77
UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET Menadžment i poduzetništvo Menadžment malih i srednjih preduzeća Izvještaj sa studentske prakse : Fabrika Cementa Lukavac Predmetni nastavnik: Studenti: Dr.sc. Bahrija Umihanić, vanredni profesor Hrnčić Jasmin I-1183/05 Omazić Merima I-1452/06 Pandur Jasmina I-1148/05 Poljić Samir I-1047/05 Rahimić Amela I-1433/06 Tuzla, Juni 2011 godine

FCL Finalna verzija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

finalna verzija

Citation preview

UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

Menadment i poduzetnitvo

Menadment malih i srednjih preduzea

Izvjetaj sa studentske prakse : Fabrika Cementa Lukavac

Predmetni nastavnik: Studenti:

Dr.sc. Bahrija Umihani, vanredni profesor Hrni Jasmin I-1183/05

Omazi Merima I-1452/06

Pandur Jasmina I-1148/05

Polji Samir I-1047/05

Rahimi Amela I-1433/06

Tuzla, Juni 2011 godine

Sadraj

UVOD ........................................................................................................................................ 2

1. Prva posjeta (Profil preduzea, menadmeta preduzea i analiza lokacije) ....................... 3

1.1. Historijat preduzea ..................................................................................................... 3

1.2. Registracija preduzea ................................................................................................. 4

1.3. Statut preduzea .......................................................................................................... 5

1.4. Pravilnici ..................................................................................................................... 5

1.4.1. Sistematizacija radnih mijesta .............................................................................. 5

1.4.2. Zatita na radu ...................................................................................................... 6

1.5. Analiza lokacije preduzea .......................................................................................... 7

1.5.1. Strategijski faktori u analizi lokacije ................................................................... 8

1.5.2. Marketinke karakteristike lokacije ..................................................................... 8

1.6. Preporuke i opaanja ................................................................................................... 9

2. Druga posjeta (Menadment procesima planiranja u preduzeu) ..................................... 10

2.2. Strateki planovi ........................................................................................................ 10

2.3. Kratkoroni planovi ................................................................................................... 10

2.4. Oprerativni planovi ................................................................................................... 11

2.5. Alati za analizu planova ............................................................................................ 11

2.6. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 12

3. Trea posjeta (Menadment procesima marketinga, nabavke i skladitenja inputa) ........ 13

3.1. Nabavna sluna ......................................................................................................... 13

3.2. Skladitenje sirovina i repromaterijala i rezervnih djelova ....................................... 13

3.3. Nain knjienja i naruivanja .................................................................................... 14

3.4. Marketing .................................................................................................................. 14

3.5. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 15

4. etvrta posjeta (Menadment proizvoda/usluge, skladitenje gotovih proizvoda,

prodajom i postprodajnim uslugama) ...................................................................................... 16

4.1. Proces proizvodnje .................................................................................................... 16

4.2. Skladitenje i otprema cementa ................................................................................. 18

4.3. Prodaja ....................................................................................................................... 19

4.4. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 21

5. Peta posjeta (Menadment procesima finansijskih poslova, raunovodstva i revizije

poslovanja) ............................................................................................................................... 23

5.1. Raunovodstvo .......................................................................................................... 23

6. esta posjeta (Menadment informacioni sistem preduzea, sistem upravljanja

kvalitetom, drutvena odgovornost preduzea te druga specifina podruja rada preduzea) 25

6.1. IT sektor .................................................................................................................... 25

6.2. Kvaliteta .................................................................................................................... 27

6.3. Okolina zatita i drutvena odgovornost .................................................................. 33

6.4. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 36

ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 38

1

UVOD

Ugovorom koji je potpisan, izmeu Ekonomskog fakulteta i Fabrike Cementa Lukavac

(FCL),skupina od pet studenata je u estodnevnoj posjeti obavilo svoju praksu.

Za svaku posjetu postojali su zadaci koje su studenti uradili i obrazloili, i svaka posjeta je

detaljno opisana, tako da se dobio odreeni profil preduzea.

U prvoj posjeti na osnovu priloene dokumentacije uraena je analiza lokacije

preduzea, strategijski faktori u analizi te marketinke karakteristike lokacije.

Druga posjeta odnosi se na menadment procesima planiranja u preduzeu, to se

odnosi na strateke, kratkorone i operativne poslove FCL.

Trea posjeta prikazuje uvid u nabavnu slubu, skladitenje sirovina i repromaterijala i

gotovih proizvoda, nain knjienja i naruivanja, marketing.

etvrta posjeta odnosi se na proces proizvodnje i prodaje, peta daje finansijsko stanje

preduzea tj. odnosi se na finansije i raunovodstvo.

Prilikom zadnje, este posjete, obraen je menadment informacioni sistem preduzea,

sistem upravljanja kvalitetom, drutvena odgovornost preduzea te druga specifina podruja

rada preduzea Fabrike Cementa Lukavac.

U izvjetaju je prikazan detaljan opis svih navedenih zadataka, i slikovit prikaz pojedinih

stavki.

2

1.Prva posjeta (Profil preduzea, menadmeta preduzea ianaliza

lokacije)

1.1.Historijat preduzea

Ideja o izgradnji Fabrike cementa u Lukavcu potie jo iz 1949.godine i potekla je iz

Fabrike sode Lukavac, za dalje rjeavanje problema otpadnih materija nastalih kao nus

produkt kod proizvodnje sode (kaustini talog i otpadni krenjak) koje bi nale svoju primjenu

u proizvodnji cementa. Godine 1965. izraen je prvi investicioni program za izgradnju

Cementare u Lukavcu kapaciteta 250 hiljada tona godinje, po mokrom postupku, sa jednom

rotacionom pei od 600 tona klinkera dnevno. Program je predviao osnovne sirovine:

vapnenac i kaustini talog kao otpadni i besplatni materijal pri proizvodnji, a kao tehniko

gorivo ugalj iz Rudnika Banovii.

Nedostatak novanih sredstava i revizija programa dovela je do promjene u tehnologiji

proizvodnje to je rezultiralo izradom novog investicionog programa. Tako je nosilac

investicije postala Fabrika sode Lukavac koja je poela sa izgradnjom 1969.godine.

Investicioni program predvidio je izgradnju cementare Lukavac po suhom postupku sa

jednom rotacionom pei od 800 tona klinkera na dan i godinjem kapacitetu od 340 hiljada

tona cementa. Tada se planiralo to kao prvo faza. Druga faza nikad nije realizovana.

Izgradnja Fabrike poela je u avgustu 1970.godine i zavrena je sa 10 mjeseci zakanjenja tj.

u junu 1974.godine (6.jun je usvojen kao dan Fabrike cementa Lukavac). Izgradnja ove

fabrike cementa imala je svoje puno ekonomsko i drutveno opravdanje zato to je njime

Bosna i Hercegovina dobila prvi put moderan kapacitet za proizvodnju toliko traenog

cementa.

Fabrika je od svog putanja u rad 1974.godine prosjeno ostvarivala oko 90% od

projektovanog kapaciteta, osim u ratnom periodu od 1992. do 1996.godine kada je

proizvodnja bila prema zahtjevima trita, koji su bili minimalni.

U toku svoga poslovanja Cementara je prola kroz etiri faze:

-u I fazi poslovalo se u sastavu SODA-SO kombinata kao OOUR u sastavu Fabrike

sode Lukavac (registrovano kod privrednog suda 22.07.1974.godine), a zatim kao

samostalna RO bez OOUR. Radnici Cementare 12.06.1978.godine su se izjasnili o

istupanju iz kombinata SODA-SO. Privredni sud u Tuzli donio Rjeenje o registraciji

samostalne RO 24.01.1979.godine.

-za II fazu rada Cementare karakteristino je poslovanje u okviru SOUR-a IGMIN -

udruenje industrije graevinskog materijala i nemetala Tuzla i to prvo kao RO bez

osnovnih organizacija . Od 01.07.1985.godine SOUR-a Igmin Cementara je

poslovala kao RO sa dva OOUR-a i to sa OOUR Proizvodnja cementa i odravanje

i OOUR Fabrika cementa Lukavac-Promet i Radnom zajednicom Zajedniki

poslovi FCL

-III faza je od 15.12.1989.godine od kada Cementara posluje kao drutveno preduzee

(registrovano kod suda udruenog rada u Tuzli pod brojem U/I-841/89) od 04.oktobra

1991.godine kada je DP preraslo u D.D. u mjeovitoj svojini sa p.o., a na osnovu

zakonskih propisa.

3

-IV faza je period koji je bio najburniji ali ujedno i najpresudniji u postojanju ove

fabrike. To je ratni i postratni period koji ukljuuje pripremu za privatizaciju i

zavretak privatizacije.

Fabrika je praktino izala iz rata bez veih oteenja i dobro sauvana i proizvodno

sposobna to je ve u prvim postratnim godinama i dokazano.

Naime, kako je raslo trite poveavala se i proizvodnja da bi ve nakon 3-4 godine dostignuo

predratni obim proizvodnje i prodaje cementa. Ovim su stvoreni vrlo dobri uslovi za

privatizaciju fabrike jer je bila proizvodno sposobna.

Nakon opsenih i dugotrajnih priprema za privatizaciju raspisan je meunarodni tender na

koji se prijavilo pet ponuaa za kupovinu 51% ukupnog kapitala Fabrike cementa Lukavac.

Daleko najkvalitetnija i najpovoljnija ponuda je bila od firme Alas International Austria u

kojoj je najvea panja data investiciji, odnosno poveanju kapaciteta gradnjom nove fabrike.

Zbog toga je ovo bila najbolja pripremljena i sprovedena privatizacija u Bosni i Hercegovini.

Ukupno planirano investicija 117 miliona KM i odnosi se na slijedee:

-rekonstrukcija i modernizacija starih postrojenja

-izgradnja novih postrojenja

-prelazak sa uvoznog mazuta na domae ugljeve kao gorivo

-dostizanje standarda EU o zatiti ivotne sredine.

U 2009.godini je zavren veliki dio investicije a sveano otvaranje i putanje u pogon

novoizgraenih postrojenja je bilo u junu na isti dan kao i prije 35 godina, kada su

proizvedene prve tone cementa u cementari Lukavac.

Trenutne mogunosti proizvodnje cementa su cca 800 000 t/godinje, ime je poveana

proizvodnja za vie od 2 puta.

Od juna 2004.god. u firmi je izgraen i certificiran sistem upravljanja kvalitetom

prema zahtjevu standarda ISO 9001:2000 27.5.2005.god. certifikat broj 1210025291TMS.

Isto tako je u toku 2005.g. uspostavljeni sistem upravljanja kvalitetom dopunjen sa zahtjevima

standarda BAS EN 197-1, 197-2 te certificiran od strane akreditacijskog tijela IGH Zagreb,

ZAG Ljubljana.

1.2.Registracija preduzea

Preduzee fabrika Cementa Lukavac jeregistrovana kod opinskog suda Tuzla, pod Broj:

032-0-Reg-09-000674, dana 01.06.2009.

Ovom odluklom je preduzee promijenilo svoju organizacionu strukturu iz DOO u DD.U

registru su navedene i napomene s zakljucima sa sjednica povodom stvaranja statuta.

Navedene su iznosi kapitala koji je upisan u preduzee.

U registru su navedeni sve dijelatnosti za koje je preduzee moe obavljati poto su rigorozne

kazne za obavljanje dijelatnosti za koju nije registrovano. Preduzee je registrovano za 80

dijelatnosti unutar drave, dijelatnosti su od proizvodnje pa do trgovine, dok je registrovano

samo za jednu dijelatnost u vanjskotrgovinskom prometu a to je vanjska trgovina

neprehraambenim proizvodima iz okvira registrovane djelatnosti.

U registru se nalaze osobe ovaltene za imovinsko pravnim odnosima i sa nivoom ovlatenja.

Sve promijene u preduzeu mogu se vidjeti iz aktuelnog izvoda iz sudskog registra.

4

U napomenama su navedeni zakoni i odluke na koje se poziva registar.

Jedna od napomena je Cementar Lukavac, koje se odnose na prodaju udjela izmeu

dosadanjih osnivaa , te promjenu strukture kapitala dnrutvo nastavlja poslovanje sa

kapitalom u iznosu od 148.561.000,00 KM , od ega 145.304.439,85 u novcu i 256.560,15

KM u stvarima . Udio stranog pravnog lica ALAS INTERNATIONAL OHLSDORF iz

R.Austrije iznosi 147.41.1300,00 KM od ega u novcu 143,023.604,32 , a u stvarima

4.389,695,68 KM zabiljeba: 17.042008

U tom izvodu je mogue vidjeti ko su osnivai privrednog subjekta. Podaci vezani za

osnivae su Ime, Prezime, JMBG.

Takoe se nalaze podaci o ugovorenom i uplaenom kapitalu svakog pojedinanog osnivaa.

Na dan 16.06.2009. kapital je iznosio 82 061 300 KM, uee Asamer grupacije u tom

kapitalu je 81 457 700 KM. Sav ugovoreni kapital je i uplatila.

1.3.Statut preduzea

Na osnovu lana 20. stav 3. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o privrednim

drutvima i lana 246 Zakona o privrednim drutvima ("Slubene novine Federacije BiH"

broj 23/99, 45/00,2/02,6/02,29/03,68/05,91/070 i 84/08), Skuptina dionikog drutva

"Fabrike cementa Lukavac", donijela je dana 31.03. 2009 godine.

Na osnovu ovog lana doneen je Statut Fabrike cementa Lukavac Za iji je okvir zakonski

propisan.

Sve detaljnije stavke ovog statuta navedene su u prilozima.

1.4.Pravilnici

Kao i sva druga vea preduzea i FCL Lukavac posjeduje sve pravilnike,koje smo

dobili na uvid, a to su:

Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka, Pravilnik o radu, Pravinok o zatiti na

radu radnka, Pravilnik o zatiti od poara, Pravilnik o raunovodstvenom poslovanju kao i

Pravilnik o plaama i drugim izdacima na teret poslovanja.

Posebnu panju fabrika FCL posveuje Pravilniku o zatiti na radu jer postoje odreeni rizici

zbog njihove specifinosti.

1.4.1.Sistematizacija radnih mijesta

Rad u fabrici cementa Lukavac organizovan je na sljedei nain:

1.Uprava drutva (sastoji se od tri lana i svi su VSS )

2.Koordinacija ( devet uposlenika VSS )

3.Proizvodnja ( esdeset devet zaposlenika )

4.Sluba transporta ( dvanaest )

5.Sluba za ienje i ureenje fabrike ( sedamnaest zaposlenika gdje posao obavljaju

radnici sa umanjenom fizikom sposobnou )

5

6.Investicije i tehnika ( dva radnika sa VSS i radnik sa SSS)

7.Sluba mainskog i graevinskog oravanja ( trideset i tri zaposlenika )

8.Sluba elektro odravanja ( dvadeset i osam )

9.Sluba sigurnosti,ZNR,PPZ i O ( tri zaposlenika )

10.Sluba kontrole proizvodnje ( trinaest zaposlenika)

11.Pravna i administrativna sluba ( osam zaposlenika)

12.Finansije i komercijala (jedan zaposlenik)

13.IT odjeljenje ( dva zaposlenika )

14.Sluba ekonomsko,finansijskih,knjigovodstvenih poslova ( jedan zaposlenik )

a)odjeljenje finansije ( tri zaposlenika )

b)odjeljene knjigovodstva ( sedam zaposlenika )

15.Sluba nabave ( tri zaposlenika )

16.Odjeljenje skladine djelatnosti ( dvanaest radnika )

17.Sluba prodaje ( jedanaest zaposlenika )

U FCL ukupan broj zaposlenih iznosi 231.

1.4.2.Zatita na radu

Zaduena osoba za protivpoarnu zatitu je ista koja vodi i sektor zatite na radu gospodin

Toki. Postojei pravilnik je veoma rigorozan i kroz njega moraju proi svi posijetioci i

uposlenici navedenog preduzea. U pravilniku su strogo navedene radnje koje se moraju

poduzeti u sluaju kakve havarije i osobe koje se tih pravila ne budu pridavale bit e strogo

sankcionisanje pa mor doi i do sudskog gonjenja.

Ovaj pravilnik je usko vezan o pravilniku o zatiti na radu i na njega se nadovezuje. Mjere

predostronosti i akcije u sluaju poara su uvedene samo iz jednog razloga a to je sigurnost

uposlenika i posijetioca.

Prije ulaska u prostorije preduzea svi smo bili duni ispuniti test o protivpoarnoj zatiti koji

je pregledan od strane odgovorne osobe. Tek nakon uspijeno proenog testa smo mogli

poeti s posijetom navedenom privednom subijektu.

FCL posjeduje pravilnik o zatiti na radu koji se u potpunosti mora potivati taj pravilnik je u

sutini isti sa sva preduzea i on se u zavisnosti od grane i kojoj preduzee posluje i samog

preduzea dorauje dopunjuje i sl. Tako prvo to svi uposlenici moraju da imaju jesu ljemovi

zatitne naoale i florescentni prsluk i to bez izuzetaka kada ulaze u postrojenje. Ta se zatitna

oprema miujenja u zavisnosti od podruja u kojem rade i datih pravila. Tako su u podruijima

blizu 5-to stepenog izmjenjivaa topline obavezni ljem zatitne naoale vatrootporno odijelo

podkapa vatrostalne rukavice. Radnici koji se ne budu pridavali navedenih mijera sigurnosti

e prvi put biti opomenuti, drugi put novano kanjeni trei put je ukor a etvrti put je otkaz.

Slijedea stvar koja je veoma interesantana unutar kruga fabrike imaju ucrtane staze kojima se

radnici smiju kretati kao i smijerovi u kojima se smije kretati u tom podruju time se stvara

vea funkcionalnost ali ogromna bezbijednost njihovih radnika kao ipodizvoaa.

to se tie podizvoaa ili preduzea koja rade unutar FCL-a moraju da imaju dokumentaciju

da su njihovi radnici osigurani u toku vremena koje borave na poslu da su zdravstveno

ispravni i da su obueni za navedeni posao. Tako moraju da posijeduju adekvatnu opremu za

6

navedeni posao ta oprema mora posijedovati odreene ateste po kojima je sigurna za

rukovanje.

U ovom se preduzeu dosta pridaje sigurnosti kao to nam je naveo gospodin Toki nije

problem dati 100 000 KM za povrijeenog radnika ili nedaj Boe preminulog nego problem je

kako nadomijestiti tu osobu voljenima jer je njihova filozofija da ni jedan ljudski ivot se ne

moe nadomijstiti novcem kao niti bilo koji dio ljudskog organizma.

Zbog navedenog stava prvi su uveli sistem sigurnosnog katanca lock-on sistem. Navedeni

sistem je sigurnost radnika koji rade na odravanju digao na sasvim novi nivo. Sistem radi na

principu kljua koji se stavi na odreeno mijesto prilikom odravanja postrojenja, nakon

umetanja navedenog kljua niko nije umogunosti da pokrene taj stroj bez saglasnosti radnika

koji radi na tom stroju a podaci o osobi koja radi na stroju i da je stroj zakljuan prikazani su

svima. Ovaj sistem je uveliko smanjio mogunost ozlijeda na radnom mijestu.

Cijeli sitem je automatizovan ime su ljudi izbaeni iz samog postrojenja i to je uveliko

povealo sigurnost radnika. Koliko se briga o opoj sigurnosti govori podatak da u periodu

2008-2009 nisu bile dozvoljene nikakve posijete jer se u tom trenutku bila vrena velika

rekonstrukcija i zbog brige da nebi tko bio ozlijeen uvedena je ova mijera predostronosti.

1.5.Analiza lokacije preduzea

Pri analazi lokacije morali smo se voditi injenicom da je fabrika izgraena daleke

1974. godine. Uticaj na njihovu lokaciju je dosta uticala neplanirana ekspanzija grada

Lukavac.

Pri izboru lokacije su se prvobitno gledali izvori sirovina i tehnoloki proces

proizvodnje cementa koji je baziran na kompoziciji sirovina koje predstavljaju otpadne

materijale i sitne frakcije krenjaka na kamenolomu Vijenac, zatim elektro-filterskokg pepela

Termoelektrane Tuzla, kotlovske ljake takoe iz Termoelektrane Tuzla i troske iz visokih

pei eljezare Zenica kao dodatka klinkeru. Kao tehnoloko gorivo koristilo se teko ili

srednje lo-ulje.

Trite je u politikom sistemu koji je vladao u vrijeme izgradnje bilo je zatvoreo i ova

cementara je obezbjeivala trite u krugu od 250 kilometara. Ovaj podatak o pokrivenosti

trita dobili smo od njiha samih.

Plasman cementa planiran je uglavnom za podruje Tuzle, Zvornika, Bijeljine, Brkog,

Doboja, Banja Luke. U Investicionom programu istaknuto je da je najblia cementara Beoin

udaljena od Tuzle i to: u sluaju prevoza eljeznicom 267 km, a u sluaju prevoza cementa

kamionima 201 km, pa bi se prosjena udaljenost transporta cementa u Bosni i Hercegovini

izgradnjom cementare u Lukavcu u velikoj mjeri smanjila, a to bi imalo za posljedicu

smanjenje transportnih trokova i u krajnjoj liniji pojeftinjenje cementa za krajnjeg potroaa.

To se navodi u Investicionom programu kao jedan od trinih razloga izgradnje cementare u

Lukavcu. Kasnije e doi do izgradnje jo dvije cementare u sistemu i to u Kaknju i Naicama

tako da razlozi izgradnje po ovom pitanju dobijaju drugu dimenziju. Navedena izjava nam

govori koliko se paznje posvetilo transportnim trokovima.

Vrijeme se promijenilo dosta se toga izdeavalo, lokacija preuzea je i dalje u nekoj

optimalnoj poziciji jer trenutna proizvodnaja je orijentirana na trite Bosne i Hercegovine

7

(tanije na podruje Sjeveroistone Bosne i Republike Srpske jer je podruije Hercegovine

pokriveno cementarom u Kaknju i ne ulaze jedna drugoj na trite), to se tie inostranstva

trenutno izvoze samo na podruju Republike Hrvatske, a u budunosti planiraju izvoz i na

trite Njemake. Iako je naa infrastruktura dosta unitena ipak je dovoljno efikasna da se

nesmetano vri dovoz sirovina i odvoz gotovih prozvoda.

Preduzee ima samo jedan manji problem pri pribavljanju sirovina za proizvodnju

kvalitetnog cementa. Pored osnovnih sirovina za poroizvodnju njihovog proizvoda koje se

nalaze na maksimalo 50 kilometara od nje same (kamenolom krenog kamena u Doboju),

problem su izvori energije. Poto je cijeli proces zbog previsoke cijene Lo-ulja (Mazut)

prebaen na efikasnije gorivo radi ugalj (radi novog postrojenja) i tu nastaje problem poto

na ugalj nije dovoljno kalorian za adekvatno obavljanje prozvodnog procesa mora se

mijeati s ugljem koji se nabavlja iz Srbije i tu se stavraju dodatni trokovi prevoza koji

ukonanici utiu i na cijenu samog finalnog proizvoda.

Sve u svemu moemo rei da su svi ekonomski faktori koji utiu na lokaciju

preduzea (trite, sirovine, energija, radna snaga i transport) uveliko optimalisani uz neke

male varijacije koje neutiu u velikoj mijeri na konanu cijenu gotovog proizvoda.

1.5.1.Strategijski faktori u analizi lokacije

Ono to se moe uvidjeti iz stategijskih planova i to dugoronih je izvoz na podruije

Evrope poto posijeduju odgovarajue certifikate, iako kapacitet cimentare od 2000tona

klinkera na dan je dovoljno za pokrivanje trita i nemaju kapaciteta za izvoz ali oni ipak

planiraju proirenja kapaciteta kojima bi mogli izaci na EU trite. Znai njihova orijentacija

je proizvodnja za Evropsko trite je veoma opravdana poto sa sirovinama suobezbijeeni

ali ih koi transportna infrastruktura svoju priliku vide u izgradnji Koridora 5C. Poveanje

kapaciteta i izvoz je dugoroni plan poto su kupili kamenolome u Doboju i na Vijencu koji

su izvori jedne od glavnih sirovina.

1.5.2.Marketinke karakteristike lokacije

Fabrika cementa Lukavac na naem tristu nema konkurenciju jer je triste podjeljeno

na dva djela jo u vrijeme bive Jugoslavije i ta podjela je ostala do dana dananjeg. Fabrika

se nalazi na dionici puta Tuzla-Doboj u neposredoj blizini Termoelektrane Tuzla.

FCL ispunjava 3 od 4 uslova marketing miksa

Da bude prilagoena kupcima,pri tome se misli na ponudu cementa,gdje nude 4 vrste a

po potrebi izrauju i spcijalne nabavke cementa,sa razliitim koliinama sastojaka u

zavisnosti od elje kupaca.

Da njeni elementi markentike strategije budu dobro iskombinirani.Da bude usklaen

sa raspoloivim resursima firme, cijeli proces tei maksimalnoj iskoritenosti raspoloivih

reursa, primjer toga je zagrijavanje vodene pare izduvnim plinovima.

etvrti uslov marketing miksa je kreirati odreenu konkurentsku prednost,kao to nam

je ve poznato FCL nema konkurenciju na svom tritu,ali to ne znai da oni ne tee stvaranju

8

konkurentskih prednosti,jer kao to su nam rekli uposlenici oni namjeravaju u budunost

plasirati svoje proizvode na trite zapadne Evrope.

Prikaz likacije je mogue iutvrditi i na slijedeoj karti na kojoj se vide i poloaj

ostalih cementara u regionu.

Slika 1. Prikaz cimentara u regionu i makrolokacija FCL-a

1.6.Preporuke i opaanja

Prilikom ove posijete vidjeli smo mnogo dokumenata koji pokazuju kakoj e preduzee

osnovano nain registracije i odobravanje slinih dokumenata. Sva dokumentacija je zakonom

propisana koja se mora imati da bi preduzee postojalo samo se ta dokumentacija prilagoava

po potrebama poslovnog subjekta. Uvidom u dokumentaiju vidjeli smo koliko je potrebno

dokumenata da se uredi da bi preduzee moglo funkcionisati a jo ako se vodi tim

dokumentima prilokom poslovanja zasigurno nee doci do problema prilikom poslovanja.

Prilikom analize lokacije naveli smo ve ime se vodilo prilikom izgradnje. Naa

preporuka je da zbog prevelike ekspanzije grada Lukavca dodatna proirenja ne bi nuno

morala biti ba na toj lokaciji jer preduzee ve posluje u uslovima decentralizacije i ne bi im

predstavljalo problem izdradnje na drugom lokalitetu. Ovo sve doprinosi poslovanje po

uslovima nove ekonomije.

9

2.Druga posjeta (Menadment procesima planiranja u preduzeu)

Kao i svako preduzee Fabrika Cementa Lukavac svoje strateke, operativne i kratkorone

planove nije nam mogla ustupiti na uvid sto je i razumljivo.

Iz njihovih izlaganja uspijeli smo saznati neke pojedinosti o navedenim planovi to jest kada se

donose ti planovi na osnovu ega se donose koja im je svrha i sl.

Pa krenimo redom:

2.2.Strateki planovi

Strateki planovi kako im samo ime i govori donose se na dui vremenski period. Njihov

jedan od dugoronih planova jeste proirenje kapaciteta na 5000 t klinkera (poluproizvod za

proizvodnju cementa) u duem vremenskom period, tanije pripremanje proizvodnje za izvoz

na EU trite ( o ovome je bilo rijei pri analizi lokacije. Da bi ovaj plan bio ispotovan i

kreno u implementaciju potrebno je da se ostvare pojedini faktori na koje sam FCL nemoe da

utie.

Pored izlaska na EU trite, potrebno je ponuditi kvalitetan proizvod po niskim cjenama.

Ova dva segmenta ele pokriti uvoenjem novih sistema. Jedan od novih sistema je TQM koji

je ve donekle implementiran ali je jo to daleko od razine na kojoj mora biti. Drugi sistem je

dosta kompliciran i teoretski neprimjenjiv u FCL-u je JIT (Just in Time). Sistem upravljanja

zalihama i procesom proizvodnje bez zastoja je zbog specifinosti posla nemogue primjeniti,

ali oni su uvjereni da e uspjeti zbog potreba za cementom na EU tritu izbaciti skladite

klinkera koje se nalazi u proizvodnji. Za uvoenje ovih sistema angaovane su Austijske

revizorske i konsalting kue.

Primjer jednog stratekog plana koji su nam prezentovali bio je da li vriti sanaciju

postojee cimetare ili izgradnja novog pogona. Za ovo bila jeangaovana strana revizorka

kua jer nisu postojali domai kadrovi koji bi to mogli odraditi. Ovo pitanje je bilo pokrenuto

zbog toga to daljnje investiranje u postojei pogon je dolo do granice u kojoj nije bilo

isplativo vie ulagati i da se investicije nee moi odplatiti, jer su investicije dovele do

mizernih poveanja kapaciteta sa 800t na 1200t klinkera.

Nakon opsene analize utreno da je bolje izgraditi novi pogon koji e proizvoditi 2000t

klinkera dnevno koji e u stanju biti da sam sebe otplauje zbog trinih potreba za

cementom. Ovim potezom su napravili jedna jo dobar strateki potez jer investiranjem

godinjim veim od 20 000 000 KM preduzee biva osloboeno plaanja poreza prvih 5

godina. Znai oni bi morali investirati u tih pet godina 100 miliona poto je izgradnja novog

pogona kotala 78 miliona i obnova postojeeg 25 miliona uspjeli uloiti potrebnu cifru.

2.3.Kratkoroni planovi

Njihovi Kratkoroni planovi se odnose na planiranje prodaje u periodu jedne godine.

Prodja se planira koliinski i vrjednosno. Ove planove donosi Asamer grupacija. Planovi su

10

uglavnom postavljeni tako da ispotuju 80% praktinih mogunosti proizvodnje. Planiranje se

vri u odnosu na predhodnu godinu. Tako je u 2010 u donosu na 2009 bio pad prodaje od

17,6%, taj pad proizvodnje je bio prihvaen od strane Asamera zbog globalnog stanja na

tritu (recesija). Ovaj plan je podjeljen po mjesecima tako da se moe okvirno znati da li smo

unutar plana ili ne, oni pokuavaju da nedostak prodaje u jednom jesecu nadoknade u

slijedeem mjesecu. Plan za ovu godinu ve je u zaostatku od 13 000t ali se nadaju da e taj

zaostatka do kraja godine neutralisati. Plan za 2011 je 500 000t. Koliko je teko primjeniti

neki plan u proizvodnji govori nam njihov kratkoroni plan vezan za cijenu proizvoda. Iz

finansijski izvjetaja uvidjeli smo da planirana od stvarna cjena cementa manja za 2,90KM po

vrei cementa. Ovo nam dosta govori koliko je trite nepredvidljivo i svi faktori koji utiu na

proizvodnju uglavnom okruenje su nestabilni. ak i sa ekspertnim Stratekim

menadmentom nije ih mogue sve svesti na minimum.

2.4.Oprerativni planovi

Preduzee praktii i nema opetativne planove. Nije da ih nema nego su oni definisani u

kratkoronim planovima i svaka ih pojedina poslovna funkcija sebi grana po potrebama.

Sve planove donosi Asamer Atlas grupacija iz svog sjedita u Austriji uz konsultacije lanova

upravnog odbora FCL.

2.5.Alati za analizu planova

Jedna bitna karakteristika je njihov software (NaVision) koji im omoguava detaljnu

analizu svega u preduzeu. Navedeni profram im omoguava pregled svih aspekata

proizvodnje od nabave sirovina, ulaza rezervnih djelova pa preko otpreme cementa iz fabrike

do naplate potraivanja. Ovo im uveliko pomae pri analizi planova jer je mogue utvrditi

detaljno gdje nastaju zastoji ta stvara dodatne trokove i na osnovu analiza iz ovog programa

se vri donoenje navedenih plannova. Prezentovanje i analiza ovih podataka (kojih je

ogroman koliina) zahvaljujui softveru rade samo dvije osobe.

Detaljnije o ovom njihovom informacionm sistemu e biti u IT-sektoru ovog izlaganja.

Koliko je njihovo planiranje skriveno od oiju javnosti i slui samo za internu upotrebu

govori primjer da nismo dobili odgovor ni na jedno pitanje iz upitnika i anketa.

Pitanja u anketama i upitnicima bila su tako koncipirana da pokuamo utvrditi koliko

njihovi planovi odudaraju od teoretskih okvira planiranja. Navedenim upitnicima pokuali

smo utvrditi koliko odstupa implementrana strategija od planirane i kad nastupa namjeravna

strategija, ali nita od toga.

Mislimo da smo unaprijed dovoljno iznijeli podataka o analizi ostvarenih planova.

11

2.6.Preporuke i opaanja

Treba napomenuti da smo cijeli ova dio napisali na osnovu naih zapaanja i uz pomo

koritenja dokumentacije koju smo dobili poto nismo mogli se ni prikuciti nekom od planova

jer ih oni smatraju poslovnom tajnom viskog ranga. Planove smo satavili preko razgovora sa

uposlenicima u IT sektoru, prodaji, nabavi i Odjela za upravljanje ISO standardima.

12

Sektor sirovine, Usluge, domae trite rezervnih djelova, HTZ oprema i zatitna oprema, Knjienje ulaznih faktura, Inostrano trite vezano za rezervne djelove i repromaterijalIzraunati (planirati) potrebe za obrtnim sredstvima po najvanijim vrstama, Utvrditi raspoloiva obrtna sredstva po najvanijim vrstama, skupinama i u Usporediti raspoloiva obrtna sredstva s potrebnim obrtnim sredstvima po 3.Trea posjeta (Menadment procesima marketinga, nabavke i

skladitenja inputa)

3.1.Nabavna sluna

Njihova nabavna sluba je podjeljena na 4 djela i to:

-

-

-

-

Kao i cjelo postrojenje i nabavna sluba se vodim ISO standardima pri svom

organizovanju.

3.2.Skladitenje sirovina i repromaterijala i rezervnih djelova

Poto su porebe prevnstveno za sirovinama ogromne veoma je teko skladititi

potrebne koliine za neki dui vremenski period, pa pri voenju zaliha rade sa sistemom

dinamikog modela upravljanja zaliha. Njihov sistem se ogleda u tome da pokuavaju

sigurnosne zalihe svesti na to je mogue nii nivo ne samo zbog trokova dranja zaliha nego

zbog ogranienja skladinog prostora koje je ogranieno a nijeu mogunosti graditi dodatni

kapacitet.

Pored metoda kojima je mogue izraunati precizno sigurnosne zalihe oni na te

koliine dodaju postotak od 15% zbog socijalnog stanja u dravi. Nemogunost proizvodnje

potrebne koliine cementa u datom trenutku bi bili 15 puta vei od trokova tih trenutnih

sigurnosnih zaliha. Tako njihove sigrunosne zalihe su dovoljne za nesmetanu proizvodnju 5

dana.

Neke od metoda za raunanje zaliha koje oni koriste su: metoda ukupnih trokova i metoda

varijabilnih trokova. Pri analizi ovih trokova koriste se slijedei pokazatelji teoretski

kapacitet, praktini kapacitet, normalno iskoritenje kapaciteta, plansko ili budetsko

iskoritenje kapaciteta. Od ovih podataka se napravi matrica i na osnovu nje se odluuje koje

koliine je potrebno imati na skladitu. Faze ostvarenja optimalne koline sirovina su:

-

skupinama i u ukupnom iznosu,

-

ukupnom iznosu,

-

najvanijim vrstama, skupinama i u ukupnom iznosu i iskazati odstupanja.

Pored zaliha sirovina posjeduju i skladite rezervnih djelova. Ovdje je situacija malo

komplikovanija nego kod sirovina poto su relativno ogromne zalihe djelova jer iznose oko

2.500.000 . Razlog vrijednosti navedenih zaliha lei u specifinosti njihovih postrojenja jer u

svjetu postoji samo par proizvoaa navedenih postrojenja (KHDNjemaka, Pfeiffe

Njemaka i PSPeka).Tako da za na neke djelove treba ekati i po godinu dana za ispruku.

13

Nalog sa potrebnim djelovima i sa tanim specifikacijama podnosi radnik efu Nakon toga se vri izbor dobavljaa gdje se prednost daje onima koji imaju veu Izdaje se nalog za nabavu koja se alje dobavljau sa tanim specifikacijama,Radi se ugovor o nabavci u kojem se precizira vrijeme dostave i cijena, Zapremanjem djelova se vri u softver i obavjetava se radnik da je dio stigao.Kako navodi ef nabavne slube Bolje je imati 10 miliona u rezervnim djelovima nego

ugasiti fabriku na godinu dana to bi imalo dalekosene posljedice nego izdvanjanja za

dranje navedene koliine zaliha.

Ono to njihizdvaja od ostatka privrednih subjekata je to da vre ocjenjivanje svojih

dobavljaai u saradnji s njima rade na unapreenju odnosa i naina isporuke.

Pri odabiru dobavljaa ili preduzea za remont uglavnom se prednost daje domaim

dobavljaima i firmama u odnosu na strance. Pri odabiru ponuae cijena nije ta koja je

presudna nego kvalitet koji on nudi, jer je bilo sluajeva da se na tenderu ponude nerealno

niske cijene.

3.3.Nain knjienja i naruivanja

Cijeli sistem zaliha je software-ski nadziran koji je predhodno kalibriran da javi kada se doe

do minimalnih zaliha. Za neke popravke koje zahtjevaju rezervne djelove koriste se interni

nalozi koji se naknadno unose u NaVision radi evidencije.

Proces jedne nabavke izgleda na slijedei nain:

-

nabavne slube; u ovom nalogu mora se navesti i vrijeme za koje se taj dio mora

nabaviti, takoe se navodi i prozvoa tog djela,

-

ocjenu (u vezi ocjenjivanja svaki dobalja biva obavjeten kao je ocjenjen i razlog

takve ocjene)

-

-

-

Za djelove koji imaju na skladitu vri se izdavanje pomou internih naloga koji se satavljaju

u 4 primjerka.

3.4.Marketing

U pogledu marketinga cijeli proces tehniki nije ni potreban jer oni imaju svoje regionalno

odreeno podruije i samo s nekim manjim koliinama drugi proizvoai ulaze na true

regije. S obzirom na to ne postoji ni neki adekvatan marketing plan on se uglavnom oslanja na

dugorone i srednjerone planove s kojima smo vas ranije upoznali. Jedino od planova sto

smo konkretno uspijeli isupati od njih jeste postii bilo kakvo uee na tritu Banja Luke

ali to je faktiki nemogua misija jer su skuplji od konkurencije. Gdje smo ranije naveli kako

je teko odrati odreenu plansku cijenu.

Planirana izdvajanja za reklamu su pored medijskih oglaivaa jeste sponzorisanjem

pojedinih projekata koji su od drutvene koristi gdje uz pomaganje drutvenoj zajednici i

postajanjem dijelom nje same (o emu e biti kasnije rijei) pokuavaju izvui i marketinku

korist. Ova metoda se do sada pokazala dosta uspijenom i pokuavat e je i u budunosti

primjenjivati.

14

3.5.Preporuke i opaanja

Ovdje emo samo da sumiramamo sva naa opaanja i preporuke koje smo unaprijed

iznijeli. Cijela nabavna sluba je organizovana po najviim Evropskim standardima i ISO

standardima i tu nema neke zamjerke. Karakteristino za ovu slubu kod njiha je to da je vodi

Mainski ininjer to nas je donekle u poetku bunilo jer smo se nadali da emo na tom jestu

nai ekonomistu. Bez obzira koliko je navedena osoba upoznata s ekonomijom i prednosti

koje mu priajiu informacioni sitemi nemoemo se oteti dojmu da bi prije osoba iz

ekonomske struke prije savladala sve mainske oblasti nego mainac ekonomske. Stoga

prema nama bi bolje taj posao obavljao ekonomista.

to se tie skladita na prijedlog bi bio da se skladite rezervni djelova ukine i da se

proba drati samo jedno skladite u Austriji. Ovo obrazlaemo time da Austrija i njie previe

udaljena da ne bi djelovi mogli dolaziti po potrebi iz sjedita grupacije. Ovime bi se stvorio

novi prostor za nove naine unapreenja skladita sirovina.

Marketing ovog preduzea iako je prodoran prema nama bi trebao biti malo vie forsiran

kroz nove vidove oglaavanja.

15

4.etvrta posjeta (Menadment proizvoda/usluge, skladitenje gotovih

proizvoda, prodajom i postprodajnim uslugama)

4.1.Proces proizvodnje

Cjeli proces proizvodnje se obavlja s jednog mjesta i potpuno je automatizovan i

kompjuterizovan. Taj proces rade dvije osobe i to: Emir ilimkovi i Damir Mulamehmedvi.

Navedene osobe su diplomirani tehnolozi.

Cijeli proces se odvije kroz slijedee faze i zgleda ovako:

Rudokop

Predstavlja lokaciju gdje se vri kopanje osnovne sirovine za proizvodnju cementa. Osnovne

sirovine za proizvodnju cementa su laporoviti vapnenci i glinoviti pijesci. Laporoviti vapnenci

su bogati na sadraju CaCO3, a glinoviti pijesci su nositelji oksida silicija, aluminija i eljeza.

Eksploatacija se odvija na leitima u neposrednoj blizini tvornice. vrste stijene se miniraju,

sirovina se strojevima utovara i dovozi u drobilicu.

Drobilica

Drobljenje je jedna od faza proizvodnje sirovine. U drobilici se usipani materijal drobi na

zadanu granulaciju i potom skladiti u depo hali sirovine. Kvaliteta skladitene sirovine se

kontinuirano prati na neutronskom analizatoru iza drobilice.

Depo hala sirovine

Zdrobljena sirovina se nasipa u slojevima na haldu u depo hali sirovine. Dvije su halde

sirovine, od kojih se jedna puni, a druga prazni. Mosnim oduzimaem se sirovina izuzima sa

halde okomito na nain punjenja. Time se postie dobra homogenizacija sirovine. Izuzeta

sirovina se transportira u suaru sirovine.

Suara sirovine

Sirovina se sui u suari sirovine na zadanu vlagu. Sagorijevanjem zemnog plina se ostvaruju

vrui plinovi koji u istostrujnom mijeanju preuzimaju vlagu iz sirovine. Prosuena sirovina

se deponira u bunkere sirovine, a vodena para se odvodi sa dimnim plinovima preko

elektorfiltera.

Mlin sirovine

Sirovina se hemijski koriguje dodavanjem zadane koliine korektivne komponente. To se

ostvaruje dozirnim vagama ispod bunkera sirovina. U mlinu sirovine se uz otpadne plinove iz

izmjenjivaa topline, mjeavina sirovina potpuno osui i samelje u fino sirovinsko brano.

Sirovina se melje kuglama u dvokomornom cijevnom mlinu. Sirovinsko brano se transportira

u silos homogenizacije.

16

Silos homogenizacije

Sirovinsko brano se puni u elije na vrhu silosa homogenizacije. Istovremenim isputanjem

brana iz odreene kombinacije elija u silos, postie se ciljani sastav sirovine. U silosu

homogenizacije se upuhivanjem zraka sirovina rahli i fino homogenizira. Iz silosa se

sirovinsko brano transportira u izmjenjiva topline.

Izmjenjiva topline

Sirovina propada kroz 4-stupanjski ciklonksi izmjenjiva s kalcinatorom, zagrijava se, te

velikim dijelom dekarbonatizira do ulaza u rotacijsku pe. U protustruji dimni plinovi iz pei i

kalcinatora izmjenjuju toplinu sa sirovinom i hlade se do izlaza izmjenjivaa. Preostala

toplina u plinovima na izlazu izmjenjivaa, koristi se pri suenju i mljevenju sirovine i

ugljena. Potom se plinovi odvode u vreasti filter.

Vreasti filter

U vreastom filteru se otprauju svi plinovi i otpadni zrak iz procesa peenja i hlaenja

klinkera, kao i mljevenja sirovine. Prolaskom kroz vree, odvaja se fina praina od plinova.

Izdvojena praina se vraa u sirovinu u silos homogenizacije ili se koristi kao dodatak u

proizvodnji cementa. Proieni plinovi se isputaju na dimnjaku uz kontinuirano mjerenje

emisije, koje je znatno ispod propisanih zakonskih granica.

Mlin ugljena

Visokokalorini kameni ugljen se izuzima se depoa ugljena i dozira u vertikalni mlin. U mlinu

se ugljen sui otpadnim plinovima iz izmjenjivaa topline i valjcima melje u finu ugljenu

prainu. Ugljena praina se odvaja od plinova u vreastom filteru i skladiti u silose. Kao

osnovni energent se ugljena praina dozira na plamenike kalcinatora i rotacijske pei.

Rotacijska pe

Sirovina iz izmjenjivaa topline ulazi u rotacijsku pe. Uz polagano okretanje i blagi nagib

pei, sirovina prolazi kroz pe obloenu vatrostalnom opekom. Temperatura u pei raste

prema izlazu, gdje je instaliran glavni plamenik. Za to vrijeme se u sirovini deavaju

fizikalno-kemijske promjene. Sirovina se u potpunosti dekarbonatizira, a u procesima

sinteriranja i klinkeriranja iz sirovine se formira klinker. Kuglice klinkera ispadaju iz pei u

rotiljni hladnjak, u kojem se hlade upuhanim zrakom iz okolia. Ohlaeni klinker se otprema

u silose klinkera.

Silosi klinkera

Ohlaeni klinker se skladiti i uva u tri silosa. On je glavna komponenta u proizvodnji

cementa. Iz silosa se izuzima i transportira do bunkera mlinova cementa.

17

Depo i suara dodataka

Sa depoa dodataka se dodaci izuzimaju, mijeaju, prema potrebi sue u suari dodataka, te

transportiraju do bunkera mlinova cementa. Kao komponente u proizvodnji cementa se

koriste: gips, troska, tuf, vapnenac i filterska praina.

Mlinovi cementa

U zadanom odnosu se klinker i dodaci, preko vaga doziraju u mlinove cementa.

Dva dvokomorna cjevna mlina, kuglama melju komponente u sivu prainu -cement.

Istovremeno se na mlinovima mogu proizvoditi razliite vrste cementa.

Cement odgovarajueg sastava i finoe mliva, transportira se i skladiti u dgovarajue silose.

4.2.Skladitenje i otprema cementa

U tri silosa se uskladiteni cement propisno uva i izuzima prilikom otpreme.

Cement se otprema kamionima, uvrean na paletama ili u rasutom stanju rinfuzi.

Proizvodnja cementa je orijentisana prema kupcima i tritu i informacije putuju iz

smjera trita prema skladitu a proizvodnja ide u suprotnom smjeru. Praktino to bi bilo

ovako: BauMit Sarajevo naruuje od FCL-a 2000t 52,5N cement, narudbenica stie u

prodaju, prodaja zahtijeva od skladita navedenu koliinu, skladite trai od drugog djela

proizvodnje ba tu smeu materijala (bitno je napomenuti da bi se ovo razumjelo da je

cementara podjeljena na dva djela i to prvi dio proizvodnja klinkera i drugi dio proizvodnja

cementa), drugi dio cementare zahtijeva od prvog ba tu smjeu Alita i Belita (klinker) kada

prvi dio dobije potreben sastojke iz skladita sirovina moe se poeti s proizvodnjom

navedene narudbe.

Da bi se postigo odgovarajui kvalitet labaratorijske kontrole se vre pole svake faze

proizvodnje i ako navedeni proizvod neodgovara navednim specifikacijama odbacuje se ili se

iskoritava u cementu nie klase a poinje se s proizvodnjom nove koliine koja e odgovarati

specifikacijama.

Ovo je bilo ukratko opisan proces proizvodnje koji sa posljedicu ima portland cement.

Gotovi proizvodi se skladite u slilose koji imaju kapacitet od 13500t rinfuznog cimenta. Pri

skladitenju gotovih proizvoda nastaje jedam mali problem njihov asortiman se sastoji od 4

proizvoda a posjeduju samo 3 silosa. Ovo stvara probleme pri proizvodnji specijalnih cementa

za velike kupce jer ih nemaju gdje skladititi a u etvrti proizvod Lumal je novi na tritu i

njegova prodaja je slaba i zauzima im skladini prostor. Zbog ovoga cjeliu svoju proizvodnju

cementa marke 42,5N pakuju u vree od 50 i 25 kilogramai skladite na paletama na

otvorenom (to ni u koju ruku nije idealno).

Svaka proizvedena koliina odmah se knjii na stanju i uvjek je mogue uvidjeti stvarno

stanje koliina na skladitu.

18

4.3.Prodaja

Prodaja dostupnih koliina se uglavnom ugovara na poetku godine. Prodajna sluba

je satavljnea iz dva sektora i to asistenti prodaje i rfernti prodaje.

Asistenti prodaje zu zadueni za otpremu cemneta i izdavanje naloga i otpremnica kao

i vaganje otpremnih koiina, dok su refernti zadueni za sklapanje ugovora zapremanje

naruebenica i ugovaranje termina primopredaje gotovih proizvoda.

Cijeli proces prodaje cementa izgeda kao na sljedeoj emi.

Slika2. Sistem izvrenja nabavke od ugovora do otpreme

19

Cjela prodaja se definira na poetku godine. Znai prodaja zapinje time to kupac

poalje upit za kupovinu odreene koliine proizvoda, na osnovu koje se satavlja ponuda u

kojoj se nalze podaci o koliini cjeni rabatu i sl. Nakon poslane ponude sastavlja se ugovor,

bitno je napomenuti da nije isti tretman za stalne kupce i nove kupce, kao to emo i uvidjeti.

Kod novih kupaca nakon slanja ponude provjerava se bankovno stanje da li je on u

mogunosti da plati navedene koliine, nekad je potrebna i bankarska garancija pri kupovini

veih koliina. Poslije sastavljenog ugovora u kojem su naznaene koje koliine se kupuju i

nain kupovine jer postoje pojedinane narudbe i generalne ,to jest narudba za cijelu godinu

i definiraju se tipskimugovorima na poetku godine.

Preduzee posjeduje izmeu 250-300 stalnih kupaca s kojima sklapa ove tipske

ugovore na koje se odobravaju odreeni rabati i u tim ugovorima su navedeni naini plaanja i

mogue odobriti odgoeno plaanje koje maksimalno, kao to se vidi na emi, moe biti 30

dana. Kod novih kupaca ili sumljivih kupaca trai se obavavezno avansno plaaje. Znai kod

novih kupaca novac mora biti uplaen na banku prije nego prevoznik doe po cement.

Provjera uplate vri se provjermo bankarskih izvjetaja, dnevno se rade tri bankarska

izvjetaja.

Nakon svega vre se instrukcije utovara koje nita nisu drugo nego doputenje kupcu

da moe doi po proizvode. U ovim instrukcijama alju se podaci o narudbi u kojoj se nalazi

i jedinstveni broj (vozna kartica) bez kojeg voza kamiona nemoe tovariti robu.

Drugi dio prodaje se odvija u skladitu gdje se rade slijedee radnje. Pri dolasku vozaa na

teretni ulaz FCL-a predaje voznu katicu asistentu prodaje koji nakon provjere kartice kamion

alje na vaganje.

Nakon izvrenog vaganja vri se utovar cementa. Njihov softver im tano govori

koliku koliinu i koje vrste cementa da tovare. Poslije utovara vri se vizualna inspekciaja

utovarenih koliina kao i ponovno vaganje kamiona s utovarenim koliinama, gdje se mora

poklapati teina neto kamiona plus cement sa novom teinom. Ovakav je postupak pri utovaru

cementa koji je pakovan u vree. Kod cementa u rinfuzi postoje devijacije od par stotina kila,

i uvjek se tovari preko naruene koliine. Razlog tovarenja vee koliine rinfuznog cementa

jer njega uglavnom naruuju njihovi najvei i stalni kupci. Neki do tih kupaca su irebgovi,

BauMit, Ytong xella i betonare u BiH. Pri utovaru rinfuznog cementa koji je uglavnom

specijalni po specifikacijama kupaca radi se analiza proizvoda. Ta ista analiza radi se i kod

kupca i uvjek se slae.

Poslije svega vozau se daje otpremnica i moe voziti cement. Fabrika ne posjeduje

svoj prevoz niti trai prevoznike za kupce ali kupcima prevoz refundira kroz proizvode.

Fakturisanje se tek radi slijedei dan. Rok za reklamacije poruenih koliina i kvalitete je 3

dana od dana preuzimanja.

Ovaj cjeli proces se radi u programu koji je specialno napraljen za ove namjene

(EXPEDICIJA). U ovom programu je mogue vidjeti sve od trentnih koliina na skladitu

izdatih koliina koji kupci nisu platili svoje obaveze kad je rok plaanja, pa sve do toga ko je

tovario koju turu cementa ako sluajno doe do neslaganja u koliinama to je praktiki

nemogue jer se vri trostruka kontrola.

Podaci iz ovog programa se pomou wizarda prebacuju u glavni softver (NaVision). Ovaj

program vri automatsko knjienje i analizu prispjelih podataka. Vezano za prodaju program

radi slijedee izvjetaje primitce o otpremi, odrava dnevne kontakte s kupcima to jest na

20

vrijeme upozorava refernte prodje koji kupci dolaze po proizvode. Vri i upozoravnje koji

kupci ne plaaju na vrijeme i koji bi trebali d aplate svoje obaveze.

Sve ove podatke program razvrstaje u izvjetaje koji se kasnije koriste pri analizi

ostavrene prodaje i da se uvide gdje su razlozi eventualne slabe prodaje.

Asamer grupacija jo nikad nije uvodila neke sankcije povodom neuspjeha ispunjenja

prodajnog plana. Ali kako su nam rekli interno nemilosrdana pri naplati svojih potraivanja

idu ak i do pljenidbe privatne imovine, jer on svoje obaveze ispunjava uvjek u zadanom roku

pa makar to od njega zahtjevao i dizanje bankarske pozajmice.

Na slijedeoj karti su prikazano uee na tritu BiH i Hrvatske:

Slika 3. Podruje trita FCL-a (oznaeno zelenom bojom)

4.4.Preporuke i opaanja

Kao to smo uvidjeli cijeli prose poizvodnje je kompijuterizovan i softverski nadziran i

teko da bi se moglo ita u njemu usavravati i unapreivati jer su postrojenja novijeg datuma

i koritena je najmodernija tehnologija i procesi tako da tu nema nekog prostora za inoviranje

procesa proizvodnje. Poto na nae pitanje Da li bi se fabrikom moglo upravljati preko

SmartPhone-a? odgovor je bi Da ali zbog brige za sigurnost postrojenja to nije uraeno.

21

Skladitenje gotovih proizvoda ve smo naveli da imaju problema s istim. Njihov problem

se ogleda u tome to su uveli novi proizvod a nisu imali pripremljene skladine kapacitete za

njega, jer oni posjeduju samo 3 silosa za tri vrste cementa. Ovaj problem bi se mogao rijetit

na dva naina i to izgradnjom novih kapaciteta za koje je tee prikupiti potrebne dozvole i

dokumentaciju nego sama izgradnaja dok je njihova solucija da taj proizvod ustupe drugoj

firmi da ga skladiti kod sebe tanije u pregovorima su sa firmom Limpio iki Brod.

Za prodaju stvarno moemo rei daj eorganizovana na takav nain da nije mogue

nikakvo inoviranje. Nae preporuke su samo vezane za plaanje jer nije mogue dobiti cement

prije nego se izvri uplata.

22

5.Peta posjeta (Menadment procesima finansijskih poslova,

raunovodstva i revizije poslovanja)

5.1.Raunovodstvo

Kod poslovanja fabrike cementa FCL imamo dvije vrste dokumenata i to:

-eksterni: ulazni rauni od dobavljaa, ugovori po kojima se stvaraju sporazumi, interni,

izvodi iz banke,

-interni: interni nalozi za knjienje koji se formiraju na osnovu poslovnih promjena.

Svi ovi dokumenti i njihova knjienja su regulisana pravilnikom o raunovodstvu koji je

zakonski propisan. Ovaj dokument je satavljen od 8 dijelova:

1.opte odredbe

2.organizacija raunovodstva

3.odgovorna lica

4.knjigovodstvene isprave:

-vrste

-sastavljanje knjigovodstvenih isprava

-dostavljanje knjigovodstvenih isprava na knjienje

-kontrola knjigovodstvenih isprava

5.poslovne knjige i kontni plan

6.popis imovine i obaveza

7.finansijsko izvjetavanje

8.prijelazne odrebe.

Otpremnice dolaze prvo u magacain gdje nabavna sluba provjerava da li s slae sa datom

fakturom pa tek onda se upisuje u NaVision koji automatski rasporeuje u raunovodstvo po

odreenim kontima.

Pomone evidenciju radi komercijalna nabavna sluba o ulazu svih sirovina koje su

potrebne za proizvodju koji se radi kumulativno za cijelu godinu.

FCL radi sedmine, mjesene, tromjesene, estomjesene i godinje izvjetaje bilansa stanja

i uspjeha.

Fakture za izlaz prave se i rede u slbi komercijale.

U Exelu se pravi izvjetaj o proizvedenim koliinama (pravi se tabela proizvodnje gdje

su prikazani ulazi svih sirovina u proces proizvodnje po asortimanima i prodaje po

asortimanima).

Takoe uz pomo Excela se prave i pomenuti izvjetaji gdje je jedan Excel dokument

podjeljen na vie sheet-ova (listova ili radnih tabela) i jednostavnim upisom samo padataka na

jednom mjestu automatski se razvrstavaju po pojedinim pozicijama. Ovaki autoamtski ureeni

izvjetaji u velikome pomau pri sastavljanju istih a i pri prezentovanju.

Ono to njima je od velike pomoi su izvjetaji koje pravi IS Navision. Ti izvjeaji

uvelikome pomau da se vidi koliko koja radna stanica (elija) optereuje finalni proizvod.

Takoe je mogue vidjeti koliko koja sluba ima uea u trkovima i tano to ih uzrokuje.

23

Da bi bolje mogli kontrolirati trokove i njihovo kretanje uzurbano se radi na

instalaciji modula koji e raditi Trokovno raunovodstvo. O ovome vie u IT sektoru.

Na osnovu zakona koji je doneen 2008g (fabrika koja uloi preko 100 mil osloboena

je plaanja poreza na dobit) pa zbog toga FCL pokuava to vie da invesvestira kako bi

izbjegao porez na dobit. Od 2007 do 2008g bila su najvea ulaganja u fabriku preko

100.000.000 KM pa su zbog toga osloboenji poreza na dobit u roku od 5 godina. O ovome je

bilo rijei u stratekim planovima.

Na osnovu dokumentacije koju smo dobili navodimo sledee podatke za 2010godinu i to:

Tabela1. Prikaz osnovnnih finansijskih pokazatelja

Tekua godina Predhodna godina

Prihod od prodaje 70.942.002 77.929.762

Trokovi za prodano 40.326.267 47.143.865

Bruto dobit 30.615.735 30.785.897

Bruto gubitak - -

Pored navedene tabele navest emo i pojedina mjesta nastanka trokova koja su se nama

uinila zanimljivim:

Tabela 2. Priaz pojedinih trokovnih pozicija

Trokovi31.12.2010.

Utroene sirovine i materijal10.628.763

Energija 12.225.761

Dijelov 945.716

Otpis kalo rastur 100.212

Amortizacija 8.585.348

Raunarski programi i software553.510

Plate 5.712.893

Ostali trokovi zaposlenih 779.320

Prevozne usluge 1.283.639

Trokovi osiguranja380.572

Jo jedna stavka nam se uinila zanimljivom su Inventarni vikovi koji su na dan

31.12.2010. iznosili 70956 KM.

Vlasnik FCL je Asamer grupacija 99,265%, mali vlasnici 0,724% i ostali su 0,001%.

24

6.esta posjeta (Menadment informacioni sistem preduzea, sistem

upravljanja kvalitetom, drutvena odgovornost preduzea te druga

specifina podruja rada preduzea)

6.1.IT sektor

Ono to ovu kompaniju stavlja u sam vrh preduzea koja posluju u BH je sektor

informacionih tehnologija. Ovaj sektor je zasluan za to to je produktivnost na velikom

nivou kao i efikasnost u primjer tome govore sve slube koje postoje u FLC.

Iako je preduzee i prije privatizacije imala informacioni sistem on nije bio nimalo

jednostavan. Taj sistem je faktiki bio samo zamjena za knjienje promjena na papir. Problem

je bio u slijedeem svaka sluba je koristila drugi software za knjienje promjena tako da na

primjer nije bilo u mogunosti onaj u finansijama da ima uvid u to ta ima na stanju u

skladitu ili u rezervnim djelovima.

Drugi problem je bio to knjienja su se morala raditi na vie mjesta znai ako neki

rezervni dio doe na skladite bilo ga je potrebno proknjiiti i na zalihama i u finasijama. Ovo

je uveliko smanjivalo produktivnost i ekspeditivnost ali je u isto vrijeme poveavalo

mogunost da se napravi greka pri knjienju.

Nakon prelaska cementare u ruke Asamer grupacije stvari i u ovom sektoru su se promjenile.

Prvo se cijela organizacija IT sektora morala prilagoditi kulturi Asamer grupacije a koja

podrazumjeva:

-Razmiljati i dejlovati pozitivno

-Lini kontakti

-Komunikacija

Iz ovoga proizilaze i ciljevi IT-a FLC-a imlemetacija i pruanje kvalitetne usluge kroz

standarde i pouzanost. Uveliko ovome doprinosi formiranje globalnog Asamer tima gdje u

sluaju da niste u mogunosti otkloniti kvar moete zatraiti pomo od bilo koga iz kompanije

u cjelom svijetu da ga otklone. U prilog poboljanjima u poslovanju govori i njihov moto

misli globalno djeluj lokalno.

Prvo od softverske podrke to je uvedeno je Microsoft Navision. Iako je ovaj program

kreiran jo davne 1983. godine od strane Danske kompanije Damgaard A/S. Ovu kompaniju

je 2002.godine kupio Microsoft i od tog datuma ovaj program nudi u okviru svojih enterprise

resource planning ERP programa, ovo bi u slobodnom prevodu znailo Program za poslovno

planiranje. Interfejs ovog programa je zamiljen od strane Microsofta da podsjea na

Outloook i s dodacima Access-a. Ovaj program je zamiljen kao pomo pri finasijskim

poslovima, proizvodnjom, upravljanje odnosima kupcima, nabavke i skladitenje, analize i za

elektronsko poslovanje.

Sr Navision je finansijski modul. Na kojem se maksimalno radi u FCL. Ovaj program

nije najjaa poslovna aplikacija ali predstavlja neku jau srednju klasu, jedan program najvie

klase SAP koji je jedini u toj klasi (SAP koristi Fabrika Sode Lukavac). Razlog neuvoenja

SAP-a u poslovanju FCL-a je to to cjela Asamer grupacija posluje s Navisionom. Jedna

25

ogromna prednost ovog programa je u tome to je open source (otvoren kod) to

personalizaciju die na novi nivo. Izgled interfejsa je prikazan na slijedeoj slici:

Slika 4. Prikaz interfejsa Navision-a

Cijeli program je na bosanskom jeziku stoga nije potrebno poznavanje engleskog.

Prednost ovog programa u odnosu na one koje nude BH proizvoai softvera je u tome to se

moe istalirati na Server i time je eliminisana mogunost pravljenaj izmjena u programu

(misli se na kod programa). Takoe time su smanjene pretnje manipulacijom podataka jer

administrator daje samo nekim osobama odreeni nivo mogunosti koritenja. Tako netko

moe samo pregledavati podatke i nita drugo.

Ovaj program je uveliko smanjio vrjeme potrebno za obavljanje poslovnih zadataka jer

se svaka promjena automatski knjii bilo da je ona nastala u prodaji ili na zaliama. Greke su

svedene na minimum i ako doe do njih vrlo ih je lahko ispraviti.

Trokovi implemetacije cijelog sistema su nimalo zanemarivi i iznose oko 500 000 KM

(tanije 533510 KM). Sam program kotao je samo 10% ovog iznosa dok se ostali dio

odnosio na edukaciju i obuke radnika i izradu potrebne ifrastrukture za iskoritenje

maksimalnog potencijala.

Trenutno na emu IT sektor radi je uvoenje trkovnog raunovodstva u Navision.

Cijeli ovaj proces je dio Aministrativne mree. Taj mrea satvaljena LAN-a Storage (skladite

podataka), Serveri, PC i SBC (Server Based Computing) raunari koji servere koriste za rad.

26

U ovoj mreise nalazi sve osim proizvodnje. Od skaldita sirovina pa do prodaje je uvezano u

jedna sistem preko 8 svitch-eva koji su sa serverom povezni sa optikim kablovima.

Sever koji obskrbljuje cjelu ovu mreu je sastavljen od 13 jednica od kojih je 8 virtualnih. Za

ovo je sve bila potrebna ogromna procesorska snaga koju daju Intel Xenon procesori ak njih

15 na 3.2GHz i skladini prostor od 10 TB. Server je obskrbljen s dvije internet konekcije s

sestrinskim firmama u BH koje pristup serveru imaju iskljuivo prek VPN veze.

Pored raunara na koji svoje zadae obavljau oni sami, firma posjeduje Liscon SBC

raunare. Ovi raunari su idealni za rad korisnika koji na primjer rade u skladitu. Ovaj

raunar nema diskove niti procesore nego cjeli posao za njega obavlja server i crpi severske

kapacitete. Ovime su stvorene utede u potrebnoj energiji a i novcu jer ovi raunari kotaju

upola cjene pravog PC-a a i nije potrebna posebna licenca sofvera nego je dovoljna ona

serverska. Takoe je uveliko olakano odravanje.

Ovako sloen sistem je podloan malicioznom softveru kao i virusima. Za zatitu

sistema se koriste Forth Gate firevall. TrendMicro anitvirus sistem, dok je za Backup zaduen

Symantec Beckup Exce rjeenje. Dodatna zatita je uraena time jer kompanija posjeduje

interni Mail klijent, dok vanjski mail-ovi se dva puta skeniraju u Microsoft-u jer je njohov

TrendMicro antivirus.

Pored administrativne mree proizvodni proces je u sklopu industrijske mree. Ova

mrea je zaduena samo za upravljanje proces proizvodnje i to od uzimanja sirovina na

skladitu pa do skladitenja godotvih proizvoda u silose. Ova mrea je fiziki i logiki

odvojena od administrativne ali mree imaju dodirne take. Razlog odvajanja ovih mrea je

zatita postrojenja od moguih problema koje bi izazvali virusi ali vie zbog isgurnosti

radnika i osoba koje su neposrednoj blizini jer pucanje jednog od kotlova izazvano virusom bi

bilo katostrofalno po graane Lukavca.

Ovu mreu sainjavaju Lan, Sever, Switch i PLC. Ova mrea spada u 3 najmodernije u

evropi. Cijeli proces je Vizualiziran to uveliko olakava praenej cijelog procesa.

Zahvaljujui tome za ovo postrojenje moemo rei da radi na klik mia posto se tako i pali

cijelo postrojenje.

Sijeli proces mora detaljno da se nadzire zbog toga je postavljeno bezbroj senzora. Ovi

senzori nebi bili ni od kakve koristi ako njihova oitanja nebi mogli mi da proitamo za to su

zadueni PLC-ovi (programmable logic controller). PLC-ovi su zadueni da pretvore signale

u nama razumljive podatke kao to su temperatura brzina vrtnje rotora motora isl.

6.2.Kvaliteta

Cijeli proces u FCL je podreen proizvodnji kvalitetnih proizvoda i drutvenoj

odgovornosti. Fabrika posjeduje ISO:9001/2008 standard koji je implementiran 2005 godine.

Cijeli smisao ISO standarda je orjentacija proizvodnje prema kupcu. to nam i govori

slijedea ema:

27

Slika 5. Prikaz usmjerenja kavlitet

ISO 9001/2008 je fokusiran na sledee strukturne elemente: Misja, Vizija, Strategija,

Politika, Ciljevi, Organizacija, Ciljevi, Procesi, Resursi, Partnerstva i Informiranje i

komunikacija. Ovi standasdi prestavljaju temelje standarde 14001/2004 jer se navedni

standardi samo nadovezuju na ISO 9001.

Prvi dokument u koji smo imali uvid je Poslovnik Kvalitete. Ovo je glavni dokument u

kome su opisane sve procedure vezane za upravljanje kvalitetom. Dokument je sastavljen od

8 poglavlja i ima preko 180 stranica teksta i pokriva sve od misije vizije preduzea preko

nabavke, ljudskih resursa, planiranja pa sve do Vlasnike strukture i Inernih audita.

Pri pisanju poslovnika kvalitete postoje i zahtjevi u pogledu dokumentacije.

Sistemi upravljanja kvalitetom i okolinskim upravljanjemsu izgraeni sa zahtjevima

standarda BAS ISO 9001 : 2008, BAS ISO 14001:2004. Na slici je prikazana dokumentacija

koja se koristi u Fabrici cementa Lukavac.

Na raspolaganju je vanjska zakonska i unutarnja dokumentacija u okviru unutarnje

dokumentacije, prikazana je sistemska dokumentacija koja se sastoji iz 4 (etiri) nivoa.

Pri nivo je Poslovnik o kvalitetu koji je u nadlenosti generalnog direktora.

Drugi nivo predstavlja opte procedure preko kojih vlasnici glavnog i potpornih procesa

rukovoenja nadziru odvijanje tokova ovih procesa.

U sastavu optih procedura opisane su sistemske procedure na nivou slubi i odjeljenja

koje opisuju odvijanje aktivnosti na podrujima. To je trei nivo sistemske dokumentacije.

U okviru sistemskih procedura izraena su radna uputstva kojim se opisuju izvoenja

aktivnosti neposrednih izvrilaca,koja ukljuuju i njihove obaveze kada je u pitanju SOU

28

(sistem okolinskog upravljanja). Radna uputstva predstavljaju etvrti nivo sistemske

dokumentacije.

Za vrijeme funkcionisanja sistemske dokumentacije defirani su obrazci u koje su

upisuju podatci te na taj nain nastaju unutarnji zapisi. Pored tog u upotrebi su i zapisi

vanjskog porjekla koji su ukljueni u postojei sistem upravljanja zapisima o kvalitetu.

Slika br.6 ematski prikaz dokumentacije

Poslovnik o kvalitetu predstavlja osnovni sistemski dokument. U njemu su propisane

odredbe za izvoenje kompletnih sistema upravljanja kvalitetom i okolinom. Koristi se na

nivou svih definiranih procesa prikazani slikom.

Dokumenti koje zahtijeva sistem upravljanja kvalitetom moraju biti kontrolirani.

Zapisi su specijalna vrsta dokumenata i moraju biti kontrolirani.

Dokumentirane procedure moraju biti usposta-vljene radi definiranja kontrola,

potrebnih u svrhu:

- odobravanja adekvatnosti dokumenata prije izdavanja,

- preispitivanja i auriranja, kad je neophodno, i ponovnog odobravanja dokumenata,

- osiguranja da su izmjene i trenutni status revizije dokumenta identificirani,

- osiguranja da su relevantne verzije primjenjivih dokumenata raspoloive na mjestima

na kojima se koriste,

- osiguranja da dokumenti ostaju itljivi i da ih je mogue lahko identificirati,

29

Opis prjedloga za okretanje korekitvno/preventivne mjere Uzrok neusklaenostiKorektivno/preventivna mjera Zakljuak korektivno/preventivne mjereOcjena korektivno/preventvne mjere - osiguranja da su dokumenti eksternog porijekla, koje je organizacija odredila kao

neophodne za planiranje i djelovanje sistema upravljanja kvalitetom, identificirani i da je

njihova distribucija kontrolirana, i

- preventivnog spreavanja nenamjerne upotrebe zastarjelih dokumenata, te za

primjenu podesne identifikacije takvih dokumenata, ako su zadrani iz bilo kojih razloga.

Zapisi uspostavljeni radi pribavljanja dokaza o usklaenosti sa zahtjevima i o efektivnom

funkcioniranju sistema upravljanja kvalitetommoraju biti kontrolirani.

Organizacija mora uspostaviti dokumentiranu proceduru radi definiranja potrebnih kontrola

za identificiranje, uvanje, zatitu, izuzimanje, vrijeme uvanja i uklanjanje zapisa.

Zapisi moraju ostati itljivi, laki za identificiranje i dostupni.

Neki od primjera djelova ISO standarda su:

-Orjentacija na kupca, najvie rukovodstvo mora osigurati da se zahtjevi kupca definiraju i

ispunjavaju s ciljem poveanja zadovoljstva kupca.

-Proces nabavke, organizacija mora osigurati da nabavljeni proizvod odgovara specificiranim

zahtjevima za nabavku. Vrsta i obim kontrole, primijenjene na dobavljaa i nabavljeni

proizvod, mora zavisiti od uticaja nabavljenog proizvoda na narednu fazu realizacije

proizvoda, ili na finalni proizvod.

Organizacija mora vrednovati i izabrati dobavljae na osnovu njihove sposobnosti da

isporue proizvod u skladu sa zahtjevima organizacije. Moraju se utvrditi kriteriji za izbor,

vrednovanje i periodino ponovno vrednovanje. Zapisi o rezultatima vrednovanja i svim

neophodnim akcijama proisteklim iz toga moraju biti odravani.

Kontrola cijelog procesa u svrhu kvalitete obavlja se u tri faze i to Planska kontrola

ulaznih sirovina, meufazna kontrola, zavrna kontrola gotovih proizvoda. Za sve ove

kontrole su postavljeni interni standardi. Ti interni standardi neovisno se postavljaju od ISO

standarda, njihovi standardi su koncipirani tako da odgovaraju sirovinama koje se mogu nai

u okolini. Znai, interni standardi su postavljeni ne prema nekim kavlitetama sirovina van

podruja nabavke. Ipak ti standardi nisu prenisko postavljeni da nemogu u krajnjem

proizvodu nemogu ispotovati Evropske norme 197/1 za cement.

Kao to smo naveli radi se kontrola cijelokupnog procesa i to na dnevnoj, sedminoj,

mesenoj i godinjoj osnovi. Za drugu vrstu dokumenata koji su vani za implementaciju

standarda bitne su sedmine i mjesene analize. Dokument koji moe proizai iz ovih analiza

su Korektivno preventivne mjere. Korektivno preventivna mjera sastoji se od sledeih stavki:

-

-

-

-

-

Da bi mogli izvoziti svoje proizvode van granica BH na godinjem nivou organizacija

mora izvoditi interne audite u planiranim intervalima radi odreivanja da li je sistem

upravljanja kvalitetom:

- usklaen sa planiranim aranmanima , sa zahtjevima ovog meunarodnog standarda i

zahtjevima sistema upravljanja kvalitetom uspostavljenim u organizaciji, i

- efektivno implementiran i odravan.

30

Program audita mora biti planiran, uzimajui u obzir status i vanost procesa i oblasti

koje su predmet audita, kao i rezultate prethodnih audita. Kriteriji, podruje primjene,

frekvencija i metode audita moraju biti definirani. Izbor auditora i obavljanje audita mora

osigurati objektivnost i nepristrasnost procesa audita. Auditori ne smiju auditirati svoj vlastiti

rad.

Mora biti uspostavljena dokumentirana procedurada definira odgovornosti i zahtjeve

za planiranje i obavljanje audita, uspostavljanje zapisa i izvjetavanje o rezultatima.

Zapisi audita i njihovi rezultati moraju biti odravani.

Rukovodstvo, odgovorno za oblast koja je predmet audita, mora osigurati da se sveneophodne

korekcije i korektivne akcije za eliminiranje otkrivenih neusklaenosti i njihovih uzroka

poduzimaju bez neprikladnog odlaganja. Akcije koje slijede moraju ukljuiti verifikaciju

poduzetih akcija i izvjetavanje o rezultatima verifikacije. Znai na kraju godine sve interne

audite provjerava kua za izdavanje ISO certifikata i na osnovu kontrole provjerava da li

organizacija potiva iso standarde.

Zadnji od internih audita koji su raeni utvrdili su da je efikasnost sistema 80% to je

veoma visoka iskoritenost.

Naredno to elimo pokazati jeste tabela kojom se ocjenjuju uticaj pojedinih faktora na

kvalitet proizvodnog procesa. Ova tabela je raena prije implementacije ISO standarda, i

ocijene su davane prema nekim predhodnim pokazateljima uticaja.

31

Tabela 3. Prikaz procesa i njihovo uee u implementaciji ISO standarda

Naziv procesa Proizvodnja Proizvod. Proizvodnja Pakovanje Odravanje

sir.branaklinkera cementa i otprema M / E

RUKOVODNI PROCES 3 3 3 3 3

politika

cilj 3 3 3 3 3

resursi 5 5 5 5 5

GLAVNI PROCES S 5 5 5 5

proizvod.sir.brana

proizv.klinkera 5 S 5 5 5

proizvodnja cementa 5 5 S 5 5

pakovanje i otprema 5 5 5 S 5

TEHNIKA I ODRAVANJ.5 5 5 5 s

- odravanje M/E

Investicije 3 3 3 3 3

Kontrola proizvodnje 5 5 5 2 1

ZNR,PPZ i okolinsko 4 4 4 4 4

upravljanje

FINAN.-KOMERC.POSLOVI 2 2 2 2 3

Finansije

Knjigovodstvo 1 1 1 1 1

Nabava 5 5 5 5 5

Skladite4 3 4 2 1

MARKETING/ PRODAJA 2 2 2 2 2

Prodaja

MENADER ZA LJUD. 3 3 3 3 3

RESURSE

OPKP

Obezbjeenje1 1 1 2 2

Grafikon1. Grafiki prikaz uea procesa u implementaciji ISO standarda

70

60

50

FINAN.-KOMERC.POSLOVI

40

TEHNIKA I ODRAVANJ.

30

GLAVNI PROCES

20 RUKOVODNI PROCES

10

0

Proizvodnja Proizvod. Proizvodnja Pakovanje i Odravanje

sir.branaklinkera cementa otprema M / E

32

Na grafiku se vide koliko pojedini sektori utiu na glavne proizvodne procese. Kao to

se vidi najvie faktora utie na proizvodnju sirovinskog brana to jest na sirovine koje

uestuju u proizvodnji klinkera. Sa istom koliinom faktora se nalazi proizvodnja cementa to

jest trea faza proizvodnog procesa. Pri izradi poslovnika kvalitete treba najvie obratiti

panje ba na ove procese.

Na slijedeem grafiku prikazat emo s kojim postotkom odreeni sektori utiu na

kavlitetu samog procesa:

Grafikon2. Uee sektora u implementaciji Iso standarda i njihov uticaj

3% 8%

19% 19% RUKOVODNI PROCES

GLAVNI PROCES

26% TEHNIKA I ODRAVANJ.

FINAN.-KOMERC.POSLOVI

25%

MARKETING/ PRODAJA

MENADER ZA LJUD. RESURSE

Na prikazan grafiku proizvodni proces ima najvie uticaja na kvalitetu to i ne treba da

udi, jer je on nosilac poslovanja FCL-a.

Ogroma dio kolaa zauzimaju tehnika i odravanje, njegova vanost je u tome to se moe

vidjeti i iz tabele. Djelovi ovog sektora su: mehaniko i elektro odravanje, investicije,

kontrola proizvodnjei okolinsko upravljanje.

Nakon ovoga slijede rukovodni proces i finansijsko komercijalni poslovi s 19% te ljudski

resursi s 8% i marketing i prodaja sa svega 3%.

6.3.Okolina zatita i drutvena odgovornost

Uporedo s provoenjem ISO9001/2008 standarda u fabrici su provoeni i standardi zatite

okolia. Razlog uvoenja ovih standarda je politika fabrike koja gaji principe drutveno

odgovorne organizacije. Drugi razlog uvoenja ovih standarda je bio taj to se

33

ISO14001:2005 samo nastavak na 9001 standarde, jo jedan razlog uvoenja je veliki pritisak

optinskih vlasti.

Ovaj meunarodni standard se zasniva na metodologiji poznatoj kao planiraj-uradi-

provjeri-djeluj (PDCA). PDCA se ukratko moe opisati kao to slijedi.

- Planiraj: uspostavi ciljeve i procese neophodne za ostvarivanje rezultata u skladu sa

okolinskom politikom organizacije.

- Uradi: implementiraj procese.

- Provjeri: obavi monitoring i mjeri procese u odnosu na okolinsku politiku, okvirne i

operativne ciljeve, zakonske i druge zahtijeve i izvjetavaj o rezultatima.

- Djeluj: preduzmi sve akcije za stalno poboljanje performansi sistema okolinskog

upravljanja.

Mnoge organizacije upravljaju svoju operativnost kroz primjenu sistema procesa i

njihove interakcije, koji se mogu odnositi na procesni pristup. ISO 9001 promovira

upotrebu procesnog pristupa. Poto se PDCA moe primijeniti na sve procese, smatra se da su

ove dvije metodologije kompatibilne.

Ovi standardi nisu im samo stvorili trokove u pogledu potrebne infrastrukture nego su

im pomogli pri dugoronim utedama. Neke od tih uteda su uteda vode potrebne za

postrojenje i potrebe za ai i pepela kao sirovine. Ugradnjom vreastih filtera koji su

zasluni sa smanjenu emisiju tetnih plinova i krupnih estica u zrak takoe produkt

navedenih filtera (a i pepeo) koriste kao sirovinu. to se tie prerade otpadnih voda

napravljen je preiiva otpadnih voda pa se voda moe vraati u postrojenje. Znai ovim

sistemom su uraene ogromne utede u potronji vode jer su se potrebe svele samo na dopunjavanje sistema radi gubitaka kroz isparavanje. Tako se potronja svela s 80000 m3vode na godinjem nivou na samo 150000 m3.

Sva dokumnetacija koja je potrebna za provoenje ISO9001 standarda potrebna je i za

ove standarde. Pa emo kasnije navesti tabele gdje se vidi veza izmeu ovih standarda.

ISO14001 je uveden godinu kasnije u odnosu na ISO9001 jer je bilo poroblema s opremom

koja ba nije zadovoljavala politiku preduzea. Razlog odgaanja je taj to je upravni odbor htio emisiju krupnih estica svest na 30mg po normalnom 1m3, iako su standardi predvidili

50mg i projektovana oprema pa je bila vraena na doradu.

Slijedee to elimo prikazati je slika na kojoj je prikazan sistem okolinskog upravljanja.

34

Slika7. Kretanje ISO 14000 standarda

Ovaj meunarodni standard sadri samo one zahtjeve koji mogu da se objektivno

auditiraju. One organizacije koje zahtijevaju optije smjernice za iroki raspon pitanja sistema

okolinskog upravljanja treba da konsultuju standard ISO 14004.

Ovaj meunarodnistandard ne postavlja apsolutne zahtjeve za okolinske uinke iznad

zahtijevanih u politici, u cilju zadovoljavanja primjenjivog zakonodavstva i propisa, kao i

osiguranja stalnog poboljavanja. Tako, dvije organizacije koje imaju sline aktivnosti, ali

razliite uinke na okolinu, mogu obje biti u skladu sa svojim zahtjevima.

Prihvatanje i implementacija niza tehnika okolinskog upravljanja na sistemski nain

moe dovesti do optimalnih rezultata za sve zainteresirane strane. Meutim, prihvatanje ovog

meunarodnog standarda nee samo po sebi osigurati optimalne rezultate za okolinu. Da bi se

postigli okolinski ciljevi, sistem okolinskog upravljanja treba da podstakne organizaciju da

razmotri implementaciju najprihvatljivije tehnike, koja je za nju pogodna i ekonomski

odriva. Osim toga, treba uzeti u obzir trokovnu efikasnost takvih tehnika.

Ovaj meunarodni standard ne ukljuuje zahtjeve specifine za druge sisteme

upravljanja, kao to su zahtjevi za kvalitet, zatitu na radnom mjestu i sigurnost, finansije ili

upravljanje rizicima, premda se njegovi elementi mogu svrstati, ili integrisati sa onim iz

drugih sistema upravljanja. Mogue je da neka organizacija prilagodi svoj(e) postojei(e)

sistem(e) upravljanja sa namjerom da uspostavi sistem okolinskog upravljanja koji je u skladu

sa zahtjevima ovog meunarodnog standarda. Meutim, trebalo bi istaknuti da primjena

35

razliitih elemenata sistema upravljanja moe da se razlikuje usljed razliitih namjena i

razliitih ukljuenih zainteresiranih strana.

Nivo detalja i kompleksnost sistema okolinskog upravljanja, opseg dokumentacije i

sredstva odreena za to zavisi od mnotva faktora, kao od podruja rada sistema, veliine

neke organizacije i prirode njenih aktivnosti, proizvoda i usluga. To moe biti sluaj posebno

u malim i srednjim preduzeima.

Ono to govori u priglog FCL-u kao drutveno odgovornoj kompaniji su slijedee

aktivnosti koje rade tome u prilog. Prva stavr koju rade a eznam koja jo kompanija radi to,

imaju dan otvorenih vrata kad svako moe ui u preduzee i pregledati sva postrojenja. Na

ovaj dan obino imaju posjete kola gdje se djeca mogu igrat na zelenim povrinama. Stalno

su ukljueni u sve humanitarne akcije. Jedan od zadnjih projekata koji su finansirali je

izgradnja jaslica u obdnitu u Lukavcu. Asfaltiranje puteva u Lukavcu, poklanjanje raunara

lukavakim web portalima i sl.

Da dokau da ne lau i manipuliraju s podacima o zagaivanju instalirana je oprema

vrijedna 120.000KM za konstantni monotoring emisije gdje graani na displeju ispred ulaza u

preduzee u svakom trenutku mogu vidjeti kollika je trenutna emija estica u atmosferu.

6.4.Preporuke i opaanja

to se tie IT sektora mogli bi jednostavno rei da je uz pomo vrhunskih ininjera stvorn

informacioni sistem koji bi mogao funkcionisati bez ljudi.

To je bio na stav na poetku posijete dok nismo ustanovili da osobe koje rade u IT

sektoru su zadueni za odravanje sistema i u sestrinskim firmama. U cijelom ovom sektoru

rade samo dvije osobe to donekle predstavlja problem jer smo za vrijeme posijete vidjeli da

oni moraju mnogo vremena provesti na putu da bi izvrili preinake i popravke kod sestrinskih

firmi u BiH (zbog manjeg kvara na jednom Laptop-u u kamenolomu u Doboju morali su

obadva ininjera ici da izvre popravku), svemu ovome je doprinjela njihova sistematizacija

radnih mijesta gdje svako mora raditi samo svoj posao.

Na prijedlog bi im bio da zaposle barem po jednog tehniara u svakoj sestrinskoj firmi

koji bi preko telefnoskog razgovora sa ininjerom mogli izvriti popravke, ili barem da obuce

osobu koja ima najmanje zaduenja da radi i taj posao. Ovo bi im uveliko povealo efikasnost

jer zbog kompleksnosti opreme zna se desiti da u jednom trenutku moraju biti u isto vrijeme

na istom mjestu.

Za upravljane kvalitetom prema naem skromnom miljenju nema mogunosti neke

drastine promjene posto je sistem odreen ogromnim pravilnikom (Poslovnik Kvalitete) gdje

svi imaju svoja zaduzenja i juridikcije pa je zato mogue da ga obavlja samo jedna osoba.

Ovdje smo uvidjeli koliko iskustvo ove osobe dolazi do izraaja jer sav nadzor obavlja sam.

Za okolinu zatitu su zadueni ISO 14000 standardi. Iako FCL ulae dosta u zatitu

okolia mada su ti sitemi doprinjeli utedama (vreasti filteri koristi se pepeo iz njiha kao

sirovina, ugradnjom preiivaa dolo je do uteda u potronji vode). Iz svega ovoga se vidi

36

da se politika ove firme promijenila od prvobtne gdje nije bilo ni govora o zatiti okoline. Na

ovome su im graani Lukavca uveliko zahvalni, i njihovo ulaganje u zajednicu stvarno su

uveliko promjenili sliku ove firme. Mada projekti koji oni rade i prekazuju kao svjestnost

prema drutvenoj zajednici dobro koriste kao marketinku potporu iz koje izvlae maksimalnu

korist.

37

ZAKLJUAK

Ovim izvjetajem opisan je profil preduzea, nain poslovanja Fabrike Cementa

Lukavac, prikazana je jasnija slika o nainu na koji fabrika funkcionie.

Svaka posjeta je zasebna, i odnosi se na razliite segmente koji su na osnovu detaljne

priloene dokumentacije dobivene na uvid, i analizirani.

Prikazani su operativni, kratkoroni poslovi, proces proizvodnje i prodaje cementa,

nabavka i skladitenje, finansiranje, upravljanje kvalitetom, meunarodni informacioni

sistemi fabrike.

Navedene su preporuke za svaku od posijeta i opaanja gdje smo iznjeli nae stavove i

vienja pojedinih segmenata polovanja i sektora organizacije.

Takoe navodimo da nam je ovaj izvjetaj uveliko pomogao pri shvatanju cijelog

pocesesa organitziranja preduzea (od potrebne dokumentacije i njenog sreivanja).

Planovi pri poslovanju su od velikog znaaja ne samo da bi ispunili nau viziju i

misiju, na koje se oslanjaju svi planovi, nego da pomou niha uvidimo koji sve faktori utiu

na promjene istih tokom perioda da bi u budunosti te faktore mogli pokuati predvidjeti.

Koliki uticaj ima pravilno i adekvatno rukovoenje nabavnom slubom za poslovanje

preduzea i uvidjeli smo koliko je to kompleksan posao kojem nikad nema kraja i gdje ni

jedan ciklus nabavke po nekom nepisanom pravilu nije isti kao predhodni.

Stub na kojem ova organizacija posluje je proizvodnja koja je automatizovana i kao

takva je potpuno izbacila radnike iz postrojenja to ne znai da joj nisu potrebni radnici za

pravilno funkcionisanje. Skladitenje gotovih proizvoda u naem primjeru moe da poslui

kao pouka da mora biti usklaena cijela organizacija prilikom proirenja asortimana jer

problem koji su oni imali i imaju ga i dalje moze biti pouka za druge. Prodajna sluba je ta

koja stvara prihode kao takva, njihova nabavna sluba je tako organizovana da maksimalo se

posvete svojim kupcima pri pruanju svih potrebnih informacija i usluga.

Naravno bez adekvatnog raunovodstva nezamislivo je bilo kakvo poslovanje. Mi smo

prilokom ove posjete uvidjeli da pravilna analiza trokova u raunovodstvu moe uveliko

olakati cijeli proces formiranja cijene.

Dans je nezamislivo poslovanje bez podrke IT sketora u preduzeu kao i bez

Upravlajnja kavlitetom a ni bez svjesnosti prema okolini i drutvene odgovornosti koji u

novije vrijeme igraju ogromnu ulogu prilikom poslovanja preduzea.

38