32
EUROPSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA I. KOLOKVIJ SEOBA NARODA Franci su bili Germansko pleme koje je nastanjivalo područje današnje Francuske i Njemačke. Sastojali su se od nekoliko plemena, a najznačajnija podjela je bila na Ripuarske i Salijske Franke. U 4.st. Salijski Franci su nastanjivali sjeverno područje rijeke Rajne, dok su Ripuarski Franci su nastanjivali srednji tok Rajne. Frenci prvi put stupaju na tlo Rimskog Carstva 357.g. Goti su bili Germansko pleme koje potječe iz Skandinavije, točnije iz Gotlanda. Prvi put su napali teritorij Rimskog Carstva sredinom 3.st. Djele se na istočne Gote (Ostrogote) i zapadne Gote (Vizigote). Granica njihovih područja je bila rijeka Dnjipro u današnjoj Ukrajini. U 4.st. Huni ruše Ostrogotsko kraljevstvo, a Vizigote tjeraju u bjeg na zapad. Vizigoti prelaze Dunav i 378.g. u bitci kod Hadrijanapola pobjeđuju rimljane i ubijaju cara Valensa. Zatim naseljavaju donju Meziju, a 395.g., pod vodstvom Alarika, pljačkaju Grčku. Nakon toga kreću dalje na zapad te 410.g. pljačkaju Rim. Nakon toga osnivaju svoje kraljevstvo i središnjoj Španjolskoj i južnoj Francuskoj, sa središtem u Toulousu. Godine 507. nakon poraza od Klodviga i Franaka napuštaju Galiju. Vizigotsku državu su početkom 8.st. uništili Arapi. Ostrogoti su bili Hunski podanici do sredine 5. st. kada se oslobađaju njihove vlasti. Nakon toga postaju bizantski saveznici i naseljavaju područje Panonije. Bizant 488.g. šalje Ostrogote, pod vodstvom Teodorika, u Italiju da preuzmu vlast od Odoakara. Godine 493. Teodorik u Italiji i Iliriji osniva Ostrogotsko Kraljevstvo. Teodorik umire 526.g., a od 535. do 553.g. traje Gotski rat. Bizantski car Justinijan I. šalje vojskovođu Belizara sa vojskom u Italiju da pokori 1

Europska Povijest Srednjeg Vijeka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Povijest europe i svijeta u srednjem vijeku

Citation preview

EUROPSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA

I. KOLOKVIJSEOBA NARODA Franci su bili Germansko pleme koje je nastanjivalo podruje dananje Francuske i Njemake. Sastojali su se od nekoliko plemena, a najznaajnija podjela je bila na Ripuarske i Salijske Franke. U 4.st. Salijski Franci su nastanjivali sjeverno podruje rijeke Rajne, dok su Ripuarski Franci su nastanjivali srednji tok Rajne. Frenci prvi put stupaju na tlo Rimskog Carstva 357.g. Goti su bili Germansko pleme koje potjee iz Skandinavije, tonije iz Gotlanda. Prvi put su napali teritorij Rimskog Carstva sredinom 3.st. Djele se na istone Gote (Ostrogote) i zapadne Gote (Vizigote). Granica njihovih podruja je bila rijeka Dnjipro u dananjoj Ukrajini. U 4.st. Huni rue Ostrogotsko kraljevstvo, a Vizigote tjeraju u bjeg na zapad. Vizigoti prelaze Dunav i 378.g. u bitci kod Hadrijanapola pobjeuju rimljane i ubijaju cara Valensa. Zatim naseljavaju donju Meziju, a 395.g., pod vodstvom Alarika, pljakaju Grku. Nakon toga kreu dalje na zapad te 410.g. pljakaju Rim. Nakon toga osnivaju svoje kraljevstvo i sredinjoj panjolskoj i junoj Francuskoj, sa sreditem u Toulousu. Godine 507. nakon poraza od Klodviga i Franaka naputaju Galiju. Vizigotsku dravu su poetkom 8.st. unitili Arapi. Ostrogoti su bili Hunski podanici do sredine 5. st. kada se oslobaaju njihove vlasti. Nakon toga postaju bizantski saveznici i naseljavaju podruje Panonije. Bizant 488.g. alje Ostrogote, pod vodstvom Teodorika, u Italiju da preuzmu vlast od Odoakara. Godine 493. Teodorik u Italiji i Iliriji osniva Ostrogotsko Kraljevstvo. Teodorik umire 526.g., a od 535. do 553.g. traje Gotski rat. Bizantski car Justinijan I. alje vojskovou Belizara sa vojskom u Italiju da pokori Ostrogote. Konanu pobjedu Bizanta nad Gotima donosi vojskovoa Narzes 553.g. Vandali su Germanski narod koji je u 2.st. naseljavao prostor izmeu rijeka Labe i Wisle. U 4.st. naseljavaju Panoniju, a poetkom 5.st. pustoe panjolsku. Tu trpe gubitke te se ujedinjuju sa Alanima pod vodstvom dinastije Hastinga. Godine 429. pod vodstvom Gajzerika 80.000 Vandala prelazi u Afriku. Godine 439. osvajaju Kartagu i osnivaju Vandalsko Kraljevstvo. Okreu se gusarenju te osvajaju otoke Siciliju, Sardiniju, Korziku i Baleare, a 455.g. napadaju Rim te ga pljakaju dva tjedna. Gajzerik umire 477.g. Godine 533. bizantska vojska pod vodstvom vojskovoe Belizara unitava Vandalsko Kraljevstvo. Vandali su bili Germanski narod koji je na svom seljekanju, iz pradomovine u Skandinaviji pa do sjevera Afrike, prevalio najdui put. Angli i Sasi su bili Germanski narod koji je naseljavao podruje dananje Danske i sjeverozapadne Njemake. Oni izmeu 3. i 5.st., preko Sjevernog mora, dolaze na Britansko otoje. Tu se sukobljavaju sa Keltima koje potiskuju na zapad i sjever otoka (Wales i kotska), te osnivaju svoja kraljevstva. Alemani su bili savez Germanskih plemena koji su u 3.st. naseljavali podruje dananje jugozapadne Njemake. Rije Alemani znai svi ljudi (eng. all-man). Krajem 5.st. Alemane je pokorio Franaki kralj Klodvig. Langobardi su bili Germanski narod podrijetlom iz Skandinavije. Od svojih seljakanja, od sjevera prema jugu, u drugoj polovici 6.st., pod vodstvom Albiona, naseljavaju sjevernu Italiju, koja danas svoje ime zahvaljuje upravo njima (Lombardija). Do 8.st. proirili su se po cijelom Apeninskom poluotoku. Na papin poziv, krajem 8.st. njihovo kraljevstvo je unitio Karlo Veliki koji tada uzima naslov kralj Franaka i Langobarada. Ime Langobardi znai ljudi sa dugom bradom (eng. long-beard). Burgundi su bili Germansko pleme podrijetlom iz Skandinavije. Poetkom 5.st. postaju rimski federati te naseljavaju podruje dananje jugoistone Francuske (Burgundija), gdje osnivaju svoje kraljevstvo. Poetkom 6.st. pokorili su ih i asimilirali Franci pod Merovinkom dinastijom. Sva Germanska plemena svoje podrijetlo vuku iz podruje june Skandinavije i Danske. Germani su u 4.st. prihvatili arijanizam, te su bili nemalo iznenaeni kad su naselivi podruja Rimskog Carstva uvidjeli da ih se smatra krivojercima. Huni su bili narod Mongolsko-Turkmenskog podrijetla. Bili su nomadi te vrsni konjanici i ratnici. Godine 395. prodiru u Europu kroz ''Vrata naroda''. To se smatra glavnim razlogom i poetkom seobe naroda. Godine 434. pobjeuju Gote na podruju dananje Ukrajine. Sredinom 5.st. Huni se ujedinjuju pod vodstvom Atile. On je stvorio veliku Hunsku dravu na podruju od Rajne i Dunava pa do Baltika i junoruskih stepa, sa sreditem u dananjoj Maarskoj, odakle su esto kreali u pljakake pohode na podruje Rimskog Carstva. Godine 451. Aecije pobjeuje Hune u bitci na Katalunskim poljima. Huni nisu tada potpuno poraeni, ali taj poraz oznaava slabljenje njihove moi. Nakon toga Huni pljakaju podruje sjeverne Italije. Godine 453. umire Atila a Hunska drava se raspada. Avari su nomadski narod podrijetlom iz sredinje Azije. Poznati su i pod imenom Obri. Prvi put se spominju u 5.st. osniva Avarske drave, na podruju Panonije, je bio Bajan 567.g. Avari podinjavaju Slavenska plemena na podruju Panonije pod svoju vlast. Godine 582. osvajaju Sremsku Mitrovicu, a 626.g. neuspjeno opsjedaju Carigrad. Godine 796. konano ih unitava Karlo Veliki. Bugari su nomadski narod koji se u 2.st. iz sredinje Azije preselio na podruje sjeverno od Kavkaza. U prvoj polovici 5.st. zajedno sa Hunima prodiru u Europu. U 7.st. Bugari se nastanjuju na podruju jugoistonog Balkana. Tu se mjeaju sa Slavenima. Bugarsko ime ostaje, ali zbog veinskog slavenskog stanovnitva prihvaaju slavenski jezik. Godine 680. stvaraju prvu Bugarsku dravu, koja jaa za vrijeme kana Kruma poetkom 9.st. Pokrteni su za vrijeme cara Borisa u drugoj polovici 9.st. Borisov sin Simeon, krajem 9. i poetkom 10.st., vodi ratove protiv Bizanta, te proiruje Bugarsku dravu. Prvotna bugarska prijestolnica je bio grad Pliska, a kasnije to postaje grad Preslav. Atila je bio Hunski voa sredinom 5.st. Poznat je i kao ''Bi Boji''. Bio je jedan od najveih osvajaa u povijesti, i najuveniji meu barbarskim voama u doba velike seobe naroda. Na vlast je doao ubivi svog brata Bledu 445.g., koji mu je do tada bio suvladar u jednom hunskom plemenu. Atila tada ujedinjuje hunska plemena i osniva veliku Hunsku dravu od Rajne i Dunava pa do Baltika i junoruskih stepa. Sredite te drave je bilo u dananjoj Maarskoj. Atila je sa svojim ratnicim esto upadao na podruje Rimskog Carstva, te su mu rimski carevi ak plaali i danak. Godine 451. Rimski vojskovoa Flavije Aecije je porazio Atilu u bitci na Katalunskim poljima u dananjoj Francuskoj. Nakon toga, 452.g., Atila pljaka sjevernu Italiju. Unitava Akvileju i dolazi sve do Rima, ali se zbog gladi i bolesti, koja je izbila meu hunskim vojnicima, povlai. Atila umire 453.g. u svom sreditu u Panonskoj nizini. Nakon njegove smrti Hunska drava se podjelila i konano raspala. Odoakar je bio Germanski vojskovoa iz 5.st. On je 476.g. sa rimskog prijestolja svrgnuo Romula Augustula. Taj in se u modernoj historiografiji doivljava kao pad Zapadnog Rimskog Carstva. Odoakar je formalno priznavao vlast careva, a car Zenon ga je proglasio za vojnog zapovjednika Italije. Godine 480. Odoakar se proglaava kraljem Italije. Godine 493. ubio ga je Teodorik. Teodorik Veliki je bio kralj Ostrogota u drugoj polovici 5. i prvoj polovici 6.st. Podrijetlom je bio Got. Kao djeak boravi kao taoc u Carigradu. Tu se obrazuje, a sa 20 godina se vraa meu Ostrogote. U to vrijeme Ostrogoti su naseljeni na podruju Istonog Rimskog Carstva. Godine 488. Teodorik postaje kralj Ostrogota. Bizantski car Zenon ga alje u Italiju da svrgne Odoakara. On to ini, te 493.g. osobno ubiva Odoakara. Nakon toga Teodorik na podruju Italije, te rimske Panonije i Dalmacije osniva ostrogotsku dravu, koja je ubrzo nakon njegove smrti osvojena od strane Bizanta. Gajzerik je bio kralj Vandala i Alana u 5.st. Godine 429. 80.000 Vandala pod njegovim vodstvom prelazi sa Pirinejskog poluotoka u Afriku. Pobjeuju rimsku vojsku, a 439.g. osvajaju Kartagu, gdje osnivaju Vandalsko Kraljevstvo. Godine 455. Gajzerik, zajedno sa svojim Vandalima, dva tjedna pljaka Rim. Vandalska drava, pod Gajzerikom, je bila jaka pomorska sila koja se uspjeno suprostavila i Bizantu. Vandali su osvojili otoke Siciliju, Sardiniju, Korziku i Baleare. Gajzerik umire 477.g., a Vandalsko Kraljevstvo unitavaju Bizantinci 533.g. Vrata naroda su prostor izmeu Urala i Kaspijskog jezera, koji je bio pogodan za prelazak nomadskih naroda iz Azije u Europu.

CRKVA I REDOVNITVO

Manihejstvo je bila vjera koju je propovjedao sveenik Manije u 3.st. u Perziji. To je mjeavina staroperzijskog vjerovanja sa kranstvom i idovstvom. Jedno od osnovnih naela te vjere je postojanje vjenog dobra i zla. Manihejci ovaj svijet smatraju stvorenim od strane vjenog zla. Sveti Antun Pustinjak ili sv. Antun Opat je ivio u Egiptu u drugoj polovici 3. i prvoj polovici 4.st. Smatra ga se ocem redovnitva. Bio je imunog podrijetla. Svo svoje bogatsvo je razdjelio i otiao ivjeti u pustinju. Arijanstvo je kristoloki nauk to ga je irio sveenik Arije koji je ivio i nauavao u ranom 4.st. u Aleksandriji. Prema ovom nauku boanska narav Isusova podreena je naravi Boga Oca. Arijev je nauk osuen kao hereza na 1. Nicejskom saboru 325.g., kojega je sazvao Konstantin Veliki. Arijanstvo su prihvatili stari germanski narodi. Monofizitizam je vjera koja je bila posebno rairena u kranstvu u 4.st. Monofiziti dre da Isus nije Bog, ve samo Boji sin. Osniva ove vjere je Eotih. Vulfila je bio arijanski misionar. ivio je u 4.st., a podrijetlom je bio Got. Neko vrijeme boravi u Rimu, nakon ega se vraa meu Gote gdje propovjeda arijanstvo. Vulfila je adaptacijom grkog alfabeta i latinskih slova osmislio gotsko pismo, nakon ega prevodi bibliju na gotski jezik. Sveti Augustin je ivio u drugoj polovici 4. i prvoj polovici 5.st. Roen je u sjevernoj Africi. Iako mu je majka bila kranka primio je pogansku naobrazbu. Studirao je knjievnost i pravo. Kao mladi postaje manihejac, a nakon 9 godina i kranski pravovjerac. Bio je prvi kranski teolog, te jedan od najznaajnijih filozofa i pisaca u povijesti crkve. Sveti Jeronim je ivio u drugoj polovici 4. i prvoj polovici 5.st. rodio se u Stridonu, na granici izmeu rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Autor je prijevoda biblije na latinski jezik. Sveti Patrik je roen krajem 4.st. u kotskoj. Roditelji su mu bili krani. Kad mu je bilo 16 godina oteli su ga Irski gusari. U Irskoj je ivio kao rob i pastir. Nakon 6 godina ropstva bjei u Galiju i zareuje se za sveenika. Nakon nekog vremena vraa se u Irsku te propovjeda kranstvo i osniva biskupije. Irska je jedna od rijetkih zemalja koja je prihvatila kranstvo bez proljevanja krvi. Benedikt iz Nursije se smatra ocem zapadnog redovnitva i utemeljiteljem redovnikog reda benediktinaca. Roen je oko 480.g., a umro je 543.g. Kao djeak je boravio u mjestu Subiacu pokraj Rima. Nakon toga odlazi u mjesto Monte Cassino koje se nalazi izmeu Rima i Napulja. Tu 529.g. osniva redovniki samostan, pod geslom ora et labora (moli i radi), te parolama siromatva, poslunosti i kreposti. Kasnije benedektinci postaju nositelji kulture u zapadnoj Europi. Benedikt je danas svetac zatitnik Europe. Sveti Kolumban je Irski sveenik iz 6.st. On je zasluan za pokrtavanje sjevernih djelova kotske. Grgur I. Veliki je bio rimski papa od 590. do 604.g. roen je u istaknutoj senatorskoj obitelji u Rimu. Dobio je najbolje obrazovanje, te kao mladi postaje prefekt grada Rima. Iznenada se povlai iz politike, te razdjeljuje svoje bogatstvo za potrebe osnivanja samostana, gdje odlazi ivjeti kao redovnik. Zbog svog obrazovanja napreduje u crkvenoj hijerarhiji, te postaje papin izaslanik u Carigradu, da bi 590.g. i sam postao papa. Sveti Bonifacije je roen kao Winfrid u kraljevini Wessex u Engleskoj. ivio je u krajem 7. i prvoj polovici 8.st. Bio je misionar koji je irio kranstvo meu germanskim narodima. U dananjoj Njemakoj je preobratio mnotvo naroda te je dobio titulu nadbiskupa. Bio je prvi nadbiskup Mainza. Ubijen je 755.g. u Friziji (sjeverozapadna Njemaka). Danas se slavi kao svetac zatitnik Njemake. iril i Metod su bili kranski misionari iz Soluna u Grkoj. ivjeli su u 9.st. i bili su braa. iril se prije zareenja zvao Konstantin. Njihov otac je bio visoko pozicionirani bizantski vojni zapovjednik. Na molbu moravskog kneza Rastislava iril i Metod odlaze propovjedati evanelje meu slavenskim narodima. iril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu, a Metod prevodi bibliju na slavenski jezik. Kasnije je crkva nastojala iskorjeniti liturgiju na slavenskom jeziku, te dolazi do progona irilovih i Metodovih uenika. iril i Metod su udarili temelj slavenskoj pismenosti. Aja Sofija ili crkva sv. Mudrosti je izgraena u Carigradu, za samo pet godina, od 532. do 537.g., za vrijeme cara Justinijana. Izgraena je na mjestu stare crkve koja je bila unitena u pobuni Nika. Aja Sofija je bila posveena Kristu kao personifikaciji sv. Mudrosti. Svojevremeno je bila najvea crkva u Bizantu, visine 55 m. Kasnije su je Turci pretvorili u damiju, a danas je muzej. Askeza je svjesno odricanje od materjelnih i tjelesnih potreba. Papa Nikola I. (papa od 858. do 867.g.) je bio plemikog podrijetla i velikih sposobnosti. Godine 863. nareuje Fociju, da zbog podmiivanja, ode sa poloaja carigradskog patrijarha. Nato je Focije optuio rimsku crkvu za herezu. Focija je svrgnuo Bazilije I. Taj dogaaj je u modernoj historiografiji poznat kao Focijeva shizma. Ikonoklastiki sukob je struja u crkvi koja se protivila prikazivanju i tovanju slika svetaca. Ikonoklazam je ukinut 843.g. u Carigradu.

BIZANT

Godine 330. car Konstantin premjeta prijestolnicu iz Rima u po njemu nazvan Konstantinopol, poznat i pod imenom Carigrad. Taj grad se nalazio na mjestu stare grke kolonije Bizancij, na vrlo povoljnom stratekom poloaju, kontrolirajui trgovinu izmeu istoka i zapada te uvoz ita iz Ukrajine. Godine 395. Teodozije djeli carstvo na dva dijela, a 476.g. je svrgnut posljednji zapadnorimski car. Stanovnici Istonog Rimskog Carstva sebe su nazivali Romajci, a tek se kasnije uvrijeio naziv Bizantinci. Slubeni jezici Bizantskog Carstva su bili grki (narodni) i latinski (administrativni). Carstvo je obuhvaalo podruje junog Balkana, Male Azije, Sirije, Palestine i Egipta sa povremenim kontroliranjem Afrike, Dalmacije i Italije. Carstvo je postojalo sve do 1453.g. i turskog osvajanja. Justinijan I. Veliki je roen krajem 5.st., a vlada kao bizantski car od 527. do 565.g. Njegovi vojskovoe su bili Belizar i Narzes, a pravnik Tribonijan. Stupivi na prijestolje Justinijan nasljeuje snano, bogato i sreeno carstvo. On kree u proirivanje svoga carstva te rui Ostrogotsku i Vandalsku dravu te osvaja Afriku, Ilirik, Italiju i junu panjolsku. Ove uspjehe mogao je ponajprije zahvaliti svojim sposobnim generalima Belizaru i Narzesu. Osvajanja su iscrpila Justinijanovu dravu te je on bio prisiljen na poveanje poreza i plaanje danka Perzijancima. Justinijanova ena je bila carica Teodora koja je snano utjecala na njega, te je najzaslunija za gaenje pobune Nika 532.g. Justinijan je 542.g. prebolio kugu, a uz pomo Tribonijana je kodificirao rimsko pravo, te je uredio kodeks koji je sainjavala zbirka carevih odredaba do njegova vremena. Pobuna Nika je izbila 532.g. u Carigradu, za vrijeme vladavine cara Justinijana. Pobuna je zapoela na hipodromu gdje su udruene stranke izvikivale nika (pobjeda). Zaetnici pobune su bile deme. To su bile frakcije koje su podupirale razliite timove u sportskim natjecanjima. Najznaajnije frakcije su bili plavi (aristokrati, pravovjerci) i zeleni (bogati trgovci sa istoka). Uzrok pobune je bilo nezadovoljstvo uzrokovano poveanjem poreza i openito loe politiko i ekonomsko stanje u dravi. Zbog te pobune Justinijan je htio ak i abdicirati, no u tome ga je sprijeila carica Teodora. U toj pobuni je unitena i stara crkva sv. Mudrosti. Dolo je do velikog pokolja gdje je general Belizar, po Teodorinom nalogu, pobio izmeu 30 i 50.000 ljudi. Tim inom su se Justinijan i Teodora odrali na vlasti. Bizantski car Maurikije je smaknut 602.g. u pobuni izazvanoj pokuajem financijske tednje nad vojskom i dravnim aparatom. Posljednji car iz Justinijanove dinastije bio je Foka, koji je vladao od 602. do 610.g. Heraklije je bio bizantski car od 610. do 641.g. On uvodi drutvenu reformu, temate i Egzarhije. Nomizma je bizantski zlatnik. Egzarh je bizantski zapovjednik na odreenom podruju. On predstavlja vojnu i sudsku vlast. Konstantin VII. Porfirogenet je bio bizantski car od 913. do 959.g. Napisao je knjige ''O upravljanju carstvom'' i knjigu ''O ceremonijama''. On takoer pie i o susjednim narodima, pa nam tako daje izvjetaj o doseljenju Hrvata i o kralju Tomislavu. Bazilije II. je bio bizantski car koji vlada od 976. do 1025.g. On je u ratu sa Bugarima stekao nadimak Bugaroubojica. Vanije bizantske dinastije su bile Izaurijska, Justinjanska i Makedonska dinastija.

MUHAMED I ARAPSKA OSVAJANJA

Muhamed je roen oko 570.g. Bio je skromnog podrijetla, te je odrastao kao pastir. U svojoj 25-oj godini oenio je bogatu udovicu Hadidu, te se poeo baviti trgovinom i putovati. U svojoj 40-oj godini imao je viziju arhanela Gabrijela koji mu je rekao da mora prenositi Boju rije, te tada on poinje propovjedati. Muhamed je tvrdio da je Boji prorok, da je samo ovjek i da nema nikakvih nadnaravnih moi. U poetku je imao jako malo pristaa, ali s vremenom je postajao sve popularniji. Meka je u to doba bila vano trgovako sredite na Crvenom Moru. U gradu se nalazila velika bogomolja, aba, sa slikama 360 idola, ukljuujui i Krista. Tu su Arapi ve stoljeima tovali i veliki crni meteorit. U Meki se podigla opozicija protiv Muhameda, te on 622.g. bjei u Medinu. Njegov bjeg oznaava poetak muslimanske ere. Za vrijeme boraka u Medini Muhamedova mo postupno raste, te on sa svojim pristaama 630.g. osvaja Meku, te isti abu od lanih idola. Osvajanje Meke je ostavilo snaan utisak na Arape, te oni masovno pristupaju novoj vjeri. Muhamed umire 632.g. Abu Bekr je bio Muhamedov prijatelj koji je skupio njegove izjave u Kuranu. On je takoer od 632. do 634.g. dovrio ujedinjenje Arabije. Nasljednik Abu Bekra je bio kalif Omar. On vlada od 634. do 644.g. U njegovo vrijeme su osvojena podruja Sirije, Palestine, Armenije i Egipta. Ubrzo je do 642.g. osvojena i Perzija, te su se Arapi proirili sve do Tripolija u Africi. Razlog tako brzog arapskog irenja je bio u tome to arapski vjernici nisu morali plaati porez, te to su stanovnici Bizanta i Perzije bili nezadovoljni svojim nasilnim i nesposobnim vladarima. Sredinom 7.st. su u opticaju bili i drugi primjerci prorokovih izjava, pa su ubrzo izbili sporovi o tome koja je verzija prava. Rasprave su konano zavrene u vrijeme kalifa Osmana (644-656.g.), koji je napravio mjerodavan izvor, te naredio da se ostale verzije unite. Osmanov izbor je ostao gotovo nepromjenjen do dananjih dana. Nijedna druga vjera nije sauvala tako cjelovito svjedoanstvo o tome to je njezin osniva govorio. Osmana su ubili nezadovoljni vjernici, smatrajui da favorizira dinastiju Omejada. Alija je bio Muhamedov neak. On vlada kao kalif od 656. do 661.g. On je propustio kazniti ubojice kalifa Osmana, te tada izbija pobuna koju vodi Muhamedova udovica Aja. Alija je uspio uguiti pobunu, ali ga ubija Osmanov roak Muavija 661.g. Godine 661. na vlast u Arabiji dolazi dinastija Omejada. Kalif Muavija premjeta prijestolnicu iz Meke u Damask. Godine 680. izbija borba za vlast, i od tada dravom vlada stara arapska aristokracija, a ne vie bliski prorokovi sljedbenici. Nakon zavretka graanskog rata, krajem 7.st. poima druga faza arapske ekspanzije. Kartaga je osvojena 697.g., a do 708.g. je osvojena itava sjeverna Afrika. Godine 711., pod vodstvom Tarika, Arapi osvajaju Pirinejski poluotok. Njihovo daljnje irenje u Europi je sprijeio Karlo Martel pobjedivi ih 732.g. u bitci kod Poitersa. Kalif je titula duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda. Kalifi su vrili svjetovnu i vjersku vlast u prvim dravama koje su stvorili Arapi poslije Muhamedove smrti.

MEROVINZI I KAROLINZI

Merovinzi su kraljevska dinastija koja je vladala Franakom od 481. do 751.g. Osniva te dinastje je Merovin koji je vladao Salijskim Francima sredinom 5.st. Merovinzi jaaju pod Hiderikom I., nakon to pobjeuju Vizigote, Sase i Alemane. Ponekad su ih nazivali dugokosi kraljevi, jer su imali dugu kosu i bradu koji su bili simbol njihove moi. Klodvig je bio Hilderikov sin. Vlada od 481. do 511.g. On je ujedinio Salijske i Ripuarske Franke i potinio pod svoju vlast itavu Galiju. Bio je prvi franaki kralj koji je prihvatio kranstvo. Krten je 496.g. Poslije njegove smrti kraljevstvo je podjeljeno izmeu njegova 4 sina. Lotar I. 558.g. ponovno ujedinjuje Franako kraljevstvo. Franako kraljevstvo se djeli na vojvodstva i grofovije, a najznaajniji poloaj poslije kralja ima majordom, koji je bio upravitelj kraljevog imanja. Prvi veliki majordom je bio Pipin, koji je vladao od 687. do 714.g. Njega na poziciji majordoma nasljeuje Karlo Martel. Karlo Martel vlada kao majordom od 714. do 741.g. Dinastija Karolinga je upravo po njemu dobila svoje ime. On je ostao poznat po bitci kod Poitersa 732.g. i pobjede nad Arapima, ime je sprijeio njihov daljnji prodor u Europu. Za opremanje svoje vojske, u toj bitci, Karlo Martel je iskoristio crkvene posjede, i to neki povjesniari smatraju kao poetak feudalizma. Ta zemlja je otuena od crkve i data Karlovim vazalima na koritenje, ali je slubeno i dalje ostala u vlasnitvu crkve. Karlo je takoer sklopio savez sa Langobardima, te se ogluio na papin poziv da ih napadne. Njegov nadimak Martel znai eki. Pipin Mali je bio sin Karla Martela i otac Karla Velikog. Bio je majordom, a 751.g. uz papino odobravanje postaje Franaki kralj, poto je ionako majordom do tada bio moniji od kralja. Pipin Mali ratuje sa Langobardima, a nakon 2 pohoda 756.g. sveano predaje kljueve grada Ravene papi (Pipinova donacija). Pipin Mali umire 768.g. a nasljeuju ga sinovi Karlo i Karloman. Karlo Veliki dolazi na vlast 768.g. zajedno sa svojim bratom Karlomanom, nakon smrti njihova oca Pipina Malog. Karloman umire 771.g. pod nerazjanjenim okolnostima, te Karlo ostaje jedini vladar Franaka. Karlo je bio oenjen keri langobardskog kralja Deziderija, no kada je Deziderij napao talijanske gradove, koje je 756.g. njegove vlasti oslobodio karlov otac pipin Mali, Karlo je odluio raskinuti svoj brak, te je na papin poziv 774.g. napao i porazio Deziderija, te se proglasio kraljem Franaka i Langobarda. Na papin zahtjev Karlo je obnovio donaciju svojega oca, te je simboliki donio papi u Rim kljueve gradova koje su Langobardi napustili. Najvei Karlov osvajaki pothvat je bio pokoravanje Sasa. Rat sa Sasima je, uz prekide, trajao od 772. do 804.g. Karlo je takoer 796.g. unitio Avarsku dravu. Meutim njegov pohod za oslobaanje Pirinejskog poluotoka od Arapa nije bio tako uspjean, ali je ipak na prostoru izmeu Ebra i Pirineja uspio stvoriti panjolsku marku, koja je djelila Franaku dravu od Arapa. Na moru Franci nisu predstavljali neku znaajniju silu. Za boi 800.g. papa Leon III. je u crkvi sv. Petra u Rimu okrunio Karla za cara. Tu krunu nije priznavao Bizant, koji je smatrao da moe postojati samo jedan car i samo jedno carstvo. Ipak 812.g. dolazi do mira u Achenu, gdje Bizant priznaje Karla za cara, ali samo kao cara Franaka, dok zauzvrat Franaka priznaje bizantsku vlast nad Venecijom i Dalmacijom. Karlo Veliki je imao 3 funkcije; vojnu, sudsku i tititi crkvu. On je takoer izgradio baziliku u Achenu. Njegov ivotopis je pisao benediktinac Einhard. Karlo umire 814.g., a nasljeuje ga sin Ludovik Poboni. Ludovik Poboni je okrunjen za cara 816.g. Ludovik umire 840.g., a carstvo se djeli izmeu njegova 3 sina, Karla, Lotara i Ludviga. Godine 841. dolazi do bitke kod Puisaya, izmeu Karla elavog i Ludviga Bavarskog. Godine 843. sporazumom u Verdumu braa se dogovaraju da Karlo, kasnije prozvan elavim, dobiva Akvitaniju (zapad), Ludvig dobiva Bavarsku (istok), a Lotar, koji je bio najstariji, dobiva titulu cara i najvei dio, tj. sredinji dio drave, od Sjevernog mora do Italije. Lotar umire 855.g. a za njegovo nasljedstvo se izborio Karlo elavi, koji se 875.g. u Rimu kruni za cara. Ludvig Njemaki umire 876.g., a Karlo elavi umire 877.g. Na vlasti su ostali Karlo Debeli (Ludvigov sin) i Karlo Bezazleni (sin Karla elavog). Kako je Karlo Bezazleni bio dijete, plemstvo je prihvatilo Karla Debelog za svog vladara. On je okrunjen za cara 881.g., a umire 888.g., kao posljednji vladar ujedinjenog Franakog Carstva.

NORMANI, SARACENI I MAARI

Saraceni su bili arapski gusari preteito iz sjeverne Afrike. Harali su Sredozemljem od 7. do 10.st. U tom periodu su osvojili junu Italiju te otoke Cipar, Kretu, Siciliju, Sardiniju, Korziku i Baleare. Godine 871. su potjerani iz Barija zahvaljujui savezu Franaka, Bizantinaca i Hrvata. Potkraj 9.st. muslimani su posve istisnuti sa Apeninskog poluotoka, ali su neki Sredozemni otoci ostali pod njihovom kontrolom sve do 11.st. Normani ili Vikinzi su bili gusari koji su na svoja osvajanja krenuli iz Skandinavije. Najveu tetu su nanjeli Irskoj, Britaniji i sjevernoj Francuskoj. Naziv Vikinzi se koristi u razdoblju kada pljakaju neka podruja, a Normanima se nazivaju kada naseljavaju odreena podruja. Miroljubivo su naselili Farske otoke, Island i Grenland, a oko 1000.g. su ak doli i do Sjeverne Amerike. Njihovi napadi po Europi traju od kraja 8. Pa sve do 11.st. Vrhunac njihovih napada je bila druga polovica 9.st. Danski Vikinzi su napadali Englesku i Francusku, Norveani Irsku, a veani su kontrolirali trgovaki put uzdu Volge, od Baltikog mora do Kaspijskog jezera. Rusi su ih nazivali Varjazi. Oni su organizirali slavenske narode na podruju Rusije. Normani su upadali i na Mediteran. Zahvaljujui svojim brodovima, drakarima, koji su bili dugaki do 23 metra te mogli primiti od 20 do 40 ljudi, plovili su i rijekama. Bili su vrsni moreplovci, ratnici i trgovci. Njihove baze su bile obino na uu neke rijeke. Naselili su podruje sjeverne Francuske, koje se po njima naziva Normandija. Do kraja 11.st. su se potpuno asimilirali na osvojenim podrujima. Maari su provalili u Europu u 9.st., zbog pritiska od Hazara i Peenega. Oni su bili nomadi iz Azije, vjeti konjanici i ratnici. U savezu sa Bizantom su potukli Bugare. Nakon toga bugarski car Simeon je sa Bizantom sklopio mir, pa je zajedno sa peenezima potukao Maare. Tako je Maare prisilio da krenu dalje na zapad. Godine 905. Maari su sruili Velikomoravsku kneevinu, a sljedee godine su teko porazili njemaku vojsku. Godine 925. su napali Hrvatsku ali ih je hrvatski knez Tomislav uspio poraziti. Godine 937., preko Bavarske i vapske, upadaju u Francusku. Nakon toga, u irokom luku, zaobilaze Alpe i pljakaju sjevernu Italiju, te potom ponovno dolaze u Panoniju. Godine 955. Njemaki car Oton ih je teko porazio u bitci na Lekom polju. Od tada se trajno naseljavaju u Panonskoj nizini, gdje su asimilirali slavensko stanovnitvo. Time su razdvojili zapadne Slavene od onih junih. Oko 1000.g. situacija u Europi se potpuno stabilizirala. Svi su napadai bili ili odbaeni ili asimilirani, i tada zavrava posljednja faza velike seobe naroda.

RUSI, ESI I POLJACI

Slavenska plemena u Rusiji su organizirali vedski vikinzi, koje su Slaveni zvali Varjazi. Prvi takav vladar je bio Rjurik u drugoj polovici 9.st., u Novgorodu. Rusija je u 9.st. bila zemlja kneevina kojima su vladali varjaki ili slavenski vojskovoe sa titulama kneza. Sve su kneevine do kraja 9.st. bile povezane u labavi savez pod vodstvom kijevskog kneza Olega. Rusi oko 860.g. pustoili okolicu Carigrada. Tada se u Rusiji poinje iriti bizantski utjecaj kao i kranstvo. Rjurikovi nasljednici, poevi od Olega, vladaju Rusijom sve do 16.st. Olegov nasljednik Igor, u prvoj polovici 10.st., organizira ponovni pohod na Carigrad, pri emu je od Bizanta dobio povoljan trgovaki ugovor. Igor je ubijen sredinom 10.st., a nasljedila je njegova udovica Olga. Ona je 957.g. u Carigradu prihvatila kranstvo i uzela ime Helena. Svjatoslav je u drugoj polovici 10.st. pobjedio Hazare i Bugare. Na taj nain Kijevska Rusija dobiva na vanosti. Vrhunac moi Kijevska Rusija postie za vrijeme Svjatoslavova sina Vladimira, koji vlada od 980. do 1015.g. On je proirio Rusiju do njezinih prirodnih granica te je uspostavio vrstu hijerarhiju. U prvi mah Vladimir je nastojao uspostaviti jedinstvenu slavensku vjeru, sa Perunom kao glavnim bogom. No kako nije uspio u svom naumu, 989.g. poziva carigradskog patrijarha da pokrsti one Ruse koji jo nisu bili kreni. Vladimirov sin Jaroslav Mudri vlada u prvoj polovici 11.st. On je prodro u baltike zemlje i porazio je Peenege. U njegovo vrijeme napisan je i najstariji ruski zakonik nazvan Ruska pravda. Jaroslav je imao 12 sinova, te se nakon njegove smrti 1054.g., njegova drava poima raspadati na vie manjih kneevina. Poetkom 12.st. raspadanje drave je samo privremeno zaustavio Vladimir Monomah. Rusiju su u 13.st. osvojili Mongoli. Velikomoravska kneevina traje od 830. do 905.g., kad su je sruili Maari. Najznaajniji vladar je bio knez Rastislav, koji vlada od 846. do 870.g. On poziva irila i Metoda da propovjedaju kranstvo u njegovoj dravi i tada dolazi do masovnog pokrtavanja na podruju dananje eke. Rastislav je potjecao od dinastije Pemislovia, koju je osnovao Pemislav. Pemislavova ena Libua se smatra osnivaicom grada Praga. eka je kroz 10., 11. i 12.st. bila u vazalnim odnosima sa Svetim Rimskim Carstvom Njemakog Naroda. Poljska je dobila ime po jednom slavenskom plemenu koji su se nazivali Poljani. To pleme je nastanjivalo prostor oko grada Poznana. U 9.st. djelovi Poljske su bili pod vlau velikomoravskog kneza, te se tada na Poljsku iri kranstvo. U tom je razdoblju na podruju Poljske ivilo 20-ak slavenskih plemena, meu kojima je bilo i pleme Poljana. U 10.st. pod dinastijom Pjastovia djelovi Poljske se ujedinjuju te dobivaju naziv Velika Poljska. Boleslav I. Hrabri vlada Poljskom na prijelazu iz 10. u 11.st. On je ojaao i proirio dravu na eku, Slovaku, a nakratko ak i na Kijev. Godine 1025. Boleslav se proglasio neovisnim od njemakog cara, te iste godine uzima titulu kralja.

SVETO RIMSKO CARSTVO NJEMAKOG NARODA

Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda je nastalo raspadom Franakog carstva. Bilo je podjeljeno na vojvodstva, od kojih je najznaajnije bilo Sasko. Zauzimalo je prostor dananje Njemake, Austrije, Slovenije, vicarske, eke, sjeverne Italije te zemalja Beneluksa. Prvi vladar je bio Arnold Karantanski ili Arnulf. On vlada od 888. do 899.g., a 895.g. je u Rimu okrunjen za cara. Posljednji Karoling na Njemakom prijestolju je bio Ludvig IV. Dijete. On vlada od 900. do 911.g. Rodonaelnik Saske dinastije bio je Henrik I. Ptiar. On vlada u prvoj polovici 10.st. On je primjenjivao politiku irenja na istok (drag nach osten) napadajui Slavene izmeu Labe i Odre. Godine 933. je dva puta pobjedio Maare. Henrik nije imao najbolje odnose sa crkvom. Njega sredinom 10.st. nasljeuje njegov sin Oton I. Veliki (936.-973.g.). Za njegove vladavine Saska dinastija doivljava vrhunac svoje moi. On je obnovio savez sa crkvom, a okrunjen je za cara 962.g. On je prvi vladar koji je itavo carstvo drao pod kontrolom. Godine 955. je zadao odluujui udarac Maarima u bitci na Lekom polju. Oton je takoer proirio svoju vlast na sjevernu Italiju i smatralo ga se obnoviteljem Zapadnog Rimskog Carstva. Otona I. Velikog 973.g. nasljeuje Oton II., a nakon njega na vlast dolazi Oton III. Konrad II. vlada od 1024. do 1039.g. Srednjovjekovno Njemako Carstvo doivljava svoj vrhunac za vrijeme Konradovog sina Henrika III. On vlada od 1039. do 1056.g. On je proirio utjecaj carstva na jug i istok, te je postavio za papu Klementa II. (1046.-1047.g.).

FEUDALIZAM

Feudalizam je pojam feudalno-vazalskih odnose u srednjem vijeku. Feudalizam ine feudalci (plemii) i kmetovi (seljaci). Feudalci su vlasnici zemlje koji je daju kmetovima na koritenje, a oni im zauzvrat daju dio prihoda. Feudalizam u irem smislu je pojam koji oznaava ''feudalno drutvo''. Zgon je vlasnikov posjed koji kmet mora obraivati. Leno je naziv za imanje. Senior je gospodar. Vazal je slobodan ovjek koji stupa u feudalni odnos. Senior i vazal sklapaju vazalski ugovor u kojemu je vazal duan vojno pomagati svog gospodara te mu davati svoj glas prilikom nekih izbora, zauzvrat senior je duan tititi svog vazala. Kmet je seljak koji je ovisan o gospodaru. Beneficij je svaki posjed koji se dobiva na koritenje. Imunitet je upravna ovlast na nekom podruju. Pronia je bizantski tip feudalizma. Komutacija je pretvaranje naturalne i radne obaveze kmetova u novana davanja. U sjevernoj Europi je bilo uobiajeno tropoljno obraivanje zemljita, dok je u junoj Europi bilo uobiajeno dvopoljno obraivanje zemljita. U karolinkom razdoblju je bilo uobiajeno davanje crkvene desetine. Feudalni sustav je bio ustaljen kao piramida, sa kraljem na vrhu. Minesterijali su sloj neslobodnih ljudi u vazalnoj upravnoj slubi na pojedinom posjedu. Poetkom feudalizma se smatra zapljena crkvenog zemljita od strane Karla Martela 732.g., za potrebe opremanja njegovih vojnika u bitci protiv Arapa. Fudalizam se iri u doba Karolinga. Feudalizam je u Francuskoj ukinut 1789.g., a u veini Europe 1848.g.

Hazari su sredinom 7.st. bili savez nomadskih turskih i iranskih plemena na podruju sjeverno od Kavkaza. Bili su bizantski saveznici. Godine 737. su katastrofalno poraeni od Arapa. Tada je unitena i njihova prijestolnica Sarkel. Tada se sredite Hazarske drave premjeta sjevernije. To je bila multinacionalna drava temeljena na vojnoj moi turskih i iranskih konjanika te iskustvu idovskih trgovaca. U dilemi dali prihvatiti islam ili kranstvo, dio vladajueg sloja prihvatio je idovsku vjeru. Hazari su ouvali snagu drave tjekom 9.st., ali u sljedeem stoljei znatno su oslabili i konano nestali. Hazarski se element ubrzo asimilirao u okolne narode. Venecija je nastala polovicom 5.st. kada se stanovnitvo doline rijeke Po sklonilo od Huna na lagune u sjevernom Jadranu. Dolaskom Langobarada sredinom 6.st. broj stanovnika laguna se viestruko poveao. Tada Venecija postaje dio Ravenskog egzarhata pod bizantskom kontrolom. Prvi izabrani dud (voa) je bio Orso, 727.g., kao simbol otpora Bizantu. Do kraja 11.st. Venecija se osamostalila i postupno je postala mona republika, ponajprije zahvaljujui svojim trgovakim sposobnostima i jakoj mornarici. Tada stvara posjede i na istonoj obali Jadrana. Venecije ime zahvaljuje rimskoj pokrajini Veneto.

Sedam Engleskih kraljevstava u ranom srednjem vijeku su bili Essex, Sussex, Wessex, Kent, Mercija, Lindsey i Anglija. Flavije Biambo je prvi uveo pojam srednji vijek (15.st.). Mediavisti su povijesniari u srednjem vijeku. Beda Vanerablis je najstariji engleski historiar. Paulin je prvi nadbiskup od Yorka. Maral je prvotno bio konjuar. Senal je bivi rob. Peharnik je robopodrumar. Majordom je glavar posluge. Referendij je bio na elu pisara. Kompugacija je pozivanje ljudi na prisegu. Boji sudovi traju do 13.st. Missi su bili inspektori. Scabini su posebna skupina sudaca Maior ili vilicus je nadzornik sela. Protestat je plaeni inovnik komune. Alkuin i Hraban Maur su uitelji i pisci iz 9.st. Scola Platina je dvorska kola u Achenu. Rimski povjesniar Tacit je napisao djelo Germanija. Pavle akon je napisao djelo Historia Langobardum.

KRONOLOGIJA

313.- Milanski edikt 325.- Nicejski sabor 330.- Konstantin seli prijestolnicu u Carigrad 357.- Franci prvi put stupaju na tlo Rimskog Carstva 375.- Huni prodiru u Europu 378.- Bitka kod Hadrijanopola (Vizigoti i Bizantinci) 395.- Teodozije djeli Rimsko Carstvo na dva dijela 410.- Vizigoti pljakaju Rim 429.- Vandali prelaze u Afriku 439.- Vandali osvajaju Kartagu 451.- Bitka na Katalunskim poljima (Huni i Rimljani) 453.- Umire Atila 455.- Vandali pljakaju Rim 476.- Pad Zapadnog Rimskog Carstva 480.- Roen sv. Benedikt 481.- Klodvig stupa na Franako prijestolje 493.- Teodorik osniva Ostrogotsko Kraljevstvo 527.- Justinijan I. Veliki stupa na Bizantsko prijestolje 529.- Sveti Benedikt osniva samostan Monte Cassino 532.- Pobuna Nika u Carigradu 533.- Bizant rui Vandalsko Kraljevstvo 537.- Izgraena Aja Sofija u Carigradu 553.- Bizant rui Ostrogotsko Kraljevstvo 567.- Bajan osniva Avarsku dravu 570.- Roen prorok Muhamed 582.- Avari osvajaju Sremsku Mitrovicu 590.- Grgur I. Veliki postaje papa 597.- Opat Augustin poslan u Englesku 622.- Muhamed prelazi iz Meke u Medinu 626.- Avari napadaju Carigrad 632.- Umire Muhamed 634.- Abu Bekr ujedinjuje Arabiju 697.- Arapi osvajaju Kartagu 711.- Arapi osvajaju panjolsku 732.- Bitka kod Poitersa (Franci i Arapi) 755.- Ubijen sv. Bonifacije 768.- Karlo Veliki stupa na prijestolje 774.- Karlo veliki se proglaava kraljem Langobarada 796.- Franci rue Avarsku dravu 800.- Okrunjen Karlo Veliki 804.- Franci pokoravaju Sase 812.- Mir u Achenu izmeu Franake i Bizanta 814.- Umire Karlo Veliki 840.- Rat trojice brae 841.- Bitka kod Puisaya (Karlo elavi i Ludvig Bavarski) 843.- Sporazum u Verdumu 871.- Bari osloboen od Arapa 888.- Umire Karlo Debeli 905.- Maari rue Velikomoravsku kneevinu 955.- Bitka na Lekom polju (Njemci i Maari) 989.- Bizant pokrtava Rusiju 1025.- Boleslav se proglaava Poljskim kraljem

II. KOLOKVIJCRKVA Nepotizam je zasipanje novcem i visokim crkvenim slubama bliih i daljnjih roaka te izvanbrane djece. Simonija je prodaja crkvenih slubi. Nikolatizam je enidba sveenika. Inkvizicija je sud katolike crkve koji je imao zadatak da pronalazi i kanjava heretike. Konkordati su formalni ugovori prema kojima su se crkveni prihodi djelili u skladu sa stvarnim odnosima pape i pojedinog vladara. Ekskomunikacija ili izopenje je mjera kojom se neku osobu izopuje iz lanstva neke vjerske organizacije. Investitura je srednjovjekovna praksa prema kojoj su svjetovni vladari dodjeljivali crkvene slube. Samostan u Clunyu u Burgundiji osnovao je Akvitanski vojvoda Vilim 910.g. Samostan je prihvatio regulu sv. Benedikta. Cilj mu je bio obnova nekadanjeg redovnikog ivota. Glavni problem je bio simonija i nikolatizam. Sveti Dunstan je bio nadbiskup Canterburya u Engleskoj od 960. do 988.g. Roen je 909.g. Nastojao je reformirati crkvu i dravu. Gerbert D'Aurillaca (940.-1003.g.) je bio Francuz, sin siromanog seljaka. On se zaredio i postao jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Papa ga preporuuje Otonu I. kao savjetnika. Studira filozofiju u Reimsu i postaje ef katedralne kole. Oton II. ga postavlja za opata u samostanu Bobio. Hugo Kapetovi ga imenuje nadbiskupom Reimsa. Oton III. ga 999.g. imenuje papom. Uzima ime Silvester II. Veliki crkveni raskol Papa Lav IX. je odrao niz crkvenih sinoda na kojima je osuivao svjetovnjake investiture, simoniju i nikolatizam. Takva su se shvaanja sukobila sa miljenjem carigradskog patrijarha Mihaela Celularija. Godine 1054. papa Lav IX. alje u Carigrad izaslanike na elu sa kardinalom Humbertom. Njima je zadaa bila dobiti priznanje rimskog prvensrva u crkvi. Papini su poslanici prekinuli pregovore i na oltar crkve sv. Sofije u Carigradu poloili papinsku bulu o izopenju patrijarha Celularija i svih njegovih sljedbenika iz crkve. Nato je patrijarh izopio papu. Tako je dolo do podjele crkve na zapadnu (katoliku) i istonu (pravoslavnu). Grgur VII. je roen u Toskani u 11.st. Rodno ime mu je bilo Hildebrand. Bio je papa od 1073. do 1085.g., kada i umire. Sukobio se sa njemakim vladarom Henrikom IV. Sukob je bio vezan uz investituru. Borba za investituru je sukob izmeu pape Grgura VII. i njemakog vladara Henrika IV. Henrik je pismom smjenio papu, nato je papa izopio Henrika iz crkve. Henrik IV. je bio suoen sa pobunama te se 1077.g. pokajao pred papom u Canossi. Nakon guenja pobune Henrik IV. napada Rim. Papa Grgur VII. ga ponovno izopuje iz crkve, te poziva u pomo Normane sa juga Italije. Normani su spasili papu od Njemaca ali su pritom opljakali Rim. Zbog nezadovoljstva rimskih graana papa Grgur VII. se sklanja u Salerno gdje i umire 1085.g. Investitura je konano ukinuta Wormskim konkordatom 1122.g. Wormski konkordat je ugovor sklopljen 1122.g. izmeu pape Kalista II. i njemakog cara Henrika V. Njime je konano dokinuta svjetovna investitura. Bernard iz Clairvauxa je francuski sveanik i teolog. ivio je krajem 11. i u prvoj polovici 12.st. Bio je redovnik cistercitskog reda, koji se njegovim djelovanjem znatno proirio. Imao je kljunu ulogu u organizaciji II. kriarskog rata. Jedan od prvih voa krivovjeraca u Italiji bio je Arnold iz Brescie (12.st.), iji su sljedbenici bili poznati kao arnoldisti ili siromasi. Najvei protusveeniki pokret pokrenuo je Petar Vald, bogati trgovac iz Lyona. Njegovi sljedbenici su se nazivali valdenezi ili lyonski siromasi. Bili su miljenja da i ene mogu propovjedati, te da nije potrebna crkva, ve da se moe propovjedati bilo gdje. Proirili su se od panjolske do eke. Petar Vald je pokuao od dvojice papa dobiti priznanje svojega reda, ali je bio odbijen zbog premalog potovanja crkvene hijerarhije. Na III. lateranskom koncilu 1179.g. konano je odbaen valdeneki red, kao krivovjerje. etvrti lateranski koncil je sazvan 1215.g. Presjedao mu je papa Honorije III. i na njemu su donesene neke vane odluke, kao to su zabrana sveenicima da sudjeljuju na sudskim dvobojima. idovima su odreene razliite obaveze, kao to su noenje idovskih oznaka na odjei. Takoer su franjevci i dominikanci dobili potvrdu o osnivanju crkvenih redova. Dominik de Guzman je bio panjolac koji je sudjelovao na IV. lateranskom koncilu 1215.g., gdje je dobio pravo da osnuje novi crkveni red dominikanaca. Dominikanci su potovali zavjet potpunog siromatva, te nisu imali privatnog vlasnitva ni prihoda. Franjo Asiki je roen u sredinjoj Italiji. On 1215.g. na IV. lateranskom koncilu dobiva potvrdu o osnivanju novog crkvenog reda franjevaca. Papa Bonifacije III. je zastupao teoriju o prvenstvu papinstva, ime je izazvao svjetovne vladare. Francuski kralj Filip IV. sazvao je dravno vijee na kojem je njegov glavni slubenik, Nogaret, sastavio listu brojnih tekih grijeha i zloina pape Bonifacija III. Papa je uhien, a ubrzo nakon toga, 1303.g., i umire. Avignonsko suanjstvo (1308.-1377.g.) papa Klement V. 1308.g. donosi odluku o naputanju Rima i izabire Avignon, u junoj Francuskoj, kao novo papinsko sredite. Papa Grgur XI. se 1377.g. ponovno vraa u Rim. Ekspektancija je mogunost kandidiranja za odreenu visoku crkvenu slubu, pomou novca, nakon odlaska ili smrti predhodnika, pod uvjetom da netko drugi u meuvremenu nije ponudio veu svotu novca. Javlja se u vrijeme Avignonskog suanjstva, u 14.st. Cilj koncil u Konstanzu je bio reformiranje crkve i uklanjanje krivovjerja. Papa Ivan XXIII. i igmund Luksenburki su se sastali 1414.g. igmund je pozvao Jana Husa. Hus je uhvaen i spaljen na lomai. U ekoj je izbila velika pobuna, tzv. Husitski pokret, uperen protiv igmunda i katolike crkve. Godine 1418. koncil u Kostanzu je bio rasputen. Frequens je odredba koja je donesena u razdoblju kad nije bilo pape, tj. od 1415. do 1417.g. Tada je propisano da se koncil mora sastajati u redovitim razmacima, ak i ako ga papa ne eli sazvati Najvei krivovjerci su bili husiti pod vodstvom eha Jana Husa u prvoj polovici 15.st. Flagelanti su vjerski red fanatika koji su bievali sami sebe kao pokoru za svoje grijehe. Posljedice vjerskih obnova su kriarski ratovi, poetak romanike, te porast interesa za obrazovanje. Tri hodoasnika mjesta u razvijenom i kasnom srednjem vijeku su bili Rim, Jeruzalem i Santiago de Campostela. Hodoasnici su se nazivali romeji (Rim), palimeri (Jeruzalem) i pelegrini (Santiago de Campostela), ovisno o mjestu hodoaa. ENGLESKA I FRANCUSKA

Hugo Kapetovi je bio rodonaelnik francuske dinastije Kapetovia. On vlada kao francuski kralj od 987. do 996.g. Engleska je u 10.st. bila podjeljena na grofovije (shire), a grofovije na kotareve. Tim je podrujima upravljao kraljev namjesnik (sheriff), u ime kralja. Knut je bio danski kralj koji je poetkom 11.st. priznat za engleskog kralja. Vladao je do 1035.g., a pod njegovom kontrolom su se nalazili Danska, Engleska, Norveka, kotska, Irska i slavenski Pribaltik. Danegeld je bio porez koji su englezi plaali dancima. Vilim Osvaja je bio normandijski vojvoda (sjeverna Francuska) koji je 1066.g., u bitci kod Hastinga, pobjedio engleskog kralja Harolda II., i ubrzo osvojio Englesku. Za engleskog kralja je okrunjen za Boi 1072.g., u Londonu. Vilim I. Osvaja je slomio otpor plemia u Engleskoj i u potpunosti je uveo feudalni sustav. Umire 1087.g., a nasljeuje ga sin Vilim II. Rii. Bitka kod Hastinga Godine 1066., u junoj Engleskoj, su se sukobili normanski vojvoda Vilim Osvaja i engleski kralj Harold II. Harold se je stacinirao na brdu, ali ga je Vilim zbog bolje vojne taktike pobjedio. Knjigu stranog suda je, 1086.g., dao sastaviti Vilim Osvaja. Ona je pomogla u poveanju kraljevih prihoda i utvrivanju osobnog vlasnitva svakog pojedinca. Witan je skuptina ''mudrih ljudi'' (kraljeva obitelj, biskupi, veleposjednici), koji su savjetovali kralja. Henrik I. je bio engleski kralj iz prve polovice 12.st. bio je sin Vilima Osvajaa i brat Vilima II. Rieg. Izdao je ''Povelju o slobodama'', koja je bila podloga kasnije ''Velike povelje slobode'' ili ''Magne Carte''. Vlada od 1100. do 1135.g. Calderonska konstitucija je sukob izmeu Henrika II. Plantagenata i Canteburyskog nadbiskupa Thomasa Brecketta. Henrik je 1164.g. sazvao koncil u Calderonu i zatraio da se pismeno utvrdi englesko obiajno pravo. Tu je konstituciju Breckett odbio priznati, jer je ila u pravcu smanjivanja prava engleske crkve. Henrikovi vitezovi su ubili Brecketta, nato se Henrik pokajao i dao javno izbievati u znak kajanja. Breckettovo ubojstvo je dalo povod nezadovoljnom plemstvu za ustanak protiv kralja. Richard Lavljeg Srca je bio engleski kralj u drugoj polovici 12.st. Nadimak ''lavljeg srca'' je dobio zbog ratnikog umjei i hrabrosti u bitkama. Bio je jedan od kljunih sudionika III. kriarskog rata. Po povratku iz III. kriarskog rata zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold, te ga je pustio dvije godine kasnije uz otkupninu od 150.000 maraka. Richard je poginuo 1199.g., prilikom opsade jednog dvorca u Francuskoj. Nije imao djece, te ga je nasljedio brat Ivan. Ivan Bez Zemlje je bio engleski kralj u prvoj polovici 13.st. Godine 1215. donosi Veliku povelju slobode, tj. Magna Cartu. Time poinje proces ograniavanja kraljevske vlasti u Engleskoj. Prema povelji kralj je bio duan potovati zakone i moe biti kanjen ako ih ne potuje. Velikai su duni nadgledati potuje li kralj zakone. Stogodinji rat izmeu Engleske i Francuske traje od 1337. do 1453.g. Povod ratu je bilo pitanje nasljeivanja francuskog prijestolja. Na prijestolje u Francuskoj dolazi Filip VI. Nato engleski vladar, Edvard III., poima isticati pravo nasljedstva na krunu, te se proglaava Francuskim kraljem. Francuski odgovor na taj potez Edvarda III. je bio zapljena svih Engleskih posjeda u Francuskoj, ime je zapoeo stogodinji rat. Na kraju rata u engleskim rukama, od svih posjeda na francuskom tlu, ostao je samo Clais. To je bio prvi sukob u povijesti gdje je dolo do masovne uporabe topnitva. Ivana Orleanska je bila rodom iz Domereya u Francuskoj. Tjekom stogodinjeg rata predvodila je francusku vojsku koja je pobjedila Engleze kod Orleansa, 1429.g., ime je zaradila nadimak Orleanska. Na njezin nagovor Karlo se okrunio za francuskog kralja, kao Karlo VII. Pobjednik. Englezi su je zarobili i spalili na lomai 1431.g. Rat dviju rua je bio isprekidani graanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja, izmeu sljedbenika kue Lancaster i kue York. Obje su kue bile ogranak kraljevske loze Plantagenet. Rat je trajao od 1455. do 1485.g. Crvena rua je bila simbol kue Lancaster, a bijela rua je bila simbol kue York. Posljedice graanskig rata su bile pad dinastije Plantagenet i stupanje dinastije Tudor na englesko prijestolje. Rat je takoer oslabio i engleski utjecaj na kontinentalni dio Europe. Edvard I. (1239.-1307.g.) se nazivao engleskim Justinijanom. akerija je francuski naziv za seosko stanovnitvo.

KRIARSKI RATOVI

I. kriarski rat (1096.-1099.g.) II. kriarski rat (1147.-1149.g.) III. kriarski rat (1187.-1192.g.)

Poetak kriarskih ratova Godine 1095., na koncilu u Piacenzi, pojavili su se poslanici bizantskog cara Aleksija I. Komnena, koji su traili pomo zapada u borbi proziv Arapa. Papa Urban II. je iste godine sazvao koncil u Cleremontu i odrao jedan od najpoznatijih govora u povijesti papinstva, gdje je pozvao ljude u kriarski pohod i oslobaanje ''Svete zemlje'' od muslimana. Prvi kriarski rat traje od 1096. do 1099.g. Kriari su zauzeli Nikeju 1097.g. Povod II. kriarskom ratu je bio pad Edeske grofovije u ruke muslimana 1144.g. II. kriarski rat traje od 1147. do 1149.g. Kriare su predvodili francuski kralj Luj VII. i njemaki car Konrad III. U bitci kod Galilejskog jezera 1187.g. kriari su potueni, a Jeruzalem pada u muslimanske ruke. Saladinova desetina je bio jedinstveni porez za financiranje III. kriarskog rata, koji traje od 1187. do 1192.g. Taj porez su podravali pape, a plaali su ga ak i sveenici. Nastavljen je skupljati i poslije III. kriarskog rata. Tri viteka reda su bili Templari, Teutonci i Ivanovci. Templari su viteki red osnovan, od strane 8 francuskih vitezova, nakon I. kriarskog rata. Cilj im je bio tititi hodoasnike na putu u svetu zemlju. Francuski kralj Luj IV. Lijepi i papa Klement V. su ukinuli Templarski red 1312.g., optuujui ga za herezu. Pravi razlog ukidanja reda je bio taj to su templari postali suvie moni, ugrozivi ak i interese francuskog kralja i crkve. Ivanovci su viteki red koji je drao hospital sv. Ivana za bolesne hodoasnike u Svetoj zemlji. Bili su suparnici Templara. Kasnije su postali Malreki viteki red. Teutonski red je njemaki viteki red nastao nakon III. kriarskog rata. Sredite mu je bilo na baltikom podruju. Na putu za svetu zemlju prilikom IV. kriarskog rata Kriari i Mleani 1202.g. osvajaju Zadar. Godine 1204. osvajaju i Carigrad te uspostavljaju Latinsko Carstvo. Na elu tom carstvu je bio Balduin Flandrijski. Izniklo je puno malih dravica, kao to su npr. Nikejsko Carstvo i Epirska Despotovina. Godine 1261. Latinsko Carstvo prestaje postojati, a Bizantsko Carstvo je obnovljeno. Rekonkvista je ponovno osvajanje panjolske i protjerivanje muslimana, od strane krana. Godine 1291. Muslimani osvajaju Akru, posljednje kriarsko uporite u ''Svetoj zemlji''.

Vilim eljezne Ruke i Drogon su bili braa i normanski ratnici koji su u potrazi za pustolovinom doli u junu Italiju. Vilim 1043.g. postaje grofom Apulije. Robert Guiscard je bio Norman koji je 1071.g. osvojio junu Italiju istjeravi Bizantince i Arape. Njegov brat Roger je 1091.g. osvojio Siciliju. Normanski vladar Roger II. je 1127.g. ujedinio junu Italiju i Siciliju. Jedan papinski kandidat ga priznaje za kralja 1130.g., a drugi papinski kandidat, poto je bio zarobljen od strane Rogera II., ga priznaje za kralja 1039.g. Tako nastaje Kraljevstvo Obiju Sicilija. Na podruju Poljske u 12.st., zbog slabljenja vlasti Boleslava III. Krivoustog, dolazi do mrvljenja sredinje vlasti. Boleslav je zemlju podjelio petorici sinova, a sredinom 13.st. na podruju Poljske je bilo 20 kneevina. Fridrik I. Barbarossa je bio njemaki vladar u drugoj polovici 12.st. Lombardska liga je bio politiki savez gradova sjeverne Italije u 12.st. Cilj saveza je bio suprostavljanje Fridriku I. Barbarossi. Mir u Konstanzu je sklopljen 1183.g. izmeu Fridrika I. Barbarosse i Lombardskog saveza. Sicilska veera Godine 1282. Kralj Aragon dolazi na sicilsko prijestolje. Papi to nije odgovaralo, pa je pozvao na kriarski rat protiv Aragona. Uspio je nagovoriti francuskog kralja Filipa III. na pohod, ali je taj pohod zavrio neuspjehom. Gradovi Hanze Do sredine 14.st. stvoren je vrst savez gradova, nazvan Hanzeatska liga. Gradovi Hanze obuhvaali su prostor Baltikog mora pa do ruskog Novgoroda. Cilj saveza je bio monopol na trgovini sjevernjakih proizvoda, kao to su riba, krzno i vosak. Taj monopol su i uspjevali ostvariti. Hanzeatski savez je na vrhuncu moi imao i do 80-ak gradova, koje bi po potrebi izbacivali iz saveza ''zbog neposluha''. Mo saveza je slabila poetkom 16.st., jer je neke gradove preuzela Njemaka, a neki su gradovi djelovali kao samostalni gradovi - drave. Skandivizam je zamisao o politikom ujedinjenju Danske, Norveke i vedske, pod jednim vladarom. ''Crna smrt'' je naziv za kugu koja je opustoila Europu sredinom 14.st. Zaraza je prenesena sa istoka, vjerovatno od Tatara na Krimu. Leprozij je hospitalizacija za gubavce. Posljednji bizantski car je bio Konstantin XI. Dragas, sin Emanuela II. i keri Konstantina Dejanovia. Prva rtva Rudolfa Habsburgovca bio je eki kralj Premysl Otoakar II. Rudolf je 1274.g. u Nunbergu dobio ovlasti zauzeti Otoakarova podruja u Austriji. Primogenitura je obiaj gdje kraljev prvoroenac nasljeuje krunu. Pristae Hohenstaufovaca su se nazivali Gibelini, a pristae Lotara su se nazivali Gvelfi. Dingis-kan je utemeljitelj Mongolskog Carstva. ivio je u drugoj polovici 12. i prvoj polovici 13.st. Zlatna Horda je naziv za Batu-kanov dio Mongolskog Carstva, koji se prostirao od ua rijeke Dunava i rijeke Ob, pa sve do Kavkaza te Crnog i Kaspijskog mora. Jarlik je povelja koju su Mongoli dodjeljivali Rusima, kao odobravanje njihovog izbora kneza. Prva velika pobjeda Rusa nad Mongolima zbila se 1380.g., kada su Rusi, na elu sa Dimitrijem Donskim, unitili mongolsku vojsku u bitci na Kulikovu polju kraj Dona. Ta ruska pobjeda je oznaila poetak procesa raspadanja mongolske vlasti nad ruskim zemljama. Pomjestije je doivotno dodjeljivanje posjeda kao plaa za slubu velikom ruskom knezu. ''Crna zemlja'' je ruski naziv za dravnu zemlju, a stanovnitvo koje je obraivalo tu zemlju nazivalo se ''crni ljudi''. Volosi je ruski naziv za seoske opine u srednjem vijeku. Holopi je ruski naziv za seoske robove u srednjem vijeku. Kremlj je utvreni dio ruskog grada. Pasad je naseljeni dio ruskog grada. Sultan Osman I. je bio osniva Osmanlijskog Carstva, koje je ime dobilo upravo po njemu. ivio je u drugoj polovici 13. i prvoj polovici 14.st. Godine 1453. Osmanlije pod vodstvom Mehmeda II. osvajaju Carigrad, i rue Bizantsko Carstvo koje je uspjevalo da se odri vie od 1000 godina. Crambaiska liga je naziv za koaliciju koju je protiv Mletake Republike, optuenom da tei dominaciji na Apeninskom poluotoku, organizirao papa Julije II., poetkom 16.st. U savezu su uz papu bili francuski kralj Luj XII. i car Svetog Rimskog Carstva Maksimilijan I. Najznaajniji talijanski gradovi drave u kasnom srednjem vijeku bili su Venecija, Genova, Milano i Firenca. Prvim svjetskim sveuilitem smatra se Bolonjsko sveuilite, osnovano 1088.g. Oxford i Cambrige su engleska sveuilita nastala po uzoru na Pariko sveuilite. Oxford je osnovan u 11., a Cambrige u 13.st. Dante Alighieri je talijanski knjievnik iz druge polovice 13. i prve polovice 14.st. Najpoznatije djelo mu je ''Boanska komedija''. Francesco Petrarca je talijanski humanist iz 14.st. Johanes Gutenberg je izumitelj tiskarskog stroja. Bio je Njemac i ivio je u 15.st. Prva knjiga koja je tiskana bila je Biblija, 1455.g. Sandro Botticelli je talijanski renesansni slikar iz druge polovice 15. i prve polovice 16.st. Roen je u Firenci. Michelangelo Buonarrotti je talijanski humanist, umjetnik i kipar iz druge polovice 15. i prve polovice 16.st.KRONOLOGIJA 910.- Osnovan samostan u Clunyu 987.- Hugo Kapetovi dolazi na francusko prijestolje 999.- Silvester II. postaje papa 1054.- Veliki crkveni raskol 1066.- Bitka kod Hastinga 1072.- Vilim I. Osvaja se kruni za engleskog kralja 1077.- Henrik IV. se pokajao u Canossi 1085.- Umire papa Grgur VII. 1086.- Knjiga stranog suda 1095.- Koncil u Claremontu (papa Urban II. poziva na kriarski rat) 1097.- Kriari zauzimaju Nikeju 1122.- Wormski konkordat (ukinuta svjetovna investitura) 1127.- Utemeljeno Kraljevstvo Obiju Sicilija 1144.- Pad Edeske grofovije u ruke muslimana 1164.- Koncil u Calderonu 1179.- III. lateranski koncil 1183.- Mir u Costanzu 1187.- Muslimani osvajaju Jeruzalem 1199.- Pogiba Richard Lavljeg Srca 1204.- Kriari i Mleani zauzimaju Carigrad 1215.- Ivan Bez Zemlje izdaje Magna Cartu 1215.- IV. lateranski koncil 1261.- Latinsko Carstvo prestaje postojati 1282.- Sicilska veera 1291.- Muslimani osvajaju Akru 1308.- Papa prelazi u Avignon 1312.- Ukinut Templarski red 1337.- Poetak stogodinjeg rata 1371.- Poraz krana na Marici 1377.- Zavretak ''Avignonskog suanjstva'' 1380.- Rusi pobjeuju Mongole u bitci na Kulikovu polju 1389.- Bitka na Kosovu polju 1396.- Bitka kod Nikopolja 1414.- Spaljen Jan Hus 1431.- Spaljena Ivana Orleanska 1444.- Bitka kod Varne 1453.- Zavretak stogodinjeg rata 1453.- Turci osvajaju Carigrad 1455.- Rat dviju rua 1458.- Zavretak rata dviju rua 1459.- Turci osvajaju Srbiju20