FENOMEN KRŠĆANSTVA

7/27/2019 FENOMEN KRANSTVA

1/14

SKRIPTA ZA FENOMEN KRANSTVA1

SALONA:

Kasna antika zapoinje vladavinom Dioklecijana (!"#$%&'# #) i Kon*+an+ina (%&,#$%%,# #).Dioklecijano-i. e/ik+o. %&%# #zapoinje veliki progon krana. U Saloni, metropolikozmopolitskog duha, prije potpune afirmacije kranstva ispovijedale su se mnoge religije

(kultovi itre, Ki!ele ..." #a jednom se natpisu spominju tri vjerske zajednice tog vremena u

Saloni$ %udejci, krani i &imljani. P0-e -ije*+i o i0enj2 k03an*+-a 2 Dal.acijidonosiapostol 'avao u Po*lanici Ri.ljani.a (4V5 16) i Po*lanici Ti.o+ej2 (IV5 1&)# Sredinom %#*+#spominje se 7i*k28 Venancije, muenik.

K0aje. %# *+#u Saloni jaa kranska vjerska zajednica na elu s 7i*k28o. Do.nio.(ujam" koji je stradao u ioklecijanovim progonima )*+. g. Kon*+an+in i njeo- *2-la/a0Licinije %1%# o/#izdaju Milan*ki e/ik+90e*k0i8+kojim sve vjere u dravi postajuravnopravne, a za vladanja Teo/oija I# %61# o/#kranstvo postaje dravnom vjerom.Tijeko. "# i '# *+#kranstvo se potpuno afirmira. U Saloni je izgra-en e8i*ko8alni cen+a0tevie gradskih i gro!inih !azilika nastalih na mjestima tovanjamuenika.

Sa0koa; /o70o 8a*+i0a

izme-u )*. i )/. god.

Solin, salonitanska radionica,

klesani prokoneki mramor,

dimenzije sanduka$ du. 0)/ cm, vis. )* cm,

poklopca$ du. 011 cm vis. *0 cm, ir. )+ cm

'rednja strana sarkofaga podijeljena je na tri polja$ u sredini je do!ri

pastir s ovcom na ramenima, lijevo je ena s djetetom okruena

grupom ljudi, a desno mukarac sa svitkom okruen grupom ljudi. #a

desnoj !onoj strani prikazana su vrata 2ada, a na lijevoj krilati erot s

!akljom okrenutom na dolje.

Sa0ko;a $ 80ijela 80eko


2/14

Sa0ko;a =i8oli+a i Fe/0e

kraj ). st.

Salona,anastirine, rimska radionica,

klesani taski mramor,

du. 0)1 cm,

vis. 81 cm,

ir. 43 cm

#a prednjoj strani sarkofaga prikazan je mit o 2ipolitu i 9edri$ lijevo stoji 9edra okruena

dvorkinjama, u sredini 2ipolit prima lju!avno pismo, a desno je prikazan tuni :ezej. #a

!onim stranama je prikaz golog mladia s konjem i kopljem u ruci, te filozof sa svitkom.

Tyche Salonitana

izme-u ))3. i )1. god.

Salona,

kameni reljef,

du. *0 cm,

vis. /3 cm,

de!lj. +/ cm

&eljef prikazuje enu okrunjenu krunom u o!liku

gradskih zidina, koja u desnoj ruci dri zastavu skraticom imena grada MIVSF(Martia Iulia Valeria Salona Felix", a lijevom se naslanja namodius pun ita (mjerica za ito;sim!ol !lagostanja". &eljef s prikazom zatitnice grada

nalazio se nad gradskim vratima 'orta urelije =alerin !io tajnik namjesnika almacije i da je

potjecao iz vitekog stalea.

S+ela >2lije Vale0ije


3/14

+. st.

Salona,

klesani kamen,

vis. / cm,

ir. )* cm,

de!. * cm

#a gornjem dijelu nadgro!nog spomenika prikazan je portret %ulije

=alerije u !ogato izvezenoj nonji.

Relje; Mi+0e

)?+. st.

Salona,

du. 3) cm,

vis. +1 cm,

de!lj. + cm

&eljef prikazuje itru, !oanstvo sunca, koji u!ija !ika.

'as ; uvar due, zmija i korpion koji su uz njega,

pokuavaju sprijeiti udo nastanka ivota. U gornjem

dijelu su @un (jesec" i Sol (Sunce".

Fi72la

1. st.

Salona,

eljezo, posre!reno, lijevanje, tauiranje i urezivanje,

du. 3 cm

Kopa za pridravanje odjee (fi!ula" nosi kranske sim!ole$

natpis EMMAN?ELto znai Aog s nama i prikazkria o!likovanog od etiri trokuta.

Ka/ionica

od /. st. do poetka 3. st.


4/14

od +. do 1. st.

Salona,

lijevana !ronca,

vis. a" / cmB !" +,/ cm, c" + cm

a" uljanica u o!liku golu!ice !" vretenasta svjetiljka s drkom u o!liku rastvorenog cvijeta c"uljanica s poklopcem u o!liku koljke i drkom u o!liku palmeta

Na/0o7na Mena @i*k28a Do.nija

)*+. g.

prokoneki mramor,

dimenzije ulomka 03C,4 cm

%edan od najvanijih spomenika salonitanskog kranstva jestfragment nadgro!ne ploe omnija (ujma", muenika i

!iskupa. Ulomak je dio menze na kojoj je urezan natpis od

kojeg se sauvalo nekoliko slova omnijeva imena i toan

datum njegove smrti$ 11# +0a-nja %&"# o/ine#

Ak0o+e0iji *a0ko;aa * a8o*+oli.a

/. st.

salonitanska radionica,

vapnenac,

dva akroterija (lijevi$ vis. 1 cm, ir. /8 cm,

de!lj. )0 cmB

desni$ vis. 11 cm, ir. 1) cm, de!lj. )) cm"

sredinjiza!at (vis. 11 cm, ir. 43 cm, de!lj.

+* cm"

6d poklopca sarkofaga sauvala su se dva akroterija

i sredinji za!at. U lijevom akroteriju prikazane su tri ovce, a iznad njih uklesana su imena estorice

apostola. #a sredinjem je za!atu Krist kao janje na mistinom !rdu iz kojeg izviru etiri rijeke. 'rivrhu za!ata je Kristov monogram, a ispod tekst$ECCE AGNUS DEI QUI TOLLIT PECCATUM

SAECULI. U desnom su akroteriju tako-er tri ovce, a

pokraj njih uklesana su imena preostale estorice apostola.

Moaiki na+8i*
http://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07a.htmlhttp://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07c.htmlhttp://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07b.htmlhttp://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07b.htmlhttp://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07a.htmlhttp://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07c.htmlhttp://www.mdc.hr/split-arheoloski/hr/zbirke/06-epigraficka/06-epigr-07b.html


5/14

poetak /. st.

Salona

U tjemenu apside salonitanske katedrale, koja se naziva !azilika ur!ana, naao se posvetni natpis u

mozaiku u kojem se navodi da su salonitanski !iskupi Simferije i njegov neak i nasljednik 2ezihije

sagradili novu !aziliku na mjestu starije. Aazilika je posveena Kristu. 6!a u natpisu spomenuta!iskupa !ili su na elu kranske zajednice u Saloni na poetku /. st. p. Kr. #atpis glasi$NOVA POST

VETEA COEPIT S!NFEIUS ES!"IUS EIUS NEPOS C#U$M CLEO ET POPULO #FE$CIT

"AEC MUNEA DOMUS %PE #C"ISTE$ GATIA TENE

Sa0ko;a 7i*k28a P0i.a

)0/. god.

Salona,

du. 0,*/ m, ir. *,8* m

U transeptu starokranske !azilike na anastirinama

otkriven je i danas se nalazi sarkofag !iskupa 'rima,

neaka i nasljednika omnijeva. #a prednjoj strani

sanduka urezan je natpis.

Sa0ko;a o8a+ice I-ane

prva etvrtina 3. st.

Salona,

du. 0,*3 mB

ir. *,4* mB

vis. 1) cm

#a anastirinama, sjeverno od apside starokranske

!azilike nalazi se sarkofag opatice 5vane, koja je dola u

Salonu iz Sirmija, !jeei pred prodorom >vara i

Slavena. Sarkofag je !ez poklopca, djelomice je oteen,

a na prednjoj strani je urezan natpis. Smatra seposljednjim sarkofagom na anastirinama.

A*+e0i*o-a *+ela

poetak +. st.

Salona,


6/14

vis. /8 cm,

ir. + cm,

de!lj. 3,/ cm

5z Salone potjee stela djeaka >sterisa. Dornji je dio stele, s portretom djeaka koji dri diptih u ruci,

oteen. #a diptihu su uklesani nepoznati znakovi koji su protumaeni kao stenografsko pismo.Stenografija je !ila poznata u antici, a postojalo je i vie sustava takvog pisma. U donjem dijelu stele

grki je natpis u stihovima.

Kalijin na+8i*

+. st. pr. Krista

!ijeli vapnenac,

vis. )1 cm,

ir. 01 cm,

de!lj. 3,/ cm

Dra-ani grke kolonije 5sse postavili su nadgro!ni spomenik (stelu"

pravokutnog o!lika Kaliji koji je poginuo junakom smru u

pomorskoj !itci protiv 5lira. #a prednjoj strani stele, ispod

jednostavne profilacije, urezan je dosad najstariji poznati natpis u

stihovima sastavljen u 2rvatskoj. Stela je dola u posjed

>rheolokog muzeja kupnjom z!irke starina o!itelji ojmi.

NARONA:

Na0ona (/ananji Vi/ ko/ Me+ko-i3a)je u razdo!lju &imskoga


7/14

ol+a0a, a na o!linjem zemljitu prona-en je fragment kamenoga spomenika koji je moda!io gornji dio oltara ili dio sepulkralne are.

o'trai.e. ulomak od vapnenca prona-en je u rijeci 166#na ru!u foruma. =eliina ulomka je/1C14 cm, dok je )/ cm predvi-eno za ugra-ivanje u zidnu konstrukciju rostre. =jerojatno je

rostra podignuta od strane gradskoga namjesnika P27lija Ko0nelija Dola7ellekoji je dao

o!noviti i unutranjostAugusteuma.#a ulomku su prikazani pramac !roda (na o!je strane", portretna poprsja (samo jedno je

sauvano" dok s lijeve strane imamo prikaz carskoga orla s vijencem (mogue da je taj prikaz

!io i na desnoj strani kao analogni portret". oe se datirati u kasno augustovsko ili srednje

klaudijevsko razdo!lje (1"# ' o/.".

Au+u'teu(je hram koji se nalazi na lokalitetu Ple3ae-e +alekoji je !io istraivan tokom166'# i 166# o/ine, a datiran je u razdo!lje od 1 o/# 80# K0i*+a /o "#9'# *+#U prostoru

Augusteumaprona-eno je 16*k2l8+20a, a dr. Imilioarin smatra da je taj !roj

vei od 0* skulptura (ako !ise dodale skulpture O;o0/ O82en Li-ije i statua koja

je vjerojatno nosila portret iz

0. st.". Konzervacija i

restauracija skulptura !ila je

vo-ena od strane

>rheolokoga muzeja u

Splitu pod vodstvom 5ve

onellija i Aranka 'en-era

od 883. do 0**+. god. Fa

intrepretaciju i atri!uciju

skulptura dvije premise su

!itne$Augusteumje zatvoreni

nalaz (iznad njega nalazila se

nekropola iz 1. st."B poloaj statua nas upuuje na poloaj koji je uslijedio z!og ruenja krajem

+. i po. /. st.

Sve statue su pu!licirane 0**+. E 0**/. i

0**3., a po zavretku muzeja #arone

0**3. godine skulpture se tamo postavljaju

gdje se nalaze danas.

'ostavljanje kipova u Augusteumumoemo promatrati kroz + faze$ otvorenje

hrama (*. god. pr. Kr."B :i!erijeva

vladavinaB Klaudijeva vladavinaB poetak

flavijevskoga razdo!lja.

A.ijan Ma0celin, rimski povjesniar, zapisao je da se %'#9%#dogodio jaki potres pa !i tajpotres, po miljenju arheologa F0ane @2ka0iola, !io mogui uzrok ruenja !azilikeotkrivene na Gtrasi vodovodaH. Kasnije je nad tom !azilikom izgra-ena nova !azilika.

Kasnijim istraivanjima je ta prva !azilika datirana u '# *+. 'o dr. Imiliju arinu hram je sa

njegovim interijerom i kultnim statuama gotovo sigurno poruila ljudska ruka na kraju +. ipo. /. st.


8/14

#e postoji nikakav dokaz za kranstvo u #aroni ni u %# ni 2 "# *+#iako !i tamo prvo tre!alo!iti arhitektonski oivljeno. 6vdje se vee i pitanje misionarstva *-# Venancija 2 Na0oni.6vu tezu iznosi 9arlati, a slijedi ju i don 9rane Auli koji ga smatra i utemeljiteljem i prvim

!iskupom Salone. 'ro!lem ove teze lei u tome da nema nikakvog pisanoga traga o njegovoj

misiji i uspjehu te misije u #aroni. Poe+ke k03an*ke a0Gi+ek+20ne i.8le.en+acije

moemo pratiti 2 0ano. '# *+#kada je utvr-ena datacija na sv. =idu, a sve starokranskecrkve u susjednoj Ai2 se datiraju u razdo!lja nakon pojave crkve u #aroni.

E0eo-e 7a0e $ &ila 'u*ur*ana i *+a0ok03an*ka c0k-a

#a movarnom predjelu zvanom Aare nalazi se arheoloki lokalitet

E0eo-e 7a0e, smjeten zapadno od onjeg grada, dakle extramurros. #a tom je

mjestu u II# *+#izgra-enarimska &illa ru'tica o

ijem postojanjusvjedoe ostaci

arhitekture, ulomci

fresaka, arhitektonske

dekoracije i kamene

plastike, te sitnog

keramikog i staklenog

materijala. >rheolokim

istraivanjem utvr-ene

su +0i ;ae 0a/nje. 'rvaje o!uhvaala izgradnju vile 2 II# *+., u drugoj fazi na istom jemjestu podignuta nova vila 2 III# *+., dok je trea faza datirana u kraj IV# i 8oe+ak V# *+#

=ila je -je0oja+no 8o02ena 2 V# *+# i nanjenom mjestu je podignuta starokranska

crkva. B0a/nja c0k-e *+a-lja *e 2 k0aj VI#ili 8oe+ak VII# *+#, a izgra-ena je kao

je/no70o/na c0k-a * na0+ek*o. i a8*i/o.koja je izvana !ila etvrtasta, a iznutra

polukruna. Uz zid apside s unutranje

strane prona-ena je klupa za kler. :ako-er su

prona-eni i ulomci oltarne pregrade koja je

dijelila prostor crkve na dva dijela, onajnamijenjen vjernicima i onaj namijenjen

kleru.

E0eo-a k2la


9/14

Uz etvrtu helenistiku kulu na jugozapadnom dijelu gradskih zidina uzdie se tzv. E0eo-ak2la, koju je sagradio upnik mjesta =id, /on @a0ia E0e. Kula se sastoji se od glavne kuana dva kata i dvije manje dogradnje, a gra-ena je od 1!'# 1!'1# godine. Ireova kula

predstavlja *-oje-0*+an e8i0a;*ki .2ej na o+-o0eno., jer su u njoj uzidani !rojni la+in*kina+8i*i i /02i *8o.enici an+ike Na0one. U kui je ukupno prona-eno e+0/e*e+ la+in*kiG i

/-a na+8i*a na G0-a+*ko. jeik2. #eki od navedenih latinskih natpisa Ireovi su prijepisirimskih originala. 6sim navedenih spomenika u zidovima su uzidani 0i.*ki ci82*5*+a0ok03an*ki i.8o*+5 /-a an+ika .2ka +o0a o/ -a8nenca5 +e 7aa *+a0ok03an*kool+a0a#

S-# Vi/ 0anok03an*ka c0k-a i ka*no*0e/njo-jeko-no 0o7lje

#a mjestu dananje crkve sv. =ida, 2 V# *+#!ila je izgra-enaje/no70o/na *+a0ok03an*kac0k-a s polukrunom apsidom,

predvorjem i aneksima sa sjeverne i

june strane crkve.


10/14

je podignut u razinu poda sadanje crkve Sv. =ida, dok je sama krstionica konzervirana u

izvornoj razini.

B0a/*ki 7e/e.i o70a.7eni *2*+a- i 0ko5 0i.*ko i *+a0ok03an*koa -0e.ena

#ajstariji ostaci gradskih !edema potjeu iz "#9%# *+# 80# K0., iz vremena formiranja emporija inalazili su se na vrhu !rijega gdje su prona-ene dvije okrugle kule, koje su flankirale ulazna

gradska vrata. Fidine su gra-ene u tradiciji ilirsko;helenistikog o!ram!enog sustava. ?/02oj ;ai grad se lepezasto iri padinama !rijega prema jugoistoku. 6krugle kulezamijenjene su kvadratnim i pravokutnim, a dvije linije !edema sastaju se pod tupim kutom

na vrhu !rijega, dok na istonoj strani gdje je tekla rijeka nisu !ili potre!ni. #a sjevernom

potezu zidina 80onaCeno je e*+ k2la5 e+i0i *+a0ije i /-ije .laCe i gradska vrata nakomunikaciji Na0ona $ @ie*+e (Lj272ki) $ Salona#6 gradnji kula govore nam dva sauvana natpisa, u jednom koji potjee iz rimskog

repu!likanskog do!a (8olo-ica 1# *+# 80# K0#" spominju se gradski magistri i kvestori kojipodiu ili popravljaju jednu kulu. #a potezu zidina koje tite grad s jugozapadne strane

otkrivene su etiri pravokutne kule, koje su po svoj prilici suvremene ostacima helenistikogemporija iz # *+# 80# K0#, prona-ena ispod razine rimskog foruma.Uz etvrtu antiku kulu uzdie se tzv. E0eo-a k2la, kua na dva kata koju je sagradio upniksela =ida, don @a0ia E0e 1!'# o/ine. Kua predstavlja svojevrstan epigrafski muzej naotvorenom, jer je u njoj, uz razne druge

kamene fragmente, uzidano mnotvo

natpisa stare #arone. U +0e3oj ;ai0a-oja, grad zauzima prostor u

podnoju !reuljka gdje krajem 1# *+# 80#K0# i 8oe+ko. 1# *+# 8o# K0# na*+aje;o02., podie se Au+u'teu(, hram

posveen >ugustu i carskoj dinastiji, kao

i druge javne zgrade. :o je vrijeme mira

(Pa Ro.ana" i najveeg prosperitetagrada, kada gradske fortifikacije nisu

!ile potre!ne. :ek se 2 /02oj 8olo-ici# *+#, u vrijeme in-aije e0.an*kiG8le.ena K-a/a i Ma0ko.ana(Ma0ko.an*ki 0a+o-i", ponovo grade i popravljaju gradske zidine. U kasnoantiko vrijemegrad polako propada, a !edemi se ponovo dogra-uju ali u znatno loijoj tehnici zidanja.

O;o0/ O82en Li-ija

Li-ijin ki8 iz :i!erijeva do!a nastao je i.eC2 1"# i 1# o/. po Kr. Kip je visok 4+ cm.:ijelo je izra-eno od pentelikog mramora, a glava od mramora iz 'arosa.


11/14

Li-ija D02*illa(/4. pr. Kr. E 08. god.", u prvom !raku !ila je Hena0i.*ko -oj*ko-oCe Ti7e0ija Kla2/ija Ne0ona, .ajka je ca0aTi7e0ijai vojskovo-e Ne0ona Kla2/ija D02a. %!# 80# K0# 2/ala*e a Ok+a-ijana, !udueg cara >ugusta. ugustovu periodu. Kad je za vrijeme Klaudija +. konano

divinizirana, njezin je kult u #aroni jo narastaoB naime dva

natpisa tada spominju njezina sveenika$ 'acer,o' Di&ae

Au+u'tae.

Li-ijin k2l+ 2 Na0oni, i prije ovog otkria, potvr-ivali su natpisi,kao i portret izloen u A*G.olean .2ej2 2 O;o0/2, koji je !io

pri!avio Si0 A0+G20 E-an*5 tadanji 03Egodinji !alkanski

dopisnik lista JDuardian iz anchestera.u etkoviu 1!,!#(prethodno ga je !io uoio ihovil Dlavini, ujesen 43+.".

ramorna @ivijina glava iz >shmolean muzeja, UniversitL of

6Cford, na izlo!i je i viegodinjoj posud!i >rheolokom muzeju

E Split, od 4. prosinca 0***., zahvaljujui upravi uzeja

(Vi*i+o0* o; +Ge A*G.olean M2*e2.", i njegovu direktoru /0#rheolokog muzeja MiGo-il Bla-ini3, koji jeza!iljeio @ivijinu i erkurovu glavu ujesen 43+., vidio je i torzo te iste godine.

Kipovi su preneseni u 6puzen 1!",#ili neto ranije pod vodstvom >n-ela =idovia u njegovukuu u 6puzen. Audui da je i grad 6puzen posudio torzo splitskom >rheolokom muzeju,

noviJ je kip 6Cford;6puzen @ivije sveano predstavljen u tom muzeju 1"# *-i7nja &

:aj je kip potom predstavljen iroj hrvatskoj i europskoj javnosti zahvaljujui velikom

projektu izlo!e o Augusteumu #arone, koji je ostvario E.ilio Ma0in, voditelj radova u#aroni od 16!!# /o &&"#5zlo!e su pratila etiri kataloga.

U Splitu je izlo!a Au+u'teu( Narone - ')lit'.a 'ie'ta naron'.ih care&a odrana od "#*-i7nja /o 1'# li8nja &&"., u 6Cfordu The i'e an, Fall o/ an I()erial Shrine - o(an'cul)ture' /ro( the Au+u'teu( at Naronaod # *08nja /o 1,# li*+o8a/a &&"#, u Aarceloni

Di&o Au+u'to - La ,e'co*erta ,0un te()le ro(1 a Cro1cia - El ,e'cu*ri(iento ,e unte()lo ro(ano en Croaciaod "# *+2/eno &&"# /o % *ijenja &&'#U =atikanu se izlo!a


12/14

L0Au+u'teu( ,i Narona - o(a al ,i l1 ,ell0A,riatico odrava od # -eljae /o 1!#*-i7nja &&'#U Fagre!u e se pak odrati u Bli8+o+eci=AZ? od 1 li8nja /o %1# 80o*inca &&'. #a taj jenain 6Cford;6puzen @ivija iz #arone postala odlinom

veleposlanicom hrvatske arheologije te am!asadorom

do!re volje izme-u 2rvatske i =elike Aritanije.

Eu/ra2i3ana (E2;0aije-a 7ailika) 2 Po0e2

E2;0aijanaje poreka katedrala, a ime je do!ilapo !iskupu Iufraziju koji je *0e/# VI# *+#temeljitopreuredio katedralni sklop i veliku !aziliku

opremio mozaicima. 'rije Iufrazijeve pregradnje

postojale su !arem /-ije ;ae 0anok03an*kiG0aCe-ina na i*+o.e .je*+2. U 80-oj ;ai

podignuta je u IV# *+# ja-na c0k-aostatci koje senalaze sjeverno od Iufrazijeve !azilike. :o je !ilo

zdanje s trima nejednakim etverokutnim

dvoranama, u kojima su sauvani ostatci podnoga mozaika.

Dio *je-e0ne /-o0ane -je0oja+no je *l2Hio kao k0*+ionica. U crkvu se ulazilo kroz na0+ek*koji je imao ke0a.ini .oaini 8o/, a sa sjeverne strane !io je zakljuen polukrunomapsidom. :a je crkva podignuta na mjestu starijih rimskih profanih gra-evina, zidovi kojih su

djelomino iskoriteni za crkvenu gradnju. Starija historiografija tumaila je /io *+02k+20a+iG 0i.*kiG k23a kao o*+a+ke +ajne k03an*ke7oo.olje i 80e/kon*+an+ino-*koa 0a/o7lja(,o(u' eccle'ia", sve povezujui s podatcima iz

natpisa koji spominje 80ijeno* +ijela 7i*k28a Ma20a,zagovorom kojega je o!novljena prvotna crkva

()ri(iti&a eccle'ia". 'rema tim tumaenjima, skrivenoj

crkvi pripadalo !i polje mozaika s prikazom ri!e kao

tajnoga kranskoga sim!ola.

S0e/# V# *+#ta je prva crkva preure-ena i poveana$ tufazu katedralnoga sklopa strunjaci nazivaju

Predeufrazijanom. 6na se sastojala od /-ij28a0alelniG +0o70o/niG 7ailika, odijeljenih uskimhodnikom i cisternom. 5spred njihovih proelja

protezao se /2aki na0+ek* * .oaini. 8o/o. (motiv ri!e". =elika !azilika (juna"tlocrtno je identina Iufrazijevoj, osim u istonom dijelu, gdje je zavravala ravnim zidom.

'odni su joj mozaici sauvani ispod poda Iufrazijeve !azilikeB u njezinu se svetitu nalazila

8ol2k02Hna kl28a a *-e3enike i 7i*k28a ('inthrono'". anja !azilika sauvana je uarheolokim ostatcimaB u elevaciji se vide samo ostatci trijumfalnoga luka i jednoga luka

sjeverne arkature.

Sin+0on i o*+a+ci .oainoa 8o/a *a2-ani *2 i*8o/ 8o/a *a/anje *ak0i*+ije.Sklopu Predeufrazijane pripada i *a2-ana o*.e0o*+0ana k0*+ionica s ukopanime*+e0o*+0ani.k0*ni. /ence.. 5zme-u krstionice i velike !azilike !ilo je /-o0i+e a+0ij,a uokolo krstionice poligonalni ophod.

U temeljitom preure-enju za !iskupa Iufrazija velika je !azilika do!ila novo svetite s

apsidama, kolonadu i dekoraciju, izgra-ena je memorijalna kapela, novi atrij i !iskupskapalaa, a manja !azilika i krstionica ostale su unutar novoga sklopa. Aazilika je o80e.ljena


13/14

.0a.o0ni. *+28o-i.a * 0a*koni. ka8i+eli.a i na.je+aje. o/ 80okonekoa

.0a.o0a#Ol+a0na o0a/a restaurirana je u pretpostavljenom izvornom o!liku od sauvanihfragmenata. >rhitektonska plastika i namjetaj pokazuju o!iljeja !izantske skulpture *0e/#VI# *+#, i vjerojatno su nastali u imperijalnim klesarskim radionicama u Drkoj, te su kao

gotov proizvod dopremljeni u 'ore. T0oa8*i/alno *-e+i+e !ilo je potpuno pokrivenovelikom mozainom kompozicijom.

Ikono0a;*ki 80o0a. la-ne a8*i/esastoji seod prikaza Krista s apostolima na trijumfalnom

luku, niza medaljona s portretima svetica u

unutranjoj konkavnoj povrini trijumfalnoga

luka (intra,o'u" i velikih slika u samoj apsidi.

? kalo+i je prikazan K0i*+ kojea /0Hi@oo0o/icana prijestolju, sa strane su anCeli i*-eci .2enici. #atpisom je istaknut *-#Ma20o5 0a/*ki a+i+nik. U pratnji svetaca ian-ela prikazani su !iskup E2;0aije *.o/elo. 7ailike 2 02ka.a, Cakon Kla2/ijei njegov *in E2;0aije. U donjem su registru

prikazi #avjetenja i =izitacije, likovi *-#ZaGa0ije i *-# I-ana K0*+i+elja# 5staknutimvijencem od tuka, mozaik je odijeljen od dekoracija u prizemnom dijelu apside, koja se

sastoji od niza etverokutnih polja izvedenih u tehnici razno!ojnoga opus sectile. 'ri dnu

apside u potpunosti je sauvana mramorna klupa za kler s !iskupskim prijestoljem. U !onim

apsidama sauvani su samo dijelovi mozaika u kaloti s prikazom Krista koji polae

muenike krune na glave svetaca.

&aznovrsnost tehnika unutranje dekoracije !azilike dopunjava i

8olik0o.na +2ka+20ao2-ana 2 8o/02j2 *je-e0ne kolona/ei 80oeljniG 80oo0a. 6statci mozainih kompozicija nalaze se ina za!atu proelja i zaelja crkve. A+0ijEufrazijane ima o7likk-a/0i8o0+ika * +0ol2ko. na *-akoj *+0ani. Stupovi i kapiteliistoga su naina izrad!e kao oni u !azilici. Sjeverno od atrija

izgra-ena je !iskupska palaa, jednokatno zdanje s velikom

sredinjom dvoranom na prvome katu. #a sjevernoj strani

prostori su opremljeni polukrunim apsidama, od kojih je srednja

vea.

Sa2-an je *0e/inji +0ol2k tri*elon i*80e/ -elike a8*i/e 2

l# /-o0ani, ukraen polikromiranom tukaturom i mramornimkapitelimaB na i.8o*+i.a je *i.7olina 0elje;na ko.8oicijak0iHaizme-u dviju golu!ica.U 0e*+a20i0anoj 7i*k28*koj 0a/iure-en je crkveni muzej ukojem su izloeni ka.eni *8o.enici i nalai i a0GeolokiGi*+0aHi-anja5 ;0a.en+i 8o/niG .oaika i IV# i V# *+#5 2lo.ci*k2l8+20e i IIVI# *+#5 0o.anika5 o+ika i 0ene*an*na/0-ena *k2l8+20a5 8oli8+iG An+onija Vi-a0inija i +0i8+iGAn+2na i Pa/o-e#

:ijekom srednjeg vijeka na kompleksu Iufrazijane izvedene su samo minimalne izmjene.

#aputena je i 8o02ena .anja 7ailika, djelomino nadomjetena u VIII# *+# malom

+0oa8*i/alno. ka8elo.. Ile/ 80e7i+e0ija E2;0aije-e 7ailike donekle je izmijenjen


14/14

1,#, kada je postavljen e+-e0ok2+ni ci7o0ij 2k0aen .oaiko..

Documents

FENOMEN KRŠĆANSTVA