Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2

7/25/2019 Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2

1/52


2/52


3/52

Fizikalna i rehabilitacijska medicina

Izlazi dvaput godinje / Published twice a year

Nakladnik / PublisherHrvatsko drutvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu pri HLZ

Croatian Society For Physical and Rehabilitation Medicine

Croatian Medical Association

Adresa / Address:

ubieva 9, HR-10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia

UTEMELJITELJ / FOUNDER (1984): Ivo JAJI

UREDNITVO / EDITORIAL BOARD:GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK / EDITOR-IN-CHIEF: Tomislav NEMI

UREDNIK / EDITOR: Simeon GRAZIOTAJNIK / SECRETARY: Frane GRUBII

LEKTORICA / LANGUAGE REVISION: Kata ZALOVI - FITER

LANOVI UREDNITVA / MEMBERS:urica Babi-Nagli, arko Bakran, Ivan Didi, Marino Hanih, Goran Ivanievi, Mira Kadoji,

Ladislav Krapac, Ida Kova, Draen Massari, Saa Moslavac, Tatjana Nikoli,Katarina Sekelj-Kauzlari, Nives tigli-Rogoznica, Tonko Vlak

SAVJET ASOPISA / ADVISORY BOARD:Magda Bebek-Nadalin, Boidar urkovi, Theodor Durrigl, Zlatko Domljan, Nadija Golja-Franulovi,

Marija Graberski-Matasovi, Ivo Jaji, Miroslav Jeli, Ante Lueti, Blanka Matanovi, Rua Sabol,Zmago Turk (Slovenija), Vera Vituli (Australija), Veljko Matkovi (SAD), Rajka Jakaa-Sori

(Kanada), Nicholas Christodoulou (Cipar)

Slog i prijelom / Typesetting:

Zvonimir BARII

Tisak / Print:ARCA d.o.o., Nova Gradika

Naklada / Circulation:500 primjeraka / copies

Ureenje zavreno / Editing concluded:2006-07-28

Rukopisi se alju na adresu glavnog urednika / Manuscript should be addressed to the Editor-in-Chief:Dr. Tomislav Nemi, Klinika bolnica Sestre Milisrdnice, Zagreb, Vinogradska 29

asopis je do 2004. godine izlazio pod nazivom Fizikalna medicina i rehabilitacijaFormarly Fizikalna medicina i rehabilitacija

UDK 615.8 (497.1)(05)540.6 ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): IIIIII


4/52

SADRAJ/ CONTENTS br. 1-2/2006

1 Uvodnik:

STRUNI RADOVI / PROFESSIONAL PAPERS 3 Renata OP, Saa MOSLAVAC, Ivan DIDI

Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osobas ozljedom kraljenine modineComplications in rehabilitation of elderly spinal cord injury patients

9 Ivan DIDI, Saa MOSLAVAC Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine

Osteoporosis after spinal cord injury

NOVOSTI IZ STRUNE LITERATURE 17 Uinci 12-tjednog programa snaenja na snagu i funkcionalnost u ena s fibromialgijom

21 Uloga ultrazvuka u poveanju uinkovitosti izokinetikih vjebi kod osteoartritisa koljena

25 Smanjenje miine snage i opsega pokreta vratne kraljenice kod bolesnika s reumatoidnim artritisom i atlantoaksijalnim poremeajima

PREDSTAVLJAMO VAM 29 Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju sa zdravstveno-turistikom ponudom na jugu Hrvatske

OSOBNE VIJESTI 33 Anita LEGOVI Znaenje rehabilitacije za ishod aloartroplastike koljena u reumatoidnom artritisu i osteoartritisu

RAD STRUNOG DRUTVA 37 Iz rada Hrvatskoga drutva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu

Hrvatskoga lijenikog zbora u 2005. godiniSTRUNI SKUPOVI 40 Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja - novosti u dijagnostici i lijeenju

41 Degenerativne bolesti vratne i slabinske kraljenice

NOVE KNJIGE 43

Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja

OGLAIVAI / ADVERTISEMENTS

UDK 615.8 (497.1)(05)540.6 ISSN 1846-1867

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): IVIV


5/52

UVODNIK

Potovane kolegice i kolege, drage itateljice i itatelji!Koristim se prigodom da vam se obratim u prvom broju naeg i vaegasopisa koji evo izlazi iz tiska nakon trogodinje stanke. Naime, zbogorganizacijskih problema i nedovoljnog broja prispjelih radova, asopisFizikalna medicina i rehabilitacija prestao je izlaziti 2003. godine, uziznimku broja u kojem su tiskani saetci radova s Hrvatskoga kongresafizikalne medicine i rehabilitacije. Osim toga, od 2002. godine nisupristigle niti osobne vijesti, iako je nekoliko kolegica i kolega branilomagistarske radove i doktorske disertacije iz podruja fizikalne medicine

i rehabilitacije ili je habilitiralo. Zbog toga je na prijedlog tadanjegaglavnog i odgovornog urednika prim. dr. sc. Ladislava Krapca SkuptinaHrvatskoga drutva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu 11.veljae2005.godine donijela odluku o promjeni urednitva asopisa, koji setime vratio na mjesto zloina, odnosno u Kliniku za reumatologiju,fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinike bolnice Sestre milosrdnice,gdje je 1984. godine, zahvaljujui prof. dr. sc. Ivi Jajiu, i utemeljen.Moemo se samo nadati da e taj pozitivan ok uroditi plodom, tj. dae nam uskoro poeti stizati sve vei broj struno-znanstvenih radova,ali i vijesti o svim dogaajima za koje drite da su zanimljivi kolegama

koji itaju na asopis.S jedne strane, svjedoci smo starenja puanstva to ima za posljedicuporast broja osoba s bolestima lokomotornog sustava i drugih bolestikoje su predmet naeg interesa, a s druge strane raste i sm brojlijenika, specijalista-fizijatara. Sve su to preduvjeti za vee angairanjelijenika u smislu bilo praenja rezultata vlastitoga rutinskog rada iliosmiljavanja istraivanja iji su rezultati vrijedni objavljivanja. A koje

je bolje mjesto za objavljivanje rada iz podruja fizikalne medicine irehabilitacije nego slubeni asopis matinog drutva. Jer, verba volant,scripta manent.

Stoga vas jo jednom pozivam na pisanje radova koji e promicatinau struku i hrvatsku medicinu, ali i vas osobno. Samo kontinuiranimizlaenjem asopisa, to ponajprije ovisi o broju radova, moemoostvariti svoj dugoroni cilj: kvalitetan, sadrajan, ugledan, a nakonrazdoblja redovitog izlaenja i citiran asopis!

Glavni i odgovorni urednik

Tomislav Nemi, dr. med.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 11


6/52

Skupovi Odjela za prirodoslovlje i matematiku

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2):2


7/52

Komplikacije tijekom rehabilitacije starijihosoba s ozljedom kraljenine modine

Renata OP*, Saa MOSLAVAC, Ivan DIDI

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Varadinske Toplice, Hrvatska

*Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb

Primljeno / Received : 2005-05-09; Prihvaeno / Accepted: 2006-04-13

SaetakCilj rada: pokazati incidenciju komplikacija u rehabilitaciji starijih pacijenata sozljedom kraljenine modine (OKM). Pacijenti i metode: tijekom 2000. godinerehabilitirana su 32 (13 ena i 19 mukaraca) pacijenta s OKM-om u dobi od 65 do76 godina. Neuroloki status odreen je prema skali ASIA (American Spinal InjuriesAssociation). Zabiljeene su laboratorijske vrijednosti krvi i urina, respiratornistatus, uz mikrobioloku i ultrazvunu kontrolu mokranog sustava. Praena je vrstai uestalost komplikacija. Rezultati: na prvom pregledu 20 (63%) pacijenata imalo

je neuroloki status ASIA A, a 12 (37%) ASIA B. Infekcije urotrakta i kronina, ne-uropatska bol dokumentirane su kod 20 (63%) pacijenata, respiratorne infekcije

(upala plua) zabiljeene su kod 13 (41%) pacijenata, a duboka venska trombozakod 11 (34%) pacijenata. Dekubitusi kao komplikacija ranog poslijeoperativnoglijeenja zabiljeeni su kod 9 (28%), kamenci mokranog mjehura kod 7 (22%)pacijenata, a u jednom sluaju dolo je do fatalne masivne plune embolije.Zakljuak: infekcije mokranog sustava i neuropatska bol najee su komplikacijeu rehabilitaciji starijih osoba s OKM-om, praene upalom plua, dubokom venskomtrombozom i dekubitusima.

Kljune rijei: ozljeda kraljenine modine, stariji, komplikacije, rehabili-

tacija

Complications in rehabilitation of elderly spinal cordinjury patients

Renata OP*, Saa MOSLAVAC, Ivan DIDI

Spinal Unit Special Hospital for Medical Rehabilitation, Varadinske Toplice, Croatia

*Croatian Institute for Health Insurance, Zagreb

SummaryAim: to describe incidence of complications in elderly spinal cord injury (SCI)patients. Patients and methods: during y. 2000 32 (13 female and 19 male) patients

Struni radProfessional paper

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-83

ISSN 1846-1867


8/52

with SCI aged 65 - 76 years were rehabilitated. Neurological assessment wasmade according to ASIA (American Spinal Injuries Association) standards. Basiclaboratory findings, respiratory status and urine cultures accompanied by urinary

ultrasound was performed. Range and type of complications were noted. Results:neurological examination revealed 20 (63%) ASIA A patients, while 12 (42%)were ASIA B grade. Urinary tract infections and chronic, neuropathic pain wereobserved in 20 (63%) patients, respiratory tract infections in 13 (41%) patients,deep vein thrombosis in 11 (34%) patients. Pressure sores were complicationsof early postoperative treatment in 9 (28%) patients, bladder stones in 7 (22%)patients and in one case fatal massive pulmonary embolism occurred. Conclusion:urinary tract infections and neuropathic pain are most frequent complications inrehabilitation of elderly patients with spinal cord injury, followed by pneumonia,deep vein thrombosis and pressure ulcers.

Key words:spinal cord injury, elderly, complications, rehabilitation

Uvod

U osoba tree ivotne dobi (>65 godina) s ozljedom kraljenine modine

(OKM) opisane su uestalije komplikacije, slabiji funkcijski ishod lijeenja

i rehabilitacije u usporedbi s mlaom populacijom osoba s OKM-om, kao i

poveana smrtnost (1, 2, 3), osobito kod ozljeda vie razine i potpunosti (4,

5). Prosjeno oekivano trajanje ivota bolesnika s paraplegijom u dobi od

60 godina je 6,1 godinu, a s tetraplegijom 2,3 godine, dok je kod zdravihosoba 20,4 godine (6). Niz komplikacija u starijoj populaciji osoba s OKM-om

moe nepovoljno utjecati na ishode lijeenja i rehabilitacije. Stariji pacijenti

riziniji su za produenu ovisnost o respiratoru, slabu respiratornu toaletu,

razvoj pneumonije i atelektaze (7). Uestalije su infekcije mokranog sustava.

Zbog redovito nie razine serumskog albumina odgoeno je cijeljenje rana,

smanjena otpornost na infekcije i olakano stvaranje dekubitusa. esta su

krvarenja probavnog trakta zbog gastritisa, ulkusa ili divertikuloze. Kronina

anemija pridruuje se plunim infekcijama, gastrointestinalnom krvarenju i

pothranjenosti. Miino-skeletne promjene poput osteoartritisa, osteoporoze ilibolnih miinih sindroma ometaju mobilizaciju. Lijeenje neurogenog mjehura

oteano je stanjima poput dijabetike neuropatije, kronine infekcije urotrakta,

hipertrofije prostate, slabosti zdjelinog dna, Parkinsonove bolesti. Pacijenti s

hipertrofijom prostate mogu doivjeti traumu od opetovanog kateteriziranja,

te e zahtijevati trajni kateter do kirurkog zbrinjavanja (8). Trening defekacije

otean je kod prijanjeg abuzusa laksativa. Bolest koronarnih arterija i slaba

kardiorespiratorna rezerva usporavaju proces kondicioniranja. U usporedbi s

mladom populacijom, nuspojave sredinjeg ivanog sustava ee su kod

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2):3-84

R. OP, S. MOSLAVAC, I. DIDI: Komplikacije tijekom rehabilitacije starijih osoba ....


9/52

medikamentoznog lijeenja spasticiteta, neurogenog mjehura, boli i depresije

(9). Postojea demencija i depresija mogu ometati proces uenja, komplicirati

psiholoku prilagodbu na hendikep i sprijeiti osamostaljenje.

Cilj je rada pokazati incidenciju komplikacija u rehabilitaciji naih starijih

bolesnika s ozljedom kraljenine modine.

Ispitanici i metode

Tijekom 2000. godine u Spinalnom odjelu Specijalne bolnice za medicinsku

rehabilitaciju u Varadinskim Toplicama na rehabilitaciji su bile 32 (13 ena i 19

mukarca) osobe s OKM-om u dobi od 65 do 76 godina. Neuroloki status odreen

je prema skali ASIA (American Spinal Injuries Association) (10). Rehabilitacija

je uslijedila nakon kirurkog zbrinjavanja traumatskog ili atraumatskog OKM-a,

prosjenog trajanja 14 dana kod osoba s paraplegijom do 30 dana kod osoba

s tetraplegijom. Provoena je interdisciplinarno i individualno, sukladno razini i

potpunosti ozljede, prosjenog trajanja 90 dana kod pacijenata s paraplegijom

do 180 dana kod pacijenata s tetraplegijom. Koritene su metode kinezioterapije

i hidrokinezioterapije, radne terapije, uz tretman psihologa, a prema potrebi

i druge procedure fizikalne medicine. Praeno je kliniko i neuroloko stanje

pacijenata, uz standardnu laboratorijsku dijagnostiku krvi i urina, respiratorni

status, mikrobioloku i ultrazvunu kontrolu mokranog sustava. Zabiljeena jevrsta i uestalost komplikacija. Biljeene su infekcije urinarnog i respiratornog

trakta, kardiovaskularne promjene, ukljuujui duboku vensku trombozu,

dekubituse i kroninu bol. Svaka od navedenih komplikacija lijeena je prema

standardnim klinikim algoritmima. Nakon rehabilitacije pacijenti vie nisu

praeni, jer prema Pravilniku Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

nemaju mogunost lijeenja komplikacija u Spinalnom odjelu ve u drugim

bolnicama.

RezultatiNa prvom pregledu 20 (63%) pacijenata imalo je ASIA A, a 12 (37%) ASIA B

neuroloki status. Infekcije urotrakta i kronina, neuropatska bol dokumentirane

su kod 20 (63%) pacijenata, respiratorne infekcije (upala plua) zabiljeene

su kod 13 (41%) pacijenata, a duboka venska tromboza kod 11 (34%)

pacijenata.

Dekubitusi kao komplikacija ranog poslijeoperativnog lijeenja zabiljeeni

su kod 9 (28%), kamenci mokranog mjehura kod 7 (22%) pacijenata., a u

jednom sluaju dolo je do fatalne masivne plune embolije (tablica 1).

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-85



10/52

komplikacija n %

uroinfekcija 20 63neuropatska bol 20 63

upala plua 13 41

duboka venska tromboza 11 34

dekubitus 9 28

kamenci mokranog mjehura 7 22

pluna embolija 1 3

Tablica 1Vrsta i uestalost komplikacija kod starijih bolesnikas ozljedom kraljenine modine tijekom rehabilitacije

Table 1Type and frequency of complications in elderly spinalcord injury patients at rehabilitation

Rasprava i zakljuak

Infekcije mokranog sustava najee su komplikacije u rehabilitaciji osoba

s OKM-om, pa tako i promatrane skupine. Smatra se da su za to odgovorni

neurogena ozljeda mokranog mjehura koja na vie naina mijenja dinamiku

pohrane i evakuacije urina, nuna instrumentalizacija urotrakta (npr. trajna ili

intermitentna urinarna kateterizacija) (11,12) te prisutnost bolnikih patogena.Kroninu bol trpi velik broj osoba s OKM-om (13,14), pa je tako i kod naih

pacijenata. Ona je definirana kao bol u razini ili ispod razine ozljede i nema

pravog organskog supstrata. Respiratorne infekcije znatno su ee kod starijih

u usporedbi s mlaim osobama s OKM-om, te je naglaeno potreban respiratorni

trening koji se sastoji od vjebi disanja, posturalne drenae, tehnika lupkanja

ili vibracijske masae, osobito kod visokih torakalnih i cervikalnih ozljeda

(15). Duboka venska tromboza zbog hiperkoagulabilnog stanja, imobilnosti

i venske staze paraliziranih miia komplicira se plunom embolijom unato

mjerama profilakse. U literaturi se navodi incidencija od 9,8% duboke venske

tromboze za vrijeme rehabilitacije u sveukupnoj populaciji osoba s OKM-om

(16), dok je u naih starijih pacijenata znatno via (34%). Masivna pluna

embolija znatno je ea u starijoj dobi (17), a bila je fatalna kod jednoga

naeg pacijenta. Dekubitalne rane najee nastaju u ranoj poslijeoperativnoj

fazi, a ako se adekvatno ne tretiraju, poglavito redovitim okretanjem i njegom,

progrediraju i kompliciraju se osteomijelitisom. Urolitijaza je povezana s pri-

marnom dugotrajnom uporabom trajnog katetera (18,19), to je est sluaj

tijekom inicijalnog kirurkog lijeenja radi praenja diureze kod parenteralne

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-86



11/52

rehidracije pacijenta, kao i kod subvezikalne opstrukcije kod starijih mukih

pacijenata.

Vie udruenih komplikacija redovito je dovodilo do daljnjeg pogoranjafunkcijskog statusa, uz primjetan sinergizam uinaka, te je u veini sluajeva

rehabilitacija bila produena, skuplja i loijeg funkcijskog ishoda u odnosu

na mlau populaciju bolesnika s OKM-om. Nai podaci odgovaraju onima u

literaturi (3), a vano bi bilo prospektivno pratiti ovu, zbog produenja ivotnog

vijeka, sve brojniju populaciju pacijenata s OKM-om.

Reference:

1. Penrod LE, Hedge SK, Ditunno JF Jr: Age effect on prognosis for functional recoveryin acute, traumatic central cord syndrome.Arch Phys Med Rehabil1990;71:963-68.

2. Kraus JF, Franti CE, Borhani NO, Riggins RS: Survival with an acute spinal cordinjury.J Chronic Dis1979;32:269-83.

3. DeVivo MJ, Kartus PL, Rutt RD, et al: The influence of age at time of spinal cordinjury on rehabilitation outcome.Arch Neurol1990;47:687-91.

4. Foo D: Spinal cord injuries in forty-four patients with cervical spondylosis. Paraplegia1986; 24:301-06.

5. Watson N: Pattern od spinal cord injury in the elderly. Paraplegia1976;14:36-40.

6. DeVivo MJ: Life expectancy and causes of death for persons with spinal cord injuries.Research updates of the Medical Rehabilitation Research and Training Centerin Prevention and Treatment of Secondary Complications of Spinal Cord Injury.Birmingham: Spain Rehabilitation Center, 1990.

7. Carter RE: Medical management of pulmonary complications of spinal cord injury.Adv Neurol1979;22:261-68.

8. Trabulcy E: Neurogenic diseases of the bladder in the geriatric population. Geriatrics1974;29:123-38.

9. Teasell R, Allatt D: Managing the growing number of spinal cord injured elderly.Geriatrics1991;46:78-89.

10. Marino RJ (ed). International Standards for Neurological Classification of Spinal CordInjury, 5thedn.American Spinal Injury Association: Chicago, 2000.

11. Madersbacher G, Oberwalder M.: The elderly para- and tetraplegic: Special aspectsof the urological care. Paraplegia1987;4:318-323.

12. Perrouin-Verbe B, Labat JJ, Richard I, et al. Clean intermittent catheterization fromthe acute period in spinal cord injury patients. Long-term evaluation of urethral andgenital tolerance. Paraplegia1995;33:619-624.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-87



12/52

13. Stormer S, Gerner H, Gruninger W.: Chronic pain/dysaesthesia in spinal cord injurypatients: Results of a multicentre study. Spinal Cord1997;35:446-455.

14. Siddall P, Taylor D, Cousins M.: Classification of pain following spinal cord injury.Spinal Cord1997;35:69-75.

15. Hopman MTE, Van der Woude LVH, Dallmeijer AJ, Snock G, Folgering HTM.Respiratory muscle training and endurance in individuals with tetraplegia. SpinalCord1997;35:104-108.

16. Chen D, Apple DA, Hudson LM, Bode R.: Medical complications during acuterehabilitation following spinal cord injury-current experience of the model systems.

Arch Phys Med Rehabil1999;80:1397-1401.

17. Ragnarsson K, Hall KM, Wilmot CB, et al.: Management of pulmonary, cardiovascular,and metabolic conditions after spinal cord injury. In: Stover S, DeLisa JA, Whiteneck

GG (eds), Spinal Cord Injury: Clinical Outcomes from the Model Systems,Gaithersburg, MD: Aspen Publishers, 1995;79-99.

18. Didi I, Filipan Z, Moslavac S: Trajni kateter i nastanak kamenca mokranog mjehurakod bolesnika s ozljedom kraljenine modine. Zbornik saetaka, Prvi hrvatsko- izraelski simpozij s meunarodnim sudjelovanjem: Suvremena rehabilitacija uHrvatskoj i Izraelu. Varadinske Toplice, 1998.

19. Filipan Z, Didi I, Beni K, Moslavac S: Kamenci mokranog mjehura u bolesnikas ozljedom kraljenine modine prevencija i lijeenje. Zbornik saetaka, Prvihrvatsko-izraelski simpozij s meunarodnim sudjelovanjem: Suvremena rehabilitacija

u Hrvatskoj i Izraelu. Varadinske Toplice, 1998.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 3-88



13/52

Osteoporoza nakon ozljedekraljenine modine

Ivan DIDI, Saa MOSLAVAC

Spinalni odjel, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju

Varadinske Toplice, Hrvatska

Primljeno / Received : 2005-04-15; Prihvaeno / Accepted: 2006-04-03

SaetakUtjecaj ozljede kraljenine modine na mineralnu gustou kostiju opseno seispituje posljednjih godina. Takvi su pacijenti pod poveanim rizikom prijeloma, pabi evaluacija osteoporoze trebala biti vana u osmiljavanju treninga u rehabilitaciji.Klinike i biokemijske pretrage upuuju na korisnost mjerenja mineralne gustoekostiju (MGK) dvostrukoenergijskom denzitometrijom u ocjeni neurogene osteo-poroze. Predstavljamo 36 pacijenata s traumatskom ozljedom kraljenine modine

i para/tetraplegijom, svi bar godinu dana nakon ozljede. Podaci su prikupljeni uSpinalnom odjelu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u VaradinskimToplicama. Prosjena dob kod ozljede bila je 30,6 10,5 godina (raspon 1752godine), median vremena nakon ozljede tri godine (raspon 1 12 godina) u trenutkumjerenja. Prosjena sveukupna vrijednost MGK (g/cm2) u proksimalnom femuru(kuku) bila je 0,727 0,171 s T-skorom 2,56 1,28, to je znailo razvijenuosteoporozu. Prosjean ukupni MGK u podlaktici bio je 0,649 0,038 uz T-skor0,78 0,45.Primijeen je znaajan pad vrijednosti MGK i T-skorova kuka u paraplegiara itetraplegiara (T-skor 2,68 i 2,44). Naena je statistiki znaajna razlika izmeuT-skora kuka i podlaktice kod parapleginih pacijenata (2,68 1,19 versus0,57 0,31; P


14/52

Osteoporosis after spinal cord injury

Ivan DIDI, Saa MOSLAVACSpinal Unit Special Hospital for Medical Rehabilitation

Varadinske Toplice, Croatia

SummarySpinal cord injury (SCI) and its impact on trabecular bone atrophy has beenextensively studied in recent years. These patients are at increased risk forfractures, and evaluation of developed ostoporosis may be important in establishingadequate rehabilitation training. Clinical and biochemical investigations indicate thatassesment of bone mineral density (BMD) by dual-energy x-ray absorptiometry is

useful index of neurogenic osteoporosis. We present 36 patients who have sustainedtraumatic spinal cord injury with paraplegia or tetraplegia, all at least one year postinjury. Data were collected in Spinal Unit Special Hospital for Medical Rehabilitationin Varadinske Toplice. Mean age at injury was 30,610,5 years (range 1752years) and median time post injury was 3 years (range 112 years) at the timeof measurement. Overall BMD values (g/cm2) in proximal femur (hip) region was0,7270,171, with related Tscore being 2,561,28, representing developedosteoporosis. Overall BMD values in proximal arm region was 0,6490,038, T-scorebeing 0,780,45. Considerable fall in BMD and T hip scores in both paraplegicsand tetraplegics was observed (T score being 2,68 and 2,44, respectively). Therewas a statistically significant difference between T-scores in hip and arm regions ofparaplegic patients (-2,681,19 versus-0,570,31; P


15/52

mogunosti fraktura provociranih trivijalnim ozljedama. Smatra se da se sta-

noviti ekvilibrij u resorpciji/stvaranju kosti u paraliziranim dijelovima tijela do-

stie oko 16. mjeseca nakon ozljede, i to na dvije treine poetne kotane

mase, to je blizu praga prijeloma (4,5).

Heterotopina osifikacija (HO) jest abnormalnost stvaranja kosti i najee

zahvaa kuk (6,7) te moe lano povisiti vrijednosti denzitometrije, a time

dovesti do neprepoznavanja osteoporoze i pogrjene procjene rizika prijeloma

(8). Stoga mjerenje gustoe kotane mase nije prikladno kod pacijenata koji

imaju radioloki nalaz HO.

Neki autori smatraju da je tjelesni trening doveo do smanjenja incidencije,

pa i same neurogene osteoporoze (9). Oni opisuju snanu korelaciju izmeu

postuliranog indeksa mobilnosti i promatrane gustoe kosti, te pokazuju da

se razvoj osteoporoze moe povezati s razinom tjelesne aktivnosti. Time se

podupire hipoteza da pacijenti s ozljedom kraljenine modine imaju koristi

od redovite vertikalizacije. Drugi su autori utvrdili da aksijalno optereenje

povezano sa stimulacijom miia ili FES (funkcionalna elektrina stimulacija)

bicikl-ergometrijom ne dovodi do znaajnih promjena u mineralnoj gustoi

kosti u osoba sa spinalnom ozljedom (10,11).

To nas je ponukalo da prouimo denzitometrijski obrazac kod naih spinalnih

pacijenata.

Ispitanici i metode

Studija je izvedena u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Vara-

dinskim Toplicama. Za svakog pacijenta zabiljeena je dob, spol, visina, teina,

indeks tjelesne mase (ITM), etiologija, razina ozljede (definirana po kriterijima

ASIA - American Spinal Injuries Association), vrijeme nakon ozljede te razina

aktivnosti. Svaki je ispitanik dao suglasnost za ispitivanje. Koritene su metode

klinikog pregleda, intervjua, te mjerenje mineralne gustoe kosti (MGK)dvostrukoenergijskim rendgenskim denzitometrom Hologic QDR1000 (Hologic,

Inc., Waltham, SAD). Mjerena je mineralna gustoa kostiju (MGK) podlaktice

i proksimalnog femura (vrat femura, trohanterika regija, intertrohanterika

regija i Wardov trokut, cijelo podruje u tekstu oznaeno kao kuk). Podruja i

kalkulacije utvreni su automatski programom i standardizirani za dob i prema

mladoj odrasloj osobi. Osteoporoza je definirana kao smanjenje MGK vie od

2,5 SD (standardne devijacije) usporedivo s najveom gustoom kosti (T-skor).

Razina ozljede kraljenine modine definirana je kao najkaudalniji spinalni

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1611

I. DIDI, S. MOSLAVAC : Osteoporoza nakon ozljede kraljenine modine


16/52

segment s ouvanom neurolokom funkcijom. Mjereni su rutinski krvni testovi,

razina alkalne fosfataze, jetreni i bubreni parametri. Pacijentice su imale

uredne menstruacije. Aktivnost pacijenata rangirana je ocjenom 1 do 5. Ocjena

5 znaila je da je pacijent postigao hod uz pomagala ako je paraplegian, ili je

savladao samostalni napredniji transfer (npr. u automobil) ako je tetraplegian,

dok je ocjena 1 znaila takvu neaktivnost u obje podskupine da je za bilo

koju vrstu transfera bila potrebna pomo medicinskog osoblja ili lana obitelji.

Ocjene od 2 do 4 znaile su postupno poveanje mobilnosti i aktivnosti, te su

u odreenoj mjeri bile subjektivne; zato su barem dva ispitivaa usporeivala

zabiljeke o svakom pacijentu. Svi su se ispitanici koristili standardnim

invalidskim kolicima. Indeks tjelesne mase (ITM) izraunan je kao teina (kg)

podijeljena s kvadratom visine (m2

). U pohrani i obradi podataka koriten jeMicrosoftov programski paket, a u statistikoj obradi metode deskriptivne

statistike, Studentov t-test i Pearsonov korelacijski koeficijent. Rezultati su

izraeni kao srednja vrijednost SD. Statistika signifikantnost postavljena je

na 0,05.

Rezultati

Uzorak se sastojao od 38 osoba sa spinalnom ozljedom (32 mukarca i 6

ena); 18 s paraplegijom i 20 s tetraplegijom (sl. 1). Kod dva su pacijentanaeni znakovi HO-a te su iskljueni iz studije; konano je uzorak obuhvatio 36

pacijenata (18 parapleginih i 18 tetrapleginih). Nijedan od ostalih pacijenata

nije imao druge bolesti ili stanje za koje je poznato da utjee na metabolizam

kalcija ili MGK, a krvni parametri bili su uredni. Svi su pacijenti bili ASIA A,

to oznaava potpunu ozljedu, a razina ozljede bila je od C5 do L1 (sl. 2 i 3).

Prosjena je dob kod ozljede bila 30,6 10,5 godina (opseg 17 52 godina),

a median vremena nakon ozljede bio je tri godine (opseg 1 12 godina) u

trenutku mjerenja. Do ozljede kraljenine modine dolo je nesreom na poslu

Slika 1Raspodjela po dijagnozii spolu.

Slika 2 Raspodjela po neurolokojrazini ozljede

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1612



17/52

Slika 3Raspodjela po grupiranojrazini ozljede

Slika 4Raspodjela prema etiologiji

Slika 5Raspodjela premaparticipaciji u aktivnostima

Slika 6T-skorovi kod kuka ipodlaktice u paraplegiara i

tetraplegiara

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1613


(uglavnom udarac u lea vrstim predmetom), ranjavanjem u ratu (strijelne

rane, ozljede krhotinama granata), padom, ozljedom u prometu i skokom u

plitku vodu (sl. 4). Prosjena je visina uzorka bila 173,4 7,3 cm, a prosjena

teina 75,0 7,5 kg. Prosjena vrijednost u ocjeni aktivnosti bila je 3,83

1,04, ime je pokazan solidan opseg sudjelovanja u aktivnostima svakodnevnog

ivota kod naih pacijenata (sl. 5). Prosjena sveukupna vrijednost MGK (g/

cm2).) u proksimalnom femuru (kuku) bila je 0,727 0,171 s T-skorom 2,56

1,28, to je znailo razvijenu osteoporozu. Prosjean ukupni MGK u podlaktici

bio je 0,649 0,038 uz T-skor 0,78 0,45.

Nije bilo statistiki signifikantne razlike izmeu parapleginih i tetrapleginihpacijenata u dobi, vremenu nakon ozljede, visini, teini, indeksu tjelesne mase

(ITM) i razini aktivnosti. Primijeen je znaajan pad vrijednosti MGK i T-skorova

kuka u paraplegiara i tetraplegiara (T skor 2,68 i 2,44) (sl. 6). Naena je

statistiki znaajna razlika izmeu T-skora kuka i podlaktice kod parapleginih

pacijenata (2,68 1,19 versus0,57 0,31; P


18/52

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1614


Nije naena korelacija sveukupnih T-skorova naspram razini aktivnosti (r=

0,18; P


19/52

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1615


U ovoj je studiji naena velika redukcija MGK kuka u podskupinama pacijenata

s paraplegijom i tetraplegijom; prosjena je vrijednost MGK bila 67,2% i 70,4%

od najvee gustoe kosti. Slini su rezultati potvreni u prijanjim studijama

(13, 14). Obje su podskupine imale T-skorove kuka oko razine koja se smatra

osteoporozom ili nie od nje. T-skorovi podlaktice kod paraplegiara bili su uredni

(0,57 0,31), dok su kod tetraplegiara naene vrijednosti koje upuuju na

osteopeniju (1,05 0,49), ali ne znatnu. Nasuprot parapleginoj skupini, nije

bilo statistiki znaajne razlike izmeu denzitometrijskih skorova podlaktice i

kuka kod tetrapleginih pacijenata. Relativno povoljni skorovi naeni kod naih

pacijenata s tetraplegijom mogu se pripisati njihovoj visokoj razini mobilnosti,

dobi i vremenu nakon ozljede (prosjena razina aktivnosti 3,66; prosjena dob

u trenutku ispitivanja 30,2 godine; prosjena dob nakon ozljede 3,8 godina),te injenici da razina ozljede ni kod jednog ispitanika nije bila vea od C5.

Nalaz izraenije osteopenije u paraliziranim donjim ekstremitetima nego u

paraliziranim gornjim ekstremitetima ve je opisan (15).

Nismo uspjeli korelirati razinu aktivnosti, vrijeme nakon ozljede i indeks tjelesne

mase s opsegom gubitka MGK. Uzroci tomu mogu biti navedeni razlozi, ali i

relativno mali uzorak bolesnika.

Ipak, potvrdili smo gubitak mineralnog sadraja kosti paraliziranih dijelova

tijela kod spinalnih bolesnika. Time se otvara pitanje mjera koje treba poduzetirano nakon ozljede i tijekom rehabilitacije. Premda to nismo mogli potvrditi,

a podaci u literaturi su kontradiktorni, (9, 10, 11) smatramo da rehabilitaciju

spinalnih bolesnika treba zapoeti to prije, a vjebanje poticati tijekom cijelog

ivota.

REFERENCE:

1. Biering-Sorensen F, Bohr H, Schaadt O: Bone mineral content of the lumbar spineand lower extremities years after spinal cord lesion. Paraplegia1988;26:293-301.

2. Leslie W, Nance P: Dissociated hip and spine demineralization. A specific finding inspinal cord injury.Arch Phys Med Rehabil1993;74:960-964.

3. Ingram RR, Suman RK, Freeman PA. Lower limb fractures in the chronic spinal cordinjured patients. Paraplegia1989;27:133-139.

4. Garland DE, Stewart CA, Adkins RH, Hu SS, Rosen C, Liotta FJ, Weinstein DA.Osteoporosis after spinal cord injury.J Orthop Res1992;10:371-8.

5. Uebelhart D, Demiaux Domenech B, Roth M, Chantraine A. Bone metabolism inspinal cord injured individuals and in others who have prolonged immobilization. A

review. Paraplegia1995;33:669-73.


20/52

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 9-1616


6. Wittenberg RH, Peschke U, Botel U. Heterotopic ossification after spinal cord injury.J Bone Joint Surg 1992;74-B:215-8.

7. Tibone J et al. Heterotopic ossification around the hip in spinal cord-injured patients.J Bone Joint Surg1978;60-A:769.

8. Jaovisidha S, Sartoris DJ, Martin EM, Foldes K, Szollar SM, Deftos LJ: Influenceof heterotopic ossification of the hip on bone densitometry: a study in spinal cordinjured patients. Spinal Cord1998;36:647-53.

9. Saltzstein RJ, Hardin S, Hastings J: Osteoporosis in spinal cord injury: using anindex of mobility and its relationship to bone density.J Am Paraplegia Soc1992;15:232-4.

10. Needham-Shropshire BM, Broton JG, Klose KJ, Lebwohl N, Guest RS, Jacobs PL:Evaluation of a training program for persons with SCI paraplegia using the Parastep1 ambulation system: part 3. Lack of effect on bone mineral density.Arch Phys MedRehabil1997; 78: 799-803.

11. Leeds EM, Klose KJ, Ganz W, Serafini A, Green BA: Bone mineral density after bicycleergometry training.Arch Phys Med Rehabil1990;71:207-9.

12. National Institutes of Health Consensus Development Panel Conference Statement:Health implications of obesity.Ann Intern Med1985;103:1073-7.

13. Demirel G, Yilmaz H, Paker N, Onel S: Osteoporosis after spinal cord injury. SpinalCord1998; 36: 822-5.

14. Szollar SM, Martin EME, Parthemore JG, Sartoris DJ, Deftos LJ: Demineralization intetraplegic and paraplegic man over time. Spinal Cord1997;35:223-8.

15. Finsen V, Intredavic B, Fougner KJ: Bone mineral and hormone status in paraplegics.Paraplegia1992;30:343-7.


21/52

Uinci 12-tjednog programa snaenjana snagu i funkcionalnost u ena s

fibromialgijom

Priredila: Andrea POLOVINA, dr. med.

Fibromialgija je drugi najei uzrok bolesti mekih tkiva u SAD-u. Zahvaa etiri

do est milijuna Amerikanaca, veinom ena. Fibromialgija je idiopatski sindrom

mekih tkiva karakteriziran kroninom boli, kroninim umorom, sindromom

iritabilnog crijeva, anksioznou, depresijom i smetenou. U bolesnika s fi-

bromialgijom snaga i funkcionalnost su snieni u usporedbi s kontrolnim ispi-

tanicima odgovarajue dobi. Kingsley i sur. utvrdili su da sredovjene ene s

fibromiagijom imaju stupanj funkcionalnosti slian enama starijim od njih 25

godina koje preteno sjede.

U bolesnika s fibromialgijom trening snaenja obino se planira kao inicijalni,

jer se smatralo da je fibromialgija izravan uzrok miine traume i da bi trening

snaenja pogorao kroninu bol i oteenje miia. Ovo istraivanje, meutim,

pokazuje da program snaenja moe usporiti krug smanjenja kondicije i omo-

guiti bolesnicima s fibromialgijom sudjelovanje u drugim oblicima aktivnosti.

U ovom je radu ispitan uinak progresivnog programa snaenja na snagu i

funkcionalnost u ena kojima je dijagnosticirana fibromialgija.

Nakon oglasa u lokalnim novima, u istraivanje je ukljueno 29 ena s fi-

bromialgijom. Testiranje funkcionalnosti i mjerenje snage provedeno je urazliitim danima s najmanje 72 sata razmaka izmeu testiranja. Istodobno

je odreena kompozicija tijela, evaluacija bolnih toki i popunjen upitnik o

fibromialgiji. Snaga je mjerena na prsnoj prei Nautilus i ureaju za ekstenziju

nogu odreivanjem maksimalne teine koju bi ispitanik mogao pomaknuti

jedanput kroz puni opseg pokreta. Nakon 72 sata ispitivanje je ponovljeno

i uzeta je vea vrijednost. Odreivan je indeks tjelesne mase, a s pomou

dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije odreena je tjelesna kompozicija

prema Lohmanovim specifikacijama. Reumatolog je odredio broj bolnih toaka

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2017

Novosti iz strune literature


22/52

i mialgini zbroj (klasifikacija bolne osjetljivosti na ljestvici 0 3; 0 = bez

bolova, 3 = nagli trzaj ispitanika). Uinak fibromialgije procijenjen je upitnikom

o uinku fibromialgije (Fibromyalgia Impact Questionnaire, FIQ) koji obuhvaa

pitanja koja se odnose na jutarnju zakoenost, raspoloenje, bol i sposobnost

obavljanja svakodnevnih poslova. Tjelesna funkcija mjerena je specifinom

kontinuiranom skalom izvoenja fizike funkcije (engl. Continous-Scale Physical

Functional Performance, CS-PFP). Upitnik je specifian za tjelesnu funkciju i

ne odnosi se na emocionalno ili mentalno zdravlje ili depresiju. Funkcionalno

izvoenje mjeri se simulacijom zadataka rutinskih aktivnosti pri maksimalnom

trudu unutar granica sigurnosti i ugode. Ispituje se 16 aktivnosti i izvoenje

se kvantificira kombinacijom vremena, udaljenosti i teine. Ukupan CS-PSP

moe se podijeliti u pet podruja: snagu gornjega dijela tijela, fleksibilnostgornjega dijela tijela, snagu donjega dijela tijela, ravnoteu i koordinaciju te

izdrljivost.

Nakon inicijalnog testiranja, sluajnim odabirom ispitanice su podijeljene u

dvije skupine: skupinu koja je zapoela trening snage i kontrolnu skupinu koja

je bila na listi ekanja. Ispitanice ukljuene u trening snage dolazile su dva

puta na tjedan na progresivni trening snage. Kontrolna skupina nastavila je s

uobiajenim aktivnostima.

Program snaenja sastojao se od 11 vjebi, a jedan ciklus od 8 do 12 ponavljanja.Vjebe snaenja poinjale su i zavravale petominutnim zagrijavanjem i

hlaenjem koje je ukljuivalo istezanje i hodanje. Trening je zapoinjao s 40%

maksimalnog optereenja. Nakon 12 ponavljanja, optereenje je poveano za

oko 2,3 do 4,5 kg. Svaki je trening trajao oko 30 minuta. Bolesnice u kontrolnoj

skupini zamoljene su da tijekom 12 tjedana ne mijenjaju razinu aktivnosti.

Nakon 12 tjedana intervencije poetno je testiranje ponovljeno u obje skupine.

Podatci su analizirani jednosmjernom, a ovisne varijable dvosmjernom

ANOVOM. Analiza namjera lijeenja (engl. intention-to-treat, ITT) koritena

je radi evaluacije rezultata prvog i drugog testiranja, odnosno da bi se ispitaliuinci intervencije na ispitanike, bez obzira na to je li ispitivanje zavreno ili

ne. Od 29 polaznica 20 ih je zavrilo ispitivanje, 12 od 14 u kontrolnoj skupini

i 8 od 15 u skupini snaenja.

Rezultati analize ITT pokazali su veliku razliku u snazi donjega dijela tijela

izmeu dviju skupina. U skupini snaenja znatno je porasla snaga gornjega

i donjega dijela tijela. Broj bolnih toaka, ukupan mialgini zbroj, rezultat

upitnika uinka fibromialgije i rezultati upitnika uinka fibromialgije na aktivnosti

svakodnevnog ivota nisu pokazali razliku meu skupinama. Glede podataka o

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2018



23/52

funkcionalnosti, postojala je velika razlika meu skupinama u podruju snage

gornjega dijela tijela i ukupne procjene doivljenog umora koji obrazac su

ispitanice popunjavale nakon svih zadaa testa CP-PFP. Analizom ispitanica

koje su zavrile ispitivanje naena je znaajna razlika u snazi gornjih i donjih

ekstremiteta izmeu dviju skupina. Skupina koja je provodila trening snaenja

imala je takoer znaajno poveanje snage i gornjega i donjega dijela tijela.

Znaajna razlika meu grupama je postojala i u mjerama funkcionalnosti u

podruju snage gornjega i donjega dijela tijela, u ukupnoj procjeni doivljenog

umora, te trendu signifikantne razlike u podruju izdrljivosti. U grupi snaenja

osjetno je poboljana funkcionalnost u podruju snage gornjega i donjega dijela

tijela, izdrljivosti, ukupnoj funkcionalnosti i procjeni doivljenog umora.

Ovo je prva studija u kojoj su procijenjeni uinci progresivnog treningasnage na funkcionalnost rutinskih zadaa svakodnevnog ivota u ena s

fibromialgijom. Studija podupire hipotezu da se trening snaenja moe ko-

ristiti kao intervencijsko orue u poveanju snage i nekih komponenata funkci-

onalnosti u ena s fibromialgijom, koje imaju manju snagu donjih miia i

izdrljivost. Simptomi rezultiraju netoleriranjem vjebi i ogranienjima u spo-

sobnosti izvoenja aktivnosti svakodnevnog ivota. Ovo je i jedno od prvih

istraivanja u kojima se koristi pouzdan alat u evaluaciji funkcionalnosti u ena

s fibromialgijom. U istraivanju na enama i mukarcima u dobi izmeu 65 i

97 godina naeno je da ukupan CS-PFP rezultat manji od 58 jedinica moe

djelovati na mogunost samostalnog ivota. U ovom istraivanju, ukupan

rezultat testa CS-PFP bio je nii od graninih 58 jedinica i u skupini snaenja

i u kontrolnoj skupini. Mnoge od ispitanica radile su modifikacije u rutinskim

zadaama svakodnevnog ivota, a ukuani su im pomagali u svim poslovima.

U ena koje su zavrile trening snaenja ukupna funkcionalnost premaila je

prag, dok je u kontrolnoj skupini ostala ispod njega.

Usporedba dviju grupa nije pokazala razliku u fleksibilnosti gornjega dijela tijela

ili u ravnotei i koordinaciji, ali je uoen trend signifikantne razlike u poveanjuizdrljivosti u skupini snaenja koji nije bio oekivan. U intervencijskoj skupini

dolo je do poveanja hodne pruge za 11 m, te se moe rei da program

snaenja u ena s fibromialgijom moe poboljati i njihovu sposobnost hodanja,

kao i svakodnevne rutinske zadae.

U skupini ena koje su vjebale dolo je do poboljanja u podruju snage

gornjega dijela tijela. Mogle su nositi vei teret bez poveanja sranog rada

i doivljenog umora. U nekim aktivnostima, poput pranja rublja i usisavanja,

ukupan doivljaj umora bio je znaajno nii u intervencijskoj grupi. Stoga,

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2019



24/52

trening snaenja moe biti nain poveanja sposobnosti izvoenja rutinskih

zadaa svakodnevnog ivota u ena s fibromialgijom.

Unato promjenama registriranim testom CS-PFP, nije zabiljeena promjena usubjektivnim mjerama aktivnosti svakodnevnog ivota. Upitnici koje ispitanici

samostalno ispunjavaju imaju svoja ogranienja, ne moraju omoguiti ispitani-

cima da zabiljee blage promjene u aktivnostima svakodnevnog ivota koje

mogu biti kliniki vane.

U istraivanju je postojalo nekoliko ogranienja, prije svega mali uzorak ispi-

tanica i velik broj onih koje su prekinule istraivanje, to nije neuobiajeno u

intervencijskim programima. Ispitivanje ograniava i to to test CS-PFP nije

validiran u populaciji s fibromialgijom. Potrebna su daljnja ispitivanja da bi se

taj test evaluirao, jer se tjelesna funkcija u ovoj populaciji treba objektivno

izmjeriti.

Dvanaestotjedni progresivni program snaenja nije doveo samo do znaajnog

porasta snage nego je poveao i odreene komponente funkcionalnosti. U ena

koje su zavrile ispitivanje nije dolo do pogoranja simptoma fibromialgije niti

do miinih ozljeda.

(Kingsley J D, Panton L B, Toole T, Sirithienthad P, Mathis R, McMillan V. The

Effects of a 12-Week Strength-Training Program on Strength and Functionalityin Woman With Fibromyalgia.Arch Phys Med Rehabil 2005;86:1713-1721)

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 17-2020



25/52

Uloga ultrazvuka u poveanju uinkovitostiizokinetikih vjebi

kod osteoartritisa koljena

Priredila: Mirna TOMAKOVI, dr. med.

Osteoartritis je bolest karakterizirana neupalnim propadanjem zglobne hrskavice

s reaktivnim stvaranjem nove kosti na povrini zgloba i njegovim rubovima.

Jedno od predilekcijskih mjesta za pojavu degenerativnih promjena jest i

koljenski zglob. Koljenska bol i slabost kvadricepsa odrednice su nesposobnosti

u osteoartritisu koljena. Osim toga, ogranien opseg pokreta u zglobu povezan

je s abnormalnom posturom i moe rezultirati nesposobnou.

Terapijskim vjebanjem u bolesnika s osteoartritisom moe se prevenirati

ubrzana degeneracija, bez daljnje degeneracije i boli kao posljedice deformitetaili inkongruencije zglobnih tijela. U pregledu uinkovitosti ultrazvuka u lijeenju

muskuloskeletnih bolesti, Falconer i sur. nali su da u veini studija terapijski

ultrazvuk smanjuje bol. U nekim je istraivanjima radi poboljanja fleksibilnosti

vezivnog tkiva primjenjivan ultrazvuk. Nekoliko je studija promatralo uinak

ultrazvuka na terapijske vjebe u osteoartritisu. Zbog toga se u ovoj studiji

istrauje terapijski uinak izokinetikih vjebi kombiniranih s ultrazvunim

tretmanom u bolesnika s osteoartritisom koljena, ukljuujui uinak na opseg

pokreta, bol u koljenu, vrnu miinu snagu, status nesposobnosti i brzinu

hoda neposredno nakon tretmana i tijekom praenja.U istraivanje je ukljueno 120 bolesnika s umjerenim obostranim osteoartri-

tisom (II. stupanj prema Altmanu) i periartikularnom boli mekog tkiva koja

je utvrena tijekom palpacije ili pasivnog istezanja koljena. Bolesnici su na

temelju klinike i radioloke procjene svrstani u etiri skupine. Lijenik koji je

svrstavao bolesnike nije znao koji e oblik lijeenja pojedini bolesnik primiti.

U svakoj skupini bolesnici su podvrgnuti tretmanu tri puta na tjedan tijekom

osam tjedana: 30 bolesnika u skupini I podvrgnuto je izokinetikim vjebama,

30 u skupini II izokinetikim vjebama uz kontinuirani ultrazvuk, 30 u skupini

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 21-2421



26/52

III izokinetikim vjebama uz pulsni ultrazvuk i 30 u skupini IV sluilo je kao

kontrola i nisu podvrgnuti niti vjebama niti ultrazvunom tretmanu. Sve

su skupine imale 20-minutno zagrijavanje i petominutne pasivne vjebe naelektrinom stacionarnom biciklu (20 ciklusa u minuti) prije nego to su pod-

vrgnute vjebama jaanja miia. Izokinetike vjebe za oba koljena provodile

su se tri puta na tjedan tijekom osam tjedana. Intenzitet izokinetikih vjebi

rastao je od jedan do pet setova tijekom prvih pet tretmana i ostao je na est

setova od 6 do 24. tretmana. Svaki set vjebi sastoji se od pet ponavljanja

koncentrinih kontrakcija s kutnim brzinama od 30/s i 120 /s za ekstenzore,

te pet ponavljanja ekscentrinih i koncentrinih kontrakcija s kutnim brzinama

od 30/s i 120 /s za fleksore. Kutovi poetka i kraja za vjebe ekstenzije bili su

40 i 70, a za vjebe fleksije 70 i 40. Bolesnik se izmeu setova odmaraopet sekundi, 10 s izmeu razliitih tipova vjebi i 10 min izmeu vjebi desnog i

lijevog koljena. Terapijski uinci tih vjebi procijenjeni su promjenom u rasponu

kretnji koljena, u vizualnoj analognoj skali (VAS), Lequesneovu funkcionalnom

indeksu, u brzini hodanja i u vrnoj miinoj snazi koljenske fleksije i ekstenzije

mjerenoj izokinetikim dinamometrom (Kin-Com) prije i nakon tretmana te

tijekom praenja nakon jedne godine.

Aktivno potpomognuti opseg pokreta u koljenu mjeren je plastinim

goniometrom u leeem poloaju bolesnika na leima. Intenzitet boli mjerenje horizontalnom vizualnom analognom skalom (raspon 0 10). Funkcionalni

status koljena analiziran je Lequesneovim algofunkcionalnim indeksom. Anali-

zirana je kvaliteta hoda i vrijeme potrebno da bolesnik prijee zadanu hodnu

prugu (udaljenosti od 50 metara). Mjesta aplikacije ultrazvuka izabrana su s

obzirom na lokalizaciju tendinopatije, entezopatije, Bakerove ciste ili burzitisa.

Pri primjeni kontinuiranog ultrazvuka koritena je frekvencija od 1 MHz, pro-

storni i vremenski vrni intenzitet od 1,5 W/cm2 uz iskoritenost ciklusa od

100%. Proba (Sonda ??) je aplicirana pet minuta na svaku tretiranu regiju, i tona medijalni kolateralni ligament, burzu anserinu i bolne toke u poplitealnoj

fosi - cijela tretirana regija od otprilike 25 cm2. Doziranje je bilo tri puta

tjedno tijekom osam tjedana. Pulsni ultrazvuk primijenjen je u frekvenciji od

1MHz. Prostorni i vremenski vrni intenzitet bio je 2,5 W/cm2uz iskoritenost

ciklusa od 25%.Trajanje i poloaj pacijenata za tretiranje bili su isti kao i kod

kontinuiranog ultrazvuka. Doziranje je, takoer, bilo tri puta tjedno tijekom

osam tjedana. Nakon to su tri skupine zavrile tretman, bolesnicima je dan

kuni program vjebanja koji se sastojao od 15 minuta vjebi na stacionarnom

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 21-2422



27/52

biciklu ili na obinom biciklu s podignutim stranjim kotaem za osobe koje

nisu imale kod kue stacionarni bicikl (18 bolesnika)

Za statistiku analizu koriten je t-test za analizu promjena u VAS-u,Lequesneovu indeksu, brzini hodanja i vrnoj snazi kod svake skupine odmah

poslije tretmana i tijekom praenja godinu dana poslije. Jednostrana analiza

varijance Tuqeyevim testom koritena je za usporedbu razlika izmeu tri

tretirane skupine, a Dunnettov test je koriten za usporedbu razlika izmeu

tretiranih skupina i kontrolne skupine nakon vjebi i godinu dana poslije.

Statistiki znaajna razlika definirana je kao p


28/52

Tjelesna nesposobnost esto se nae u bolesnika s osteoartritisom koljena. S

jedne strane nesposobnost moe biti uzrokovana degenerativnim promjenama

zglobnih struktura, ali i nekim fizikim imbenicima (npr. ogranieni opsegpokreta). Glavni uzrok ogranienja kretnji artritinog koljena su bol i slabost

kvadricepsa. Zbog toga su kontrola boli i jaanje muskulature vani u

rehabilitacijskim programima za osteoartritis koljena. Uzroci boli u osteoartri-

tisu koljena su mnogobrojni, a obuhvaaju promjene zglobne hrskavice i

periartikularnih struktura (degeneracija, fibrozacija zglobne ahure s poslje-

dinom kontrakturom i ligamentarnom nestabilnou).

Iako izokinetike vjebe pokazuju najvei terapijski uinak na funkcionalni

status bolesnika s osteoartritisom koljena, one su uzrokom puno slabije

suradnje bolesnika zbog boli koju mogu inducirati. Bolesnici u skupini II i III

bolje su suraivali nego bolesnici u skupini I jer je bolesnicima iz te dvije

skupine uz program vjebi apliciran i ultrazvuk. Bolja suradnja bolesnika

rezultat je smanjenja boli provocirane vjebanjem to je izraenije u skupini

III u usporedbi sa skupinom II. To nas navodi na zakljuak da je u bolesnika s

osteoartritisom koljena za vrijeme vjebanja pulsni ultrazvuk bio bolji u odnosu

na kontinuirani. Smanjenje boli posljedica je ubrzanog protoka krvi, smanjenja

spazma i porasta temperature u mekotkivnim strukturama, te aktivacije A-alfa

i A-beta-mehanoreceptora koji inhibiraju nociceptivnu transmisiju kroz A-deltai C-vlakna.

Ultrazvuni tretman, posebno pulsni, moe pojaati terapijski uinak izokine-

tikih vjebi za tretiranje boli u periartikularnome mekom tkivu u bolesnika s

osteoartritisom koljena.

(Huang M H, Lin Y S, Lee C L, Yang R C. Use of ultrasound to increase

effectiveness of isokinetic exercise for knee osteoarthritis. Arch Phys Med

Rehabil 2005;86:1545-51.)

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 21-2424



29/52

Smanjenje miine snagei opsega pokreta vratne kraljenice

kod bolesnika s reumatoidnim artritisomi atlantoaksijalnim poremeajima

Priredila: Ana ALJINOVI, dr. med.

Promjene atlantoaksijalnog zgloba esta su posljedica reumatoidnog artriti-

sa (RA). Najpoznatije su prednja atlantoaksijalna subluksacija (AAS) i ant-

lantoaksijalno utisnue, a u ovom su lanku ta dva pojma ujedinjena pod

nazivom atlantoaksijalni (AA) poremeaji. Ve u ranoj fazi bolesti, bolesnici s

reumatoidnim artritisom imaju poveanu labavost transverzalnog, apikalnog

i alarnog ligamenta to omoguuje da atlas klizi prema naprijed u odnosu na

aksis dovodei do prednjeg AAS-a. Takav AAS esto je nestabilan, pojavljuje

se pri fleksiji, a nestaje u ekstenziji vratne kraljenice. Ako upalne promjene

zahvate i lateralne atlantoaksijalne i atlantookcipitalne fasetne zglobove na-

staju erozije. Postupno razaranje dovodi do utisnua AA zgloba i posljedine

smanjene pokretljivosti ili ak ankiloze. AA poremeaji su esti u uznapredovalom

reumatoidnom artritisu i povezani su s razaranjem perifernih zglobova.

Prema spoznaji autora, do sada nije testirana snaga i funkcija miia vrata, iako

upravo ti miii sudjeluju u gotovo svim dnevnim aktivnostima. Vratni miii se

suprotstavljaju sili tei te odravaju uspravan stav glave. Stabiliziraju glavu pripokretu, suprotstavljajui se silama akceleracije i deceleracije koje ih dodatno

optereuju. To znai da miii koji su oslabljeni rade blizu svog maksimalnog

kapaciteta tijekom uobiajenih dnevnih aktivnosti ili fizikog napora. Premda

je ve zabiljeena povezanost snage, opsega pokreta i kronine vratobolje, nije

se istraivao sam utjecaj AA poremeaja na funkciju vrata u bolesnika s RA.

Stoga je cilj ovog rada bio usporediti izometriku snagu vratnih miia i opseg

pokreta u bolesnika koji imaju AA poremeaj i onih koji ga nemaju.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2825



30/52

U istraivanje su ukljuena 124 bolesnika s RA koji su bili na listi ekanja

za operativne ortopedske zahvate u Jyvskyl Central Hospital, Jyvskyl,

Finska. Istraivanje je odobrio etiki odbor i svi su bolesnici dali svoj pristanak.Uinjene su rendgenske snimke vratne kraljenice, i to standardne (lateralna

i anteroposteriorna projekcija) i funkcionalne (lateralna projekcija u fleksiji i

ekstenziji) kao i snimka odontoidnog procesusa. Dijagnoza AAS postavljena je

ako je udaljenost pri fleksiji izmeu prednjeg dijela densa i stranjeg dijela luka

atlasa iznosila vie od 3 mm. Na lateralnoj projekciji u neutralnom poloaju

zabiljeeno je postojanje utisnua s pomou Sakaguchi-Kauppijeve metode.

Promjene na posteroanteriornim snimkama aka evaluirane su Larsenovom

metodom.

Snaga vratnih miia mjerena je pri rotaciji, fleksiji i ekstenziji i biljeio se

najbolji rezultat od tri mjerenja. Ako je bila prisutna bol, intenzitet boli je

zabiljeen na vizualnoanalognoj skali (VAS). Sam opseg pokreta izmjeren

je trodimenzionalnom napravom za mjerenje pasivnih pokreta (Kenov su-

stav mjerenja opsega vratne kraljenice), i to fleksije, ekstenzije i rotacije.

Funkcionalni status vrata je, pak, odreen modificiranim Indeksom onespo-

sobljenja i boli vrata i ramena (Neck and Shoulder Pain and Disability Index),

a opi funkcionalni status procijenjen je Upitnikom procjene zdravlja (Health

Assesment Questionare). Aktivnost bolesti evaluirana je modificiranom Skalomaktivnosti bolesti na 28 zglobova (28-joint Disease Activity Score), a ukupan

osjeaj boli na VAS-u.

Rezultati su zabiljeeni kao prosjene vrijednosti sa standardnom devijacijom.

Vani rezultati prikazani su 95-postotnim intervalom pouzdanosti (confidence

interval). Demografski i kliniki podaci obraeni su s pomou Hi-kvadrat testa i

T-testa. Razlike u snazi miia i opsegu pokreta usporeene su analizom varijanci

i multivarijatnom analizom. Koeficijent korelacije izraunan je Pearsonovim r ili

Spearmanovim p-testom.Prosjena dob bolesnika, meu kojima su bile 92 ene (74%), iznosila je 62

godine. Trideset bolesnika (24%) imalo je AA poremeaje, od toga prednji AAS

16 bolesnika, AA utisnue osam, a udrueni AAS i utisnue est bolesnika.

Bolesnici s AA poremeajem imali su veu uestalost erozivnih promjena na

perifernim zglobovima. Takoer su imali statistiki znaajno due trajanje

bolesti, jai intenzitet boli, loije rezultate na upitniku HAQ, te su ee uzimali

male doze kortikosteroida i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Pokretljivost

vratne kraljenice bila je statistiki manja u bolesnika (i ena i mukaraca)

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2826



31/52

s AA poremeajima u usporedbi s ostalim bolesnicima. Podjelom ispitanika u

grupe prema vrsti AA poremeaja zabiljeeno je da je smanjenje pokreta u

svim smjerovima najznaajnije u bolesnika s AA utisnuem.Izometrika snaga je bila znaajno manja kod bolesnika s AA poremeajima.

Prosjean odnos fleksije i ekstenzije bio je 0,55. Meutim, kada su izdvojeni

bolesnici s AA utisnuem, taj je interval prosjeno iznosio 0,81. Tri su se

bolesnika s AA poremeajima tuila na bolove tijekom fleksije, jedan tijekom

ekstenzije, a tri kod rotacija. Srednja vrijednost dobivena s pomou VAS-a u

bolesnika s AAS-om bila je 34 mm, kao i kod AA utisnua. Prosjena vrijednost

VAS-a u bolesnika bez AA poremeaja bila je 38 mm, dok je u est bolesnika

s udruenim AAS-om i AA utisnuem prosjeno zabiljeena vrijednost od 41

mm. Intenzitet boli na VAS-u bio je podjednak kod bolesnika koji su uzimali

nesteroidne protuupalne lijekove i onih koji ih nisu uzimali. Nije zabiljeena

povezanost teine prednjeg AAS-a i AA utisnua s vrijednostima miine

snage.

U bolesnika s AA poremeajima bolest je due trajala i rendgenske snimke

ee su pokazivale prisutnost erozija, to je u skladu s dosad objavljenim

podacima. Stoga kod bolesnika s destruktivnim promjenama zglobova uvijek

treba obratiti pozornost na promjene vratne kraljenice. Meutim, prednji AAS

moe se pojaviti i rano u tijeku bolesti, ak i prije promjena na perifernimzglobovima. Poveana labavost ligamenata AA podruja dovodi da AAS-a, a

utisnuu obino prethodi nestabilnost.

Vaan podatak koji proizlazi iz ove studije jest da prednji AAS ne dovodi do

ogranienja pokreta vratne kraljenice. Alaranta i sur. su uz pomo goniometra

utvrdili da su pokreti vratne kraljenice u svim smjerovima slini kod mukaraca

i ena, kao i kod bolesnika s izoliranim AAS-om i bez njega.

Dugotrajna upala AA zglobova kod bolesnika s RA moe dovesti do njihove

erozije te do AA utisnua. Opseg pokreta tada je smanjen u svim smjerovima.

Zanimljivo je da bolesnici koji imaju kombinaciju prednjeg AAS-a i utisnua

imaju slian opseg pokreta kao i oni bez AA poremeaja. S obzirom na aksis

pri fleksiji, ta bi se pojava mogla objasniti klizanjem atlasa prema naprijed, pri

emu se ne razvija ankiloza uz utisnue.

Srednje vrijednosti izometrike snage u ena s RA, a bez AA poremeaja, bile

su nie od onih dobivenih testiranjem zdrave populacije, a jo vee smanjenje

bilo je prisutno u bolesnica s AA poremeajima. Meutim, vrijednosti snage kod

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2827



32/52

bolesnica bez AA poremeaja usporedive su s vrijednostima kod bolesnika s

nespecifinom kroninom vratoboljom.

Ekstenzori vrata suprotstavljaju se sili tei i obino postoji razlika u snaziprednje i stranje skupine miia za oko 50%. Kod ispitivanih bolesnika s AA

poremeajima relativno smanjenje snage i bez njih bilo je podjednako kod

fleksora i ekstenzora kao i u bolesnika s prednjim AAS-om. Meutim, snaga

miia ekstenzora bila je vie smanjena u odnosu na fleksore u bolesnika s AA

utisnuem. To pokazuje da bi smanjenje i neravnotea miine snage mogli biti

kliniki znaajni, budui da je potreba za miinom stabilizacijom vrata vea

kod bolesnika s ozljedom ligamenata u AA podruju. Slabi miii nisu potporanj

glavi niti zatita ozlijeenom ligamentu pri pokretu glave. Vea miina snaga

mogla bi smanjiti simptome i usporiti nastanak nestabilnosti.

Vratobolja je uobiajen simptom u bolesnika s RA, neovisno o radiolokom nalazu.

Ope je poznato da je relativno esta i u opoj populaciji. Ovi rezultati pokazuju

da subluksacija nuno ne izaziva bol, budui da se samo 30% bolesnika s AA

poremeajima tuilo na bol u vratu tijekom posljednjeg tjedna. Ipak, vei broj

bolesnika s AA poremeajima uzimao je analgetike i kortikosteroide, a njihova

je bolest, unato lijekovima, bila u aktivnijoj fazi. Nadalje, rezultati pokazuju

da se slian intenzitet boli moe pojaviti i u bolesnika bez AA poremeaja. No,

i kad bol nije prisutna, patoloke promjene mogu inhibirati miinu aktivnost iuzrokovati slabost. U ovoj se studiji mora uzeti u obzir da svi ispitanici ekaju

ortopedski zahvat, to govori o dugom trajanju osnovne bolesti.

Zakljuno, snaga vratnih miia znaajno je smanjena u bolesnika s AA

poremeajima. Opseg pokreta najvie je ogranien u bolesnika s AA utisnuem,

dok moe biti normalan u bolesnika s izoliranom AAS-om. Intenzitet boli

podjednak je u bolesnika s AA poremeajima i u ostalih bolesnika s RA. Stoga,

treba istaknuti da AA poremeaji mogu biti prisutni bez znaajnijih simptoma

i klinikih znakova.

(Hkkinen A, Neva MH, Kauppi M i sur. Decreased muscle strength and mobility

of the neck in patients with rheumatoid arthritis and atlantoaxial disoreders.

Arch Phys Med Rehabil 2005;86:1603-8.)

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 25-2828



33/52

Biokovka - specijalna bolnicaza medicinsku rehabilitaciju

sa zdravstveno-turistikom ponudomna jugu Hrvatske

Marina ABI, dr. med.

Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju nalazi se u Makar-

skoj, gradu od oko 15000 stanovnika primarno orijentiranom na turizam.

Mediteranska klima omoguava da se turistika ponuda proiri i izvan ljetnih

mjeseci.

Samo 60-tak kilometara junije od Splita, Makarska se nalazi u jedinstvenom

prirodnom okruju. Smjeten u prirodno zatienoj luci, grad se iri do padinaplanine Biokovo.

Biokovka - specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju nalazi se uz ljun-

anu plau u najljepem dijelu grada, a poloaj i blaga klima omoguavaju li-

jeenje i odmor tijekom cijele godine.

U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Biokovka u Makarskoj

djeluju i rade etiri lijenika specijalista za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju:

Marko Oi-Bebek, dr., koji je ujedno i ravnatelj bolnice, Vojislav Maleevi, dr.,

Marina abi, dr. i Ivo Milinovi, dr. Biokovka zapoljava 35 fizioterapeuta,a smjetajni kapaciteti bolnice su maksimalno 550 kreveta. Osim fizikalne

medicine i rehabilitacije, u bolnici se provode i rekreativni, kao i zdravstveno-

medicinski programi.

More, klima i zrak kao prirodni ljekoviti initeljiiskoritavaju se podvodnim

masaama i hidrogimnastikom, koja se provodi u grijanoj morskoj vodi, te

vjebama disanja i aerosol terapijom, to potvruje opredijeljenost Biokovke

za prirodne fizikalne terapije.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3229

Predstavljamo vam ....


34/52

Lijeenje je dopunjeno elektroterapijom (IFS, KV, DDS, elektrogimnastika),

magnetoterapijom i termoterapijom (ultrazvuk, fango).

Biokovka je ustanova za rehabilitaciju:- reumatolokih bolesnika (upalni i degenerativni reumatizam, osteopo-

roza);

- traumatolokih bolesnika (politraumatizirani bolesnici, stanja nakon kon-

tuzija, prijeloma i sl.);

- ortopedskih bolesnika (stanja nakon ortopedskih zahvata PEP, TEP,

osteosinteze i sl.);

- neurolokih bolesnika (stanja nakon CVI-a, ozljede i upale perifernih ivaca,

kompresivnih sindroma, bolnih sindroma kraljenice i sl.);- neurokirurkih bolesnika (stanja nakon operacije diskus hernije u vratnom,

prsnom i LS-segmentu, neuroloki deficit nastao kao posljedica patolokih

zahvata na SS-u);

- i neto manje i rjee kardiolokih bolesnika (stanja nakon infarkta), mi-

okarda, aortokoronarnih premosnica i sl.

Ustanova prua i dijagnostike usluge: dijagnostiki ultrezvuk muskuloskeletnog

sustava, izokinetiki dinamometar (dijagnostiko i terapijsko pomagalo).

Biokovka kao ustanova zdravstvenog turizma nudi i specijalne programe

zdravstvenog turizmakao to su:

Terapijski tjedan: Klasini lijeniki program namijenjen osobama sa

zdravstvenim tegobama, koji ukljuuje lijeniki pregled i terapije primjerene

zdravstvenom stanju gosta.

Protustresni tjedan: Program namijenjen osobama sa stresnim zanimanjima

ukljuuje i lijeniki pregled s dijagnostikom kontrolom zdravlja, rune masae

i vjebe u bazenu s morskom vodom.

Tjedan oputanja: Program namijenjen svima koji ele lagano oputanje,

ukljuuje rune i podvodne masae, kao i vjebe u bazenu s toplom morskom

vodom.

Fitness-tjedan:Program poinje testiranjem aerobnih mogunosti na Bikerrace

ergometru Technogym, te prema elji gost odabire program za poveanje

miine mase, za uvrivanje miine mase ili za otklanjanje miine mase.

Uz masau i koritenje sauna i bazena ovaj program je idealan za ljubitelje

rekreacije.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3230



35/52

Makarska ima idealne bioklimatske karakteristikejer lei izmeu klimatski

otrijeg sjevera i vrueg juga jadranske obale te je krase blage zime i topla

ljeta, obilje morskog aerosola i eterinih ulja.Prosjena godinja temperatura iznosi 16C, a relativna vlanost zraka 64%

od svibnja do listopada, dok je u kasnijim mjesecima via. Godinja insolacija

iznosi 2620, a prosjena dnevna sedam sati.

U sklopu rekreacijsko-portske ponude u Biokovki djeluje suvremeni

fitnes-centar koji raspolae modernom teretanom, koja je opremljena kvali-

tetnom tehnogym, kardio-linijom, kao i najmodernijim spravama istoga pro-

izvoaa, dvoranom za aerobik, dvije finske saune i dva bazena s morskom

vodom (19-metarski za plivanje koji se grije na 26C i manji za vjebe istezanjai oputanje koji se grije na 36C). Uz bazene su postavljene i etiri masane

kade nove generacije s kompjutorskim programiranjem masanoga procesa.

Vani se gosti mogu rekreirati na terenima za mini-golf, stolni tenis i boanje

koji su smjeteni u prekrasnoj borovoj umi uz samu plau.

Svi korisnici fitnes-centra su pod stalnim nadzorom dvojice profesora kinezio-

logije koji prate, potiu, ali i pomau korisnicima ako je to potrebno, a ako

imaju problema s kraljenicom ili lokomotornim sustavom na usluzi im je vii

fizioterapeutZa potpuno oputanje na raspolaganju su dva bazena, finska sauna, hidromasaa

i runa masaa tijela.

Budui je Makarska sa svojim bioklimatskim karakteristikama idealno mjesto

za pripremu portaa i u zimskom razdoblju, u sklopu portske ponude je i niz

programa koji se mogu realizirati izvan hotela uz pomo vanjskih suradnika.

Pripreme portaa organiziraju se u suradnji s gradskim portskim centrom i

osnovnom kolom u Makarskoj.

Povoljni klimatski uvjeti, kompletna usluga u hotelu, ukljuujui fitnes-centar,

kao i mogunost rehabilitacije ozlijeenih omoguuju pripremu razliitih

kategorija portaa koji su stalni gosti Biokovke.

Za goste Biokovke mogu se organizirati i rekreativne aktivnosti kao to su:

- etnja u prirodi i planinarske ture oznaenim planinarskim stazama po

Biokovu

- slobodno penjanje po liticama (free climbing)

- vonja biciklom u prirodi (mounting bike)

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3231



36/52

- rafting i kanjoning na rijeci Cetini

- satovi ronjenja s bocama

- organizirano sputanje u krake jame, speleologija- skijanje na vodi.

Sve te aktivnosti organiziraju se u suradnji s vanjskim suradnicima i upotpunjuju

klasinu ponudu Biokovke i grada Makarske.

Puke fete i proslave vjerskih blagdana najprimamljiviji su u bogatoj ponudi

ljetnih kulturnih programa grada Makarske.

U sklopu Makarskoga kulturnog ljeta odravaju se razne priredbe; od koncerata

klasine ili suvremene glazbe, kazalinih predstava, folklornih veeri, raznih

izlobi do ribarskih feta i ljetnog karnevala.

Makarska je bogata kulturno-povijesnim spomenicima, od kojih se posebno

istiu crkva sv. Marka, svetite Vepric i franjevaki samostan u sklopu kojeg je

svjetski poznat malakoloki muzej.

Svetite Vepric je posveeno roenju Djevice Marije, te se za blagdan Male

Gospe, 8.rujna, odrava velika procesija.

Poloaj Makarske omoguava posjetitelju brojne izlete u okolicu kopnom i

morem.

U krugu od 100 do 150 kilometara nalazi se mnogo zanimljivih gradova, lijepih

otoka, pa ak i nekoliko nacionalnih parkova i zatienih parkova prirode kao

to su Split, Dubrovnik, Korula, slapovi Krke, Meugorje.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 29-3232



37/52

U prilogu je saetak magistarskog rada dr. med. Anite Legovi, koji je obranila29. srpnja 2003.

estitamo!Urednitvo

Znaenje rehabilitacije za ishodaloartroplastike koljena u reumatoidnom

artritisu i osteoartritisu

- saetak magistarskog rada -

mr. sc. Anita LEGOVI, dr. med.

Reumatoidni artritis (RA) i osteoartritis (OA) najei su uzronici boli i sma-

njene pokretljivosti u reumatolokih bolesnika. Kada konzervativno lijeenje

vie ne daje zadovoljavajue rezultate u uznapredovalom stadiju tih bolesti,

pristupa se operativnom lijeenju. Koljenska aloartroplastika danas je najee

primjenjivana metoda kirurkog lijeenja RA i OA.

Cilj istraivanja bila je analiza uinaka i ocjena rezultata rehabilitacije u

bolesnika nakon koljenske aloartroplastike s namjerom da se ustanovi njezino

znaenje na krajnji ishod ugradnje totalne koljenske endoproteze u bolesnika s

RA i OA. Ispitanici s RA i OA praeni su u nekoliko razdoblja tijekom godine dana

nakon koljenske aloartroplastike pri emu su usporeivani postignuti rezultati.

Na temelju relevantnih parametara rezultati su usporeeni s onima slinih

istraivanja iz medicinske literature.

U razdoblju od srpnja 1999. godine do srpnja 2001. godine, analizirana su

102 bolesnika s ugraenom totalnom koljenskom endoprotezom, od toga 38

bolesnika s RA i 64 bolesnika s OA. U skupini ispitanika s RA bilo je 35 ena i

tri mukaraca, a u skupini ispitanika s OA 54 ene i 10 mukaraca. Prosjena

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 33-3633

Osobne vijesti


38/52

ivotna dob ispitanika s RA iznosila je 61 godinu (raspon od 43 do 78 godina), a u

skupini ispitanika s OA 74 godine (raspon od 61 do 86 godina). Svi su ispitanici,

prije operativnog zahvata na Klinici za ortopediju Lovran i tijekom rehabilitacijeu Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapija u Opatiji,

bili pregledani i ispitani u skladu s utvrenim kriterijima. Identina ispitivanja

ponovljena su tijekom tri vremenska razdoblja (tri, est i dvanaest mjeseci

nakon operativnog zahvata). Ispitanici su bili podvrgnuti istim rehabilitacijskim

procedurama tijekom poslijeoperativne rehabilitacije u trajanju od tri tjedna.

Dobiveni rezultati su analizirani i usporeivani izmeu obje skupine bolesnika

s ugraenom totalnom koljenskom endoprotezom s ciljem da se ispitaju uinci

provedene rehabilitacije te da se ustanovi postoje li meu njima znaajne

razlike u postignutim rezultatima s obzirom na prirodu i teinu osnovne bolestii vrstu deformiteta koljenskoga zgloba prije operativnog zahvata. Ispitivanje

je obuhvatilo objektivne i subjektivne parametre koji su biljeeni prije i poslije

operacije, prije i nakon rehabilitacije te tijekom kontrolnih pregleda, tri, est

i dvanaest mjeseci nakon operativnog zahvata. Od subjektivnih parametara

ispitivani su uestalost i intenzitet bolnosti koljenskoga zgloba vizualnom

analognom skalom (VAS) te koliina primjenjivanih analgetika. Od objektivnih

parametara ispitivani su: opseg pokreta (fleksija i ekstenzija) koljenskoga

zgloba, uestalost i veliina otekline koljenskoga zgloba, opseg natkoljenice i

snaga etveroglavog miia. Za ocjenu funkcionalnoga statusa u bolesnika s

RA primijenjen je upitnik Health Assessment Questionary (HAQ), a u bolesnika

s OA Lequesneov test. Modificiranim upitnikom SF-36 (Short Form Health

Survey) u obje skupine bolesnika ocijenjena je kvaliteta ivota prije i poslije

operacije, a zatim tri, est i dvanaest mjeseci nakon operativnog zahvata.

Nakon rehabilitacije i tijekom kontrolnih pregleda, u tri vremenska razdoblja

nakon operativnog zahvata, pacijenti su zamoljeni da iznesu subjektivnu ocjenu

uspjenosti operativnog zahvata.

U statistikoj obradi podataka primijenjene su deskriptivne i analitike metode

svrhovite u biomedicinskim istraivanjima. Za deskripciju analiziranih podataka

koriteni su aplikacijski programi Microsoft Excel i Microsoft Word. Podaci su

analitiki obraeni raunalnim programom Statistica 6. Za usporedbu podataka

izmeu grupa ispitanika primijenjen je t - test za zavisne uzorke i Hi (2)

kvadrat test.

Analizom uestalosti koljenske aloartroplastike prema dobi, spolu i uhranjenosti

u bolesnika s RA i u bolesnika s OA ustanovljena je statistiki znaajnija uestalost

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 33-3634

Osobne vijesti


39/52

u ena u odnosu na mukarce (p < 0,005), te znaajna uestalost koljenske

aloartroplastike u preuhranjenih ispitanika s OA (p = 0,0194). U raspodjeli

prema dobi bolesnici s RA su statistiki znaajno mlai, dok raspodjelom premadobi unutar skupina nije ustanovljena statistiki znaajna razlika u uestalosti

ugradnje koljenske endoproteze izmeu mukaraca i ena. Podjednaka je

zastupljenost desnih i lijevih koljenskih aloartroplastika.

U ispitanika s RA i u ispitanika s OA nakon trotjedne rehabilitacije poslije

koljenske aloartroplastike naeno je statistiki znaajno poboljanje opsega

pokreta koljenskoga zgloba, prosjeno za 16,5 stupnjeva u bolesnika s RA

(p


40/52

bolesnici su bre i kvalitetnije ukljueni u obavljanje svakodnevnih ivotnih

aktivnosti i socijalne kontakte, ime im je poboljana kvaliteta ivota.

ivotopis

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 33-3636

Osobne vijesti

Anita LEGOVI roena je 1957. godine u Rijeci gdje je

zavrila osmogodinju kolu i srednju medicinsku kolu.

Medicinski fakultet u Rijeci upisala je 1975., a diplomirala

1980. godine.

Pripravniki sta obavila je u Klinikome bolnikom centru

u Rijeci, a struni ispit poloila 1981. godine. Nakon

pripravnikog staa u Rijeci, radila je u Domu zdravlja

Opatija u Hitnoj medicinskoj pomoi, a zatim u primarnoj zdravstvenoj zatiti

djece i odraslih.

Od 1982. godine djelatnica je Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju

srca, plua i reumatizma Thalassotherapija u Opatiji. U toj je bolnici do 1990.

godine obavljala poslove odjelnog lijenika na Odjelu za rehabilitaciju kardio-

vaskularnih bolesnika.

Poetkom Domovinskoga rata, radi potreba posla, dodijeljena je Odjelu za

fizikalnu medicinu i rehabilitaciju gdje je obavljala poslove odjelnog lijenika

vodei preteno bolesnike traumatizirane ratnim djelovanjima.

Specijalistiki ispit iz fizikalne medicine i rehabilitacije poloila je 1996. godine

u Zagrebu. Tijekom specijalizacije zavrila je poslijediplomski studij iz fizikalne

medicine i rehabilitacije.

Vie je puta sudjelovala na domaim i meunarodnim kongresima iz razliitih

podruja medicinskih znanosti: fizikalne medicine, reumatologije, neurokirurgije,neurologije, ortopedije, kardiologije, kardiokirurgije i zdravstvenog turizma.

Sada obavlja poslove specijalista fizijatra bavei se rehabilitacijom reumato-

lokih, ortopedskih, neurokirurkih i neurolokih bolesnika. Surauje sa Za-

vodom za reumatologiju i fizikalnu medicinu, te drugim odjelima KBC-a Ri-

jeka, preteito Traumatolokim, Neurokirurkim, Neurolokim te Klinikom za

ortopediju Lovran.


41/52

Iz rada Hrvatskoga drutvaza fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu

Hrvatskoga lijenikog zbora u 2005. godini

Saa MOSLAVAC, dr. med.

tajnik Hrvatskoga drutva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinuHrvatskoga lijenikog zbora

Izborna skuptina Drutva odrana je 11. veljae 2005. godine. Na njoj je za

predsjednika izabran doc. dr. sc. Ivan Didi, za prvog dopredsjednika prim.

mr. sc. Ida Kova, te lanovi Upravnog odbora: prof. dr. sc. ura Babi-Nagli,

arko Bakran, dr., Rossana izmi, dr., mr. sc. Marica Breni-Dlesk, Milka

Grani-Husi, dr., doc. dr. sc. Simeon Grazio, Marino Hanih, dr., Mira Kadoji dr.

i Katarina Sekelj-Kauzlari, dr. Sukladno Pravilniku o radu strunog drutva, u

sastav Upravnog odbora uao je dotadanji predsjednik, prim. dr. sc. Ladislav

Krapac. Na prvom sastanku za tajnika je izabran Saa Moslavac, dr., a poslije

su u Upravni odbor kooptirani prof. dr. sc. Boidar urkovi, Nives tigli-

Rogoznica, dr. i Nika Cetini, dr. Za rizniara je izabrana mr. sc. Marica Breni-

Dlesk, a za drugu dopredsjednicu Katarina Sekelj-Kauzlari, dr. Izabran je i

ureivaki odbor za na asopis Fizikalna i rehabilitacijska medicina te glavni

urednik asopisa (Tomislav Nemi, dr.).

Voena je evidencija 424 lijenika od kojih je zakljuno s 31. sijenja 2006.

godine 227 lanova uplatom lanarine steklo lanska prava. E-adresar sadrava

116 adresa, to nas ini jednim od veih drutava Hrvatskoga lijenikog

zbora. S punopravnim lanovima komunicira se obinom i elektronikom po-

tom. U Drutvu nema organiziranih podrunica ni sekcija, niti je bilo takvih

inicijativa.

Odrano je est redovitih i jedna izvanredna sjednica Upravnog odbora na kojima

je raspravljano o raznim temama. S HZZO-om je razgovarano o problematici

fizikalne terapije u kui i zdravstvenoj zatiti u djelatnosti fizikalne medicine

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 37-3937

Rad strunog drutva


42/52

i rehabilitacije, s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Povjerenstvom

za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju o izradi curriculuma specijalizacije,

meunarodnoj suradnji lanova i Drutva, a s Hrvatskom lijenikom komoromkao i tijelima Hrvatskoga lijenikog zbora o curriculumuspecijalizacije drugih

specijalnosti, posebno specijalizanata obiteljske medicine.

Tijekom 2005. godine odrana su tri struna skupa o mini invazivnoj osteosintezi,

neurolokoj rehabilitaciji i neuroplastinosti te regeneraciji aksona sredinjega

ivanog sustava. Na sastancima su razmatrana i strukovna pitanja, npr.

curriculumspecijalizacije, te davane obavijesti o radu Drutva, a nisu izostali

ni domjenci. U listopadu 2005. Drutvo je bilo suorganizator simpozija

Boidar pii zasade i razvoj ortopedije na naem podruju. U sklopu

simpozija, kao predsjednik Drutva i pozvani predava, doc. dr. sc. Ivan Didi

odrao je predavanje o vanoj temi nae, ali i srodnih struka: Ortopedska ili

rehabilitacijska pomagala.

Uz to, imali smo vrlo plodnu suradnju sa slovenskim Zdruenjem za fizi-

kalno in rehabilitacijsko medicino, s kojim smo u Mariboru 18. i 19. stude-

noga 2005. organizirali simpozij Cjelovita rehabilitacija nakon ozljeda i bolesti

lumbosakralne kraljenice. Na tom su sastanku nai strunjaci na meu-

narodnom planu promovirali hrvatsku rehabilitacijsku medicinu i njezine

domete. Sljedei zajedniki simpozij dogovoren je za 2007. godinu u Hrvatskoj,a tema e biti naknadno odreena. Kao plod dobre suradnje pozvani smo na

njihov nacionalni kongres 2006. godine.

Drutvo je pokrenulo inicijativu za upuivanje specijalizanata 4. godine u

European School Marseilles, u srpnju 2006, i ta se ideja ostvaruje za dvije

kolegice. Web stranice Drutva prosjeno na dan posjeti oko 30 osoba.

Objavljuju se sve dostupne strune i strukovne aktivnosti, obavijesti o sa-

stancima, teajevima i kongresima koje organizira Drutvo, pojedini odjeli

klinika i bolnica i ostali dogaaji srodni tematici fizikalne i rehabilitacijskemedicine. Pozivam vas i nadalje potiem da informacije o takvim sastancima

uputite na e-adresu tajnika ([email protected]).

Odravanje godinje skuptine u Opatiji 5. oujka 2006. je naa elja da po-

krenemo Hrvatsku, tako da se svaka godinja skuptina odri u drugom dijelu

Hrvatske, a izborna nakon etiri godine ponovno u Zagrebu. Velik broj uplaenih

lanarina za 2005. godinu kao i financijska stabilnost Drutva potiu nas da

nastavimo s dosadanjim nainom rada na zadovoljstvo lanova Drutva, ali i

obvezuje na daljnju strunu i drutvenu aktivnost.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 37-3938

Rad strunog drutva


43/52

Oekuje nas nastavak strunog rada u organizaciji strunih sastanaka, simpozija

i kongresa koji slijedi 2008. godine, prijevod na hrvatski i objavljivanje tzv.

Bijele knjige fizikalne i rehabilitacijske medicine, potvrivanje Pravilnika o radustrunog drutva s izmjenama koje su donesene na Godinjoj skuptini odranoj

5. oujka 2006. u Opatiji, nastavak dijaloga sa svim relevantnim imbenicima

u legislativi i praksi nae specijalnosti u Hrvatskoj, rjeavanje problema i

tekoa ali i, vjerujem, narastajua (samo)svijest o naem poloaju i vanosti

u sklopu Hrvatskoga lijenikog zbora i hrvatske medicine. Stoga pozivam sve

lanove da budu to aktivniji u radu Drutva, strunim i strukovnim pitanjima

te objavljivanju radova u naem asopisu.

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 37-3939

Rad strunog drutva


44/52

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 4040

Struni skupovi

Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja novosti u dijagnostici i lijeenju

Frane GRUBII, dr. med.

Katedra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskoga fakulteta, u suradnjis Klinikom za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestremilosrdnice i Klinikom za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb,organizirala je poslijediplomski teaj stalnoga medicinskog usavravanja I.kategorije IZVANZGLOBNI REUMATIZAM I SRODNA STANJA NOVOSTI UDIJAGNOSTICI I LIJEENJU. Teaj je odran 10. veljae 2006. u multimedijskojdvorani Klinike bolnice Sestre milosrdnice u Zagrebu, a voditelji su bili doc.dr. sc. Simeon Grazio i mr. sc. Porin Peri.

Izvanzglobni reumatizam se odnosi na upalne i degenerativne promjene veziv-

nog tkiva sustava za pokretanje. Moemo ga podijeliti na difuzne poremeaje iregionalne, a potonji su bili glavna tema ovog teaja. Na cjelodnevnom teajuobraeni su svi bitni entiteti izvanzglobnog reumatizma po pojedinim regijama.Uvodnu rije odrao je proelnik Katedre za fizikalnu medicinu i opu rehabilitacijuMedicinskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Boidar urkovi. Prof. dr. sc.Zrinka Jaji govorila je o epidemiologiji, uzrocima i patofiziologiji izvanzglobnogreumatizma i srodnih stanja, a mr. sc. Porin Peri i dr. med. Tomislav Nemio ultrazvunoj i elektroneurofiziolokoj dijagnostici izvanzglobnog reumatizmai srodnih stanja. Pojedini predavai su obradili problematiku izvanzglobnog

reumatizma i srodnih stanja po regijama. Mr.sc. Porin Peri obradio je podrujeramena, doc. dr. sc. Simeon Grazio podruje lakta, podlaktice, runog zglobai ake, mr. sc. Nadica Laktai-erjavi podruje zdjelice i kuka, TomislavNemi, dr. med., podruje koljena, a Frane Grubii, dr. med., podruje glenjai stopala. Mateja Znika, vft., govorila je o principima medicinske gimnastike uizvanzglobnom reumatizmu i srodnim stanjima. Doc. dr. sc. Simeon Grazio imr. sc. Porin Peri predstavili su zanimljive sluajeve bolesnika s izvanzglobnimreumatizmom, a nakon toga uslijedila je rasprava i pismeni ispit. U raspravi je,osim o pojedinim entitetima, bilo govora i o izobrazbi tijekom specijalizantskogstaa, a izraena je i elja za jo vie slinih teajeva.


45/52

Fiz. rehabil. med. 2006; 20 (1-2): 41-4241

Struni skupovi

Degenerativne bolesti vratnei slabinske kraljenice

6. teaj trajnog usavravanja lijenikaiz spinalne kirurgije

Frane GRUBII, dr. med.

U dvorani Zagrebakog velesajma 20. svibnja 2005. godine odran je esti teaj

trajnog usavravanja lijenika iz spinalne kirurgije DEGENERATIVNE BOLESTI

VRATNE I SLABINSKE KRALJENICE. Organizatori teaja bili su Hrvatsko

vertebroloko drutvo Hrvatskoga lijenikog zbora i Klinika za neurokirurgiju

Documents

Fizikalna i Rehabilitacijska Medicina - God 2006 Br 1 - 2