38
FITOPATOGENE GLJIVE I GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI (MIKOZE) Gljive Fungi Gljivama slični organizmi – pseudogljive Heterotrofni način ishrane (saprofiti i paraziti)

FITOPATOGENE GLJIVE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta

Citation preview

  • FITOPATOGENE GLJIVE I GLJIVAMA

    SLINI ORGANIZMI (MIKOZE)

    Gljive Fungi

    Gljivama slini organizmi pseudogljive

    Heterotrofni nain ishrane (saprofiti i paraziti)

  • MORFOLOGIJA VEGETATIVNIH ORGANA

    Talus vegetativni organ gljiva

    Plazmod vegetativni organ pseudogljiva

    Hifa konasta tvorevina; sastoji se od protoplazmatine mase sa jedrima ograniena elijskim zidom (hitin, glikoprotein, ponekad i celuloza).

    Hife mogu biti septirane i neseptirane.

    Neseptirane hife Oomycota (pseudogljive)

    Septirane hife vie gljive (Ascomycotina, Basidiomycotina, Deuteromycotina / Fungi imperfecti).

    Micelija skup hifa.

    - Epifitna micelija (povrinska)

    - Endofitna micelija (intercelularna i intracelularna)

  • TIPOVI HIFA

    a) neseptirane filamentozne

    b) jednoelijske c) septirane filametozne

    d) viejedarne elije e) jednojedarne elije f) plodonosno telo sa rizomorfima

    g) rizomorfe

    h) modifikovane elije hife i) modifikovane elije hife

  • TVOREVINE MICELIJE

    Strome

    Sklerocije

    Rizomorfe

    Rizoidi (stoloni)

    Haustorije

  • RAZMNOAVANJE GLJIVA

    BESPOLNO (VEGETATIVNO)

    fragmentiranjem hifa

    delenjem majke elije na 2 erke elije

    pupljenjem spora ili somatskih elija

    formiranjem posebnih elija - spora, koje klijanjem daju novu jedinku

    Spore mogu biti

    endogene i egzogene po postanku;

    bespolne i polne.

    Bespolne spore: konidije, oidije, piknospore, zoospore, hlamidospore i dr.

  • POLNO (GENERATIVNO) RAZMNOAVANJE

    Izogamija: spajanje morfoloki istih spora (fizioloki razliite) izogamete; njihovim spajanjem nastaje zigot.

    Heterogamija: polne spore morfoloki razliite, oogonija i anteridija; njihovim spajanjem nastaje oospora (Oomycota).

    Kod viih gljiva Ascomycota i Basidiomycota, posebno se odvijaju plazmogamija i kariogamija.

    - Kod Ascomycota organ polne reprodukcije je askus u kome nakon

    kariogamije mitoze i mejoze nastaje po 8 haploidnih askospora, koje

    su endogenog porekla.

    - Kod Basidiomycota organ polne reprodukcije je bazid u kome

    egzogeno nastaju haploidne bazidiospore.

  • Kod Ascomycota askusi nastaju direktno na miceliji ili znatno ee u posebnim plodonosnim telima: apotecije, peritecije i kleistokarpi.

    Deo ivotnog ciklusa u kome se Ascomycota razmnoavaju polno ini savreni stadijum (teleomorf) u razvoju gljive.

    Deo ivotnog ciklusa u kome se Ascomycota razmnoavaju bespolno ini nesavreni stadijum (anamorf) u razvoju gljive. U nesavrenom stadijumu gljive se uglavnom ponaaju kao pravi paraziti i prouzrokuju najvee tete.

    Iz gore navedenog proizilazi da gljive Ascomycota, imaju dva naziva, jedan se odnosi na savreni, a drugi na nesavreni stadijum gljive.

    Kod Basidiomycota bazidi se razvijaju na teleutosporama, hlamidosporama ili karpoforama.

    Polne spore su zigote, oospore, askospore i bazidiospore.

  • razliiti tipovi konidija Fusarium sp.