šest crnogorskih preduzeća će dobiti mentorski program i to na osnovu izraženih potreba za inovacijama. Prva i druga faza rea-lizacije ADRIATinn mentoringa su uspješno završene – odabra-no je šest crnogorskih preduzeća (Martex, Moja hrana, Ening, E3 consulting, Hidroenergija i Perastra Hotel) kojima su, u skladu sa izraženim potrebama sa inovacijama, dodijeljeni mentori iz obla-sti IT tehnologija, energetske efikasnosti, sistema menadžmenta kvalitetom i marketinga –objasnio je Saveljić.

On je kazao da postoji način da se sinergijski djeluje i pruži ne-ophodna pomoć crnogorskim preduzećima i privredi u cjelini.

- Potrebno je da se crnogorska naučna zajednica uključi u ove to-kove tako što će svoju ekspertizu i stručni potencijal komercija-lizovati kroz proizvodne i uslužne procese, da vladine institucije, u ovom slučaju Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, prepoznaju eventualne prepreke u crnogorskoj regulativi i privre-

31


dnom ambijentu za uvođenje i razvoj inovacija kod preduzeća i pokušaju sistemski da ih otklone, te Privredna komora stručno i operativno realizuje ovaj program i pruži pomoć i podršku predu-zećima da kroz uvođenje inovacija povećaju svoj stepen konku-rentnosti – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Komore je na kraju izrazio uvjerenje da ćemo, kao društvo koje uči i stalno napreduje, partneri na projektu i uključe-na preduzeća, ojačati sopstvene kapacitete da se ovim pitanjima bavimo sa krajnjim ciljem da se unaprijedi crnogorski poslovni ambijent u cjelini.

Direkcija za razvoj MSP, prema riječima njenog direktora Aleksan-dra Pavićevića, ima značajno iskustvo u realizaciji IPA projekata i nastojaće da planiranim aktivnostima u okviru ADRIATinn-a do-prinese unapređivanju inovativnosti i konkuretnosti malih i sre-dnjih preduzeća.

- Realizacijom planiranih aktivnosti u okviru ADRIATINN projekta, Direkcija će doprinijeti unapređenju okruženja i sistemskog okvira za podsticanje inovativnosti. Navedeno će se ogledati u izradi ek-spertskih studija kojima će se analizirati stanje u oblasti politika i strategija za istraživanje i inovacije, primjeri dobre prakse i defini-sati preporuke za nove, unaprijeđene politike inovativnosti. Ovo će sa jedne strane unaprijediti dijalog između donosioca odluka, in-stitucija koje se bave istraživanjem i inovacijama i samih MSP, a sa druge strane stvoriti osnovu za kreiranje posebnih mehanizama za podršku MSP u oblastima fiskalnih politika za inovativnost, ra-zvoja ljudskih resursa i interakcije između istraživanja, obrazova-nja i inovacija u takozvanom „trouglu znanja“ – rekao je Pavićević.

On je istakao doprinos Direkcije u realizaciji aktivnosti mentorin-ga, pošto je sa Privrednom komorom i Elektrotehničkim fakulte-

tom učestvovala u sagledavanju inovativnih potreba i odabiru preduzeća kojima će se pružiti ekspertska podrška kroz direktan rad sa kvalifikovanim mentorima. Nakon toga će se pristupiti iz-radi posebnih Studija inovativnih potreba, čime će se u značajnoj mjeri unaprijediti kapaciteti za primjenu inovacija kod odabranih preduzeća.

Kana Tomašević iz Direktorata za finansiranje i ugovaranje sred-stava EU pomoći, Ministarstvo finansija Crne Gore, kazala je da EU projekti predstavljaju veliku šansu za crnogorske institucije – ko-risnice sredstava. Korist iz projekata nije toliko materijalna, koliko je važna za sticanje relevantnih znanja i vještina, kao i za upozna-vanje sa EU pravilima, kako bi što spremnije dočekali ulazak u EU i korišćenje strukturnih fondova. Dakle,ove projekte treba gledati kao pripremu za sredstva koja ćemo koristiti u budućnosti.

Tomašević je, takođe, naglasila da je uloga i osnovni zadatak Mi-nistarstva finansija, tačnije Kancelarije prvog nivoa kontrole u okviru istog, zaštita finansijskih interesa, kako EU, tako i nacio-nalnih, uzevši u obzir činjenicu da je uloga Evropske komisije da obezbijedi tzv. zdravo finansijsko upravljanje sredstvima EU, kao i činjenicu da dodjeljuje sredstva onim zemljama koje pretenduju da postanu dio evropske porodice. Samim tim, zadatak je svake države koja dobija sredstva, da radom svojih institucija, obezbijedi najefikasnije korišćenje istih, u cilju smanjenja njihovog nepravil-nog trošenja.

Ona je imala izlaganje na temu „Izvještavanje u skladu sa pravili-ma i procedurama IPA Programa po osnovu budžetske linije eks-terni eksperti”. Menadžer projekta Tamara Milunović – Ivanović, Privredna komora, predstavila je ADRIATinn aktivnosti u Crnoj Gori. Priređena je i prezentacija ADRIATinn Helpdeska, a zatim su se crnogorska preduzeća upoznala sa mentorstvima.

32


Kapitalni infrastrukturni projekat – izgradnja prioritetne di-onice Smokovac -Uvač – Mateševo autoputa Bar - Boljare šansa je za angažovanje cjelokupne crnogorske građevin-

ske operative koja je spremna za ovaj posao. Ovo je ocijenjeno 24. oktobra 2014, na skupu u organizaciji Privredne komore tokom kojeg je privrednicima prezentovano idejno rješenje ove dionice i razmatrene su mogućnosti angažovanja domaćih podizvođača na njenoj realizaciji.

Skupom je predsjedavao savjetnik Privredne komore Stanko Zlo-ković, a u radu su učestvovali članovi odbora udruženja građevi-narstva i komunalne privrede, energetike, metalurgije i metalo-prerađivačke industrije, kao i za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine. Cilj prezentacije bio je da približi privrednicima budući posao izgradnje autoputa i upozna ih sa mogućnostima njihovog učešća. Jer, ugovorom o izgradnji, koji uskoro treba da potpišu Vlada i kineska kompanija China Bridge and Road Corpo-ration (CRBC), predviđa se da crnogorska preduzeća učestvuju sa

Prezentacija idejnog rješenja za dionicu Smokovac - Mateševo

Crnogorska operativa spremna za gradnju autoputa

Veliki izazov i prilika za crnogorske firme je posao vrijedan 240 miliona eura, pa se moraju pripremiti na vrijeme.

33


30% u realizaciji tog projekta.

O mogućnostima angažovanja crnogorskih podizvođača na ovom poslu govorila po-moćnica ministra saobraćaja i pomorstva Angelina Živković, dok je idejno rješenje dionice autoputa predstavio dekan Građe-vinskog fakulteta prof. dr Miloš Knežević.

Vrijednost izgradnje dionice Smokovac -Uvač – Mateševo, duge 41 kilometar, izosi 809,6 miliona eura. Finansiraće se kredi-tom kineske EXIM banke, sa rokom otplate od 20 godina, šest godina dugim grejs peri-odom i fiksnom kamatnom stopom od dva odsto. Rok završetka radova je 48 mjeseci.

- Kroz pregovore sa Kinezima Crna Gora je izborila pravo da 30 odsto poslova na izgra-dnji ove dionice pripadne domaćoj opera-tivi. Za naše firme je veliki izazov i prilika posao od 240 miliona eura, pa se moramo pripremiti na vrijeme, jer je riječ o najvećoj investiciji u Crnoj Gori. Kroz ovih 30 odsto moramo uzeti one poslove u kojima može-mo biti konkurentni Kinezima – kazao je predstavnik Komore Zloković.

Pomoćnica ministra saobraćaja i pomor-stva Angelina Živković je rekla da će se težiti što većem angažovanju crnogorske operative u gradnji autoputa, čiji početak čeka na okončanje procedura kao što su pregovori CRBC sa investicionom EXIM bankom, nakon čega projekat ide u skup-štinsku proceduru.

Prema njenim riječima, autoput pored strateškog značaja za Crnu Goru, u smislu povezivanja sjevera i juga zemlje, otvara i mogućnost da se na najkvalitetniji način povežemo sa regionom i Evropskom uni-jom.

- Strateški cilj je da imamo siguran i bez-bjedan saobraćaj, održiv sa aspekta očuva-nja životne sredine i da inkorporiramo naš saobraćajni sistem u transevropsku mrežu – istakla je Živković, dodajući da će izgra-dnja ovog projekta imati velike benefite za ekonomiju, jer će povećati konkurentnost

preduzeća, pozitivno uticati na razvoj tu-rizma te doprinijeti boljem korišćenju ka-paciteta Luke Bar i slično.

Prema njenim riječima, kompanija CRBC je izgradila 36.000 kilometara autoputeva. U projekat su inkorporirani evropski TEM standardi kvaliteta koje će, naglasila je, CRBC morati da poštuje.

Dekan Građevinskog fakulteta Knežević je kazao da je dionica Smokovac – Uvač iz-uzetno kompleksne geomorfološke građe i jedna od najtežih u Evropi koju treba sa-vladati u narednom periodu. Prema njego-vim riječima biće građeno na nadmorskim visinama od 50 do 1.100 metara (čak 30 odsto radova biće na visini od 600 do 1000 metara). Od ukupne trase, usjeka i nasipa je 47,6 odsto, tunela 44,9 odsto a mostova 7,5 odsto.

- Ukupni zemljani radovi prilikom izgra-dnje ove dionice biće devet miliona kubi-ka, betonski milion, utošiće se 18.000 tona željeza, a biće i 730.000 kvadrata izolator-skih radova. Crnogorska operativa može biti konkurentna u zemljanim i betonskim radovima za što imamo sirovinu. Treba krenuti u pregovore sa Kinezima da se vidi koje su poslove spremni da prepuste crno-gorskoj operativi – rekao je Knežević.

Nada Medenica iz Centra za ekotoksiko-loška ispitivanja, nakon što je pohvalila Komoru zbog, kako je kazala, pravovreme-ne organizacije ovog skupa, ocijenila je da se crnogorski otpad može iskoristiti kao građevinski materijal za ovaj projekat.

- Time bi mogli da saniramo nekoliko eko-loških hot-spotova, što bi Crnoj Gori donije-lo višestruku korist – rekla je ona.

Direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović, Mi-nistarstvo održivog razvoja i turizma, upo-znala je učesnike skupa da je prije nekoliko dana potpisan ugovor sa Svjetskom ban-kom, vrijedan 50 miliona eura za sanaciju četiri crne ekološke tačke kod Kombinata

aluminijuma, Termoelektrane Pljevlja, Bro-dogradilišta Bijela i jalovišta Gradac.

- Izuzetno smo zainteresovani da taj otpa-dni materijal iskoristimo za gradnju auto-puta – rekla je Vojinović.

Predsjednik Odbora za energetsku efika-snost i ekologiju Mladen Bajković, ETG grupa, kazao je da se pri realizaciji ovog projekta očekuje da će Kinezi u velikoj mje-ri koristiti svoje tehnologije i proizvode, te da Crna Gora mora insistrirati na tome da se poštuju standardi kvaliteta.

Predsjednik Odbora Udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije dr Miraš Đurović, Institut crne metalurgije, takođe je u fokus stavio poštovanje evropskih standarda i istakao da se velike količine otpadnih materijala – pepela i šljake, koji nastaju u proizvodnom procesu u metalo-preradi mogu iskorisititi kao odlična asfal-tna podloga.

Prema riječima predsjednika Odbora Udru-ženja građevinarstva Veselina Kovačevića, Bemax, Kinezi će tražiti da im crnogorska operativa ponudi najniže cijene.

- Ministarstvo treba da nam pomogne da nađemo modalitet kako bi kineska kom-panija adekvatno vrednovala rad naših podizvođača. Ključno je tražiti da Kinezi definišu cijene radova i proizvoda i da se na bazi njih odredimo da li ćemo grupno ili pojedinačno nastupati u ovom poslu – re-kao je Kovačević.

Sa tim se saglasio predstavnik Komore Zloković koji je ocijenio potrebnim da se uradi revizija projekta tako da budu prika-zane sve cijene, kako bi se izbjegla situacija da bude manje vrednovan rad crnogorske operative u odnosu na kinesku.

- Na ovom skupu smo čuli dobre sugestije i Komora će u saradnji sa Ministarstvom na-stojati da što više otvori vrata crnogorskoj privredi za ulazak u ovaj posao i da naša operativa dobije kvalitetne radove – kazao je Zloković.

34


Nova pravila će pomoći biznisu

Glavni pregovarač za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji Aleksandar An-drija Pejović je kazao da ne treba očekivati teškoće u sprovođenju obaveza koje su pre-uzete u okviru ekonomskih poglavlja, kao i da se one odvijaju u skladu sa definisanim planovima.

Od trideset i tri pregovaračka poglavlja se-dam se ubrajaju u ekonomska i to Sloboda kretanja robe, Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Privredno pravo, Pravo intelektualne svojine, Konkurenci-ja, Industrijska politika i preduzetništvo i Vanjski odnosi.

On je naglasio da je nezahvalno iznositi procjene o zatvaranju ekonomskih pogla-vlja, te dodao da treba znati da su ona po-vezana i da napredak u jednoj oblasti utiče na dinamiku i kvalitet u drugim oblastima.

- Najusklađeniji propisi sa evropskim su u oblasti privrednog prava i time smo stvorili povoljniji ambijent za poslovanje. Uvede-ne su određene povoljnosti za privredne subjekte (pojednostavljene procedure, elektronska registracija, snižen osnivački kapital) koje su podstrek razvoju malih i srednjih preduzeća. Propisi za unapređenje politike razvoja industrije su u fokusu po-glavlja industrije i preduzetništva u okviru kojeg će posebna pažnja biti posvećena ra-zvoju sveobuhvatne strategije industrijske politike. U okviru Privrednog prava počeli smo aktivnosti koje će pozitivno uticati na povećanje stranih direktnih investicija - rekao je Pejović za Vijesti.

Kako je dodao, usvajanjem Nacionalnog plana kvalifikacija za obavljenje regulisa-nih profesija sa akcionim planom za period 2013-2018. ispunjeno je mjerilo za otvara-nje poglavlja Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga. Ono je važno, pre-ma riječima Pejovića, jer građanima pruža brojne koristi koje se odnose na stvaranje uslova za automatsko priznavanje diploma za arhitekte, farmaceute, doktore, babice, medicinske sestre, advokate, veterinare... čime im se omogućava pristup tržištu rada EU.

Između ostalog glavni prekovarač je na-glasio da je važno da se jača industrijski sektor jer ćemo ulaskom u EU imati pristup fondovima za pomoć malim i srednjim pre-duzećima da nabave novac, pronađu par-tnere i pristupe novim tržištima.

ADFG otvara predstavništvo u Podgorici

Abu Dhabi Financial Group najavio je otva-ranje predstavništva u Podgorici, čime, kako su ocjenili, dokazuje posvećenost te kompanije investiranju u Crnu Goru.

Riječ je o kompaniji koja se više od 40 godi-na ulaže u poslove u zemljama Persijskog zaliva, Velikoj Britaniji i istočnoj Evropi, a nedavno je najavila i izgradnju šestospra-tnog hotela u Atlas Capital centru, koji bi trebalo da bude završen sljedeće godine.

Izvršni direktor kompanije Jassim Alsed-diqi kazao je da su na području Istočne Evrope već izgradili dobru reputaciju na osnovu ranijih uspjeha.

- Otvaranje kancelarije u Podgorici, sa tim iskustvom i stručnim timom, omogućiće nam bolje poslovanje u Crnoj Gori, Srbiji i Bugarskoj. To je i dokaz našeg uvjerenja o uzbudljivim mogućnostima investirtanja koje postoje u tom regionu - istakao je Al-seddiqi.

Njegova firma će, kako je poručio, nastoja-ti da razvije unosne projekte unutar Crne Gore i šire regije i iskoristi potencijal eko-nomskog rasta istočne Evrope.

Edelweiss Air u Podgorici

Crnogorska nacionalna aviokompanija „Montenegro Airlines” narednog ljeta do-biće konkurenciju na još jednoj svojoj liniji onoj iz Podgorice do Ciriha. Naime, švaj-carska aviokompanija „Edelweiss Air” koja je, inače, vrlo dobro zastupljena u regionu bivše Jugoslavije, objavila je da će od 5. jula naredne godine uvesti sezonsku avio-liniju Cirih Podgorica Cirih.

„Edelweiss” će na ovoj liniji letjeti dva puta nedjeljno, avionima tipa „airbus A-320« i to srijedom i nedjeljom sa polaskom iz Ciriha u 7.30 časova i povratkom iz Podgorice u 9.45 sati.

To znači da će se letovi švajcarske kompa-nije skoro „poklapati« sa polovinom letova „Montenegro erlajnza« za Cirih jer naša kompanija trenutno za taj švajcarski grad saobraća četiri puta sedmično ponedjelj-kom, srijedom, petkom i nedjeljom.

„Edelweiss” koji Podgoricu smatra jednom od rastućih destinacija u Evropi zbog čega otvara saobraćaj sa crnogorskim glavnim gradom, ipak ne namjerava letjeti tokom cijele godine na ovoj liniji, već će njihovi avioni između Ciriha i Podgorice dogodine saobraćati samo do 24. oktobra.

Pored Podgorice, „Edelweiss” će sezonski letjeti i za Banja Luku i Split, dok ta kompa-nija ima stalne linije iz Švajcarske sa Sko-pljem i Prištinom.

Skoro 94 odsto preduzeća koristi računare

U Crnoj Gori, prema anketi Monstata, 93,9 odsto preduzeća koristi računare, što je 4,1 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Crna Goravijesti

35


Istraživanje o upotrebi informaciono-ko-munikacionih tehnologija (ICT) u predu-zećima je sprovedeno na reprezentativ-nom uzorku od 578 preduzeća na teritoriji Crne Gore.

Istraživanje je pokazalo da 98,1 odsto pre-duzeća, koja koriste računar, ima pristup internetu.

Od preduzeća koja imaju pristup Interne-tu, 73,3 odsto imaju web site/home page, što je deset odsto više u odnosu na prošlu godinu. Prema rezultatima istraživanja 68,4 odsto preduzeća, koja koriste računar zaposlenim omogućuju daljinski pristup e--mail sistemu, dokumentima ili aplikacija-ma preduzeća.

Od preduzeća koja koriste računare, 37,7 odsto zapošljava ICT/IT stručnjake koji imaju sposobnost da razvijaju, održavaju, upravljaju ICT ili IT sistemima i aplikacija-ma, što predstavlja rast od 16,9 odsto u od-nosu na 2012. godinu.

Kada je riječ o korišćenju računara u pre-duzećima prema sektorima, procenat onih koja koriste računar u sektoru proizvodnje, energije i građevinarstva veći je 0,7 odsto u odnosu na preduzeća iz nefinansijskog sektora.

- Od preduzeća koja imaju pristup Interne-tu, 96,5 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom – pokazuju rezul-tati ankete. Preduzeća koja imaju web sajt obezbjeđuju više usluga, pa 68 odsto ima sadržaj na sajtu prilagođen redovnim pos-jetiocima, dok 60,7 odsto preduzeća omo-gućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima.

U septembru dva odsto više turista

U Crnoj Gori je u septembru ostvareno je 228.146 dolazaka turista, što je za dva odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je broj ostva-renih noćenja od 1.314.909 viši za 1,9 odsto nego u istom periodu prošle godine.

- Od toga su 90,6 odsto noćenja ostvarili strani, a 9,4 odsto domaći turisti. U strukturi noćenja stranih turista, u septembru 2014. godine, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije (33,4%), Srbije (19,4%), Ukrajine (11,3%), Bosne i Hercegovine (6,2%), Bjeloru-sije (4,9%), Poljske (3,9%), Francuske (2,8%), Njemačke (1,9%). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 16,2% - saopštio je Monstat.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u pri-morskim mjestima (97,6%), glavnom gradu (1,0%), planinskim mjestima (0,7%), ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima.

Industrijska proizvodnja porasla 10,6 odsto

Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u sep-tembru je porasla 10,6 odsto u odnosu na avgust, pokazuju podaci MONSTAT-a.

Industrijska proizvodnja je u odnosu na septembar prošle godine porasla 7,5 odsto, dok je u odnosu na prosječnu jednomje-sečnu proizvodnju iz prošle godine pala 5,1 odsto.

Iz MONSTAT-a su saopštili da su indeksi in-dustrijske proizvodnje jedan od najvažnijih kratkoročnih indikatora i osnova za dono-šenje odluka u oblasti ekonomije.

Cijene proizvođača industrijskih proizvo-da u Crnoj Gori u septembru su ostale na nivou prosječnih iz avgusta.

- Proizvođačke cijene industrijskih pro-izvoda su u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine, kao i u odnosu na decembar bile više po 0,9 odsto - navodi se u saopštenju.

Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda koji se izračunavaju na osnovu cijena prikupljenih od domaćih proizvođa-ča realizovanih na domaćem tržištu služe kao jedan od osnovnih kratkoročnih indi-katora u ekonomskim analizama i prikazi-ma.

Iz MONSTAT-a su objasnili da je prodajna cijena proizvođača industrijskih proizvo-da cijena po kojoj proizvođač prodaje svoje proizvode redovnim kupcima na domaćem tržištu u najvećim količinama.

U cijenu ne ulazi porez na dodatu vrije-dnost (PDV).

Niskotarifne avio kompanije prevezle 30 odsto putnika

Dvije niskotarifne avio kompanije koje posluju u našoj zemlji su do septembra ove godine prevezle ukupno 30.500 putni-ka, ili svakog tridesetog turistu od ukupno 919.746 koje su registrovali Aerodromi Crne Gore.

Od tog broja, najviše putnika je prevezao ir-ski Ryanair 28.164, dok je norveški Norwe-gian prevezao 2.303. Njemački Air Berlin, koji nije nisko tarifna kompanija, već samo organizuje čarter letove, prevezao je oko 3.500 putinika.

- Osim nastavka konekcije Ryanaira prema Briselu, tokom ove godine uspostavljena je i linija prema Londonu. U 2014. godini se re-alizuju po dvije avio linije nedjeljno prema oba grada, od 1. aprila do kraja oktobra. U periodu od 1. aprila do 4. septembra Ryana-ir je realizovao 90 rotacija i prevezao 28.164 putnika. Faktor popunjenosti putničke ka-bine iznosio je 82 odsto. U periodu od 13.05 do 01.09. Air Berlin je realizovao 16 rotacija i prevezao 3.558 putnika. Norveška nisko-tarifna avio kompanija Norwegian ove go-dine je po prvi put uvela let na relaciji Ti-vat-Oslo-Tivat, jednom sedmično. Tokom ljetnje sezone ova avio kompanija realizo-vala je osam rotacija i prevezala 2.303 pu-tnika. Faktor popunjenosti putničke kabine iznosio je 77 odsto – saopštili su portalu Analitika iz Vlade.

36


Vlada Crne Gore i kineska Exim ban-ka potpisale su 30. oktobra 2014. u kineskoj ambasadi u Podgorici ugo-

vor o finansiranju i projektovanju priorite-tne dionice Smokovac-Mateševo autoputa Bar- Boljare. Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisao ministar finansija Radoje Žugić.

- Potpisivanjem ugovora o kreditu sa ki-neskom Exim bankom završili, ili napra-vili posljednji korak ka parlamentarnoj proceduri, gdje ćemo u jednoj, nadam se transparentnoj i argumentovanoj raspravi razgovarati o realizaciji najvećeg infra-strukturnog projekta u istoriji Crne Gore. Završetkom parlamentarne rasprave i usvajanjem zakona o autoputu stvoriće-mo sve pretpostavke za početak realizacije ovog projekta - prokomentarisao je mini-star saobraćaja Ivan Brajović.

Prema njegovim riječima, milijardu dolara kredita od Exim banke predstavlja 10 odsto od količine preferencijalnih sredstava od 10 milijardi dolara koje je Vlada Kine opre-dijelila za 16 zemalja centralne i istočne Evrope.

On je podsjetio da su tokom pregovora koji su trajali dugo usaglašeni i posebni uslovi ugovora. Prema njegovim riječima, cilj po-sebnih uslov ugovora jeste potreba da se za ovako značajan infrastruktruni projekat do detalja definišu svi uslovi, međusobna prava i obaveze, obezbjedi najveći mogući stepen garancija za investitora, učešće do-maćih podizvođača i da se limitira proce-nat povećanja cijena po osnovu naknadnih

Auto put Bar Boljare

Potpisan ugovor o finansiranju

Usvajanjem zakona o autoputu biće stvorene pretpostavke za početak gradnje dionice Smokovac-Mateševo.

koncesija, privatno-javnog partnerstva i putem zahvatanja donatorskih sredstava. Mi putem kredita kojim ćemo dati državne garancije ne možemo relaizovati te projek-te. Možemo ih realizovati drugim načinima finansiranja – rekao je on.

Ministar finansija Radoje Žugić je kazao da će od ukupne cijene izgradnje od 809 milio-na eura, naš budžet učestvovati sa 15 odsto, dok će se ostatak od 85 odsto finansirati od kredita Exim banke.

- Naš udio u finansiranju dionice autoputa od 15 procenata ćemo obezbjeđivati za če-tiri godine iz našeg budžeta po osnovu na-plate tekućih javnih prihoda. Dakle, taj dio neće ići iz zaduženja – objašnjava Žugić. Prema njegovim riječima, kineski kredit je jako povoljan.

- Prema mom skromnom sudu bolji je od bilo kog drugo kredita koji naša država ko-risti, a čak bolji i u odnosu na region - izja-vio je Žugić.

Žugić je dalje naglasio da je projekat izgra-dnje autoputa potpuno ekonomski oprav-dan, i da su ekonomske koristi od projekta za korisnike ove dionice su veće od troško-va samog projekta.

- Projekat ima određene terete prema jav-nim finansijama, prema javnom novcu. Nadam se da ćemo štednjom i racionalnim odnosom prema finansijama uspjeti da bez nekog posebnog tereta vraćamo kre-dit banci i na taj načini ostvarimo osnovne pravce naše ekonomske politike - poručio je Žugić.

i nepredviđenih radova.

- Izvođač će projektovati i izgraditi dionicu autoputa Smokovac-Uvač-Mateševo za 48 mjeseci. Ugovorena cijena je 809.577,356 eura ili 1.100.578.217. Izvođač ima obavezu po osnovu pet vrsta garancija. Garancije za dobro izvršenje posla, garancije za avans, garantovani depozit, garantovani iznos za kašnjenje i garancija matične kompanije. Izvođač je u obavezi da angažuje najma-nje 30 procenata domaćih podizvođača u odnosu na vrijednost projekta. Rok za pri-javljivanje nedostataka će umjesto 365 dan biti 730 dana - istakao je Brajović.

Ministar je kazao da početak radova zavisi od trajanja parlamentarne procedure, ali i ponovio da bi pripremni radovi mogli da počnu do kraja godine. Vlada će pored pre-dloga zakona o autoputu dostaviti Skupšti-ni ugovor o projektovanju i izgradnji auto-puta, kao i ugovor o finansiranju i izgradnji te dionice.

- Siguran sam da će parlament dati punu podršku najvećem infrastrukturnom pro-jektu u Crnoj Gori - poručio je on.

Ministar je dodao da bi u za izvođenje ra-dova na izgradnji autoputa moglo da bude angažovano do 4.000 radnika.

Govoreći o budućim infrastrukturnim pro-jektima Brajović je rekaoda je država zain-teresovana za izgradnu Jadransko-jonske magistrale, ali je da je iscrpila mogućnost da daje nove garancije za kredite.

- Druge aktivnosti treba da se rade putem

37


Brza primjena Podgoričkog pristupa u rješavanju loše aktive banaka u Cr-noj Gori, imaće, zajedno sa drugim

mjerama, ključnu ulogu u obnovi bankar-skih zajmova i time će podržati domaću potražnju, ocijenila je Evropska komisija.

U novom Izvještaju o napretku Crne Gore ocijenjeno je da crnogorski bankarski sek-tor ostaje stabilan, ali je visok nivo loših kredita i dalje ključni problem.

- Kreditnu aktivnost banaka i dalje ograni-čava visok nivo loših zajmova (NPL) i dugo-trajni postupci za naplatu kolaterala kroz sudsko izvršenje ugovora - konstatovano je u Izvještaju.

Uprkos slabom oporavku u prošloj godini, kako se dodaje, ukupan iznos kredita za privredu smanjen je u prvih šest mjeseci ove godine.

Kako bi se riješio problem loših kredita, Centralna banka je u novembru prošle go-dine donijela odluku kojom se zahtijeva od banaka da izrade strategije za rješavanje loših kredita.

Međutim, parlament još treba da usvoji za-

Evropska komisija

Potrebna brza primjena Podgoričkog pristupa

Crna Gora u novom Doing Business izveštaju

Napredak od šest mjesta

U bankarskom sektoru, kako se podsjeća, preovladavaju strane bankarske grupacije, na koje se odnosi 83,5 odsto ukupnog kapi-tala banaka.

Međutim, sve banke sve više koriste svoje izvore finansiranja, kako bi nadoknadile pad stranog finansiranja.

Iz EK navode da su banke u Crnoj Gori ostvarile pozitivne finansijske rezultate u prošloj godini, kao i u prvoj polovini ove, u poređenju sa značajnim gubicima u 2012.

EK je ocijenila da je nebankarski finansijski sektor i dalje relativno mali i nerazvijen. U prošloj godini ukupni godišnji promet na tržištu dionica iznosio je manje od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je bruto premija osiguravajućih društava oko dva odsto BDP-a.

- Međutim, nedavna dešavanja bi mogla pomoći da se tržište razvije u budućnosti - smatraju u EK podsjećajući da je u maju Montenegroberza zabilježila prvu trgovinu državnim obveznicama, dok je Agencija za nadzor osiguranja izdala prvu dozvolu ban-ci za obavljanje poslova osiguranja

Crna Gora je u novom izvještaju Sv-jetske banke o lakoći poslovanja Do-ing Business 2015, napredovala šest

mjesta. Naša zemlja je zauzela 36. pozici-ju od ukupno 189 država. Crna Gora bilježi konstantan napredak u izvještaju Svjetske banke, pa je u periodu od 2008. godine do danas napredovala za čak 54 pozicije.

- Napredak Crne Gore ostvaren je, prije

kon o dobrovoljnom finansijskom restruk-turiranju poznat kao Podgorički pristup.

- To će pružiti pravni okvir za vansudske postupke restrukturiranja dugova ekonom-ski održivih preduzeća, uključujući i ku-povinu potraživanja dužnika, uz podršku poreskih i kontrolnih podsticaja. U među-vremenu, neke banke su izmjestile dio lo-ših kredita u faktoring kompanije - navodi se u Izvještaju.

Međutim, kako se dodaje, faktoring usluge nijesu regulisane, stvarajući pravne nesi-gurnosti za neke vrste transakcija, a vlasti su u septembru ove godine pokrenule po-stupak pripreme zakona o faktoringu sa ci-ljem poboljšanja pravnog okvira i usposta-vljanja odgovarajućeg nivoa nadzora.

Evropska komisija podsjeća da je u maju izdata dozvola za rad novoj lokalnoj banci, čime se broj banaka u državi popeo na 12.

- Ipak, broj banaka izgleda da nije značajno uticao na kamatne stope na nove kredite, koje ostaju na visokih deset odsto - nave-deno je u Izvještaju - Premija rizika čini se da je glavni uzrok podizanja kamatnih sto-pa na kredite.

svega, zahvaljujući reformi ostvarenoj u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, gdje su prepoznate aktivnosti sprovedene u cilju smanjenja naknade za pružanje ko-munalnih usluga i eliminacije naknade za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova iz opštine. U okviru tog indikatora, Crna Gora je napredovala 27 mjesta, sa revidiranog prošlogodišnjeg 165. mjesta na 138 – saop-štilo je Ministarstvo finansija.

Pad za jedno mjesto zabilježen je usljed promjena u metodologiji obračuna u in-dikatorima: dobijanje kredita, plaćanje poreza i prekogranična trgovina, a za dva mjesta zbog istog razloga u rješavanju pro-blema insolventnosti. Crna Gora je pala četiri mjesta u kategorijama dobijanja pri-ključka na električnu energiju i za osam mjesta za započinjanje biznisa.

Od zemalja u regionu jedino je Makedonija koja zauzima 30. poziciju bolje rangirana od Crne Gore. Lošije su rangirane Sloveni-ja (51), Hrvatska (65), Albanija (68), Kosovo (75), Srbija (91), te Bosna i Hercegovina (107).

Singapur je i dalje ekonomija sa najboljim business friendly propisima, već devetu godinu zaredom, pokazuje izvještaj.

38


Dr Miodrag Gomilanovićprivrednik, naučnik, ministar

Odlučno valorizovati prirodne potencijale

Crna Gora treba hrabro i odlučno da bazira razvoj na značaj-nom aktiviranju potencijala koje joj je dala priroda, kazao je Glasniku dugogodišnji istaknuti privrednik dr Miodrag Go-

milanović, nekadašnji rukovodilac vodećih kompanija, ministar industrije, energetike i rudarstva.

Glasnik: Sudeći po Vašoj biografiji, koja je svojevrsna riznica ra-znovrsnih dostignuća i interesovanja, čini se da ste, ipak, najvi-še, bili posvećeni privredi, odnosno da ste se prevashodno bavili projektima koji su generator ekonomskog razvoja. Dokazali ste se i u nauci, bili ministar industrije, energetike i rudarstva, ministar zaštite životne sredine, rukovodili brojnim kompanijama, bili u diplomatskoj službi... Budite ljubazni, saopštite kako danas vidite svoj profesionalni put i da li ste zadovoljni postignutim? U kom vremenu je bilo lakše raditi, današnjem ili negdašnjem?

M. Gomilanović: Prvo želim da Vam zahvalim na uvažavanju i upućenim epitetima, kao i na pozivu za ovaj razgovor.

Nema razloga za odugovlačenje gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Šteta je što u susret radovima na auto-putevima Bar-Boljare i Jadransko-jonskom nije izgrađena bar prva faza fabrike cementa u Pljevljima.

Sa današnje distance, iako se uvijek može očekivati više i sanjati o većim uspjesima, mogu da kažem da sam postignutim u stručno--profesionalnom radu lično zadovoljan. Naravno, ukoliko je moje pravo da to ocjenjujem sam. Rado se sjećam i poslova smjenskog inženjera, šefa službi, direktora i svih drugih obaveza koje sam obavljao. Svi su ti poslovi davali dodatna saznanja, uslove za saz-rijevanje u struci i poslu uopšte. Ipak, kada je u pitanju rudarska djelatnost, sudbina je htjela, a što se rijetko dešava u inženejrskoj karijeri, da rukovodim poslovima otvaranja jednog površinskog kopa od ledine do ostvarene proizvodnje od 1,5 miliona tona uglja godišnje. To je za mene bio kao najveći izazov i zadovoljstvo. Radi se o Površinskom kopu „Borovica“, za potrebe TE Pljevlja I. Kasnije sam obavljao državne i druge odgovorne poslove. No, bez obzira na sve, teško je reći da nije moglo bolje i da sam u potpunosti zado-voljan učinjenim, posebno u određenim periodima. Samozadovolj-stvo nije ni preporuka za stalni napredak i veća dostignuća.

Kada je bilo teže obavljati poslove sada, ili ranije ? Znate, svako vri-

39


M. Gomilanović: Hvala Vam na prilici da kažem svoje mišljenje o ovom pitanju. Odmah da se izjasnim - da. Zaista Crna Gora mora da oblasti industrijske proizvodnje pokloni mnogo više pažnje nego do sada. Sjetimo se perioda kada je učešće industrije u dru-štvenom proizvodu bilo na izuzetno visokom nivou. Cijenim da nije dobro da se ekonomija jedne države osloni na jednu ili dvije privredne grane, jer ovakvo opredjeljenje nosi brojne opasnosti. Ne sjećam se da je država određenim ekonomskim dokumentom dokazala koje su njene strateške grane. To se, ne zamjerite mi na upotrebljenom terminu, čini prilično slobodnim osjećajem u od-ređenom periodu. Pa proglasimo strateškom granom onu čije je učešće u društvenom proizvodu 10 – 15 %. Rudarska industrija, me-taloprerađivačka, industrija prerade drveta, industrija poljoprivre-dnih proizvoda, moraju da stanuju u Crnoj Gori. Naravno, u skladu sa kvalitetom proizvoda koji joj dozvoljava tržište na širem planu.

Glasnik: Pred početkom smo realizacije velikih infrastrukturnih projekata. Kako Vi vidite gradnju auto puta Bar - Boljare?

M. Gomilanović: Zdušno podržavam svaki veliki investicioni po-duhvat, kojih (osim tunela Sozina i Regionalnog vodovoda) odav-no nije bilo. Iako je ekonomija države na dosta slabašnim plećima kada je u pitanju finansiranje ovako krupnih investicija, moje mi-šljenje je da je opravdano ući u njegovu realizaciju. Multiplikativne povoljnosti tokom njegove realizacije, ali uz dobru pripremu svih mogućih kooperanata na njegovoj izgradnji, daju opravdanje za to.

Ako mogu da dodam i ovo. Šteta što u susret ovoj velikoj investiciji, uz najavljenu mogućnost izgradnje Jadransko – jonske magistra-le i jedan broj krupnih elektro-energetskih i drugih investicionih objekata, nije izgrađena (bar) prva faza fabrike cementa u Pljevlji-ma, čiji bi proizvod bio ugrađen u njih, a ne da se isti uvozi.

Glasnik: S obzirom na činjenicu da ste u jednom periodu učestvo-vali u kreiranju privrednog ambijenta i u sprovođenju crnogorske energetske politike, kako objašnjavate to što od 1981. godine nije izgrađen nijedan energetski objekat u Crnoj Gori, a bili su nam prijeko potrebni jer se ne bi suočavali sa konstantnim deficitom električne energije. Na drugoj strani, pak, imamo velike nevalori-zovane prirodne resurse: hidro potencijal, ugalj, kao i energiju sun-ca, vjetra, bio energiju.

M. Gomilanović: Tačno. Mislim da je to najveći privredni propust Elektroprivrede i države u cjelini. Trideset i tri godine ne graditi novi proizvodni objekat, a stalno uvoziti električnu energiju, nema opravdanja. Pokušaja može biti, ali prihvatljivog objašnjenja nema. Rađene su strategije razvoja energetike, revidovane, ponovo inovi-rane, usvajani akcioni planovi, ali nije se odmaklo dalje od početka. Bar vidljivo. Svaki dokumenat sadrži i ponavlja: Crna Gora ima ne-iskorišćeni hidro potencijal (oko 70 %), ima rezerve uglja (bilansnih rezervi preko 250 miliona tona), ima i druge resurse za proizvodnju električne energije, ali.… Da dodam i sljedeće. Postojećem bloku TE - Pljevlja ističe radni vijek. Ponavljam, ovo je problem koji je teško opravdano prihvatiti. Stalni deficit električne energije, stalni uvoz iste, a onda i platni deficit države, a resursi neiskorišćeni. Ovdje nije u pitanju pojedinačna odgovornost, već realizacija sazrele svi-jesti da nema daljeg odlaganja, kada je u pitanju ovaj sektor. Ne želim da iskazujem bilo kakvo opravdanje, ali 90-tih godina nijesu bila pogodna vremena za krupne investicije. Sada je druga situaci-ja, druge mogućnosti za finansijska kombinovanja.

Ako je opravdanje da nevladine organizacije i druga laička javnost doprinosi ovoj neodlučnosti Elektroprivrede i države, a što je da-

jeme sa sobom nosi odgovarajuće breme. Bilo je vremena kada je posao obavljan bez velikih „stresova“, ali je bilo i ovih drugih. Kada se samo sjetim perioda sankcija uvedenih SR Jugoslaviji, kada sam imenovan za ministra, mislim da je tada obavljanje poslova bilo najteže. Ne ponovilo se. Samo radi ilustracije: za potrebe nor-malnog rada KAP-a bilo je neophodno dnevno uvoziti 500 – 600 tona energenata, repro materijala i drugih potrepština, a granice zatvorene. Kako održati proizvodnju? Istina, danas je drugi pro-blem, mada u mnogo manjem obimu, borba za tržište koje traži samo kvalitetne proizvode.

Glasnik: Prisjetite se crnogorske ekonomije iz posljednjih decenija prošlog vijeka kada ste bili u vrhu vodećih crnogorskih kompanija i ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore.

M. Gomilanović: Naravno da se sjećam. Solidna javna preduzeća iz oblasti infrastrukture (Elektroprivreda, PTT, Luka…), rudarsko-me-talurški kompleks primjerenog kapaciteta, veliki broj proizvodnih organizacija u oblasti rudarske djelatnosti, metalurgije, drvoprera-de, metaloprerade, građevinarstva, poljoprivrede, nastalih u peri-odu socijalističkog uređenja. A onda dolazi do promjena društve-nog i političkog ambijenta na širem prostoru, pa i kod nas. Nastaje period neophodne transformacije i prilagođavanja novonastalim ekonomskim, tržišnim i drugim uslovima cjelokupne privrede, što je svakako dimenzionisalo i crnogorsku ekonomiju. Trebalo je pripremiti preduzeća u organizacionom i drugom smislu za priva-tizaciju. To nije išlo baš kako treba. Bilo je određenih grešaka na svim nivoima. Negdje više, negdje manje. Istina, tržište kome smo nudili našu privredu bilo je rigorozno i nije pokazivalo pretjeranu zainteresovanost zbog dosta zastarjele tehnologije naših proizvo-dnih preduzeća.

A onda dolazi period koji dodatno usložnjava ukupnu privrednu, pa i drugu, situaciju. Već sam prethodno rekao, ne povratilo se. Sankcije međunarodne zajednice SR Jugoslaviji, pa i Crnoj Gori, su toliko dodali nevolja, pored političke uzburkanosti na ovim prosto-rima, da je bilo teško održati privredne tokove na potrebnom nivou, a negdje uopšte održati proizvodnju. Samo problem obezbjeđenja naftnih derivata, a toga se sjećaju i svi savremenici toga perioda, najrječitija je slika toga perioda. Nemogućnost da Crna Gora od (tada ) domaće proizvodnje ovog goriva „dobije“ 5,7% određenih derivata (kolika je bila njena potrošnja u tadašnjoj SR Jugoslavi-ji), uslovili su da cjelokupnu privredu i vanprivredu snabdijevamo tako što smo naftu buradima tranportovali preko Bojane i Skadar-skog jezera.

Glasnik: Kako vidite ekonomiju Crne Gore danas i njene razvojne perspektive?

M. Gomilanović: Nije potrebno posebno naglašavati da razvoj je-dne države, u prvom redu privredni, počiva na njenim prirodnim i ljudskim resursima, a da država ima svoju stabilnost ukoliko ra-spolaže svojom hranom i energijom. U te prirodne resurse u prvom redu spadaju mineralne sirovine, vodni potencijali, poljoprivredne površine i turistički ambijent, darovi prirode. Skoro svi ti prirodni resursi su u vlasništvu države. Prema tome, država treba da razvoj-nu ekonomiju bazira na značajnom aktiviranju potencijala koje joj je dala priroda. Samo treba više hrabrosti i odlučnosti.

Glasnik: Evropa, a i svijet, sve više razvojne šanse vide u reindu-strijalizaciji. Da li bi i mi mogli značajnije da se okrenemo industri-ji, koja je svojevremeno bila okosnica i generator ekonomije Crne Gore?

40


nas skoro svakodnevno prisutno, meni nije prihvatljivo. Svakako da laičku javnost treba saslušati, ali ne uvijek i poslušati. Ova jav-nost preferira isključivo ekološke aspekte, a ne uvažava ekonom-sko - energetske do potrebnog nivoa. Uz primjenu svih standarda koji definišu gradnju i korišćenje ovih proizvodnih objekata, nema razloga za prihvatanje ideja i stavova koji bi kočili dalji napredak društva. Treba se ponašati kao sav razvijeni svijet. Mora se hrabrije povući potez u ovoj oblasti.

Glasnik: Odavno je stručna i laička javnost u priči koji bi veliki energetski objekat najbrže mogli da izgradimo u Crnoj Gori, koji bi bio najprofitabilniji, koji bi ispoštovao standarde održivog razvoja... Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo prvo graditi i zašto? I kada bi mogla da počne izgradnja?

M. Gomilanović: Već sam u jednom intervjuu na slično pitanje re-kao: „Mnogo manju grešku bi Crna Gora napravila da je izgradila bilo koji energetski objekat, termo ili hidro, nego što nije izgradila nijedan“. Električna energija je proizvod koji sigurno možemo pla-sirati na ino-tržište. Šta prvo graditi? Prema mojim saznanjima, cijenim da nema razloga za odugovlačenje gradnje drugog bloka TE Pljevlja. Ovaj objekat zbog njegove definisanosti, i sa tehničkog i drugi aspekata, bi mogao da bude najbrže realizovan. Ovaj objekat daje izuzetnu sigurnost elektroenergetskom sistemu Crne Gore i smanjuje deficit električne energije. Naravno, ovaj objekat mora da se gradi sa svim parametrima koji maksimalno brinu o zaštiti životne sredine na prostoru na kome se gradi.

Istovremeno, gradnja TE - Pljevlja II ne bi trebalo da značajno vre-menski odlaže gradnju nekog novog hidroenergetskog objekta. Po mojoj (sada) nedovoljno pouzdanoj informaciji, cijenim da je veći stepen istraženosti i tehničke obrađenosti HE Morača. Intenzi-viranje gradnje i drugog većeg proizvodnog energetskog objekta „traži“ planirana izgradnja podmorskog kabla do Italije, čime se stvara mogućnost za izvoz viška elktrične energije. I opravdava ovaj investicioni zahvat. Pitanje energetike ne smije biti nikada zatvorena i završena priča. Stalno tražiti i obrađivati nove izvore, jer energije tržištu nikad mnogo.

Da ne ispadne da sam zaboravio „ostale izvore“ (male hidroelek-trane, vjetar, sunce, bio energija). Svakako i na te izvore treba raču-nati, ali do određene prihvatljive mjere. Električna energija iz ovih izvora je (za sada) mnogo skuplja, a obim energije iz ovih izvora ima granicu zbog stabilnosti energetskog sistema.

Glasnik: Ko bi bio najpoželjniji investitori novih energetskih objek-ta, i s obzirom na Vašu dobru informisanost, kakva je zaintereso-vanost investitora kad je o ovim projektima riječ?

M. Gomilanović: Nama su potrebni investitori koji imaju dokazano iskustvo u ovoj oblasti, dokazanu tehnologiju sa savremenim do-stignućima u oblasti većeg iskorišćenja toplotne vrijednosti (kada je u pitanju ugalj), sa dokazanom tehnologijom u oblasti zaštite ži-votne sredine, koji imaju razumijevanje i za uključivanje domaće operative do razumnog obima, ali ne na uštrb kvaliteta. Svakako, riječ je o investitorima koji daju prihvatljive finansijske uslove (cijenu i kreditiranje). Jednostavno, o onima koji su položili ispit na prostoru gdje je bila stroga ispitna komisija. Napomena, koja je možda i suvišna: veoma je bitno, do tančina, izučiti ugovorne oba-veze, da ne bi naknadno bilo da „to nije bilo regulisano u ugovoru“.

Glasnik: Član ste Organizacionog komiteta Balkanskog rudarskog kongresa. Čime se bavi pomenuta institucija i koliko njene aktiv-nosti pomažu u radu kompanija iz ove oblasti?

41


M. Gomilanović: Da. Član sam Organizacionog komiteta Balkan-skog rudarskog kongresa, ali i Međunarodnog komiteta Svjetskog rudarskog kongresa. Ove institucije periodično, svake druge, od-nosno svake četvrte godine, organizuju naučno – stručne skupove posvećene prezentaciji dostignuća u razvoju tehnike i tehnologije u eksploataciji mineralnih sirovina površinskim i jamskim nači-nom, kao i tehnike i tehnologije pripreme mineralnih sirovina za njihovu dalju upotrebu, a svakako i mjere zaštite životne sredine na prostorima na kojima se odvija rudarska djelatnost. To je zaista prilika da se rudarski i drugi stručnjaci koji su funkciji rudarske djelatnosti upoznaju sa rudarskim inženjerstvom na balkanskim, odnosno svjetskim prostorima.

Glasnik: Odavno proučavate naše rudno bogatstvo, a objavili ste i brojne naučne radove iz oblasti rudarstva. Zato ste itekako kompe-tentan sagovornik da kažete koliko i kakvih ruda ima Crna Gora i na koji način ih je najbolje ekonomski valorizovati?

M. Gomilanović: Ova tema zahtijeva mnogo više prostora od ovoga što imamo na raspolaganju. Ali zaslužuje da se kaže, bar kratko, o njoj.

Do sada je utvrđeno da Crna Gora raspolaže sa preko 30 vrsta mineralnih sirovina, od čega su četiri obnovljive, a ostale su ne-obnovljive. Ovome treba dodati i tehnogene mineralne sirovine nastale u procesu proizvodnje glinice, proizvodnje koncentrata olova i cinka, proizvodnje barita i proizvodnje ukrasnog kamena, posebno iz prva dva ova procesa. Rezerve raspoloživih mineralnih sirovina utvrđene su na različitom nivou, od eksploatacionih, do potencijalnih, od značajnih količina i kvaliteta, do manjih količina i pojavnih oblika. Do sada je obrađen, do određenog stepena, ne ra-čunajući pojave mineralnih sirovina, sljedeći broj ležišta: 13 ležišta mrko-lignitskog uglja, četiri ležišta mrkog uglja, jedno ležište tre-seta, više ležišta gasa i nafte na Crnogorskom primorju, 33 ležišta crvenih boksita, 13 ležišta ruda olova i cinka, jedno ležište ruda ba-kra, 87 ležišta nemetaličnih mineralnih sirovina, njih 14 vrsta, pri čemu su najznačajnija ležišta arhitektonsko – građevinskog ka-mena i laporca, više od 125 ležišta podzemnih voda, od čega jedno sa termalnom vodom, četiri sa mineralnim, pet ležišta tehnogenih mineralnih sirovina.

U ovom periodu eksploatisano je samo 16 sirovna, istina određe-ne mineralne sirovine povremeno, dok 10 mineralnih sirovina nije do sada eksploatisano. Ne želim posebno isticati da ukupnu vrije-dnost jedne mineralne sirovine određuju rezerve, kvalitet, tržišna upotrebljivost i ekonomičnost proizvodnje, koja se takođe doka-zuje na tržištu, što utiče na opredjeljenje za njihovu eksploataciju.

Glasnik: A šta je u ranijem periodu rađeno u industriji ruradstva?

M. Gomilanović: Na bazi mrko-lignitskog uglja izgrađen je termo-energetski kapacitet snage 210 MW, kao i jedan broj industrijskih kapaciteta koji kao tehnološko gorivo koriste ugalj. Ovi potrošači, zajedno sa širokom potrošnjom, su omogućili ostvarenje godišnje proizvodnje i do 2,7 miliona tona uglja. Na bazi crvenih boksita izgrađena je fabrika glinice kapaciteta 280.000 t/god., odnosno fabrika elektrolize kapaciteta 102.000 tona aluminijuma. Ovi kapa-citeti, i dijelom plasman za izvoz, omogućili su ostvarenje godišnje proizvodnje od oko 900.000 tona crvenih boksita. Na bazi morske soli kao sirovine, izgrađeni su kapaciteti za proizvodnju morske soli solarnim i industrijskim putem od 100.000 tona. Proizvodnja ukrasnog kamena ostvarivana je do 7.500 m3, odnosno 62.000 m2 finalnih elemenata.

42


Takođe, na bazi cementnih laporaca, tehničko - građevinskog kamena, opekarske gline, šljunka i pijeska, postojali su značajni kapaciteti za proizvodnju građevinskog materijala i građevinskih proizvoda. Ne treba zaboraviti i proizvodne kapacitete olova i cin-ka, mineralne i pitke vode i dr., a koji su u ranijem periodu bili pre-poznatljivi u rudarskoj industriji.

Ipak, sljedeće moram posebno da naglasim. Teško je objasniti kako Crna Gora ne proizvodi cement, opekarske proizvode, kreč, prepo-znatljivi ukrasni kamen i njegove proizvode, a raspolažemo rezer-vama mineralnih sirovina na kojima počiva ovakva proizvodnja. Dodatno, dokumenat „Strategija razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine, urađen 2009. godine, registruje podatak da je do ovoga perioda potrebno realizovati investicija u vrijednosti od 17 do 19 milijardi eura. Logično je da je za ovaj obim investicija potreban pomenuti građevinski materijal.

Glasnik: Kakva se očekivanja kada su u pitanju mineralne sirovine i njihova valorizacija ?

M. Gomilanović: Svakako da rezerve i kvalitet uglja, crvenih bo-ksita, arhitektonsko-građevinskog kamena, cementnih laporaca, krečnjaka, podzemnih voda, olova i cinka, pokriva ne samo potre-be Crne Gore i njenih kapaciteta, već preostaje i za izvoz. Naža-lost, svi kapaciteti koji su ranije građeni na bazi ovih sirovina, su znatno smanjeni ili su ugašeni. Ipak gajim optimizam kada je su u pitanju ove mineralne sirovine i nafta i gas, da će budućnost biti naklonjena njihovoj eksploataciji u korektnom obimu.

Glasnik: Molim Vas da prokomentarišete predstojeća istraživanja ugljovodonika na crnogorskom primorju i kakve su procjene za njihov pronalazak?

M. Gomilanović: Ovdje moram biti vrlo uzdržan u saopštavanju stava i podataka. Razlog je što je u toku raspisani tender i pripre-ma za izbor potencijalne(ih) kompanija za istraživanje (i eksploa-taciju) ugljovodonika (nafte i gasa) na crnogorskom primorju, pa objelodanjivanje određenih podataka možda nebi bilo primjereno ovom trenutku.

Ono što su činjenice jeste da je istraživanje nafte i prirodnog gasa od 1950. do 1965. godine na kopnu vršila „Nafta Crna Gora“ – Bar , nakon toga od 1973. do devedesetih godine prošloga vijeka, na ko-pnu i podmorju, „Jugopetrol“ Kotor, u saradnji sa inostranim i tada domaćim specijalizovanim firmama. Na istražnom prostoru ko-pna savremenim metodama snimljeno je oko 1250 km seizmičkih profila i izbušeno 16 istražnih bušotina, dok je na istražnom prosto-ru podmorja, urađeno oko 10.000 km seizmičkih profila i izbušene četiri istražne bušotine.

Dosadašnja istraživanja ukazuju da su objektivno postojali uslovi za formiranje ugljovodonika. Ovakvu pretpostavku potvrđuju i is-traživanja i rezultati na prostoru južnog Jadrana u Italiji i Albaniji.

Glasnik: Kakva je uloga Privredne komore Crne Gore u ekonomiji i državi?

M. Gomilanović: Po meni vrlo pozitivna. Cijenim da je Privredna komora institucija koja je u sadašnjim uslovima izuzetno potrebna društvu i da je našla svoje mjesto koje je društvu najkorisnije. Kada kažem društvu, mislim na privredu i ekonomiju u cjelini. Njena saradnja na bitnim pitanjima društveno-ekonomskog razvoja dr-žave sa Vladom i njenim organima, sa jedne strane, i privrednih organizacija, sa druge strane, je imperativ pri izboru pravaca eko-nomskog razvoja i stabilizaciji ekonomije u cjelini. Pri tome ne bi

trebalo da bude nerealnih usaglašavanja ni sa jednom stranom, ni sa državnim organima, ni sa pojedinim privrednim subjektima. Realna privredna politika i njen razvoj je jedino dugoročna i uslov boljeg života .

Posebno doživljavam kao izuzetno pozitivno, i sa šireg aspekta ko-risno, širenje saradnje sa komorama iz okruženja i Evrope. Izbor tema koje su predmet rasprave na raznim okruglim stolovima je veoma važan segment u kvalitetu rada Komore.

Skromna iskustva o radu privrednih komora u inostranstvu, daju mi za pravo za ovakav prilaz ovom pitanju.

Glasnik: Ukoliko ste u prilici da čitate Komorin list Glasnik, koji ove godine obilježava 50 godina izlaženja, molim Vas da kažete koliko je List u funkciji naše privrede?

M. Gomilanović: Vrlo često. Prvo želim da iskoristim ovako pogo-dnu priliku i čestitam 50-to godišnjicu izlaženja Glasnika. Čestit-ke upućujem izdavaču- Privrednoj komori, Redakcijskom odboru i svim novinarima i drugim autorima tekstova koji su doprinijeli ovako dugovječni život ovoga časopisa.

Teme koje se nalaze u sardžaju Glasnika su, u osnovi, registracija rada Privredne komore i njenih organa. To je sasvim uredu. Moja sugestija bi bila, ukoliko nije malo pretenciozno da ja to kažem, da Glasnik sadrži i više tema iz života pojedinih privrednih kolekti-va, ali urađenih ne iz kancelarije, već na terenu. Živa riječ radnika, živa slika procesa rada, riječ neposrednog rukovodioca, su takođe (mislim) korisne teme i potreba ovakog časopisa.

43


PhD Miodrag Gomilanovic, entrepreneur, scientist, minister

Be firm in the valorisation of natural resources

There is no reason for the delay in the construction of the second block of the Thermo Power Plant Pljevlja. It is a pity that at least the first phase of the cement factory Pljevlja has not been completed before the start of the construction of the highway Bar – Boljare and Adriatic – Ionian highway.

Montenegro should be courageous and firm in its decision to base its development on a significant use

of natural resources – these are the words of a renowned entrepreneur, PhD Miodrag Gomilanovic, a former manager of nume-rous companies, minister of industry, ener-gy and mining.

Glasnik: Judging by your biography, whi-ch is a kind of treasury of various achie-vements and interests, it seems that you were still mostly dedicated to the economy, i.e. that you primarily dealt with projects which served as generators of economic development. You were also successful in science. You were a minister of industry, energy and mining, a minister of enviro-nment protection, a diplomat ... Would you tell us how you see your professional career today and if you are satisfied with the achi-eved? When was it easier to work, today or in the past?

M. Gomilanovic: First I would like to thank you for your kind words and for your invita-tion to this interview.

Looking back from a distance of many ye-ars, I can say that I am satisfied with the achieved in my professional career althou-gh there is always space for improvement and new successes, of course, if I have the right to be the only one to judge this. I have fond memories of my jobs as a shift engi-neer, head of department, manager and all other positions I took. All these jobs provi-ded additional knowledge and conditions to gain new experience and maturity in my profession and work in general. Still, when it comes to mining, it was a destiny, rare to find in a career of an engineer, that I mana-ged the opening of an open-pit mining star-ted from a bare field to the annual produc-tion of 1,5 million tons of coal. For me, that was the biggest challenge and satisfaction. The open-pit in question was „Borovica“

and it was used for the needs of the Thermo Power Plant Pljevlja I. After this I performed state and other responsible tasks. However, regardless of all the above said, it is difficult to say that I could not have done better and that I am fully satisfied with the achieved, especially at certain periods. Anyway, self--satisfaction does not recommend one for constant progress and greater achieve-ments.

When was it more difficult to perform tasks – now or before? You know, each period of time has its own hardships. There were ti-mes when the job was done without major stresses but there were other times, as well. Let us just take as an example the period of sanctions imposed on FR Yugoslavia, and that was the time when I was appointed as a minister, I think that it was the most difficult time for work. Just for the sake of illustration: the maintenance of normal operations of the aluminum company KAP

44


M. Gomilanovic: I fully support every big investment project, which we have been missing for a long time (with the exception of the tunnel Sozina and the regional water supply). Although the state economy has quite weak potentials for big investments, I believe that the realization of these projects is justified given the multiple benefits that they would bring, however provided the thorough preparation of all subcontractors.

If I may add, in light of this big investment, as well as the announced possibility of the construction of the Adriatic – Ionian hi-ghway and a number of big electricity and

requires a daily import of 500 – 600 t of energy sources, as well as raw and other materials. And the state borders were clo-sed. The question was: how to maintain the production? True, today we have a different problem although of a much lower size – market competition which requires quality products only.

Glasnik: Could you tell us something about the past decades of the last century when you were the manager of the leading Mon-tenegrin companies and the minister of industry, energy and mining in the Monte-negrin government?

M. Gomilanovic: Of course, I remember that period. There were quite good public enterprises in the area of: infrastructure (Elektroprivreda, PTT, Port of Bar …), mining – metallurgy complex of appropriate capa-cities, a great number of production organi-zations in the area of: mining, metallurgy, wood processing, metal processing, civil engineering, agriculture. These enterprises were established under the socialist politi-cal set up. And then there was a change in the social and political climate in the whole region, including Montenegro, followed by a necessary transformation and harmo-nization to the newly emerged economic, market and other conditions of the overall economy, which certainly provided new dimensions for the Montenegrin economy. There was a need to prepare the enterpri-ses for privatization in the organizational and any other sense. That did not go quite as expected. Certain mistakes were made at all levels, somewhere more and somew-here less. The truth being said, the market to which we offered our economy was quite rigorous and did not show special interest due to the quite obsolete technology of our manufacturing enterprises.

And then there came a period which additi-onally complicated the overall economic si-tuation and other aspects of life. Like I said, may it never happen again. The sanctions imposed on FR Yugoslavia, and Montene-gro as its part, by the international commu-nity added to the already difficult situation in this region so that it was difficult to ma-intain economy on a necessary level and, in some cases, even to have any kind of pro-duction. The fact that it was a huge problem to provide even such a basic thing as oil derivatives, and this is something all con-temporaries remember, serves as the best example of that time. The fact that Mon-tenegro could not „receive“ 5,7% of certain derivatives (which was its consumption

share in the FR Yugoslavia) from the then domestic produciton of this fuel resulted in the situation that Montenegrin overall eco-nomy and non-economic activities were supplied by the barrels of oil transported via the Bojana and Skadar lake.

Glasnik: What do you think of the Monte-negrin economy today and its development perspectives?

M. Gomilanovic: It is not necessary to emphasize that the development of a sta-te lies on its natural and human resources in the first place and that the state has its stability if it can provide its own food and energy. These resources primarily inclu-de minerals, water potentials, arable land and tourism potentials. Almost all of these natural resources are in the ownership of the state. Therefore, the state should base its economic development on a significant activation of natural potentials. And for this it only needs more courage and determina-tion.

Glasnik: Europe, and the world, see more development chances in the reindustriali-zation. Could we do the same thing given the fact that industry used to be the genera-tor of the Montenegrin economy?

M. Gomilanovic: Thank you for giving me an opportunity to express my opinion on this issue. Let me state it simply – yes. Montenegro needs to pay more attention to industrial production than it has been the case so far. Let me remind you of the period when the share of industry in the GDP was on an extremely high level. I think that it is not good if the economy of a state depends on one or two branches of industry as such option brings numerous dangers. I cannot recollect of the fact that the state has issu-ed an economic document which declares its strategic branches. If you do not mind my words, it seems that, for a certain peri-od of time, we have been guided by a qui-te free intuition. Well, let’s consider as our strategic branch the one which participates with 10 – 15 % in the GDP. Mining industry, metal processing industry and agriculture have to have their place in the Montenegrin economy, of course, in line with the product quality which would allow them to penetra-te other markets, as well.

Glasnik: We are about to start the realizati-on of big infrastructure projects. Given the current state of the Montenegrin economy, what do you think of the construction of the highway Bar - Boljare?

other facilities, it is a pity that at least the first phase of the cement factory in Pljevlja was not constructed so that we could use their products instead of the imported ones.

Glasnik: Given the fact that at a certain pe-riod of time you participated in the creation of the economic climate and the imple-mentation of Montenegrin energy policy, how do you explain the fact that since 1981 not a single energy project has been con-structed in Montenegro although we have badly needed them since we have faced a constant deficit of electricity? On the other hand, still, we have huge unused natural re-sources: hydro potential, coal, energy of the

45


sun and wind and bio energy.

M. Gomilanovic: That is true. I think that it is the biggest economic mistake of the Ele-ktroprivreda and the state. There is no ju-stification for the fact that for 33 years we have not constructed a single production facility and that we have kept importing electricity at the same time. We can try to find an excuse but there is no accepti-ble explanation for this. The energy deve-lopment strategies were made, remade, up-dated, action plans were adopted, however, no progress has been made. At least, not a visible one. Each document contains and

the construction start?

M. Gomilanovic: I have already said in one interview: Montenegro would have made a much smaller mistake if it had constructed any kind of energy facility, thermo or hydro, than by not constructed a single one. Elec-tricity is a product which we can place at the foreign market for sure. What should we build first? According to my knowledge, there is no reason for the delay in the con-struction of the second block of the thermo energy plant Pljevlja. Due to the fact that this project is well-defined, both from the technical and other aspects, it could see the fastest realization. This facility would en-sure safety to the Montenegrin electricity system and reduce electricity deficit. Of co-urse, it should be constructed including all parameters which take maximum care of environmental protection of the construc-tion site.

Furthermore, the construction of the ther-mo power plant Pljevlja II should not delay significantly the construction of another new hydro energy facility. According to my (currently) not fully reliable knowledge, I believe that the project of hydro power plant Moraca has been analysed in more detail. The planned construction of the undersea power cable requires the intensification of the construction of the second large energy facility, which would create conditions for the export of electricity surplus and justify the investment. The energy issue must ne-ver be a finished story. There is a need for a constant search and processing of new resources because there is never enough energy at a market.

I do not want to sound like I have forgotten other resources (small hydro power plants, wind, sun, bio energy). One should also co-unt on these resources but up to a certain acceptable level. The electricity from these sources (for now) is much more expensive and the volume of energy from these sour-ces has a limit due to the issue of the stabi-lity of the energy system.

Glasnik: Who would be the most suitable investors in the new energy facilities and, given the fact that you are well-informed about this, how interested are potential in-vestors when it comes to the projects of this type?

M. Gomilanovic: We need the investors who have: experience in this area, approved te-chnology with the most up-to-date achie-vements in the use of heat value (when it comes to coal), environment-friendly tech-

want to sound like I am trying to find excu-ses but it is the fact that the nineties of the past century were not favourable for any kind of big investments. Now the situation is different. There are other opportunities for financial combinations.

Even if the NGOs and other layman public add to the indecisiveness of Elektroprivre-da and the state, I find it as an unaccepta-ble excuse. Certainly, the opinion of the layman public should be listened to but not always acted upon. They take into conside-ration ecological aspects only but they do not consider sufficiently the economic –

repeats: Montenegro has unused hydro potential (cca 70%), coal reserves (balance reserves of over 250 million tons), as well as other energy resources but ... Let me add the following: the current block of the ther-mo power plant is coming to the end of its work capacities. I repeat, this is a problem that is diffuclt to justify and understand. We face the constant deficit and the constant import of electricity accompanied with the payment deficit of the state. And despite this fact, we have unused resources. Here, this is not the issue of personal responsi-bility but of the realization of the dawning awareness that there is no time for further delay when it comes to this sector. I do not

energy reasons. With the implementation of all standards which define the construc-tion and use of these production facilities, there is no reason to accept the ideas and attitudes which would halt the further pro-gress of society. We need to act the same way the developed world does. We need to take more courageous steps in this area.

Glasnik: The professional and layman pu-blic have been disputing which big energy facility could be built fastest in Montenegro, which would be the most profitable, which would meet the sustainable development standards ... In your opinion, what should be constructed first and why? And when could

46


nology and who are willing to include domestic capacities but not at the expense of quality. Of course, I think of the investors who offer acceptable financial conditions (price and crediting). Simply, we need the investors who have passed rigorous exams. One note, maybe superflous - it is very important to study in detail the con-tracting obligations so that we would not say later that „it was not stated in the agreement“.

Glasnik: You are a member of the Balkan Mining Congress Com-mittee. What does the said institution do and to what extent do its activities help in the work of the companies involved in this field?

M. Gomilanovic: Yes, I am a member of the Balkan Mining Con-gress Committee but also of the International Committee of the World Mining Congress. These institutions organize scientific con-gresses once in two and four years, respectively. These congresses are dedicated to the development of technics and technology in the exploitation of minerals using opet pit and deep pit methodo-logy, preparation of minerals for further use and the environment protection measures in the mining areas. These congresses really present an opportunity for the mining and other experts engaged in this area to get in contact with the mining engineering in the Balkans and the world.

Glasnik: You have been studying our mineral resources for a long time. In addition, you have published numerous scientific papers in the area of mining. Therefore, you are absolutely competent to tell us how many types of minerals Montenegro has and how we could, economically speaking, make the best use of them?

M. Gomilanovic: This topic requires much more space than we cur-rently have at our disposal. However, I need to say a few words, at least.

To this date it has been determined that Montenegro has at its dis-posal over 30 types of minerals, of which four types are renewable and the rest are non-renewable. To this we may add technogene

minerals created in the alumina production process, production of the lead - zinc concentrate, production of barite and the produciton of decoration stone, especially from the first two processes. There are different levels of the mineral reserves, from exploitation to po-tential reserves, from significant quantities and qualities to smal-ler quantities. So far, the following number of deposits have been processed: 13 deposits of brown lignite coal, four deposits of brown coal, one deposit of peat, several deposits of gas and oil on the Mon-tenegrin coast, 33 deposits of red bauxite, 13 deposits of lead and zinc, one deposit of copper, 87 deposits of 14 types of non-metal minerals, the most important being architectonic – construction stone and marl, more than 125 deposits of sub-terranean water, of which one with thermal water, four with mineral water, five depo-sits of technogene minerals.

In this period only 16 raw materials have been exploited. It is true that some minerals have been exploited from time to time, while 10 minerals have not been exploited at all. I just want to mention the fact that the total value of a mineral is determined by: its deposits, quality, market use and profitability. These features are determined at the market, and this affects the decision whether they can be exploited.

Glasnik: What was done in the mining industry of the past period?

M. Gomilanovic: The thermo energy facility of 210 MW was con-structed based on the brown lignite coal. A certain number of coal powered industrial capacities were also constructed. These faciliti-es secured an annual production of up to 2,7 million tons of coal. Gi-ven the fact that Montenegro had red bauxite deposits, the alumina factory of the annual capacity of 280.000 t and an electrolysis plant with the capacity of 102.000 t of aluminum were constructed. These capacities, along with the export, secured the annual production of cca 900.000 tons of red bauxite. In addition, since Montenegro has sea salt raw material, the facilities for the production of 100.000 tons of sea salt were constructed. They use solar and industrial me-

47


thodology. The production of decoration stone reached up to 7.500 m3 or 62.000 m2 of final pieces.

Also, the cement marl, technical – construction stone, brickearth, pebbles and sand, presented significant capacities for the produc-tion of construction materials and products. We should not exclu-de the production capacities of lead and zinc, mineral and potable water, etc., which were recognizable in the mining industry of the past period.

Still, I have to put an emphasis on the following. It is hard to expla-in why Montenegro does not produce cement, brickearth products, lime, recognizable decoration stone and its products if we know that it has deposits of the raw materials on which this producti-on is based. In addition, the document „Construction Development Strategy in Montenegro 2020“ developed in 2009 states that until 2020 Montenegro should complete the investments of 17 – 19 bil-lion Euros. It is logical that this type of investments requires the necessary, above mentioned construction materials.

Glasnik: What are the expectations regarding minerals and their valorization?

M. Gomilanovic: The reserves and the quality of coal, red bauxite, architectonic – construction stone, cement marl, lime, subterra-nean water, lead and zinc certainly cover not only the needs of Montenegro but they can also be used for export. Unfortunately, all processing capacities which were constructed in the past are now considerably reduced or closed. However, when it comes to these minerals, as well as to oil and gas, I am still an optimist that they will be sufficiently exploited in the future.

Glasnik: Could you please give us your opinion about the upcoming reasearch of hydrocarbon on the Montenegrin coast and the pro-jections regarding its finding?

M. Gomilanovic: I have to be very cautious when I state my attitu-de and disseminate the information I possess. The reason for this

is the ongoing tender for the selection of potential companies for research and exploitation of hydrocarbon (oil and gas) on the Mon-tenegrin coast. Therefore, the disclosure of certain data might not be appropriate at this moment.

In the period 1950 to 1965 the land research of oil and natural gas was done by „Nafta Crna Gora“ – Bar. In the period from 1973 to the nineties of the past century the land and sea research was done by „Jugopetrol“ Kotor in cooperation with the foreign and specialized domestic companies of that time. Using the modern methods for land research, cca 1250 km of seismic profiles were recorded and 16 wells were drilled, while 10.000 km of seismic profiles were recor-ded and four wells were drilled in the sea.

The results of the research indicate that there were conditions for the creation of hydrocarbon. These results were further supported by the findings of the researches in the southern Adriatic in Italy and Albania.

Glasnik: What is the role of the Chamber of Economy of Montene-gro in the economy and the state?

M. Gomilanovic: In my opinion, this role is very positive. I think that the Chamber of Economy is an institution which is very im-portant for the society under the current conditions and I think that it has found its place to best serve the society's needs. When I say society, I mean the economy as a whole. Its cooperation on im-portant issues of the country’s socio-economic development with the Government and its organs, on the one hand, and economic organizations on the other, is an imperative in the process of se-lecting the directions of the country's economic development and the stabilization of the overall economy. Still, this does not imply non-realistic adaptation to any party, state organ or economic enti-ty. Realistic economic policy and its development should present a long-term policy and the precondition of a better life.

I have an especially high consideration for the extension of coo-peration with the chambers from the neighbouring countries and Europe and I think that this is very useful from a wider perspective. The selection of topics for discussion at various round tables is a very important segment of the Chamber's quality of work.

My opinion is based on my modest knowledge of the activities per-formed by international chambers.

Glasnik: If you have an opportunity to read the Chamber’s maga-zine Glasnik, which celcebrates its 50th anniversary this year, co-uld you tell us to what extent the magazine meets the needs of the branch of economy you are engaged in?

M. Gomilanovic: I read it quite often. I would like to use this oppor-tunity to congratulate you on the 50th anniversary of Glasnik. I congratulate the publisher – the Chamber of Economy, editorial board and all journalists and other authors of articles who contri-buted to the long life of this magazine.

The topics covered by Glasnik in essence present the records of the Chamber’s activities, which is completely all right. I would suggest, without any intention to sound uppish, to include more topics from the lives of particular enterprises but not done as a result of office work but as a result of a field visit. The testimony of the employees, a portrait of work processes, the words of immediate management are also, I think, useful topics and something the magazine of this type should also cover.

48


U toku je izrada srednjoročne strategije sprovođenja fiskalne politike sa mjerama koje će kroz podsticaje stvoriti predu-slove za unapređenje konkurentnosti ekonomije i poveća-

nje izvoza, izjavio je ministar finansija dr Radoje Žugić.

- Glavni cilj kreiranja i sprovođenja strategije je vraćanje javnog duga na održiv nivo i stvaranje fiskalnog prostora za dodatnu inve-sticionu potrošnju, imajući u vidu potrebe u oblasti infrastrukture i druge razvojne prioritete. U cilju adekvatne valorizacije naših re-sursa, te postepene izmjene privredne strukture i modela razvoja, predložene mjere u okviru pomenute strategije stvoriće preduslo-ve za vođenje aktivnih sektorskih politika, kako bi se unaprijedila konkurentnost domaće ekonomije i povećao izvoz, odnosno udio razmjenjivih dobara, što će imati pozitivan uticaj na platni bilans u razmjeni robe sa inostranstvom. U tom cilju, Strategija će pre-dložiti odgovarajuće fiskalne podsticaje za sektorske prioritete – u prvom redu, za: turizam, energetiku, poljoprivredu i metalsku in-dustriju. Pri tome bi se svakako vodilo računa da se ne naruši po-stojeća fiskalna pozicija države – objasnio je ministar.

Model koji se priprema predviđa promjenu strukture oporezivanja.

- Model reforme poreskog sistema koji će biti predložen predviđa promjenu strukture oporezivanja, koja bi podrazumijevala transfer ka porezima koji imaju niži negativan uticaj na ekonomski rast, uz smanjenje poreskog opterećenja dobiti i dohotka – najavio je Žugić.

Na ovaj način bi se, smatra ministar, oslobodio potencijal za rast.

- To bi uz prateće reforme u drugim oblastima, nesumnjivo do-prinijelo efikasnijoj valorizaciji naših ogromnih resursa, te bržem

Dr Radoje Žugić, Ministar finansija

Vratiti javni dug na

održiv nivo

Hitno reagovati i popraviti negativni saldo bilansa plaćanja u razmjeni

robe sa inostranstvom.

ostvarenju osnovnih ciljeva ekonomske politike Crne Gore – jača-nja konkurentnosti ekonomije, dostizanja viših stopa privrednog rasta i povećanja životnog standarda stanovništva – kaže mini-star.

Žugić upozorava da se mora hitno reagovati i popraviti negativni saldo bilansa plaćanja u razmjeni robe sa inostranstvom jer, kako je ocijenio, ovakvo stanje na duži period može uzrokovati redukci-ju novčane mase.

- Crna Gora obiluje ekonomskim potencijalima koji nijesu ade-kvatno valorizovani. Zbog hitne potrebe njihove valorizacije, kao i radi zaustavljanja negativnih demografskih tendencija, koje ka-rakterišu određene dijelove naše zemlje, imamo izraženu potrebu za dinamičnijim ekonomskim rastom. Više stope rasta Crnoj Gori su neophodne i radi minimiziranja osnovnih ekonomskih ranji-vosti koje se, prije svega, ispoljavaju u negativnom saldu bilansa plaćanja u razmjeni robe sa inostranstvom. Duži period ovakvog stanja može uzrokovati redukciju novčane mase, što dalje može proizvesti recesione efekte, te je jasno da se mora hitno reagovati. Neophodno je, kroz zdravu konkurenciju, integrisati domaće sa in-ternacionalnim tržištem, kao jedinim izvorom akumulacije nove vrijednosti. U suprotnom, velike su šanse da slabosti ovakog iz-bora nadvladaju prednosti i stvore još veće probleme za kreatore politike i reforme u sistemu – ocijenio je Žugić.

Ministarstvo finansija se, imajući ovo u vidu, kaže ministar, aktiv-no bavi fiskalnom politikom koja, kroz proces konsolidacije priho-dne i rashodne strane budžeta i odgovarajuće podsticajne mjere, treba da doprinese ozdravljenju javnih finansija i dinamiziranju privrednog rasta.

49


U spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore deficit je godinama izuzetno visok, a izvoz robe ne pokriva više od četvrtine uvoza. Jednostavnije rečeno, Crna Gora kupuje četiri puta

više nego što prodaje. Odnosno, u ovom segmentu, četiri puta više troši nego što zarađuje.

Crna Gora ima jednu od najnižih stopa izvoza roba u odnosu na svoj BDP. Kada se i usluge uključe u sagledavanje izvoza kao dijela BDP-a i dalje je niži od 40%. U poređenju sa drugim malim zemlja-ma kao što je Slovenija koja ima koeficijent 68%, Estonija 78% ili Malta 85% - jasno je da Crna Gora ne koristi izvoz kao pokretač rasta, koji je doveo do transformacije brojnih malih zemalja.

Vjerujem da su uzroci dovoljno poznati i najširoj, a ne samo struč-noj javnosti, budući da je problematika veoma zastupljena u radu nadležnih institucija i interesovanjima brojnih subjekata društva. Što se tiče Privredne komore, ova pitanja su u fokusu brojnih stra-teških dokumenata i praktičnih projekata u poslednjih desetak go-dina. Zato, za ovu priliku samo kratko podsjećanje na sliku stanja, manifestacije i uzroke.

Robnu razmjenu sa inostranstvom karakteriše slaba diverzifiko-vanost tržišta (u 2013. godini 86% izvoza skoncentrisano je na 10 zemalja), skroman asortiman proizvoda (samo dvanaest grupa proizvoda čine 81% ukupnog našeg izvoza), pri čemu izvozimo pro-izvode sa niskom dodatom vrijednošću, a uvozimo u veoma viso-kom procentu proizvode koje u Crnoj Gori proizvodimo, ili bismo mogli proizvoditi u dovoljnim količinama.

Stvari stoje bolje, ali ne i onako kako bi moglo biti, u razmjeni uslu-ga sa inostranstvom. Tu Crna Gora ostvaruje suficit kojim se do-nekle ublažava visok robni deficit i popravlja platni bilans zemlje. Najveći prihodi od usluga ostvaruju se od turizma (63%) i transpor-ta (16,3%).

Ljiljana Filipović,Potpredsjednica Privredne komore

Povezati izvozna preduzećaPovoljniji bilans trgovinskih odnosa sa inostranstvom ostvarljiv i kroz promjenu strukture izvoza, jačanje konkurentnosti, supstituciju uvoza, bolji institucionalni okvir za njegovu promociju.

Ključna ograničenja koja utiču na rast izvoza robe su: premali ka-paciteti, usitnjenost proizvodnje, kao i nedovoljna konkurentnost privrede. Ostvareni rezultati su neodrživi i zahtijevaju sistemski pristup i posvećenost, kako javnog, tako i privatnog sektora.

Na osnovu ovih kratkih uvida u osnovne činjenice, gotovo da se sami po sebi nameću odgovori na pitanje šta bi valjalo raditi da bi se odlučnije i sa jasnim pozitivnim efektima krenulo ka ozbiljni-jem uravnotežavanju bilansa plaćanja.

U najkraćem, povoljniji bilans trgovinskih odnosa sa inostran-stvom ostvarljiv je kroz: (1) povećanje broja izvoznika i vrijednosti izvoza, (2) promjenu strukture izvoza, (3) jačanje konkurentnosti, (4) supstituciju uvoza, (5) povezivanje izvoznih preduzeća, kao i (6) uspostavljanje efikasnog institucionalnog okvira za promociju i rast izvoza.

I prihodi od turizma mogli bi biti veći ukoliko bi se bar djelimično otklonile slabosti kao što su: saobraćajna dostupnost, sezonski ka-rakter, monolitnost (visoko učešće gostiju iz malog broja zemalja), struktura smještajnih kapaciteta i nedostatak hotelskih kapacite-ta visoke kategorije, nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj ponudi.

Sve u svemu, nužan je proaktivan stav u pogledu kreiranja politike i strategije izvoza i u domenu njihove realizacije. Takva makroeko-nomska politika, uz institucionalnu podršku koja će izvoznicima olakšati uključivanje u trgovinske tokove, ali ne uz favorizovanje koje znači ignorisanje tržišnih zakonitosti i standarda međunaro-dne konkurentnosti, nužan su uslov i osnov za agresivniji i organi-zovaniji nastup domaćih firmi na inostranim tržištima.

50


Čedomir Marović,inženjer agronomije

Institucionalni razvoj kao sistemska podrška agraruCrnoj Gori je potrebna inovativna sveobuhvatna strategija koja bi bila usmjerena u pravcu optimizacije čitavog sistema ishrane stanovništva i izvoza.

Uspješnost razvoja poljoprivrede presudno zavisi, kako od utemeljenosti dobre agrarne politike na duži rok, tako i od stepena osposobljenosti njenih razvojnih institucija. Nji-

hov primarni zadatak je da efikasno djeluju, kako u tekućoj proi-zvodnji i na tržištu, tako i u oblasti investicionog razvoja. Ima se utisak da sada agrarni sistem u Crnoj Gori funkcioniše po nahođe-nju i kao takav predugo ne produkuje željeni rast, stabilnost pro-izvodnje i poboljšanje životnih uslova ljudi na selu. Takvo stanje negativno se odražava, kako na ekonomsku i socijalnu stabilnost države, tako i regionalnu uravnoteženost i kvalitet života ljudi u prostoru.

Zelena revolucija je danas pitanje od planetarnog značaja. Ljudi koji izučavaju problematiku o kojoj je riječ nemaju dileme, da je „efikasna i moralna navigacija u vrijeme zelene revolucije, možda najsloženiji problem sa kojim se danas suočava čovječanstvo. Do-šlo je vrijeme da se ono počne ozbiljno rješavati“.

Rast stanovništva u svijetu ne prati rast pojoprivredno-prehram-benih proizvoda. U toj ekonomsko-socijalnoj disproporciji više od jedne milijarde ljudi živi u zoni totalnog siromaštva ili od 1,25 dolara na dan. Prema zvaničnim podacima visok procenat tih ne-srećnika umire od gladii i on je dosegao do nivoa koji je uzdrmao moral čovječanstva.

Paralelno sa prethodnim, klimatske promjene i poremećaj ekolo-ške ravnoteže doveli su svijet pred teške izazove epohe. Prema ri-ječima naučnika, ukoliko se nagomilani problemi ne budu ubrzano rješavali, prijeti nestanak ljudskog roda.

Čovjek nije vlasnik zemlje. Mi smo samo njena djeca i dužni smo da je predamo narednoj generaciji, očuvanu i privredno-ekonom-ski unaprijeđenu.

Višedecenijske posljedice devastacije ruralnog prostora u Crnoj Gori više su nego porazne. Dvije trećine stanovništva u Crnoj Gori živi u sivilu gradskih četvrti, sa sumnjivom perspektivom mladih ljudi.

Razvojni ciljevi

Crnoj Gori je potrebna inovativna sveobuhvatna strategija koja bi bila usmjerena u pravcu optimizacije čitavog sistema ishrane sta-novništva i izvoza, na principima jasno definisanih i konsenzual-no usvojenih ciljeva, na jednoj strani, a na drugoj razrada čitavog instrumentarija za ostvarivanje tih ciljeva. Godinama se nameće to pitanje, međutim džabe!

U pogledu ograničavajućih faktora razvoja stanje se može oka-rakterisati na sledeći način: (a) Nedostatak koncepta - strategije razvoja poljoprivrede i ruralne privrede na duži i kraći rok; (b) mo-nocentričnost aktuelnog koncepta razvoja, koji u praksi poznaje samo seosku farmu; (c) nedostatak koncepta zemljišne politike sa svim posledicama na razvoj agrarne privrede u Crnoj Gori; (d) nizak nivo tehničko - tehnoloških i tržišnih znanja u praksi sa svim posledicama na stanje u tekućoj proizvodnji i investicionom razvoju; (e) nizak nivo državnih podsticaja razvoju poljoprivrede i ruralne privrede (1% godišnje budžetske potrošnje u Crnoj Gori) i (f) Veoma nizak nivo izgrađenosti institucija agrarnog sistema kao

nosećih funkcija razvoja svake napredne agrarne privrede i drugo. Razvojni ciljevi u poljoprivredi i ruralnoj privredi Crne Gore mogu se definisati na sljedeći način:

Iz izlaganja na naučno-struč-nom savjetovanju kojem su pri-sustvovali predstavnici osam Balkanskih zemalja održanom u Tivtu od 02.09. – 04.09.2014 godine, na temu: »Tehnologija, kultura i razvoj«).

51


realnoj potrebi ljudi i krupnom preduslovu vraćanja života i ekonomije na cjelini crno-gorskog prostora;

Preduslovi za ostvarivanje razvojnih ciljeva

Preduslovi za ostvarivanje razvojnih cilje-va mogu se definisati na sledeći način:•Jedinstveni agrarni prostor u Crnoj Gori treba regionalno organizovati, kadrovski i tehnički osposobiti u okviru kojeg bi orga-nizaciono-ekonomski i razvojno egzistirali pet agroekoloških regiona: mediteranski, zetsko-bjelopavlićki, dolinski region, regi-on krša, i region visokih planina. • Izgradnja i rekonstrukcije putne mreže i ostale komunalne infrastrukture na rural-nom prostoru.• Definicija zemljišne politike i izdizanje te politike na nivo zakona koji će maksimal-no štititi zemljišni resurs na jednoj strani, a na drugoj, maksimalno podsticati proširi-vanje obradivih zemljišnih površina.• Državni podsticaji poljopriv redi i ruralnoj privredi U 2016 godini trebala bi da se kreću na nivou 3-4% državne budžetske potrošnje u 2016. godini; Sada je ona simboličnih 1,7%.

Funkcija nove agrarne politike nezamisliva je bez postojanja jakih institucija agrarnog sistema kao što su:

- Jaka istraživačko razvojna i obrazovna institucija sa naglaskom na primijenjena (inovativna) naučna istraživanja.

- Agrarni razvojni centar kao projektantska i realizatorska institucija, čiju djelatnost pored dobrih projekata treba da čini njiho-va razvojno ekonomska uspješna realiza-cija i njihovo uhodavanje proizvodnje i tr-žišta, do nivoa projektovanih ekonomskih vrijednosti i više.

- Specijalizovana finansijska institucija, čiji bi zadatak bio stvaranje finansijske osnove za ofanzivnu realizaciju programa razvoja u agraru (tekuća proizvodnja i investicioni razvoj) i plaćanja po toj osnovi.

- Fleksibilne obrazovne i razvojne institu-cije sa svojim punktovima u okviru 5 agro-ekoloških regiona i zaživljavanje u praksi t.z.v. “Zelene diplome” bez čijeg posjedova-nja niko ne može koristiti državna podsti-cajna sredstva i bankarske kredite, kako u tekućoj proizvodnji tako i u oblasti investi-cionog razvoja.

- Jaka terenska savjetodavna služba, (što sada nije slučaj) i konačno,

• Povećanje obima i strukture poljoprivre-dne proizvodnje, koja će rezultirati većim stepenom snadbjevenosti domaćeg tržišta sopstvenom proizvodnjom i izvozom;

U kontekstu rečenog valja imati u vidu da inteziviranjem razvoja agrara Crna Gora može imati: 11 ekskluzivnih (brend) i 18 vi-soko kvalitetnih proizvoda;

Ekskluzivni (brend) proizvodi: Njeguška pr-šuta, Kaštradina, Njeguški sir, goveđi košet, sušeni šaran, Pljevaljski sir, Durmitorski skorup; Crnogorska lozova rakija, vino vra-nac, Nikšićko pivo, i Crnogorski med;

Visokokvalitetni proizvodi: bijelo vino, po-vrće, mješavina, kozji sir, kozje meso, sok od borovnica, sok od barskog šipka, suva smokva, stona maslina, maslinovo ulje, mandarina, školjke, dimljena ukljeva, pa-strmka, bijela morska riba, koštičavo voće (orah, lješnik, badem), mineralna voda, pri-rodna izvorska voda.

• Usklađenost crnogorskog agrarnog za-konodavstva sa Evropskim pravilima i normama, kao bitnim pretpostavkeama na putu savremene poljoprivredne proi-zvodnje i učlanjivanja u familiju razvijenih zemalja Evrope.• Naučno – stručna definicija optimalnog tržišno- ekonomskog koncepta razvoja farme;• Definicije koncepta razvoja 7.000 ha ze-mljišta vraćenog ranijim vlasnicima (rani-je društveno i meliorisano zemljište).• Prihvatanje ranije projektovanog ili usta-novljivanje novog razvojnog koncepta akti-viranja 12.000 ha u priobalnoj zoni Skadar-skog jezera.• Priprema i realizacija projekta zaštite od periodičnog plavljenja Skadarskog jezera, naselja Zete (5.000 ha); Rješenje se traži u regulaciji rijeke Bojane i Drima u saradnji sa Albanijom.• Maksimalno podsticanje proizvodnje organske hrane. Sada ta proizvodnja uče-stvuje sa minornih 0.7% u ukupnoj godi-šnjoj proizvodnji hrane.• Novim konceptom agrarnog razvoja po-entu treba staviti na brži razvoj brdsko-pla-ninskog područja, kao manje razvijenog dijela Crne Gore. • Pod uslovom da se predmetna ograniče-nja riješe na povoljan način, prosječan go-dišnji rast proizvodnje trebao bi da se kreće na nivou od oko 7 % godišnje, odnosno 10 – 12 % kao ciljnom stopom na duži rok.• Mjere nove agrarne politike treba da re-zultiraju ubrzanim razvojem zdravstvenih i kulturno-ekonomskih prilika na selu kao

- Jaki sistem informatičke podrške tekućoj proizvodnji i investicionom razvoju.

• Poresku i niz drugih politika valja posta-viti u funkciji zaštite farme i njene tržišne i ekonomske konkurentnosti.

• Očuvati od zagađenosti agrarni prostor i ozakoniti, institucionalizovati i kadrovski tehnički osposobiti nosioce organske pro-izvodnje hrane, kao prioritetnog pravca ra-zvoja, i konačno,

• Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja organizaciono i kadrovski, dizajnira-ti u skladu sa zahtjevima za ostvarivanje ciljeva nove agrarne politike, odnosno na principima kako se to decenijama radi u zemljama razvijene ekonomije.

Zaključne ocjene

Na kraju ovog kratkog pregleda valja za-ključiti sledeće:

• Crna Gora bez obzira na veličinu, raspola-že sa značajnim prirodnim i tržišnim mo-gućnostima za proizvodnju i plasman roba hrane na domaćem i inostranom tržištu.

• Sadašnje stanje i stepen razvijenosti pol-joprivrede i ruralne privrede, ne zadovoja-va, što najbolje oslikava niska robna pro-izvodnja i nekonkurentnost na domaćem i inostranom tržištu. Zbog ove činjenice Crna Gora u ovom trenutku ostvaruje uvo-zno-izvozni deficit oko 400 miliona eura.

• Definicija stanja i nove strategije razvo-ja poljoprivrede i ruralne privrede u Crnoj Gori. Pojednostavljeno, nužno je uspostavi-ti sistem vladavine specijalističkih znanja.

Za preduzetništvo u agraru Crne Gore po-stoje: (a) Odlični prirodni uslovi, i (b) lokal-no i inostrano tržište nijesu ograničavajući činioci razvoja.

Nedostaju: Strateški okviri (dobra agrarna politika) i u njoj jake institucije agrarnog sistema, bez čije se podrške ne može raču-nati na uspješan razvoj Crnogorskog agra-ra, a time ni socijalno – ekonomska sta-bilnost države i regionalna ravnomjernost života u prostoru.

I konačno, rješenja o kojima je riječ pos-jeduju političku, naučno-sociološku, trži-šno-ekonomsku i kulturološku dimenziju, zbog čijeg značaja treba da nađu svoje mjesto u bidućoj modifikovanoj i sveobu-hvatnoj Crnogorskoj agrarnoj strategiji!

52


U opširnom prilogu „Slovenija na raspro-daji”, navodi se i mišljenje Mata Granića, nekadašnjeg hrvatskog ministra vanjskih poslova. Za njega list kaže da tijesno sa-rađuje sa pojedinim hrvatskim investito-rima u Sloveniji. Granić nije potvrdio tezu da se radi o strateškom planu hrvatske politike da preuzme što više slovenačkih kompanija.

- Naravno da je širenje hrvatskih poduzeća u Sloveniju posljedica strategije, ali ne radi se o strategiji države nego o strategiji pa-metnih pojedinaca, poput Todorića i drugih - kazao je Granić za „Delo”.

Procjenjuje se da stranci, investiranjem preko fiducijarnih računa već raspolažu s više od 350 miliona eura slovenačke korpo-rativne imovine.

Riječ je o preduzećima kao što su farmace-utska kompanija Krka, koncern za proizvo-dnju aparata za domaćinstvo Gorenje, reo-siguravajuća kuća Pozavarovalnica Sava, te ljubljanski Petrol, energetska kompanija sa najvećim godišnjim prihodima.

Milijardu eura za povezivanje zapadnog Balkana

Evropska unija je spremna da izdvoji do milijardu eura iz pretpristupnih fondova kao pomoć projektima za povezivanje ze-malja Zapadnog Balkana, izjavio je u Beo-gradu evropski komesar za proširenje Šte-fan Füle.

EU je spremna da pomogne da zemlje regi-ona dobiju još 10 milijardi eura u vidu zaj-mova, rekao je Füle poslije sastanka šefova diplomatija i ministara ekonomije zapa-dnog Balkana.

On je u obraćanju novinarima istakao tri ključne tačke skupa, a jedna od njih je da u Srbiju i region treba donijeti benefite proši-renja i prije ulaska u EU. Zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da će podnijeti reformske programe što će poslati signal investitorima, rekao je Füle.

Regionvijesti

Nectar sokovi na dalekim tržištima

Proizvodi srpske kompanije Nectar uskoro bi trebalo da se nađu i na tržištu Afrike, Bli-skog i Srednjeg istoka, Kine i Japana, naja-vio je njen generalni direktor Čedo Praška, nakon učešća na najvećem međunaro-dnom sajmu prehrambene industrije SIAL 2014. u Parizu.

On je objasnio da su kupci sa pomenutih tržišta zainteresovani prije svega za gotove proizvode, ali i za distribuciju poluproizvo-da - smrznutog voća, kaša, voćnih koncen-trata. Podsjetio da Nectar i Fructal (koji je u vlasništvu srpske kompanije) zajedno već izvoze na 50 različitih tržišta.

Hrvatska sve uticajnija u slovenačkoj privredi

Hrvati su posljednjih nekoliko godina među najvećim investitorima u slovenač-ke kompanije, ne samo putem preuzimanja preduzeća poput Mercatora i Droge Kolin-ske na tenderima, nego i kupovanjem pa-keta dionica na Ljubljanskoj berzi, navodi se u članku ljubljanskog „Dela”.

- To nisu izolirane poslovne operacije nego u velikoj mjeri strateške odluke, pri čemu sudjeluje i aktualna hrvatska politika - re-kao je za vodeći slovenački dnevnik Borut Šuklje, nekadašnji istaknuti političar i am-basador u Beogradu, često citirani poslovni analitičar i politički lobista.

Kako je dodao, na skupu je bilo riječi i o unapređenju transporta i energetike, a EU će podržati zemlje Zapadnog Balkana po pitanju politike, ali i dodijele sredstava.

- EU je spremna da podrži bolju povezanost sa bespovratnim sredstvima iz IPA fondo-va u iznosu od milijardu eura, i 10 milijardi eura do 2020 godine. To znači da konačno prelazimo sa riječi na djela - rekao je Füle.

Podsjetivši da je ovo njegov posljednji an-gažman u regionu, Füle je zahvalio partne-rima u cijelom regionu na zajednički oba-vljenom poslu.

Prodaju mrežu banaka u regionu

Advent International, investicioni fond sa sjedištem u SAD, i EBRD kupiće mrežu Hypo banke u Crnoj Gori, Bosni i Hercego-vini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

Ovaj fond je dao ponudu zajedno sa Evrop-skom bankom za obnovu i razvoj koja izno-si 100 miliona eura, piše slovenački poslov-ni list Finance.

- Hypo Alpe-Adria-Bank International AG (HBInt.) donijela je u načelu odluku o pro-daji svih dionica u Hypo SEE Holdingu AG (mreža iz jugoistočne Evrope u kojoj poslu-je) Advent Internationalu u koju se uključi-la i Evropska banka za obnovu i razvoj - po-tvrdili su iz Hypo banke.

Herbert Walter, predsjednik Nadzornog od-bora Hypo Alpe-Adria-Bank International, objasnio je da su imali više ponuda za mre-žu u jugoistočnoj Evropi

- To nam govori da strani investitori na-stavljaju da vrednuju ulogu koju Hypo Alpe Adria ima na Balkanu, kao vodećeg pruža-oca finansijskih usluga. Uprave banaka su vodile intenzivne pregovore do posljednjeg trenutka. Sposobnost i strategija nasta-vljanja uspješnog vođenja poslovanja ove mreže predstavljale su ključni kriterijum za donošenje ovakve odluke. Uspješnom prodajom, budući izgledi za Hypo Alpe Adria i njeno poslovanje putem mreže u ju-goistočnoj Evropi, a time i za 3.900 radnika u poslovnicama u ovom regionu, ostat će netaknuto – rekao je Walter.

53


Hypo mreža u jugoistočnoj Evropi obuhva-ta vlasničke udjele u šest banaka koje po-sluju u pet zemalja, sa 245 poslovnica i 1,15 miliona klijenata i ukupnim bilansom od oko 8,4 milijardi eura.

- Smatramo da je konzorcij Advent Inter-nationala i EBRD-a privlačna kombinacija iskustva i znanja na polju tržišta kapitala, kada je riječ o tržištu istočne Evrope. Isto-vremeno, smatramo da je konzorcij dobar partner koji nam nudi potrebnu sigurnost da će refinansiranje u iznosu od 2,2 mili-jardi eura, koji ostaje u okviru mreže iz JIE, biti ponovo vraćeno – dodao je Walter.

Povećane subvencije u makedonskomturizmu

Vlada Makedonije donijela je odluku o po-većanju subvencija za privlačenje turista iz Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Bugar-ske, sa 25 na 35 eura po gostu.

Portparol Vlade Aleksandar Georgiev re-kao je da je uslov za dobijanje subvencija za te turiste da imaju organizovan boravak u Makedoniji od najmanje sedam noći i da organizovano dođu u zemlju vazdušnim saobraćajem, prenosi Tanjug.

Pored toga, od 1. januara biće odobravane subvencije u iznosu od 65 eura za privlače-nje turista iz Njemačke, Sjedinjenih Ame-ričkih Država, Velike Britanije, Kazahstana, Azerbejdžana i Katara.

Uslov za dobijanje subvencija za turiste iz tih država je da ima najmanje tri noći u Ma-kedoniji.

Autoput i koncesija

U Hrvatskoj je u oktobru organizovano pri-kupljanje potpisa za referendum protiv da-vanja autoputeva u koncesiju.

Organizatori ove akcije hrvatski sindikati i organizacije civilnog društva okuplje-ne u inicijativu „Ne damo naše autoceste” smatraju da su autoputevi Zagreb-Split i

Zagreb-Rijeka od strateškog interesa za ze-mlju, te da postoje drugi modeli za rješenje problema velikih dugova nastalih zbog uzi-manja kredita za njihovu izgradnju.

Vlada Hrvatske smatra da je monetizacija autoputeva ključna za smanjenje javnog duga, koji trenutno iznosi četiri milijarde EUR. U naredne tri godine dolazi naplata dvije milijarde EUR glavnice.

Ministar pomorstva, saobraćaja i infra-strukture, Siniša Hajdaš Dončić saopštio je ranije da bi do 2038. godine dug mogao da dostigne osam milijardi EUR.

- Ako možemo dobiti jedan dio prihoda od-mah i zatvoriti nepovoljne kredite, zašto to ne učiniti - rekao je Hajdaš Dončić i ocije-nio da je sve ostalo stvar emocija.

U Vladi očekuju da bi monetizacija autopu-teva trebalo da bude završena najkasnije do februara naredne godine.

Robna kuća Ikea u Beogradu

Švedski proizvođač nameštaja »Ikea« u iz-gradnju prve robne kuće u Beogradu, kod Bubanj Potoka, uložiće 70 milioina eura i zaposliti 300 radnika.

Memorandum o izgradnji prve robne kuće »Ikea« Beogradu potpisali su u Vladi Srbije potpisali potpredsjednica Vlade i ministar-ka građevinarstva, saobraćaja i infrastruk-ture Zorana Mihajlović, gradonačelnik Beograda Siniša Mali i direktor sektora za nekretnine i razvoj kompanije »Ikea« u ju-goistočnoj Evropi Vladislav Lalić.

Saopšteno je da vrijednost investicije kod

Bubanj Potoka oko 70 miliona eura, ali i da je planirana izgradnja ukupno pet robnih kuća na teritoriji Srbije, dvije u Beogradu (Beograd-Istok kod Bubanj Potoka i Be-ograd - Zapad) i po jedna u Nišu, Novom Sadu i centralnoj Srbiji, a da je očekivana vrijednost ukupne investicije 300 miliona eura.

Gradnja robne kuće u Beogradu kod Bubanj Potoka, treba da počne na jesen naredne godine, prenosi Biznis.ba.

Makedonija računa na 400 miliona USD

Makedonija će u naredne četiri godine moći da računa na 400 miliona dolara od Svjetske banke za jačanje ekonomskog ra-sta, što će pomoći otvaranju novih radnih mjesta i uvećanju prihoda u svim segmen-tima društva.

To je predviđeno u novoj strategiji za par-tnerstvo sa Makedonijom za period od naredne do 2018. godine, koji je razmotrio Bord direktora SB, prenosi Capital.ba.

- Nova strategija plod je dobrog partnerstva Makedonije i SB, koja daje čvrstu podršku zemlji u njenom razvoju i aspiracijama za pristup u EU - navodi se u saopštenju.

Najveća evropska fabrika baklava

Najveća evropska fabrika baklava „New Bakery” otvorena je u Hrvatskoj, u Lukavcu nadomak Zagreba.

New Bakery je britanska investicija u Hr-vatskoj i primjer kako su strani ulagači pre-poznali tu zemlju kao sigurnu i stabilnu za osnivanje ovako velike fabrike i za investi-ciju ovolikog opsega - kazala je Eva Pavić, portparol New Bakery.

Fabrika se prostire na više od hiljadu kva-dratnih metara i opremljena je modernim proizvodnim pogonom. Proizvode će plasi-rati prvenstveno na tržišta zapadne Evro-pe, odnosno zemalja EU.

54


Veselin Kraljević, direktor Trgovačke kuće Monte HU Trading

Najefikasniji put unapređenja poslovnih veza

55


Trgovačka kuća Monte HU Trading u Podgorici je najkraći i najefikasniji način da ojačamo saradnju malih i srednjih preduzeća, a umrežavanje ovih firmi svakako će doprinijeti rastu državnih ekonomija.

Veselin Kraljević je bezmalo čitav radni vijek proveo u svi-jetu, uspješno se oprobao u različitim biznisima: u turizmu i ugostiteljstvu, avio i pomorskom saobraćaju, trgovini...

Srađivao je sa renomiranim stranim kompanijama, radio u Mađar-skoj, Italiji, Čehoslovačkoj, Americi, Lihtenštajnu... Kroz posao je upoznao brojne menadžere, ambasadore, profesore svjetskih univerziteta. Predsjednik je Društva crnogorsko-mađarskog prija-teljstva i potpredsjednik Udruženja evropska dijaspora Crne Gore, jedan od osnivača Teniskog saveza Crne Gore, vitez je Mađarskog viteškog reda koji postoji na svim kontinentima...

Glasnik: Nedavno je u Podgorici otvorena Trgovačka kuća Monte HU Trading, a Vi ste izabrani za njenog direktora. Budite ljubazni prezentujte ovo predstavništvo, šta mu je funkcija?

V. Kraljević: Monte HU Trading nastala je kao rezultat uspješne saradnje Mađarske i Crne Gore. Ona je zvanični partner Mađar-ske nacionalne trgovačke kuće i 14-ta u svijetu koja je otvorena od strane HNTH. Direktni smo posrednici u poslovima između crno-gorskih i mađarskih preduzetnika i to bez naknade za naše uslu-ge. Iz lepeze usluga koje nudimo izdvajam: najnovije informacije o mađarskim kompanijama i njihovim proizvodima, cjenovnik mađarskih proizvoda u odnosu na relevantne artikle, posredova-nje pri povezivanju mađarskih i crnogorskih privrednika, pomoć u proceduri sklapanja poslova... Korektnost u poslovanju garantuje HNTH (Hungarian National Trading House) koja je 99% u vlasni-štvu mađarske Vlade.

Otvaranjem Trgovačke kuće Monte HU Trading u Podgorici, pro-našli smo najkraći i najefikasniji put da intenziviramo poslovne veze između mađarske i crnogorske privrede, da ojačamo sara-dnju malih i srednjih preduzeća, da umrežimo ove firme. Želja nam je da povežemo proizvođače i kupce, a ne da trgujemo preko posrednika. Na primjer, Mađarska ima razvijene farme, poznat je proizvođač stočne hrane, a nama bi bila dragocjena njihova znanja iz poljoprivrede. Zar ne bi bilo dobro kada bi zadruge na sjeveru naše države mađarskim investitorima ponudile hektare, a oni nji-ma znanje i novac. Dakle, ukoliko bi strani investitori ušli u naše zadruge, Crna Gora bi, moguće, u narednih sedam godina mogla da proizvede dovoljno hrane za stanovništvo i turizam.

Glasnik: Mađarska trgovačka kuća je državna institucija, a cilj joj je afirmacija međunarodne privredne saradnje. Saopštite više de-talja.

V. Kraljević: Mađarsku nacionalnu trgovačku kuću osnovali su 2013. godine mađarska Vlada (99%) i tamošnja Privredna komora (1%). Aktivnosti su organizovane na dva nivoa: filtriranje tržišta i pronalaženje mađarskih kompanija čiji proizvodi i usluge mogu biti konkurentni na stranom tržištu. U planu je da se otvore pred-stavništva u 45 zemalja svijeta.

Mađarska nacionalna trgovačka kuća nudi visok kvalitet, izvozne i konkurentne proizvode i usluge fokusirajući se prvenstveno na poljoprivredu, industriju hrane, građevinarstvo, hemijsku indu-striju, informacione tehnologije, zaštitu životne sredine, mašinsku industriju, zdravstvo.

Glasnik: Kakva su Vaša očekivanja: da li će Trgovačka kućai Monte

HU trejding pospješiti saradnju crnogorskih i mađarskih predu-zeća?

V. Kraljević: Naš cilj je da pružimo kvalitetne usluge i najbolje proizvode i na taj način intenzivnije povežemo dvije privrede - Mađarske i Crne Gore. Već smo načinili konkretne poslovne po-teze, posjetili smo ili, pak, planiramo obilazak nekih crnogorskih kompanija iz pomenutih djelatnosti, i nadamo se skoroj realiza-ciji značajnih biznis projekata. Smatramo da je preduslov jačanja poslovne saradnje preduzeća dvije države bolja informisanost o bogatim prirodnim resursima Crne Gore.

Glasnik: Značajan segment Vaše biografije je angažman u crno-gorskoj dijaspori. Učešće u ovako značajnoj misiji, a tiče se očuva-nja i afirmisanja crnogorskog identiteta, pretpostavljam da Vam je itekako važno i da sa zadovoljstvom govorite o tim iskustvima. Da li bi dio toga podijelili sa čitaocima Glasnika?

V. Kraljević: Davno sam se otisnuo u svijet, u ranim godinama života. Obišao sam brojne države, gdje sam radio u proizvodnji, avio i pomorskom saobraćaju, turizmu, trgovini, igrama na sreću... želio sam da uspijem, da postanem neko. Uvijek sam nastojao da promovišem Crnu Goru, da svoju državu predstavim strancima ili, pak, da ih dovedem ođe, kao turiste ili moje prijatelje.

Podsjetiću na neke moje aktivnosti u crnogorskoj dijaspori. Crno-gorski iseljenici iz više od petnaest evropskih zemalja 30. maja 2009. održali su Osnivačku skupštinu na kojoj je formirano Udru-ženje Evropska dijaspora Crne Gore. Na Osnivačkoj skupštini NVO Evropska dijaspora Crne Gore izabran sam za potpredsjednika.

Po povratku sa prvog kongesa crnogorske dijaspore u Njujorku od-ržanom u oktobru 1999. godine, počeo sam da radim na realizaciji moje stare ideje o osnivanju crnogorskog udruženja u Mađarskoj. Kako u Mađarskoj živi i radi mali broj Crnogoraca, na kraju se kolo svelo na mene, moju suprugu Lađić-Kraljević Nataliju, Vesnu Pejo-vić udatu Kiš (Kiss) i njenog supruga Gabora Kiša (Kiss).

Društvo mađarsko-crnogorskog prijateljstva “Vladika Danilo“ kon-stituisano je 24.02.2001. godine, u prisustvu većeg broja zvanica iz Mađarske i drugih zemalja, a ja sam izabran za predsjednika. Društvo je osnovano sa ciljem da zbliži ljude dvije države čije isto-rijske veze datiraju još iz vremena Astro-Ugarske monarhije. Ideja da naše udruženje nosi ime Vladika Danilo vezuje se za Mađarsku istoriju. Vladika Danilo je 1700. godine hirotonisan u Sečuju (mje-sto u Mađarskoj) od strane Arsenija Čarnojevića.

Različitosti u kulturi i mentalitetu obostrano obogaćuju rad udru-ženja, a članovi Udruženja rade u državnim institucijama, (Mini-starstvo inostranih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo za manjine, nacionalna avio kompanija, televizija) ili su vlasnici privatnih kompanija...

Udruženje je organizovalo proslavu povodom obnove nezavisnosti Crne Gore. PrisustvovalI su visoki predstavnici državnih instituci-ja i privrednih subjekata sa kojima smo proslavili ponovno rođenje crnogorske državnosti. Mađarski članovi udruženja su meni kao predśedniku uručili pehar sa posvjetom.

Na proljeće 2012. godine Društvo mađarsko-crnogorskog prija-

56


teljstva „Vladika Danilo”, u saradnji sa Isto-rijskim institutom pri Mađarskoj akade-miji nauka, štampalo je prvu istoriju Crne Gore na mađarskom jeziku, autora Zoltana Mađara, istoričara i arhitekte, potomka ču-vene mađarske porodice iz Zelenike. Knji-ga je promovisana u Podgorici.

Pomenuću i da sam zvanični oficir za veze Ministarstva inostranih poslova Crne Gore za Mađarsku, od avgusta 2001. godine.

Glasnik: Nakon višedecenijskog boravka u svijetu najduže ste se zadržali u Mađarskoj, tamo ste upoznali ljude koji su sa Vama itekako zaslužni za jačanje crnogorsko--mađarskih veza. Pomenite neke od njih.

U Mađarsku sam došao iz Praga. Kompa-nija u kojoj sam radio otvorila je Upravu za Evropu u Budimpešti čijim sam jednim ogrankom rukovodio. Nijesam tada plani-rao da se tu dugo zadržavam, a ostao sam skoro 20 godina. U Budimpešti sam 1994. godine osnovao svoju firmu Mikratrade Bt.

Interesantno je da sam na aerodromu u Budimpešti 1997. godine upoznao Gabora Kiša prilikom njegovog putovanja za Crnu Goru, radi snimanja dokumentarnog filma o prirodnim ljepotama i političkoj situaciji. Od tada do danas mađarsko TV gledalište imalo je priliku da se upozna sa Crnom Go-rom zahvaljujući filmovima koje je snimio Gabor Kiš.

Interesantan je još jedan opet slučajan su-sret, i to sa gospođom Mersanyine Gomzsik Eleonorom iz Ministarstva zdravlja Mađar-ske. Ona je prema Crnoj Gori i Crnogorci-ma odavno gajila duboka osjećanja. Naime, svojevremeno je kao đevojčica sa roditelji-ma boravila u Crnoj Gori i śeća se Lovćena i očevih riječi da je tu sve divlje i surovo ali prekriveno najljepšim cvjetovima čije ko-rijene ne mogu iščupati ni snažni vjetrovi. Eleonora izgledom podsjeća na pravu Cr-nogorku. Ona sa oduševljenjem prihvatila moju ideju o formiranju Društva mađarsko - crnogorskog prijateljstva i dala nesebičan doprinos njenoj realizaciji.

Glasnik: U inostranstvu ste radili i kao predstavnik nekih kompanija, poput Mon-tenegroairlinesa. Što možete reći o tome?

V. Kraljević: Moji interesovanje za posao u aviokompanijama započelo je kada sam, u saradnji sa poslovnim partnerom iz Ame-ririke i firmom “Trident Consulting and Investment” i iz Ukrajine, Lavov, uspio da organizujem dolazak turista u Crnu Goru. Čarter avioni su od maja do kraja septem-bra 1997. godine prevezli oko 1.700 turista.

Kontakt sa ovim kompanijama je nasta-vljen i kada je Montenegroairlines prvi put sletio na Budimpeštanski aerodrom 2007, a nakon toga počeo da obavlja vazdušni sa-obraćaj na relaciji Podgorica-Budimpešta--Podgorica, sve do 31. marta 2008. godine.

Moja firma Mikratrade Bt. bila je predstav-nik crnogorskog avioprevoznika za Mađar-sku.

Kasnije je Mađarski nacionalni prevoznik MALEV obnovio tu liniju i obavljao saob-raćaj za Podgoricu sve do 3. februara 2012.

Od 2002. do 2005. godine sam kao vlasnik i direktor kompanije Monteway LLC iz Amerike imao ugovor sa DHL- na relaci-ji Budimpešta – Bahrain, đe je moja firma obezbjeđivala avione za prevoz karga.

Glasnik: S obzirom na Vaš dugogodišnji bo-ravak u inostranstvu kakve su Vam impre-sije o tim zemljama, i kad upoređujete Crnu Goru sa njima šta bi rekli?

V. Kraljević: Osnovna razlika naših pro-stora i zapadnih zemalja, u kojima sam ja živio, jeste u tome da u tim zemljama sis-temi države funkcionišu i ne dozvoljavaju nepoštovanje zakona. Kada mi dođemo do toga da sistemi države funkcionišu u korist države i društva, saradnja i interesovanje zapadnih kompanija će biti na puno većem nivou nego danas.

Glasnik: O čemu bi još željeli da govorite, a mi Vas nijesmo pitali?

V. Kraljević: Moje prvo angažovanje u stra-nim firmama počelo je davne 1978. godine kada sam, napuštio Montenegroexpres iz Budve, i prešao da radim za Švedsku kom-paniju Sherryforetagen AB iz Solna, pored Stockholma. Do 1982. godine sam radio na otvaranju novih objekata i servisiranju aparata za igre na sreću u Crnoj Gori, kao i u kazinu u hotelu Maestral. U tu stranu kompaniju sam se vratio oktobra 1984. go-dine i ostao do 1991. godine, prvo na mjestu regionalnog menadžera za područje Hrvat-ske, a od 1989 bio sam menadžer za cijelu bivšu Jugoslaviju. Interesantno je da smo 1985/86 godine sa lutrijom Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Vojvodine, Beograda po-tpisali ugovore o zajedničkom ulaganju u posebne igre na sreću. Do prije godinu dana uvozio sam kakao iz Malezije u Mađarsku, od poznatog svjetskog proizvođača „Delfi cocoa” kasnije „Barry Callebaut”. Od febru-ara 1992. godine živio sam i radio u Pragu, a prije toga u Beču. U Crnu Goru sam se vra-tio 2012. godine.

Veselin Kraljevic has spent almost all his life working around the wor-ld. He has been engaged in different

types of business: tourism and hospitality, air and maritime transport, trade ... He coo-perated with renowned foreign companies, worked in Hungary, Italy, Czechoslovakia, America, Lichtenstein ... Through his job he met numerous managers, ambassadors, professors of world universities. He is the President of the Montenegrin – Hungari-an Friendship and Vice-President of the Association of European Diaspora of Mon-tenegro, one of the founders of the Tennis Association of Montenegro, a knight of the Order of Knighthood of Hungary, which is active on all continents ...

Glasnik: The Trade House Monte HU Tra-ding has been opened recently in Podgori-ca and you have been selected as its ma-nager. Could you present this office and its function?

V. Kraljevic: Monte HU Trading is the result of a successful cooperation between Hun-gary and Montenegro. It is the official par-tner of the Hungarian National Trade Hou-se and the 14th in the world opened by the HNTH. We are direct intermediaries in the business between Montenegrin and Hun-garian entrepreneurs and we do not require

57


Veselin Kraljevic, Manager of the Trade House Monte HU Trading

The most efficient road to improve business relations

Opening of the Trade House Monte HU Trading in Podgorica is the shortest and most efficient way to strengthen cooperation of small and medium sized enterprises. The networking of these enterprises will certainly contribute to the growth of state economies.

58


any kind of compensation for our services. We offer a wide array of services, such as: the latest information on Hugarian companies and their products, price lists of Hungarian products in relation to relevant items, acting as intermediaries in connecting Hungarian and Montenegrin entrepreneurs, assisting in business deal proce-dures... The HNTH (Hungarian National Trading House), which is 99% in the state ownership, guarantees fair business conditions.

By opening the Hungarian National Trade House in Podgorica, we have identified the shortest and most efficient way to intensify business relations between the Hungarian and Montenegrin eco-nomy and to strengthen cooperation of small and medium sized enterprises, to network these enterprises. It is our wish to connect producers and customers instead of trading via intermediaries. For example, Hungary has developed farms. It is a famous pro-ducer of cattle food and their knowledge of agriculture would be valuable to us. Wouldn’t it be good if the cooperative farms in the north of our country offered to Hungarian investors hectares of land in exchange for Hungarian knowledge and money? Therefo-re, if foreign investors entered our cooperative farms, it is possible that in the next seven years Montenegro would be able to produce enough food for its citizens and tourism.

Glasnik: Hungarian National Trade House is a state institution and its aim is the promotion of international economic cooperation. Could you give us more details on this?

V. Kraljevic: Hungarian National Trade House was founded in 2013 by the Hungarian government (99%) and the Chamber of Econo-my (1%). Its activities are organized on two levels: filtering of the market and identifying Hungarian companies which products and services may be competitive at the foreign market. There are plans to open 45 representative offices in 45 countries.

Hungarian National Trade House offers high quality, export and competitive products and services focusing primarily on agricul-ture, food processing industry, construction sector, chemical indu-stry, information technologies, environment protection, mechani-cal engineering, health sector.

Glasnik: What are your expectations: will the Trade House Monte HU Trading enhance cooperation of Montenegrin and Hungarian enterprises?

V. Kraljevic: Our aim is to provide quality services and best produc-ts and thus more intensively connect the two economies – Hun-garian and Montenegrin. We have already taken some concrete business steps. We have visited or plan to visit some Montenegrin companies from the said branches of economy and we hope for the close realization of important business projects. We believe that for the strengthening of business cooperation of the two sta-tes it is absolutely necessary to provide more information on Mon-tenegrin natural resources.

Glasnik: Your engagement in the Montenegrin diaspora is an im-portant segment of your biography. I presume that it is highly im-portant for you to participate in such an important mission which concerns the maintenance and affirmation of Montenegrin identi-ty and I guess that you like to talk about these experiences. Would you share some of those stories with the readers of Glasnik?

V. Kraljevic: I left Montenegro a long time ago, when I was very young. I visited numerous countries where I worked in the pro-duciton, air and maritime transport, tourism, trade, lottery. I wan-

ted to succeed, to become somebody. I have always been trying to promote Montenegro, to present my country to foreigners or bring them here as tourists or as my friends.

I will mention some of my activities in the Montenegrin diaspora. Montenegrin immigrants from more than fifteen European coun-tries held the founding assembly on 30 May 2009 and established the NGO European Diaspora of Montenegro. At this assembly I was appointed as a vice-president.

Following my return from the congress of Montenegrin diaspora in New York held in October 1999, I started with the realization of my old idea related to the establishment of the association of Mon-tenegrins in Hungary. As there are not many Montenegrins living in Hungary, in the end the association had only a few members. Apart from me, these were: my wife - Natalia Ladjic Kraljevic, Ve-sna Perovic Kiss and her husband Gabor Kiss.

The society of Hungarian – Montenegrin friendship „Vladika Da-nilo (Bishop Danilo)” was established on 24 February 2001 with the presence of numerous guests from Hungary and other countries. I was selected for its president. The aim of this society was to create closer ties between the citizens of the two states, which historical relations date back to the Austro-Hungarian monarchy. The name of the society „Vladika Danilo” is related to Hungarian history. Na-mely, in 1700 bishop Danilo was consecrated in Hungary by Arse-nije Carnojevic.

The differences in the culture and mentality mutually enrich the society’s activities and the members of the society are employed at state institutions (Ministry of Foreign Affairs, Ministry of He-alth, Ministry of Minority Affairs, national air company, TV) or are owners of private companies.

The society organized a celebration on the occasion of the regai-ned Montenegrin independence, which was attended by high re-

59


presentatives of state institutions and economic entities. On this occasion, the Hungarian representatives handed me the cup with the inscription.

In spring 2012, the Society of Hungarian – Montenegrin Friendship „Vladika Danilo”, in cooperation with the Historical Institute of the Hungarian Academy of Science, printed the first history of Monte-negro in Hungarian. The author of the book was Mr Zoltan Madjar, a historian and architect, the descendant of the famous Hungarian family from Zelenika. The promotion of the book was organized in Podgorica.

I would also like to mention that, as of August 2001, I have been an official liaison officer of the Montenegrin Ministry of Foreign Affairs for Hungary.

Glasnik: After many decades spent living abroad, you stayed lon-

feelings for Montenegro. Namely, as a girl she visited Montene-gro with her parents and she remembers Lovcen and her father’s words that everything there is wild and harsh but covered with the most beautiful flowers which cannot be rooted out even by the strongest winds. Eleonora looks like a true Montenegrin woman. She was delighted with my idea to establish the Society of Hunga-rian – Montenegrin Friendship and she made a great contribution to the realization of this idea.

Glasnik: You were also engaged as the representative of some Montenegrin companies abroad, such as Montenegroairlines. What can you tell us about it?

V. Kraljevic: My interest for the job in air companies started when I managed to organize the arrival of foreign tourists to Montenegro in cooperation with a business partner from America and the en-terprise “Trident Consulting and Investment” from Ukraine, Lvov. From May to September 1997, the charter flights transported 1.700 tourists.

The contact with these companies continued when Montenegroa-irlines first landed at the Budapest airport in 2007, after which the air transport Podgorica – Budapest – Podgorica was started and it lasted until 31 March 2008.

My enterprise Mikratrade Bt. was the representative of the Monte-negrin air company for Hungary.

Later on Hungarian national air company MALEV received the li-cense for that line and transported passengers to Podgorica until 03 February 2012.

From 2002 to 2005 I was the owner and the manager of the com-pany Monteway LLC from America and I had an agreement with DHL for the route Budapest – Bahrain for the provision of cargo planes.

Glasnik: Since you spent so many years living abroad, what are your impressions of these countries and how can they be compa-red to Montenegro?

V. Kraljevic: The main difference of our region and Western co-untries in which I lived is that the state systems in these coun-tries are functional and that they do not allow disrespect of the law. When we come to that level that the state systems function to the benefit of the state and the society, the interest of Western companies will be on a much higher level than it is the case today.

Glasnik: Is there any other issue you would like to talk about?

V. Kraljevic: My first engagement in a foreign enterprise started back in 1978 when I left Montenegroexpres from Budva and went to work for the Swedish company Sherryforetagen AB from Solne, near Stockholm. Until 1982 I had worked on the opening of new facilities and servicing gambling machines in Montenegro, as well as at the casino at Hotel Maestral. I came back to that foreign com-pany in October 1984 and stayed until 1991, first as a regional ma-nager for Croatia and in 1989 I became the manager for the entire ex-Yugoslavia. One interesting fact is that in 1985/86 we signed agreements on joint investments in specific lotteries with the lot-teries of: Croatia, Montenegro, Macedonia, Vojvodina, Belgrade. Until last year I had been importing coccoa from Malesia to Hun-gary from the world famous producer „Delfi cocoa”, earlier „Barry Callebaut”. From February 1992 I lived and worked in Prague and before that in Vienna. I came back to Montenegro in 2012.

gest in Hungary, where you met the people who, along with you, are to be credited for their role in the strengthening of the Mon-tenegrin – Hungarian relatins. Could you mention some of them?

V. Kraljevic: I came to Hungary from Prague. The company in whi-ch I was employed opened the European Department in Budapest and I was one of the managers there. At that time I did not plan to stay long there and yet I stayed for almost 20 years. In 1994, I ope-ned my own enterprise in Budapest, Mikratrade Bt.

Interestingly enough, I met Mr Gabor Kiss at the airport in Buda-pest in 1997 when he was travelling to Montenegro to make a do-cumentary on natural beauties and political situation. Since then the Hungarian TV public have had an opportunity to learn more about Montenegro thanks to Mr Gabor’s documentaries.

I had another interesting accidental meeting – with Mrs Eleonora Mersanyine Gomzsik from the Ministry of Health. She had deep

60


Hrvatska

Kraš u Japanu i Koreji

Bosna i Hercegovina

Povećali prihode 522 posto

Nakon učvršćivanja pozicija na lokalnom i tržištima regije te većeg broja evropskih zemalja i fokusiranja proteklih godi-na na područje Bliskog istoka, Australije i SAD-a Kraš ove

jeseni otvara novu fazu ekspanzije, okreće se i dalekim azijskim tržištima. Početkom oktobra krenuo je izvoz u Koreju gdje su ispo-ručeni tradicionalni brendovi Kiki i gumeni bomboni, a za Japan se već priprema druga pošiljka Krašovih napolitanki.

Otvaranje novih tržišta, kažu u Krašu, rezultat je dugoročnih pre-govora i saradnje s korejskim i japanskim preduzetnicima nakon uspostavljenih kontakata na svjetskim sajmovima.

- Kraš danas gotovo 50 odsto svojih prihoda ostvaruje na inostra-nim tržištima među kojima su i zemlje regije, Evropske unije i pre-komorja. Upravo na ovim posljednjima, tržištima Saudijske Ara-bije, SAD-a, Kanade i Australije ostvarujemo najviše stope rasta pa je izvoz na pomenuta područja tokom prvih devet mjeseci ove godine povećan za 12 odsto - kaže predsjednik Uprave Damir Bu-lić. Prošle godine, podsjeća Bulić, Kraš je započeo izvoz i na tržišta sjeverne Afrike.

Gotovo pola vijeka Kraš je prisutan na tržištu Saudijske Arabije, gdje se među brojnom konkurencijom uspio nametnuti kao dugo-godišnji lider u kategoriji napolitanki.

Bosansko hercegovačka industrija namještaja MS&WOOD u prvih 150 dana ove godine ostvarila je prihod od 4.128.304 KM, što je za 522 odsto više u odnosu na isti period lani.

Kompanija MS&WOOD 99 odsto proizvodnje izvozi u Japan, zemlje EU i SAD.

- Nakon odluke da izvršimo potpuni reinženjering poslovanja za manje od dvije godine uspjeli smo krenuti od nule i postati partner najvećem proizvođaču namještaja na svijetu. Uspostavili smo po-slovni sistem i stabilnu proizvodnju, usvojivši sve potrebne stan-darde za osiguranje i unaprjeđenje uslova rada, kvaliteta proizvo-da, ali i zaštite okoline. Ovih dana objavili smo konkurs i za prijem novih 100 radnika - navodi Muhamed Pilav direktor kompanije MS&WOOD.

U prvih pet mjeseci ove godine proizvedeno je 48.280 komada na-mještaja, čime je za više od 11,5 hiljada komada premašen cjeloku-pan obim proizvodnje u prošloj godini.

MS&WOOD trenutno zapošljava više od 200 radnika. Namještaj koji se proizvodi u Fojnici izvozi se u 42 zemlje, na sve kontinente. Mjesečni prihodi od izvoza u ovom trenutku su viši od milion KM, sa tendencijom porasta do kraja godine za 10 odsto svakog mjese-ca. U saopštenju se još ističe da su kompaniji potrebni kvalitetni tapetari, stolari, tehničari i inženjeri, prenosi Biznis.ba

Japan i Koreja nova su izvozna tržišta na listi inostranih kupaca najvećeg hrvatskog konditora Kraš grupe.

Kompanija MS&WOOD 99 procenataproizvodnje izvozi u Japan, zemlje EU i SAD.

61


Eurochambres

Potrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope

Privredna komora Crne Gore učestvovala u radu skupova Eurochambresa u Briselu.

62


Eurochambres, krovna asocijacija koja udružuje 47 nacionalnih komo-ra Evrope,odnosno 20 miliona kom-

panija sa 120 miliona zaposlenih, organi-zovala je više aktivnosti izuzetno visokog nivoa u Briselu.

U radu ovih skupova učestvovali su pred-stavnici Privredne komore Crne Gore, čla-nice ove asocijacije.

Doprinos poslovne zajednice proširenju

Proširenje Evropske unije može doprinijeti rastu ekonomija i stvaranju novih radnih mjesta kako u zemljama članicama, tako i kod aktuelnih i potencijalnih kandidata, zaključeno je na Konferenciji „Kako po-slovna zajednica može doprinijeti procesu proširenja”, koju je organizovao Eurocham-bres. Skup je održan nakon objavljivanja Strategije proširenja 2014 kroz Izvještaje o napretku svake od zemalja koje se nalaze u procesu pregovora za članstvo u Uniji.

Privrednu komoru Crne Gore predstavljao je savjetnik Stanko Zloković.

Cilj Konferencije bio je unapređenje dijalo-ga između poslovne zajednice i evropskih institucija, a posebno Evropske komisije, o ključnim pitanjima proširenja, koja su od posebne važnosti za nju. Ova Konferencija je pružila priliku za izražavanje stavova i raspravu o ekonomskim prilikama i izazo-vima proširenja, a na bazi rezultata Izvje-štaja o napretku 2014, kao i o tome kako po-slovna zajednica može doprinijeti uspjehu procesa proširenja. Poslovna zajednica je ključni akter u procesu pridruživanja i, u ovim vremenima izazova, više nego ikada je važna bolja komunikacija o opsežnim uzajamnim prednostima za privredu koje donosi proces pristupanja EU, kao i o sna-žnoj privrednoj saradnji nje sa zemljama aktuelnim i potencijalnim kandidatima.

Dok novoizabrani predsjednik Komisije Je-an-Claude Juncker tvrdi da neće biti novog proširenja u narednom petogodišnjem pe-riodu, poslovna zajednica naglašava da tre-ba držati zamah tog procesa, jer to pomaže aktuelnim i potencijalnim kandidatima da preduzimaju važne reforme, i to ostaje ključni zadatak.

Otvarajući Konferenciju, zamjenik predsje-dnika Eurochambresa Rifat Hisarciklioglu je naglasio da se već drugu godinu kon-kurentnost i upravljanje privrednim ra-stom u centru strategije proširenja EU. To

- Poreski režim koji je pogodniji za investi-cije; - Fleksibilniji i inovativno baziran pristup povećanju energetske efikasnosti.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz naglasio je na ovom skupu da je i sam bio privrednik i da razumije probleme sa kojima se privrednici suočavaju. Prema njegovim riječima, u Evropskom parlamen-tu svima je jasno, i ljevici i desnici, da bez profitabilnih MSP nema ni novih radnih mjesta, ni poreza za finansiranje javne sfe-re. Zato su mala i srednja i preduzeća u sa-mom centru politika EU.

Richard Weber, predsjednik Eurochambre-sa, rekao je: da su privrednici, učestvujući u radu parlamenta iznijeli glavne probleme, a sada evropske institucije imaju pred so-bom pet godina da ih rješavaju.

- Poslali smo snažne i jasne poruke kreato-rima politike; mi ćemo sada pažljivo pratiti da ti zahtjevi na pravi način budu tretira-ni. To ćemo raditi narednih dana, nedjelja i mjeseci – rekao je Weber.

Glasanje po sesijama je pokazalo da privre-dnici Evrope smatraju u EU još nije uspo-stavljeno jedinstveno tržište. Spora i pone-kad nepotpuna implementacija direktiva, neadekvatnost nekih instrumenata, upor-nost određenih prepreka prekograničnoj tr-govinu i investicijama doprinose teškoća-ma i ugrožavaju konkurentnost privrede. Trgovinska politika EU mora osigurati da partneri posluju po istim pravilima, ako oni zaključuju ugovore o trgovini sa EU. Privre-dnici pozivaju i EU i njene države članice da udruže resurse i razviju ambicioznu i koherentnu ekonomsku diplomatiju. Evro-pa mora učiniti više kako bi zaštitila pre-duzeća od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja. Potrebno je optimizirati i potpuno koristiti dostupne okvire odbrambenih in-strumenata trgovine. Privrednici vjeruju da Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD (TTIP) može donijeti korist kompanijama u EU, ne samo multinacionalnim, već i ma-lim te srednjim preduzećima.

Oni vjeruju da EU treba da podstiče bolju ravnotežu između akademskog i stručnog obrazovanja i snažno poručuju da reforme obrazovanja moraju biti uspostavljene na nacionalnim nivoima kako bi se smanjila nesrazmjera stečenih vještina studenata i potreba poslodavaca. Smatraju da bi veća mobilnost prekograničnog kretanja radni-ka mogla biti rješenje za privremeno viso-ku nezaposlenosti, što bi bilo od društve-no-ekonomske koristi za EU kao cjelinu.

predstavlja kombinaciju konkretnih akcija kooperacije biznis zajednice sa jedne i sta-bilnog razvoja te transparentne investicio-ne politike koja će trasirati put za održiv i dinamičan ekonomski razvoj u zemljama kandidatima.

Konkretno, poslovna zajednica može učinii da ojača privredna regionalna saradnje na Zapadnom Balkanu; borba protiv korupcije, komunikacija o međusobnim ekonomskim prednostima proširenja.

- Čvrsti odnosi između EU i država aktu-elnih i potencijalnih kandidata može biti solidan kamen temeljac u prevazilaženju niskih stopa rasta, visokih stopa nezapo-slenosti, poboljšanju životnog standarda u zemljama kandidatima, kao i pružiti nove mogućnosti za izvoz i ulaganja 28 zemalja članica - rekao je generalni sekretar Euroc-hambresa Arnaldo Abruzzini.

Evropski parlament preduzeća

Evropski parlament preduzeća je bio nare-dni u setu događaja koje je Eurochambres organizovao tokom oktobra. Skup u kojem je učestvovalo više od 800 privrednika iz 45 evropskih zemalja, najznačajniji je događaj u EU na kojem su riječ imali neposredno privrednici.

Privredna komora Crne Gore je za učešće u radu Parlamenta delegirala: Sloba Pa-jovića iz Luke Bar, Stanka Zlokovića, sav-jetnika Komore, Aleksandra Kašćelana iz Montenegrobonusa, Ruedigera Schulza iz Crnogorskog Telekoma i Mitra Jokića iz Nikšićkog mlina, koji su imali pravo da gla-saju tokom zasijedanja.

Privrednici su pozvali donosioce odluka da više pažnje posvećuju ekonomiji, jer kako su istakli privredi je stalo do EU, ali čini se kao da ponekad EU nije stalo do preduzeća.

Kroz njihove rasprave i glasanja na četiri glavne teme - internacionalizacija, vještine (tržišta rada), finansije i energetika – pri-vrednici su odlučno zahtijevali da trebaju politike na nivou EU, a i na nacionalnom nivou koje su u skladu sa njihovim svako-dnevnim problemima.

Učesnici su zahtijevali: - Snažniju evropsku ekonomsku diplomati-ju, koja zagovara i brani njihove zajedničke ekonomske interese na globalnom tržištu; - Više šema (sistema) učenja temeljenog na radu kako bi se osigurala dostupnost kvalifikovanih radnika;

63


Privrednici su potvrdili interes i spremnost da igraju aktivnu ulogu u procesu obrazo-vanju i osposobljavanju i traže brzi razvoj kvaliteta pripravničkih programa. EU može djelovati kao koordinator i pružiti podršku zemljama koje nemaju iskustva u tom po-gledu.

Privrednici su ocijenili da nacionalne vla-de ne ulažu dovoljne napore u rješavanju problema kašnjenja u plaćanju između državnih organa i preduzeća. Smatraju da bi Uredba o sprečavanju kašnjenja u plaća-nju trebalo da bude strožija, a njena imple-mentacija disciplinovanija. Oni percipiraju garantne instrumenate kao dodatni alat za pristup finansijama, a udruživanje sredsta-va od država članica zarad formiranja no-vih zajedničkih instrumenata bi omogući-lo veće mogućnosti finansiranja za mala i srednja preduzeća kroz npr. Evropsku ga-rantnu platformu. Privrednici vjeruju da je pristup finansijama otežan usljed poveća-nih regulatornih troškova bankarskog sek-tora, te da postoji hitna potreba da se nađe ravnoteža između održivog finansijskog sektora i ispunjavanja finansijskih zahtje-va privrede. Poreski režimi treba da budu otvoreniji prema vlasničkim ulaganjima, a jedna od mjera treba da bude uklanjanje dvostrukog oporezivanja na kapital u poje-dinim zemljama. Nedostatak kvantifikacije nematerijalne imovine ometa konkuren-tnost inovativnih preduzeća kao i pristup

kreditima, smatraju ljudi iz privrede.

Oni naglašavaju potrebu za globalnim od-govorom na izazov klimatskih promjena u odnosu na unilateralni EU pristup, jer se više od 90% svjetskih emisija štetnih ma-terija proizvodi van EU i unilateralizam će jednostavno odvesti energetski intenzivne industrije izvan Evrope, oštetivši privre-du EU i klimu. Mjere zaštite u energetski i emitivno intenzivnim industrijama treba da budu nastavljene i u okvirima politike za period do 2030. Privrednici vjeruju da unutrašnje tržište energije treba da bude završeno što prije. Efikasno, povezano i transparentno unutrašnje evropsko tržište energijom ponudiće građanima i kompani-jama sigurno i održivo snabdijevanje ener-gijom sa najnižim mogućim troškovima. EU i zemlje članice treba da osmisle jefti-niju strategiju za preuzimanje energije iz obnovljivih izvora. Strategija EU za promo-visanje obnovljivih izvora energije mora se ponovo razmotriti. Iako niko ne dovodi u pitanje važnost povećanja udjela »čiste energije«, važno je pronaći način za promo-visanje obnovljivih izvora energije na više troškovno-efikasan način. Istovremeno, EU ne bi trebalo da troši napor na izvore ener-gije koji imaju malu ili nikakvu mogućnost da budu konkurentni na slobodnom trži-štu u doglednoj budućnosti. Potrebno je da osmisliti fleksibilniji pristup koji se više temelji na inovacijama u cilju povećanja

energetske efikasnosti.

Skupština Eurochambres

Na Skupštini Eurochambresa kojoj su pri-sustvovali najviši predstavnici Komora, članica ove evropske asocijacije, posebna pažnja je posvećena odnosima EU i Rusije, te uticaju sankcija. Na ovu temu kao gost Skupštine govorio je Vincent Degert, vođa Direktorata za Rusiju, Istočno partnerstvo, Centralnu Aziju i regionalnu saradnju. On je govorio o istoriji odnosa EU i Rusije, is-tičući kao činjenicu da je nesporno da će privreda kako Evropske unije, tako i Rusije pretpjeti značajne gubitke zbog sankcija.

Na istom skupu je naglašen problem sa ko-jim se gotovo svaka od nacionalnih ekono-mija zemalja čije su komore članice Euro-chambresa suočava, a to je visok procenat nezaposlenosti mladih kao posljedica ne-dostataka sistema obrazovanja. Stav svih je da treba pronaći model da se što više elemenata koji čine stručno obrazovanje u Austriji i Njemačkoj preuzme, budući da su se tamošnji dualni sistema pokazali kao najedakvatniji odgovor za ovaj izazov.

Dogovoreno je da Konferencija koja bi treti-rala ovu temu bude na proljeće organizova-na u Crnoj Gori u saradnji Privredne komo-re Crne Gore i Eurochambresa.

64


Svijetvijesti

Luksemburg ukida tajnost bankarskih podataka

Vlasti Luksemburga prihvatile su da 2017. godine ukinu tajnost bankarskih podataka, pod pritiskom Njemačke i SAD u borbi pro-tiv utaje poreza.

Luksemburg, čije banke imaju depozite de-set puta veće od bruto domaćeg proizvoda tog vojvodstva, saopštile su da prihvataju međunarodni propis o automatskoj raz-mjeni podataka.

Prema tom propisu, stanovnici Evropske unije ne mogu da sklone dio svog bogatstva u bankama Luksemburga, što neki čine, prenosi B92.

Vlasti su tu odluku saopštile nakon sastan-ka ministara finansija EU, održanog u po-nedjeljak u Luksemburgu.

Italijanski ministar finansija Pier Carlo Padoan pozdravio je odluku Luksemburga, smatrajući da je to prekretnica u borbi pro-tiv utaje poreza.

Ovom odlukom, Austrija je sada jedina ze-mlja EU koja svojim državljanima dozvolja-va da otvore bankarski račun u drugoj ze-mlji, a da to ne moraju da prijave austrijskoj poreskoj upravi.

Greška debelih prstiju

Japansko tržište akcijama uzdrmala je u početkom oktobra ljudska greška, zbog koje je u razmaku od 20 minuta napravljena pa povučena transakcija vrijedna 617 milijardi dolara.

Neimenovani broker je očigledno slučajno upisao trgovinu velikim brojem dionica, među kojima su bile i takozvane blu čip, si-gurne akcije firmi kao što su Toyota motors, Honda i Nomura.

Najveća porudžbina bila je za 1,96 milijardi akcija Toyota motorsa po cijeni od 12,68 bi-liona jena (JPY), prenosi B92.

Ispostavilo se da je u pitanju takozvana „greška debelih prstiju«, odnosno ljudska greška u kojoj se pogrešno ukucaju brojevi.

To je izazvala kratkotrajan potres na trži-štu, težak koliko i cijela ekonomija Šved-ske.

„Greške debelih prstiju” nijesu toliko rijetke u berzanskom poslovanju, a neke dovode do katastrofalnih posljedica. Jedna od naj-poznatijih je greška vezana za Knight Capi-tal, koja je zbog softverske greške izgubila 440 miliona USD.

Juncker: EU da odustane od štednje

Novi predsjednik Evropske komisije Je-an-Claude Juncker pozvao je evropske zakonodavce da podrže 300 milijardi eura vredan investicioni paket namijenjen za privredu i zapošljavanju, kao i da se odu-stane od strogih mjera štednje.

U obraćanju Evropskom parlamentu uoči glasanja o novoj 28-članoj Komisiji, Juncker je obećao da će prije kraja godine predstaviti obiman investicioni paket, ali i nove budžetske propise, prenosi France presse.

- Pokrenimo Evropu ponovo - rekao je Juncker u vrijeme kada cio svijet posmatra kako će novi sastav Komisije sprečiti Stari kontinent da potone u novu recesiju.

- Onima koji misle da će stroga štednja automatski oživjeti ekonomiju i pokrenuti zapošljavanje mogu da poručim da treba da odustanu od tih ideja - naglasio je on.

Svjetske berze su u oktobru zabilježile pad akcija nastao zbog strahovanja da će euro-zona potonuti u novu recesiju, dok EU po-tresa oštra debata između Njemačke koja želi veću štednju kao način za smanjenje javnog deficita i Francuske, koja smatra da je povećanje potrošnje način za jačanje ekonomije.

Juncker je takođe poručio da će pažljivo razmotriti kontroverzni elemenat predlo-

ženog sporazuma o slobodnoj trgovini iz-među EU i SAD, koji bi omogućio kompani-jama da tuže vlade.

Najljepše i najneobičnije novčanice na svijetu

Centralna Norveška banka odabrala je iz-gled novčanica koje će se u opticaju poja-viti 2017. godine.

Dok prednja strana novčanica prikazuje morske motive poput ribe, broda i svjeti-onika, zadnja strana je »ispikselizirana«, i to je ono što novim norveškim novčanica-ma pruža otklon od tradicionalnog izgleda novčanica.

Dizajn je nastao na osnovu javnog poziva koji je objavila Norveška centralna banka, a ilustracije su djelo autora iz studija The Metric System. Novi izgled norveških kru-na zaista su veliko iznenađenje, a dizajneri širom svijeta oduševljeni su idejnim rješe-njem.

Prvi Mitsubishi putnički avion

Kompanija Mitsubishi Heavy Industries privodi kraju završetak prvog japanskog putničkog aviona poslije četiri decenije.

Na ceremoniji u Nagoji, predstavljen je du-goočekivani Mitsubishi Regional Jet (MRJ), kojeg odlikuje mala potrošnja goriva.

Iz kompanije su saopštili da će verzija MRJ90 imati mjesta za 88 ljudi, MRJ70 za 76, a planirani MRJ100X za 100 mjesta.

Prvi let tog aviona planiran je za drugo tromjesečje naredne godine, a isporuke za 2017. godinu.

Japanski avioprevoznik Japan Airlines najavio je u avgustu da će kupiti 32 avio-na s krajnjim rokom isporuke 2021. godine, mada konačni sporazum nije potpisan.

MRJ je prvi avion proizvoden u Japanu od YS-11 čija je proizvodnja prekinuta 1973. go-

65


dine. Proizvođači aviona za regionalne le-tove najviše računaju na tržišta u Severnoj Americi i Evropi, mada dosta kompanija pravi takve avione.

Devet odsto Švajcaraca teško spaja „kraj s krajem“

Švajcarska nije nikada bila tako bogata kao danas a ipak, paradoksalno, veliki broj njenih građana suočava se sa finansijskim poteškoćama na kraju mjeseca, prenosi Bankar.me.

Prema istraživanju koje je sproveo švaj-carski Federalni zavod za statistiku, devet odsto domaćinstava jedva sastavlja kraj s krajem, objavila je Unija švajcarskih sindi-kata.

Posljednjih 20 godina od ekonomskog pro-speriteta najviše su profitirali biznismeni, akcionari i poslodavci, dok je veliki broj zaposlenih ostao praznih ruku, štaviše os-jećaju se nesigurno i pod velikim su priti-scima u svakodnevnom poslu.

Za razilku od mnogih drugih zemalja, u Švajcarskoj ne postoji problem niskih pla-ta, već problem poreskih nameta, prikrive-ne nezaposlenosti i velikog opterećenja na poslu, tako da je Švajcarska daleko od raja, ističe ova Unija.

Isti izvor podsjeća da su zarade rukovodila-ca od 80-tih godina do danas značajno po-rasle i da je u istom periodu broj milionera u Švajcarskoj povećan sa oko 200 na više od 2.500.

Draghi: Slaba tražnja glavni problem

Usporavanje tražnje u eurozoni je uzrok deflatornih pritisaka koji izazivaju zabri-

nutost zakonodavaca, ocijenio je predsje-dnik Evropske centralne banke (ECB), Ma-rio Draghi.

Prema njegovim riječima, pad inflacije u eurozoni je od 2011. godine uglavnom bio posljedica međunarodnih faktora, poput nižih cijena sirovina i hrane, prenosi B92. - Nedavno je, međutim, nizak nivo tražnje postao ključni faktor koji je uticao na nižu od očekivane inflacije - rekao je Draghi.

Ekstremno niska inflacija od 0,3 odsto do-življava se kao velika prijetnja po privredu eurozone, a Međunarodni monetarni fond (MMF) je srezao prognozu privrednog rasta tog regiona na samo 0,8 odsto u ovoj godini.

ECB je nedavno predstavila seriju novih programa otkupa aktiva, ali i finansiranja banaka namijenjenog očuvanju kamatnih stopa na niskom nivou i podsticanju inve-sticija i potrošnje.

Draghi je, međutim, rekao da ukoliko bude bilo potrebe za novim akcijama ECB-a u borbi protiv niske inflacije, ta institucija je spremna da preduzme dodatne nekonven-cionalne instrumente.

Najbolja sezona u istoriji španskog turizma

Španiju je u periodu od juna do septembra posjetilo rekordan broj turista, zbog čega je ova ljetna sezona bila nabolja u istoriji španskog turističkog sektora.

Broj stranih turista tokom četvoromjeseč-nog perioda porastao je 6,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, na 31 milion, navodi se u saopštenju španskog Ministarstva za turi-zam, prenosi Capital.ba.

Španiju je posjetio najviše turista iz Velike Britanije, 12,4 miliona, Francuske 8,6 milio-na i Njemačke 8,3 miliona.

Najposjećenije destinacije bile su sjeveroi-stočna španska pokrajina Katalonija, Bale-arska ostrva i južna pokrajina Andaluzija.

Španiju je u prvih devet mjeseci posjetilo

52,5 miliona turista, 7,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Španija je pro-šle godine privukla rekordan broj međuna-rodnih posjetilaca, od 60,6 miliona, a Vlada predviđa da će ove godine taj broj biti pre-mašen.

Prema podacima Svjetske turističke orga-nizacije, Španija je najposjećenija turistič-ka destinacija na svijetu, poslije Sjedinje-nih Američkih Država (SAD) i Francuske, prenosi Mina Business.

Evropa traži vozače autobusa

Novo deficitirano zanimanje u Evropi je – vozač autobusa.

Glas Slavonije je prenio da je Njemačkoj potrebno 16.000 vozača autobusa, a pod-jednako je snažna potražnja i u ostalim di-jelovima Evrope.

- Jedan kolega je našao firmu u Majncu koja traži vozače na gradskim linijama javnog prevoza. Ugovor koji je sklopio po-drazumijeva da prvih nekoliko mjeseci prepodne uči njemački jezik, a poslepodne odlazi na obuku, odnosno uči gdje će i ko-jim ulicama voziti. Osigurani su mu smje-štaj i hrana, a odluči li se na noćne vožnje, imaće mogućnost da zaradi mjesečno i do 3000 eura - rekao je Miljenko Genc, preds-jednik Sindikata vozača i prometnih radni-ka GPP-a za Glas Slavonije.

U Sindikatu su upoznati sa situacijom i na ostalim tržištima, pa kažu da se plate voza-ča u Italiji kreću oko dvije hiljade eura mje-sečno, u Njemačkoj od 2.500 do tri hiljade, a u Danskoj i Švedskoj oko 3.500 eura.

66


Economistova lista

Najmoćnije ekonomije kroz istoriju

Kina je, prema podacima MMF, po kupovnoj moći stanovni-štva prvi put u istoriji pretekla SAD i postala svjetski lider. Očekuje se da će Kina u bližoj budućnosti zadržati to prvo

mjesto jer u narednoj deceniji planira rast domaće potrošnje od 7,7% godišnje.

Istoričari zamjeraju medijima tu vrstu senzacionalizma i podsje-ćaju da Sjedinjene Države nisu bile među najjačim ekonomijama u proteklih 2.000 godina, i da je Kina sada zapravo samo povratila dio ekonomske moći koju je imala 1820. godine kada je u globalnoj proizvodnji njen doprinos bio trećina ukupno proizvedene robe.

The Economist je napravio listu najmoćnijih svjetskih ekonomija u prethodna dva milenijuma i po kriterijumu BDP-a po stanovniku. Prema ovom pokazatelju Evropa je bila veoma dominantna kroz istoriju, i to većim dijelom Holandija, ali i Britanija u 18. vijeku, a od sredine prošlog vijeka počeo je da raste bruto domaći proizvod

Prema BDP-u po stanovniku Evropa je bila veoma dominantna kroz istoriju, i to većim dijelom Holandija.

malih zemalja bogatih naftom.

Na početku nove ere šampioni rasta BDP-a bili su Rimsko carstvo, Egipat i antička Grčka. Oko 1000-te godine nove ere na njihovo mjesto došli su Irak, Iran i Turska da bi pola vijeka kasnije rast bru-to domaćeg proizvoda po stanovniku bio najveći opet u evropskim državama: Italiji, Belgiji i Holandiji. I u narednim vjekovima ove zemlje su bile među šampionima rasta BDP-a, da bi se tek 1870. godine na jednom od prva tri mjesta našla i jedna udaljena zemlja – Australija. Tek 1900. godine najveći rast imaju Britanija, Novi Ze-land i SAD, a 1950. bogati „naftaši” Katar, Kuvajt i Ujedinjeni arapski emirati.

Ovaj vijek počeo je najvećim rastom BDP-a SAD, Norveške i Hong Konga, a ove godine među najboljima su se našli i Luksemburg, Singapur i Brunej.

67


Svjetska privreda

Oporavak sporiji od očekivanog

Jedan od faktora pogoršanja perspektive daljeg razvoja je geopolitička napetost.

Svjetska privreda oporavlja se poslije krize slabije nego što se očekivalo, ocjena je Međunarodnog monetarnog

fonda koji smatra da su potrebne odlučne i ambiciozne mjere podrške rastu ekono-mije.

MMF je treći put snizio prognozu rasta sv-jetske privrede za ovu godinu, sa 3,4 na 3,3 odsto.

- Niz zemalja suočava se sa perspektivom niskog ili sporog rasta, pri čemu je nepri-hvatljivo visoka nezaposlenost. U nekim razvijenim zemljama, prije svega u Sjedi-njenim Američkim Državama i Velikoj Bri-taniji, oživljava privredna aktivnost. Skro-man oporavak je u Japanu, a nesiguran u eurozoni - navodi se u saopštenju MMF.

Ocijenjeno je da je jedan od faktora pogor-šanja perspektiva daljeg razvoja postala zaoštrena geopolitička napetost.

Ističe se zalaganje za odlučne i ambici-ozne mjere radi jačanja tražnje i otkla-

njanja ograničenja ponude realizacijom odgovarajuće makroekonomske politike i najvažnijih strukturnih reformi, kao i spri-ječavanja nekontrolisanog rasta državnih dugova, garantovanja finansijske stabil-nosti i jačanja saradnje radi spriječavanja prelivanja negativnih tendencija iz jednih zemalja i regiona u druge.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde naja-vila je ranije da će se Fond koncentrisati na tri oblasti radi stimulisanja rasta svjetske privrede.

Prema njenim riječima, ubrzavanju rasta i otvaranju novih radnih mjesta mogu do-prinijeti investicije u infrastrukturu, a Fond treba da sprovede detaljnu analizu spoljnih rizika i da dovrši reformu finansijskog sek-tora, između ostalog, da ukloni rizike ne-legalnih bankarskih usluga i zainteresuje banke za podršku privrednom rastu

Sa tvrdnjom da je smanjenje privrednog ra-sta problem nijesu svi saglasni. Njemački

ministar finansija Wolfgang Schaeuble re-kao je da nema osnova za razgovor o novoj globalnoj krizi, a demantovao je i da Nje-mačka ide ka recesiji.

- Nema razloga da se govori o krizi u sv-jetskoj ekonomiji. Nema recesije u Nje-mačkoj. Imamo slabljenje rasta - rekao je Schaeuble, okrivljujući geopolitičke rizike u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i uticaj problema u zoni eura na njemačku izvozno orijentisanu privredu.

Američki ministar finansija Jacob Lew, u komentaru jasno upućenom Njemačkoj, rekao je ministrima finansija da evropske zemlje sa spoljnim suficitima i fiskalnom fleksibilnošću treba da učine više kako bi rješavali slabljenje tražnje koje sputava rast, podsjećajući da je Njemačka prošle godine imala veliki trgovinski suficit.

Lew je, takođe, pozvao Kinu, sada drugu po jačini privredu u svijetu, i treći Japan, da prilagode politiku kako bi povećali rast.

68


Christophe de Margerie

Ko je zaista bio “gospodin

Brkovi”

Predsjednik “Totala” Christophe de Margerie, koji je poginuo u avionskoj nesreći u Moskvi, ostaće upamćen kao jedan od najupečatljivijih velikih naftaša današnjice.

Poznat kao »gospodin Brkovi«, skoro cijelu karijeru izgradio je u francu-skom energetskom gigantu, prije

nego što je 2010. konačno postao predsje-dnik »Totala«.

Njegovi saradnici kažu da su njegova po-java i način rada bili nesvakidašnji za 21. vijek, jer su u energetskom sektoru lideri rijetko kada otvoreni i iskreni kao on.

»Svi mi mislimo isto, ali je samo pitanje da li to na kraju i izgovorimo«, rekao je Chri-stophe de Margerie svojevremeno za »Eko-nomist«.

Kako piše Steve LeVine, novinar Quartza i saradnik časopisa »Foreign Policy« spe-cijalizovan za naftni sektor, pokojnog de Margeriea (63) su poslovni partneri često opisivali kao »luckastog«, ali nisu mogli da

Odveo je »Total« na neistražena tržišta »novog naftnog sveta« - u irački Kurdistan, Francusku Gvajanu, Tadžikistan, a najveću »igru« igrao je u bespućima Rusije. Tako je »Total« postala najvrednija kompanija u Francuskoj, a zatim i u čitavoj eurozoni.

Jedan je od prvih velikih igrača koji je čvr-sto vjerovao u teoriju »naftnog pika«. Do-duše, de Margerie nije mislio prvenstveno na dostizanje maksimuma proizvodnje u geološkom smislu, već na to da da će pro-izvodnja nafte biti nedovoljna da zadovolji potrebe modernog tržišta.

Smatrao je da će proizvodnja biti sve teža i iz političkih i iz tehničkih razloga i da je jedini način da se ruše granice i agresivno traže nova nalazišta.

»Ne možemo samo da dođemo negjde i

budu manje u pravu.

»Mnogi su ga odbacivali zbog njegove na-ravi, ali su griješili. On je prosto bio origi-nalan čovek, koji je odbijao da se povinuje prihvaćenim normama«, piše Levin.

Kontroverzni Francuz, potomak familije Tatinžer poznate po šampanjcu, dobio je nadimak »Veliki Brkovi« ili »Gospodin Br-kovi« zbog čudnih, nemirnih brkova, od kojih nije želio da odustane. Umesto pje-nušavog vina, odlučio se za mnogo gušću i tamniju tečnost, a u tom poslu je ostavio dubok trag.

Poznavaoci kažu da su mu porijeklo, ču-dan imidž i reputacija neozbiljnog možda i pomogli u poslovnom svijetu, jer dok se govorilo o takvim stvarima, on je završavao poslove za koje niko nije imao hrabrosti.

69


kažemo, ovo nam se sviđa, hoćemo to, uzećemo ga. Zemlje bogate naftom neće prosto otvoriti svoje rezerve i dati nam da ih eksploatišemo kako bi nam život bio lakši. Zato smo svi u borbi«, govorio je de Margerie.

U svojim nastojanjima je znao i da prekrši i pravila i »pravila«.

U maju 2013. Total je platio 398 miliona do-lara za vansudsko poravnanje zbog optužbi da je prilikom jednog posla potplaćen zva-ničnik iz Irana. Francusko tužilaštvo je pre-dložilo da se optužnica podigne direktno protiv de Margeriea, ali se od toga odustalo.

Takođe, sud je prošle godine odbacio optu-žbe da je imao nezakonitu poslovnu sara-dnju sa Saddamom Husseinom.

Ove godine je bio u centru pažnje, jer je u maju bio jedan od rijetkih zapadnih nafta-ša koji je odbacio pritiske Vašingtona da se ogradi od režima predsjednika Rusije Vla-dimira Putina.

»Moja poruka Rusiji je jednostavna - nasta-vljamo posao po starom«, rekao je on.

Kako piše »Kvarc«, de Margerie je bio pravo osvježenje u industriji.

»Uvek je govorio šta je mislio, bez uvijanja, bio je pronicljiv i vispren. Nije ga zanima-la politička korektnost i nije se uzdržavao od kritika uperenih ka naftnoj industriji i njenom pretjeranom rasipništvu«, rekao je za »Quartz« David Goldvine, bivši američki diplomata, a sada konsultant.

Svojevremeno je na pitanje da li postoji mjesto gde ne bi bušio u potrazi za naftom odgovorio odrečno, ali se 2012. godine ipak ispravio i rekao da niko ne bi trebalo da buši na Arktiku - jer je previše opasno. Dodao je da to ne znači da tamo ne bi tražio gas.

De Margerie je poginuo na moskovskom aerodromu Vnukovo, kada je njegov avi-on »falkon 50« trebalo da poleti ka Parizu. Avion se sudario sa vozilom za čišćenje snijega, a zatim se zapalio. Poginuli su i svi članovi posade.

Prema ruskom dnevniku Vedomosti on se vraćao sa sastanka sa ruskim premijerom Dmitryem Medvedevim. Sastanak je, pre-ma navodima lista, bio posvećen stranim investicijama u Rusiji, u trenutku kada američke i evropske sankcije zbog ukrajin-ske krize teško pogađaju Moskvu.

Kompanija »Total« je partner sa ruskom kompanijom Novatek u velikom gasnom projektu Jamal, na sjeveru Rusije.

Rangiranja

Najvredniji brendovi u 2014. godini

Četiri mjesta u vodećih 10 na Interbrandovoj ljestvici zauzele su tehnološke kompanije.

Američki tehnološki div Apple drugu je godinu zaredom u samom vrhu ljestvice najvrednijih svjetskih

brendova, pokazalo je najnovije izdanje izvještaja kompanije Interbrand o 100 naj-boljih globalnih brendova.

Apple je prvo mjesto još lani preoteo Coca--Coli, američkom divu u segmentu indu-strije bezalkoholnih pića koji je tada pao na treće mjesto, na kojem se zadržao i na ovogodišnjoj rang-listi. Popularnom inter-net pretraživaču Google pripalo je drugo mjesto, kao i prošle godine.

Appleov brend, procijenjen na 118,9 mili-jardi dolara, dobio je na vrijednosti 21 po-sto u odnosu na prošlu godinu. Googleov brend, u vrijednosti 107,4 milijardi dolara, ojačao je za 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Prvi je to put da su dva brenda po-stigla vrijednost veću od 100 milijardi do-lara na ljestvici najboljih globalnih bren-dova Poslovni.hr/Hina.

Četiri mjesta u vodećih 10 na Interbrando-voj ljestvici zauzele su tehnološke kompa-nije. Uz Apple i Google, tu su još Microsoft, koji je na 5. mjestu, kao i lani, te Samsung, na 7. mjestu, koji je u odnosu na prošlogo-dišnju listu napredovao za jedno mjesto.

Na četvrtom mjestu bio je IBM, kao i lani, a u Interbrandu ga svrstavaju u brendove u segmentu poslovnih usluga; da nije tako, polovinu od vodećih 10 činili bi tehnološki brendovi.

Segment tehnoloških kompanija bio je najvredniji od svih ostalih, s ukupnom vri-jednošću brendova od 493,2 milijarde do-lara. Ostale značajne kategorije brendova uključuju automobilsku, industriju finan-cijskih usluga i luksuznih roba. A poznata društvena mreža Facebook, koja je zabilje-žila najveći skok vrijednosti u odnosu na prošlu godinu, od čak 86 odsto, takođe je tehnološki brend. Tek je drugu godinu na toj listi, skočivši na 29. mjesto, sa 52. mje-sta na prošlogodišnjoj listi.

U vodećih 10 najvrednijih globalnih bren-dova ove se godine uvrstio i njemački au-tomobilski div Mercedes-Benz, popevši se na 10. sa 11. mjesta u prošloj godini.

Od brendova koji nisu u segmentu teh-nologije najbolje plasirani na ljestvici, uz Coca-Colu, IBM i Mercedes-Benz, bio je Ge-neral Electric, koji je zauzeo 6. mjesto, kao i 2013. godine. Slijede Toyota, na 8. napre-dovavši za dva mjesta u poređenju sa lanj-skom ljestvicom te McDonald's na 9. koji je skliznuo sa 7. mjesta u 2013.

Riječ je o 15. godišnjem prikazu vrijednosti globalnih brendova po ocjeni kompanije Interbrand, koja je 2000. počela sastavljati izvještaj o globalnim svjetskim brendovi-ma. Rang i vrijednosti određuje niz činila-ca, među kojima je uloga koju brend ima u uticaju na potrošače, njegovi finanijski rezultati i snaga brenda da diktira superi-ornu cijenu odnosno da pomaže matičnoj kompaniji da ostvari zaradu.

70


Jean Tirole, laureat

„Nobel” za kritiku slobodnog tržištaFrancuski profesor univerziteta iz Tu-

luza Jean Tirole (61) ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za eko-

nomiju.

Tirol je profesor i osnivač Ekonomske Ško-le u Tuluzu (Toulouse School of Economics) i jedan od najuticajnijih ekonomista dana-šnjice.

Švedska kraljevska akademija dodijelila je ovu nagradu Tiroleu zbog njegovih otkrića o snazi tržišta i njegovoj regulaciji.

Nobelov komitet je Tirolea predstavio kao jednog od najuticajnijih ekonomisa naše epohe ističući njegov doprinos u shvatanu-ju organizacije preduzeća i konkurencije, prenio je list Mond.

On je dao značajan teorijski doprinos istra-živanjima u brojnim područijima, ali najvi-še u analizi načina regulisanja industrije sa nekoliko moćnih preduzeća.

U mnogim industrijama dominira mali broj velikih kompanija ili jedan monopo-lista. Neregulisana tržišta često proizvode društveno nepoželjne rezultate kao što su visoke cijene ili neproduktivne kompanije koje preživljavaju blokirajući ulazak novih i produktivnijih.

Od sredine 1980-ih Tirole se bavi istraživa-njem takvih nedostataka na tržištu. Njego-va analiza preduzeća sa tržišnom snagom pruža jedinstvenu teoriju sa težištem na pitanja kako bi se vlada nosila sa spajanji-ma ili kartelima i kako bi trebalo regulisati monopole.

Tirole je doskoro bio nepoznat široj francu-skoj i svjetskoj javnosti iako ga je švedski komitet u obrazloženju nagrade nazvao „jednim od najuticajnijih ekonomista na-šeg doba”. Godinama je bio među potenci-jalnim dobitnicima nagrade, ali je njegov izbor iznenadio čak i njegove sunarodnike. To ne čudi kada se pogleda lista dosada-šnjih dobitnika, koji su uglavnom dolazili sa američkih univerziteta.

Težište istraživačkog rada francuskog eko-

nomiste je raznoliko, od industrijske orga-nizacije, bankarskog i finansijskog sektora do psiholoških aspekata ekonomije, ali je Nobelov komitet naročito istakao njegov doprinos regulisanju tržišta na kojima vla-da monopol nekoliko moćnih preduzeća.

Protekle decenije obiljeležila je koncen-tracija mnogobrojnih industrija i pojava preduzeća koja kontrolišu tržište, naročito u domenu tehnologije, kao što je slučaj sa „Microsoftom” i „Googleom”.

„Mnoge vlade su otvorile javni monopol privatnicima. To je slučaj sa željeznicom, putevima, vodom, poštom i telekomunika-cijama, ali i sa obrazovanjem i zdravstvom”, konstatuje Nobelov komitet u komenta-rima o doprinosu francuskog istraživača ekonomskim istraživanjima. Pokazalo se, međutim, da je mnogo teže kontrolisati pri-vatna preduzeća nego što se to očekivalo.

Finansijska kriza je otvorila pitanje banaka „suviše velikih da bi propale”, koje su drža-ve morale da vade iz bankrota, što je poslje-dica neregulisanog tržišta.

Odmah nakon proglašenja nagrade, Tiro-le je izjavio da se pitanje regulisanja ovih fuzioniranih preduzeća koja dominiraju tržištem više ne postavlja na nivou jedne zemlje.

Komentarišući izbor novog dobitnika No-belove nagrade za ekonomiju, američki New York Times konstatuje da je ovo druga godina zaredom da je nagrađen ekonomi-sta čiji rad ukazuje da su tržišta često neefi-kasna. To je suprotno pogledima takozvane čikaške škole, sa Miltonom Friedmanom na čelu, čija je liberalna dogma o slobo-dnom tržištu koje samo sebe reguliše bila opšteprihvaćena prethodnih decenija.

Tirolova istraživanja sprovedena osamde-setih i devedesetih su djelimično odgovor na ekonomsku transformaciju evropskih društava koja su željela da umanje državni monopol i podstaknu ulaganje i inovacije, ali i da spriječe da se tržišta pretvore u pli-jen za moćne predatore. Njegov rad ga svr-

stava u one koji smatraju da bi regulisanje tržišta imalo bolji ishod za društvo.

Ali Tirol nije ideolog, nije čak ni tvorac no-vih pravila. Njegova istraživanja, koja se oslanjaju na primijenjenu matematiku, te-orijska su, ali ih primenjuje na konkretne slučajeve.

Za francusko i ostala evropska društva u recesiji kaže da je potrebno hitno nešto preduzeti kako bi se novim generacijama obezbijedila budućnost. Jedan od njegovih prijedloga u borbi protiv nezaposlenosti je uvođenje nove vrste ugovora koji podrazu-mijeva da prava zaposlenog progresivno rastu u odnosu na godine službe.

„Nezaposlenost traje posljednjih trideset, četrdeset godina i mladima se u najvećem broju slučajeva nude privremeni ugovori zato što se preduzeća plaše da im ponude stalne. Tako smo došli u potpuno apsurdnu situaciju u kojoj previše štiteći radnike ne štitimo ih uopšte”, izjavio je francuski na-učnik. „Nije slučajno to što u čitavoj južnoj Evropi, koja ima istu organizaciju tržišta rada, vlada velika nezaposlenost, dok je u sjevernoj Evropi, u skandinavskim zemlja-ma, na primer, koje imaju drugačiji sistem, nezaposlenost slaba.”

Tirol je treći Francuz koji je dobio najpre-stižnije naučno priznanje, posle Gerarda Debreua 1983. i Mauricea Allaisa 1988.

Nobelova Nagrada za ekonomiju se do-deljuje od 1969. Predlog o dodelovi ove nagrade i osnovanju fonda potekla je od tadašnjeg guvernera švedske banke, Pera Asbrinka, 1968. povodom 300 godina po-stojanja jedne od najstarijih centralnih ba-naka na svijetu.

Jedna od najpoznatijih Tiroleovih knjiga je Teorija industrijske organizacije, u kojoj je izložena analiza strategija ekonomskih ak-tera u funkciji strukture tržiša.

Tiroleu će nagrada od oko 878.000 eura biti uručena 10. decembra u Stokholmu.

71


New York Times konstatuje da je ovo druga godina zaredom

da je nagrađen ekonomista čiji rad ukazuje da su tržišta

često neefikasna.

72


Poslodavci su zatrpani raznoraznim biografijama kandidata za posao koje ili nikada neće biti pročitane jer su,

na primjer, preduge, ili će se kad-tad razot-kriti kao neistinite.

Pojedini su pretrpani nepotrebnim i nebi-tnim informacijama, neki su nedovoljno jasni, a iz pojedinih je jasno da je vlasnik CV-a više vremena potrošio na dizajn, nego na sadržaj.

Bankar.me je predstavio četiri tipa životo-pisa koji sigurno neće pomoći u potrazi za poslom:

Lažna biografija

Ako se osoba u CV-u naziva „osnivačem” nekog posla, to je ili zaista impresivan po-datak ili znak za uzbunu, zavisno o konte-kstu. Na primjer, ako čuvate djecu svakih

Biografije za posao – negativni primjeri

Traži se čitak i istinit CVOsim ako se ne prijavljujete za neku akademsku poziciju, ne postoji razlog da vaš CV bude duži od jedne, maksimalno dvije stranice.

nekoliko mjeseci, to ne zaslužuje titulu ‘osnivača startupa za čuvanje djece’. Pre-tjerivanje ili korištenje lažnih informacija neće vas daleko dovesti. Ako osoba koja provjerava vaš CV posumnja u neku od činjenica, posumnjaće u istinitost čitavog dokumenta. Čak i ako lažima uspijete doći do posla, u jednom trenutku će postati ja-sno da ste lagali o kvalifikacijama.

Dizajnirani CV

Ono što je zajedničko uspješnim biogra-fijama jest da nikada ne rizikuju čitkost zbog nekih dizajnerskih rješenja. To znači, između ostalog, da tekst počinje s lijeva, tako da oči čitaoca znaju gdje se vratiti kad prelaze u novi red teksta. Kad je riječ o bi-ografijama, zaista je najbitniji sadržaj. Je-dnostavno napisan i čitak sadržaj.

CV sa previše ličnih detalja

Informacijama kao što su fotografija, sek-sualna orijentacija, bračni status ili religij-sko opredjeljenje nije mjesto u CV-u. Ispi-tivanje o takvim detaljima poslodavcima je zakonom zabranjeno i kažnjivo, stoga negativno reaguju na one koji take infor-macije uključuju u svoj CV.

CV od pet stranica

Osim ako se ne prijavljujete za neku aka-demsku poziciju, ne postoji razlog da vaš CV bude duži od jedne, maksimalno dvije stranice. Iznenađuje činjenica da osobe s manje iskustva pribjegavaju romanesknim biografijama. Više stranica ne znači da sve kvalifikovaniji, već upravo suprotno – da time nadoknađujete nedostatak kvalifika-cija.

73


Poslijeratne prodavniceiz srca Titograda

„Borovo” došao prvi

Podsjećamo na prodavnice iz Ulice Slobode i sa Trga Ivana Milutinovića koje su dobar pokazatelj dinamike razvoja glavnog grada, kao i moći tadašnjih jugoslovenskih proizvođača.

Koliko je u vrijeme socijalizma glavni grad Crne Gore Tito-grad (Podgorica, prije i poslije toga), naročito od Drugog svjetskog rata pa do sredine sedamdesetih godina prošlog

vijeka bio mali, svjedoči i to da su neka, tadašnja velika jugoslo-venska preduzeća, koja su proizvodila robu široke potrošnje, prva predstavništva, odnosno prodavnice, otvorili u Ulici Slobode i na Trgu Ivana Milutinovića, današnjem Trgu Republike. Izgradnjom novih stambenih zgrada prema Staroj varoši i dijelu grada nazva-nog Preko Morače, dobijen je veliki poslovni prostor u kojem su takođe veće jugoslovenske firme imale objekte, što kao prodavnice bilo kao predstavništva.

Ovdje ćemo podsjetiti samo na prodavnice smješetene u Ulici Slo-bode i na Trgu Ivana Milutinovića, jer su one dobar pokazatelj dina-mike razvoja glavnog grada kao i moći tadašnjih jugoslovenskih proizvođača koji su imali interesa da otvaraju prodajne objekte u maloj i nerazvijenoj Crnoj Gori.

Podsjećanje na „poslovnu” Ulicu Slobode počećemo od prodavnice zagrebačkog „Kraša”, čuvenog proizvođača konditorskih proizvoda koji je i dalje visoko pozicioniran u ovoj grani prehrambene indu-strije, a nalazila se uz glavnu Poštu. „Kraš” je ovu prodavnicu otvo-rio šezdesetih godina prošlog vijeka i u Podgorici je poslovao sve do raspada zajedničke države dvedesetih godina. Mnoge genera-cije sladile su se izvrsnim čokoladnim i ostalim slatkim proizvo-dima iz ove prodavnice popularno zvane „Bombonjera”. Naročito titogradski gimnazijalci koji su dio tada većinom skromnog dže-parca rado trošili da bi kupili nekoliko bombona „na mjeru”, ili kako se sada kaže, u rinfuzi.

Na istoj strani ove ulice nalazila se prodavnica splitske Jugopla-stike, u kojoj je ponuda bila izvanredna iako plastika tada nije ni približno bila zastupljena, kao što je posljednjih par decenija. Međutim, galanterija za domaćinstvo, torbe, obuća i slični proizvo-di iz asortimana „Jugoplastike” bili su kvalitetni i potrebni svakom domaćinstvu, pa je u ovoj prodavnici uvijek bila velika gužva. U istom redu nalazila se prodavnica takođe renomiranog proizvođa-ča tekstila i konfekcije, beogradskog „Ateksa”, dok se na Trgu Ivana Milutinovića nalazila prodavnica obuće „Borovo” iz istoimenog hr-vatskog grada, u socijalističkoj Jugoslaviji priznatog proizvođača. Prodavnica „Borovo” je inače prva prodavnica otvorena na Trgu

B. Pejović

nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata, a odmah nakon nje proradila je i poslovnica JAT-a neposredno pored. Sa druge strane glavne ulice, od hotela „Crna Gora” prema trgu bila je prodavnica varaždinskog „Varteksa”, zatim „Zlatarne” Celje koji su bili takođe visoko kotirani na jugoslovenskom tržištu. Ovi proizvođači su pro-davali i na inotržištu, najviše u istočno evropske zemlje socijali-stičkog uređenja kao što je bila Jugoslavija.

A dvije velike robne kuće na Trgu Ivana Milutinovića, „Beograd” i „Beko” bile su pravi narodni magazini - prvobitni naziv „Beo-građanke” bio je zato Na-Ma. U robnoj kući „Beograd” koja je iz-građena 1949. godine kao podgorička trgovina da bi kasnije ušla u lanac robnih kuća „Beograd” moglo se pazariti sve, od konfekcije, galanterije, posteljine, bijele tehnike, namještaja poznatih proi-zvođača iz Srbije, Hrvatske, Bosne, Slovenije, Makedonije. Sličan izbor bio je i u „Beku” koji je izgrađen kasnije, sedamdesetih godi-na, s tim što su u prizemlju bile smještene posebne trgovine od-jeće, obuće. Tako su u prizemlju bile prodavnice obuće „Astre” iz Zagreba, „Obuće” iz Beograda, a bila je i jedna prodavnica cipela iz Peći. I Bosna i Hercegovina je ispod „Beka” bila zastupljena takođe sa tada u jugoslovenskim okvirima poznatim po kvalitetu proizvo-dima, kao što su bile prodavnice sarajevske fabrike čarapa „Ključ”, te kože i kožne galanterije „Visoko” iz istoimenog mjesta.

Kada je riječ o predstavništvima crnogorske privrede, u glavnoj ulici i na Trgu Ivana Milutinovića u Podgorici ona su otvorena ne-što kasnije, pošto su i te fabrike kasnije otvorene, poput „Titexa” i fabrike obuće „Košuta” sa Cetinja. Konfekcija proizvedena u ne-kadašnjoj fabrici „Jadran” iz Perasta takođe je imala prodavnicu u glavnoj ulici.

Poslovnica turističke agencije „Inturs” koja je u ovoj branši i u ju-goslovenskim okvirima važila za pouzdanu i provjerenu, više de-cenija nalazila se sa druge strane ulice, pored omiljene slastičare hotela „Crna Gora”, a u istom redu bila je i prehrambena prodavnica „Agrokombinata” koju su podgoričani zvali „Marina samoposluga”, jer se njena šefica zvala Mara. Na Trgu Ivana Milutinovića bio je veliki supermarket „Agrokombinata” koji je odavno srušen, a osim njega i prodavnice obuće „Borovo” i poslovnica JAT-a, koje takođe odavno nema dominirali su glavnim gradskim trgom i kao takve pamte ih stariji žitelji Podgorice.

74


Britanski The Times, jedan od najpopularnijih nacionalnih dnevnih listova, objavio je tekst o Crnoj Gori kao novoj eli-tnoj destinaciji.

Prema pisanju The Timesa, nekad se činilo malo vjerovatnim da će Crna Gora postati „sljedeći Monako“ ili „buduće igralište bogatih i slavnih“. No, izgradnja de lux hotela, marina i apartmana je dokaz odlučnosti naše zemlje da privuče bogate građane svijeta. Stotine megajahti usidrenih u septembru u Porto Montenegru, ukazuju na to da su neki od tih kupaca već stigli.

- Porto Montenegro, koji je izgradio kanadski biznismen Peter Munk svakako nudi objekte u Monako stilu: 400 vezova u marini koja pruža mogućnost da smjesti i najveću svjetsku jahtu Azzam, dugu 180m. Tu su i poreske olakšice, bez obaveze plaćanja na go-rivo za privatne i komercijalne brodove ako iz ove zemlje izlaze za 24 sata, a PDV je ograničen na sedam odsto na pomorsko-poveza-

Izgradnja de lux hotela, marina i apartmana je dokaz odlučnosti naše zemlje da privuče bogate građane svijeta.

Britanski The Times

Crna Gora nova elitna destinacija

ne i turističke usluge. Porez na imovinu se ubira u rasponu od 0,1 do 1 posto od vrijednosti stana. Crna Gora uvodi novi vizni režim iduće godine pod kojim stranci mogu da ostanu i do godinu dana ako će ulagati u nekretnine. Trenutno se mogu zadržati samo 90 dana - ističe se u tekstu The Timesa.

U tekstu se naglašava da se Porto Montenegro nesumnjivo može takmičiti sa poznatim neutičkim mjestima poput Francuske rivi-jere i slično.

Luštica Bay nudi kupcima nekretnine koje se grade na obali. Pla-nirana je izgradnja dvije marine, 1.000 stanova, 500 vila i townho-uses, sedam hotela i golf teren sa 18 rupa. Prva faza uključuje 250 stanova od studija do trosobnih i izgradnju marine sa 176 vezova. Do sada je prodato 140 stanova. Početna cijena za studio iznosi 220.000 eura plus troškovi od 30 do 50 eura po m2 i vile sa cijenom od 3.000.000 eura, navodi se u tekstu The Timesa.

Documents

Eurochambres Potrebna snažnija ekonomska diplomatija …