N A U N O P O P U L A R N A R E V I J A O

P R I R O D I , O V J E K U I E K O L O G I J I

S a r a j e v o 2 0 1 0 . , b r o j 3 2 , g o d i n a X I V

OPSTANAK JE RAZLIITOST

FONDEKO SVIJETNauno popularna revija o prirodi,

ovjeku i ekologijiSarajevo, 2010., broj 32, godina XIV

Izdava: Udruenje za podsticanje uravnoteenog razvoja i kvalitet ivota

Fondeko SarajevoSuizdava: Federalno ministarstvo

okolia i turizmaUpravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso - Belagi (predsjednik); Hajdar Arifagi,

novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik Ljubomir Berberovi; dr. Vladimir Beus;

dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul - Velagi; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana

Mrdovi, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk Mutovi; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik

fra Petar Vidi; Nermin Zubevi, dipl. vet. Za izdavaa: Halida Vukovi

Glavni i odgovorni urednik: Alma Dinovi Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Tomislav Luki, prof.Urednitvo: Hajdar Arifagi, novinar; akademik Ljubomir Berberovi; dr. sc.Nevenko Herceg; prof. dr. Aleksandar

Kneevi; mr. Esma Kreso-Belagi, Danijela Petrovi, prof.; doc. dr. ekib Sokolovi; dr. sc. edomil ili , prof. dr. Dubravka oljan; akademik fra Petar Vidi; Vojislav

Vujanovi, likovni kritiar.

Unos teksta: Admir TihiLektor: Nada Franjkovi

Korektor: Sabaheta AbadiSekretar redakcije: Zumreta Begovi

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadi laureat Povelje asti UNEP Global 500

Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba

Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraaju.

Tehniko ureenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)tampa: BLICDRUK Sarajevo

Za tampariju: Muhamed Hrlovi, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija Fondeko svijet upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM

14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Vrelo Bosne

Foto: Ivo RaiPosljednja strana: aba gatalinka

Foto: Dejan KulijerIlustracije: Boo Stefanovi

Tira: 3.000Revija se tampa na recikliranom papiru

ISSN 1512-634X UDK 574(05)

SADRAJGLJIVE I INSEKTI NAJVEA NEPOZNANICA

Akademik Sulejman Redi

Mnogi oblici (vrste) nikada nee biti poznati jer su ve isezli pred naletom ovjeka ili makropromjena u ivotnoj sredini, kao to su naprimjer...

04PUT IZ KRIZE IDE PREKO VODE

Prof. dr. Tarik Kupusovi

Izlazak iz siromatva i prilagoavanje klimatskim promjenama, uz druge mjere, mogue je trasirati i intenziviranjem koritenja voda...

16In memoriam dr. sc. edomil iliBOTANIAR VRHUNSKIH POSTIGNUA

Prof. dr. Dubravka oljan

Bio je veliki ljubitelj i poznavalac biljnog svijeta, stvaralac, umjetnik i strastveni borac za ouvanje raznolikosti...

GOROSTAS TRAI ZATITU

Miodrag Daki

Poziv na rjeavanje konflikta izazvanog planiranjem razvoja, odnosno izgradnjom auto ceste kroz budui nacionalni park...

54

UPRAVLJANJE VODAMA SASTAVNI DIO ZATITE OKOLIA

Dr. sc .Nevenko Herceg, Dr.sc. Mehmed Cero, Tomislav Luki

07

Federalno ministarstvo okolia i turizma i Federalno ministarstvo...

MUTNA SLIKA NA OGLEDALU INDUSTRIJE

Azra Bai, dipl. ing. hem., mr. Dragana Selmanagi, dipl. ing. gra.

Zagaenje povrinskih voda je proces promjena fizikih, hemijskih i biolokih osobina vodenih ekosistema...

24VELIKA KORIST I NIKAKVA TETA

Akademik Taib ari

U budunosti se oekuje da e genetski modificirane biljke donositi vie koristi potroaima tako to e imati bolju strukturu ili vii sadraj hranljivih...

TEKI METALISTIGLI DO RIJEKE

Rijad Tikvea

59

Deponija otpada u Krupcu predstavlja novu opasnost po rijeku eljeznicu, a ako se ne intervenie zagadie i sarajevski ...

34 42

1

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Rije urednice

Alma Dinovi

Ta molekula od dva atoma vodika i jednog atoma kisika tvori glavninu povrine nae planete i glavni je sa-stojak svih ivih organizama. Uprkos tome, tek se dva posto sve vode na svijetu moe koristiti za odravanje ivota uope. Svjea, ista, pitka, zdrava voda.Evropskom poveljom o vodi iz 1968. godine, voda se definira kao ope nasljedno dobro, iju vrijednost moraju svi poznavati, te s njom ekonomino postupati i racionalno koristiti. U posljednjih 50 godina za potrebe poljoprivrede, industrije i domainstava voda se nemilice rasipa.Konzumacija vode se od 1950. godine utrostruila. Potrebe svjetskog stanovnitva za vodom moraju da se zadovolje sa 135.000 km resursa, ali voda nije svima jednako pristupana. Da-nas, 1,2 milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi. Neravnomjerno rasporeen, ovaj i-votni resurs nedostaje polovini stanovnitva 12 zemalja raspolae sa 75% ukupnih resursa. Jedan Amerikanac potroi 600 lita-

ZA KAP IVOTAAnalogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve vie oznaava kao plavo zlato. U pravu su oni koji kau da e nedostatak vode dovesti do nove svjetske krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama siromanim vodom. Nekontroliran uticaj ovjeka pomutio je nae vodotoke. Rijeke su nam rijene deponije, kanali otpadnih voda iz domainstava i industrije

ra vode dnevno, Evropljanin od 200 do 400 litara, a Afrikanac samo 2 litra! Realne pro-gnoze kau da e 2050. godine na Zemlji i-vjeti oko 10 milijardi stanovnika, a obnovlji-ve zalihe slatkih voda koje iznose do 50.000 kubnih kilometara godinje, dovoljne su za samo 9 milijardi ljudi. Analogno nafti, voda se u svijetu, s pravom, sve vie oznaava kao plavo zlato. Prema tome, zasigurno su u pra-vu oni koji kau da e nedostatak vode do-vesti do nove svjetske krize, ali i do novih konfliktnih situacija u zemljama siroma-nim vodom.Nas je ta poast zaobila, ali nas je snala druga. Bosna i Hercegovina jo uvijek pri-pada zemljama za koje kau da im je voda prirodno bogatstvo. Postoje procjene kako je BiH bogatija izvoritima kvalitetne pitke vode od cijele srednje Evrope. Podaci Svjet-skog instituta za prirodne resurse (World Resources Institute), govore da su ukupni godinji obnovljivi vodeni resursi u BiH (ri-jeni tokovi i dopunjavanje podzemnih voda) dva puta vei od evropskog prosjeka, a skoro 15 puta vei od ukupnih maarskih

resursa. Dok se drugi bave ekonominijim sistemima navodnjavanja, hidraulinim si-stemima kojima e se reducirati potronja, uzgajaju kulture kojima je potrebno manje vode, recikliraju upotrebljenu, pa ak raz-miljaju i o desalinizaciji morske vode, mi plutamo nizvodno. Nekontroliran antropo-geni uticaj pomutio je nae vodotoke. Rijeke su nam rijene deponije, kanali otpadnih voda iz domainstava i industrije. Imamo svega 3% nezagaenih rijeka, u mnogim je zbog visokog stepena zagaenja zabranjeno kupanje, a ne preporuuje se ni koritenje vode u poljoprivredne svrhe. 50% zahvae-nih koliina za vodosnabdijevanje se izgu-bi usput i nikada ne doe do potroaa, stepen obuhvaenosti stanovnitva kanali-zacionim sistemima u urbanim sredinama iznosi oko 56 procenata, a postrojenja za preiavanje otpadnih voda su raritet. Od 79 opina u FBiH, samo pet ima postrojenje za preiavanje otpadnih voda stanovni-tva, o sistematskom praenju kvaliteta vode i provedbi standarda da ne govorimo. Nena-doknadiva i nenadomjestiva, zbog brojnih globalnih oneienja i rasta stanovnitva, pitka voda postaje danas strateki vanom, istinskim bogatstvom.Oskudica pitke vode zahtijevat e sarad-nju zemalja u oblikovanju novih unutra-njih i vanjskih politika koje e tititi i me-usobno dijeliti ovaj kritini resurs, kae i Steven Solomon, autor knjige Water: The Epic Struggle for Wealth, Power and Civi-lization (Voda: epska borba za bogatstvo, mo i civilizaciju). Svoju knjigu u kojoj se bavi fenomenom vode i njenom ulogom u oblikovanju ljudske povijesti, zakljuuje primjedbom: Nain na koji e svaka ze-mlja djelovati u odgovoru na krizu pitke vode bit e sud o naoj vlastitoj ovjeno-sti, kao i konana sudbina ljudske civili-zacije.

Foto: M. Mehmedi - Vrelo Krupe

FONDEKO SVIJET/32/2010.

2 Bioloka raznolikost

Mija Martina BarbariFederalno ministarstvo okolia i turizma

Nagoya je u proteklih petnaest dana li-stopada bila domain izaslanstvima 193 zemlje svijeta koje su se, u okviru Konvencije o biolokoj raznolikosti (CBD), okupile na COP 10 kako bi razmotrile najva-nija pitanja zatite i ouvanja bioloke razno-likosti na planeti Zemlja. Izaslanstvo Bosne i Hercegovine na ovom vrlo vanom sastanku predvodio je dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okolia i turizma ije je ministarstvo bh. focal point za UN-Konvenciju o biolokoj raznolikosti. Tijekom trajanja CBD/COP 10 raspravljalo se o cijelom nizu vanih pitanja s ciljem smanje-nja pritisaka, te ouvanja bioloke raznoliko-sti i ekolokih sustava koji imaju veliku ulogu u rjeavanju problema uzrokovanih klimat-skim promjenama, smanjenju siromatva te gospodarskom razvoju. Izmeu ostaloga, su-dionici Konferencije zajedniki su usuglaa-vali tekst novog Stratekog plana Konvencije za razdoblje 2011.- 2020., te razgovarali o angairanju resursa od koristi za ouvanje bioloke raznolikosti, odrivom koritenju bioloke raznolikosti, formiranju fondova koji bi omoguili kontinuirano upravljanje biolokom raznolikou, pitanjima proizvod-nje i uporabe biogoriva, upravljanja zatie-nim dijelovima prirode, invazivnim vrstama i cijelom nizu drugih pitanja koja su od va-nosti za opstojnost planete Zemlja. Ministar Herceg iskoristio je ovu prigodu da najavi poetak novog projekta Ministarstva koji je usmjeren na popularizaciju i jaanju javne svijesti o potrebi zatite prirodnih vrijed-nosti te nastavak promocije 2010. godine kao Meunarodne godine bioloke raznolikosti. Tijekom slubenog boravka, ministar Her-ceg sastao se ministrom okolia Japana, Ryu Matsumotom i njegovim viim zamjenikom Shoichi Kondom. U srdanom i prijateljskom ozraju, sugovornici su posebnu pozornost posvetili ciljevima Konferencije, kao i o sta-nju bioloke i krajobrazne raznolikosti u Bo-sni i Hercegovini, koja je od 2002. potpisnica Konvencije, i koja je spremna i dalje davati aktivnu potporu Konvenciji. U oblasti zatite prirode radi se kako na poveanju povrina pod odreenim reimom zatite tako i na stvaranju uvjeta za odrivo koritenje zatie-nih podruja, teei tako poveati postotak zatienih podruja u BiH i pribliiti ga eu-ropskom prosjeku. Tijekom boravka u Japanu ministar Herceg se susreo i s predstavnicima Japanske Agencije za

meunarodnu suradnju (JICA) koja na pro-storima Bosne i Hercegovine u poslijeratnom razdoblju imala niz znaajnih projekata. U razgovoru sa direktorom za Srednju i Istonu Europu g. Junichi Yamadom, ministar Herceg se zahvalio narodu i Vladi Japana na nesebi-noj pomoi koju ovih svih godina daje Bosni i Hercegovini, razgovarajui o novim projekti-ma ija implementacija kree u studenom, a rije je o Projektu saniranja tzv.crnih rupa na podruju sjeverne i istone BiH, i promociji Internacionalnih turistikih koridora, kao i o mogunosti regionalnog nastupa na japan-skom turistikom tritu. Herceg i Yamada razgovarali su i na temu pruanja pomoi dr-avama u razvoju u okviru Official Deve-lopment Assistance (ODA), koja ima za cilj kroz prijenos znanja i tehnologije pomai drutveno-ekonomski razvoj drava u razvoju. - Iako smo kao drava na poetku puta ka osi-guranju odrivog razvoja, sigurni smo da emo na tom putu uspjeti uz pomo naih prijatelja iz svijeta poput prijateljskog nam naroda Japana koji ima modernu i visoko ra-

zvijenu ekonomiju i meu vodeim je ze-mljama u pogledu zatite okolia i biotehno-logije, kazao je ministar Herceg izraavajui vjeru u nastavak dosadanje uspjene surad-nje dviju prijateljskih drava. Na sastanku 193 drave Svijeta potpisnica Konvencije o biolokoj raznolikosti, ministar Herceg iskoristio je prigodu razgovarati i sa kolegama iz regije, s kojima je razmijenio miljenja o brojnim pitanjima zatite prirode i okolia koja su kljuna za kvalitetu ivota sadanjih i buduih generacija u dravama iz okruenja, te je iskoristio prigodu da otvori pitanja mogue suradnje u navedenim obla-stima. Najvanijom odlukom Konferencije smatra se usvajanje Nagoya ABS Protokola kojim se, uspostavlja meunarodni reim za pristup genetikim resursima, te se uvode pravila po-tene podjele novca izmeu zemalja koje za farmaceutske svrhe koriste prirodne resurse, mudrost i znanje domicilnih naroda. Uz ovaj Protokol, za kojeg se vjeruje da e utjecati na promjenu novanog balansa izmeu razvije-nih i nerazvijenih zemalja, na Konferenciji je usvojen i Strateki plan za period od 2011. do 2020. godine, koji ukljuuje i strategiju za mobilizaciju sredstva za zemlju u razvoju, kao i zemlje sa ekonomijom u tranziciji koji-ma pripada i BiH. Ouvanje bioloke raznoli-kosti je od kljunog znaaja za osiguravanje zdravog ivota, nae budunosti i budunosti nadolazeih generacija. Mi brinemo da e nam, ukoliko se ne zaustavi gubitak bioloke raznolikosti, biti uskraene vitalne usluge ekosustava kao to su kontrola poplava, ista voda, ublaavanje utjecaja klimatskih pro-mjena itd, naglasio je ministar Herceg.

USPOSTAVLJEN REIM zA pRISTup gENETIKIM RESuRSIMA

posebno priznanje za Bosnu i Her-cegovinu na CBD/COp 10 pred-stavlja izbor prof. dr. Senke Barudanovi, lanice bh. izaslan-stva na mjesto predsjedavajue savjetodavnog tijela poznatog kao SBSTTA odnosno znanstvene, tehnoloke i tehnike komisije koja u svojstvu savjetodavnog tijela predlae Konvenciji doku-mente vezane za ovu oblast.

Nevenko Herceg sa ministrom okolia Japana g. Matsumotom

Uspjean nastup izaslanstva Bosne i Hercegovine koje je na konferenciji u Nagoyi predvodio dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okolia i turizma

3

FONDEKO SVIJET/32/2010.FONDEKO SVIJET/32/2010.

Bit ivota

Akademik Ljubomir Berberovi

Biodiverzitet (biodiversity = biologi cal + diversity bioloka razliitost, raznolikost, raznovr-snost) je pojam koji je stekao pravo graan-stva u nauci i u svijetu kao oznaka za obi-mnu i sloenu problematiku meusobne nejednakosti, raznolikosti ivih sistema.Tema biodiverziteta je postala vrlo aktuelna s obzirom na zabrinjavajue podatke o ugroenosti i nestajanju brojnih oblika or-ganske prirode. Postojei bioloki diverzitet na Zemlji i u njenim pojedinim dijelovima nesumnjivo je ugroen posljedicama ek-spanzije ljudskih zajednica i ljudskih djelat-nosti. Nauka odavno upozorava da je to opasno po vitalne interese ovjeanstva. Meunarodna politika se nije ogluila na to upozorenje. U svijetu je 1995. godine prvi put obiljeen 29. decembar kao Dan bio-diverziteta, ustanovljen odlukom Generalne skuptine OUN na zasjedanju odranom marta iste godine. Najvii forum univerzal-ne svjetske organizacije proglasio je 2010. godinu meunarodnom Godinom biodi-verziteta, skreui ponovo, simbolino i zvanino, panju cijelog svijeta na procese koji su u nae vrijeme postali toliko inten-zivni, da poinju ozbiljno prijetiti i samom opstanku ovjeka.Pouzdano se zna da su u posljednja etiri stoljea izumrli mnogi oblici sisara i ptica, tj. ivotinja koje najbolje poznajemo i koji-

RAZLIITOST JE OpSTANAK

ma se u svakodnevnom ivotu najvie bavi-mo. Stavovi i dokumenti usvojeni na Skupu o Zemlji (Rio de Janeiro, 1992. godine) na-glaavaju da zatita biodiverziteta spada meu glavna pitanja odnosa ljudskih zajed-nica prema vlastitoj ivotnoj sredini.Biodiverzitet podrazumijeva razne nivoe ra-znolikosti organizama i sistema koje orga-nizmi tvore sa svojom okolinom. Mogue je govoriti o razlikama u nasljednom materija-lu jedinki i populacija iste vrste (genetiki diverzitet), o razliitosti vrsta na odree-nom podruju ili na itavoj planeti (takso-nomski diverzitet), te o diverzitetu bioceno-za i geobiocenoza (ekoloki diverzitet).Raznolikost (promjenljivost, varijabilnost, varijacija) je kljuna opta karakteristika svih stupnjeva organizacije ivota, od mole-kulskog do ekosistemskog. Meutim, bio-loka razliitost obino se prati na nivou vr-sta, ovjekovi interesi, od ekonomskih do estetskih, redovno su okrenuti uoavanju i posmatranju vrsta. Pojam vrste ima sredi-nje mjesto i u naunom istraivanju biolo-ke razliitosti, vrsta je najvaniji horizont na kojem se mogu objektivno pratiti promjene diverziteta u ivoj prirodi. Vrste su u prak-tinim primjerima i u tipinim sluajevima

realno raspoznatljivi entiteti; moglo bi se rei da svako prepoznaje jedinke kao pri-padnike raznih vrsta.Vrsta se moe shvatiti kao evolucijom utvr-eni okvir ili raspon promjenljivosti, gdje su varijante povezane slinim nainom ivota i zajednikim tokovima reprodukcije, odno-sno tokovima raspodjele gena, kojima se osigurava ponavljanje itavog tog sistema.U nauci vrsta predstavlja prije svega teorijsku koncepciju, pomou koje se organizuje i sre-uje znanje o ivim biima, kako je to posta-vio jo u XVIII vijeku Linn, otac bioloke si-stematike. Kategorija vrste je glavna teorijska pretpostavka za svaki pristup prouavanju i mjerenju biodiverziteta. Drugim rijeima, broj vrsta je osnovna racionalna opta mjera biodiverziteta. Od podataka o vrstama polazi svako prouavanje biodiverziteta. Takso-nomski diverzitet promjenljiv je u vremenu i prostoru, to se moe pratiti na nivou organ-ske prirode, kao i na nivou pojedinih siste-matskih grupa ili ekolokih sistema.Predstave o broju vrsta na Zemlji jako su se mijenjale, a i danas su vrlo arene. U dese-tom izdanju slavnog Linneovog djela Syste-ma nature, koje se smatra kamenom te-meljcem moderne sistematike, bilo je opisano oko 9.000 vrsta. Taan broj vrsta koje u ovom trenutku naseljavaju nau pla-netu - nije poznat. Razliite procjene tog broja variraju izmeu tri i trideset miliona. I pored mnogih pokuaja, jo uvijek ne posto-ji ni svjetski inventar opisanih vrsta, pa se ne zna ni koliko ih je velika veina procjena spada u raspon izmeu 1,5 i 1,8 miliona. Po nekim autorima nema vie od milion pro-pisno opisanih recentnih vrsta. Naunici istiu da se samo kopneni kimenjaci i vie biljke mogu smatrati dobro prouenim gru-pama u tom smislu.Dimenzije ukupne taksonomske raznolikosti vee su nego to obino mislimo. Govorei o broju biolokih vrsta koje su ikad ivjele na naoj planeti, veliki ameriki paleontolog Ge-orge Gaylord Simpson iznio je kao svoju slo-bodnu pretpostavku, da na svaku postojeu vrstu treba raunati sa oko etiri stotine izu-mrlih tokom geoloke povijesti nae planete. Veliku nejednakost procjena uzrokuju mnogi subjektivni i objektivni momenti, to vrijedi i za raspoloive podatke o broju vrsta u pojedi-nim sistematskim grupama organizama.Nema, dakle, sigurnih podataka o ukupnoj raznovrsnosti organizama na Zemlji. Po-sebno su zanemareni oni oblici u ivom svijetu koji su bili po strani od ljudskih in-teresa i interesovanja, tj. nisu imali, ili se nije znalo da imaju, neki opipljiv praktini znaaj. Nauka je u meuvremenu morala vie puta priznati da su znanja o stvarnoj ekonomskoj i ekolokoj vrijednosti mno-gih ivih formi krajnje oskudna i da su mnoge nevane vrste ustvari i te kako (potencijalno) vane, prije svega zbog svo-je uloge u ekolokim sistemima. Zatita biodiverziteta zahtijeva prije svega unapre-enje znanja o biodiverzitetu.

Foto: D. oljan - Veliki kotao na Bjelanici

FONDEKO SVIJET/32/2010.

4 Na kraju Godine biodiverziteta

Akademik Sulejman Redi

Ova, 2010. godina je Meunarodna godina bioloke raznolikosti (MGB) /International Year of Biodiversity (IYB). Meunarodna godina bioloke ra-znolikosti izmeu ostalog podrazumijeva dugogodinje proslave bioloke raznolikosti i njenih vrijednosti za ivot na planeti Zem-lji koje su ve zapoele irom svijeta u 2010. godini. Ovaj jubilej izravno koincidira sa kljunim ciljem 2010. Biodiversity Tar-get to je usvojeno na 61. zasjedanju Gene-ralne skuptine Ujedinjenih naroda jo 2006. godine (Rezolucija 61/203), a u kon-tekstu zadataka i ciljeva u provoenju klju-nih odrednica Konvencije o biolokoj ra-znolikosti (Convention of Biological Diversity) kao i zakljuaka i stavova Svjet-skog samita o odrivom razvoju u Joha-nesburgu 2002. godine (Rio+10). Osnovni cilj Meunarodne godine bioraznolikosti je pokuaj iznalaenja pomoi u podizanju svijesti o vanosti bioloke raznolikosti kroz aktivnosti i dogaaje u mnogim zemljama. To znai, takoer, uticati na donositelje od-luka, i podii bioloku raznolikost blie vrhu politikih programa i konkretnih dje-lovanja u cilju ouvanja postojee biora-znolikosti i definiranju prihvatljivih obraza-

zemlja, resursi i procesi

GLJIVE I INSEKTI NAJVEA NEpOzNANICAMnogi oblici (vrste) nikada nee biti poznati jer su ve isezli pred naletom ovjeka ili makropromjena u ivotnoj sredini, kao to su naprimjer, promjene klime. Biodiverzitet je strateko sredstvo u procesu globalizacije i okosnica programa u zatiti okolia i odrivom razvoju na svim nivoima drutveno-politikog ustrojstva ovjeanstva

ca raspodjele dobiti na globalnom planu. Bioloka raznolikost je reujedinila svijet i podstakla na bolju saradnju meu ak 191 politikim entitetom.Uistinu, bioloka raznolikost treba pomo savremenog ovjeka na svim nivoma geo-grafskog i drutveno-politikog organizira-nja. Samo Milenijumska procjena ekosiste-ma (Millenium Ecosystem Assessment) pokazala je da se slika prirode i u njoj sadr-ane bioloke raznolikosti promijenila vie u posljednjih 50-ak godina nego u bilo ko-jem ranijem periodu.

Poimanje bioloke raznolikostiPostoji vie pristupa definiranju pojma, od-nosno sintagme bioloka raznolikost. Da-nas se ovim terminom oznaava ukupnost ivog svijeta i prirode u kojoj taj svijet ivi i istodobno ini njen sastavni dio. Drugim rijeima, bioloka raznolikost podrazumije-va sve oblike u kojima je sadran ivot u da-toj dimenziji vremena i prostora (Slika 1). To znai, da je bioloka raznolikost karakte-ristina kako za geografsko podruje tako i za geoloki period u razvoju Zemlje. Biolo-ka raznolikost ili ukupna slika ivog svijeta se mijenjala. Ona se i danas mijenja, tj. evo-luira. Meutim, u savremenom dobu, o-vjek Homo sapeins recens je jedan od kljunih faktora koji utie na promjenu slike biodiverziteta kako na lokalnom tako i glo-balnom planu.Sam pojam biodiverziet je kovanica (neolo-gizam) od dvije rijei bio (od bios = ivot) i diverzitet (engl. diversity = raznovrsnost). Pojam bioloka raznolikost (biological di-versity) uveden je u nauku dosta kasno, tek 1980. godine. Njegov autor je Thomas Love-joy.[Dr. Thomas Eugene Lovejoy III je jedan od kljunih savjetnika u Svjetskoj banci (World Bank) u Washington DC za biodi-verzitet, predsjednik Fondacije Ujedinjenih naroda i predsjednik Heinz Centra za nau-ku, ekonomiju i okoli, director World Wildlife Fund itd. Inae, Dr. Lovejoy je spe-

cijalista u oblasti tropske biologije i konzer-vacione ekologije. Proslavio se brojnim ra-dovima o diverzitetu Amazona]. Osnovni cilj uvoenja ovog pojma je njegovo pribli-avanje centrima politike i ekonomske moi kako bi se donijele mjere efikasnog ouvanja i zatite bioraznolikosti, te razvoja mehanizama odrivog koritenja i generira-nja ekoloki utemeljene dobiti, a na dobro-bit i svijeta divljine i lokalne zajednice.Danas je i u nauci i sistemu upravljanja pri-rodom kao i ivim svijetom vie prisutan pojam biodiverzitet. Prvi put je upotrije-bljen 1986. godine. Njegov autor je ameriki biolog Edward Osborne Wilson inae vrsni sociobiolog, entomolog i taksonom, dugo-godinji profesor na Harvard Univerzitetu. Pored niza aktivnosti Profesor Wilson je i osniva Nacionalnog Savjeta za istraivanje (National Research Council), te dobitnik brojnih meunarodnih priznanja ukljuu-jui i nagradu Humaniste od strane Meu-narodne Akademije za humanizam (Inter-national Academy of Humanism).Ne treba zaboraviti da je pojam bioloka ra-znolikost ipak prvi upotrijebio konzervaci-oni biolog i istraiva svijeta divljine Raymond F. Dasmann jo 1968. godine u svojoj knjizi o zatiti prirode. To se moe smatrati pionirskim poduhvatom na planu efikasne konzervacije svijeta divljine i ute-meljenju moderne konzervacijske biologije. Meutim, trebalo je da proe skoro 20 godi-na pa da se pojam pone koristiti i u nauci i praksi.Pojam bioloka raznolikost ili biodiverzitet prvi put se pominje u Bosni i Hercegovini krajem 1995. godine kada je odran i prvi nauni skup posveen ovom fenomenu u kontekstu savremenih poimanja. Bio je to Nauni kolokvijum: Bioloka raznolikost - teorijski i praktini aspekti u organizaci-ji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Ministarstva prostornog ure-enja, priodnih resursa i zatite okolia Re-publike Bosne i Hercegovine (25-27. 11. 1995, Sarajevo).

uistinu, bioloka raznolikost treba pomo savremenog ovjeka na svim nivoma geo-grafskog i drutveno-politikog organiziranja. Samo Milenijum-ska procjena ekosistema (Millenium Ecosystem Asse-ssment) pokazala je da se slika prirode i u njoj sadrane biolo-ke raznolikosti promjenila vie u posljednjih 50-ak godina nego u bilo kojem ranijem periodu.

5

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Na kraju Godine biodiverziteta

Biodiverzitet naglobalnom nivouMnogi prave distinkcije u poimanju termi-na bioloka raznolikost, bioloka razno-vrsnost, biodiverzitet. Generalno, radi se o sinonima u uem i irem smislu rijei. Naime pojmovi bioloka raznolikost i bio-diverzitet oznaavaju raznolikost ivog svi-jeta na bilo kojem nivou njegove filogene-tike i evolucijske organizacije, a pojam bioloka raznovrsnost odnosi se samo na jedan dio biodiverziteta i to na raznolikost vrsta, odnosno specijski diverzitet.

Nivoi bioloke raznolikostiBioloka raznolikost se odnosi na ukupnost gena, vrsta i ekosistema planete Zemlje ili nekog regiona. Savremena nauka o biodi-verzitetu razlikuje sljedee nivoe bioloke raznolikosti (Slika 2).I. diverzitet gena ili genetika raznolikostII. diverzitet vrsta ili specijska raznolikostIII. diverzitet ekolokih sistema ili ekoloka

raznolikost i

IV. raznolikost ljudskih kultura ili antropo-loki diverzitet.

Genetika raznolikost predstavlja skup gena svih postojeih ivih bia na planeti Zemlji, jer je svaki organizam neponov-ljiva kombinacija gena. U okviru ove razi-ne biodiverziteta razlikuje se: raznolikost nukleotida (strukturnih i funkcionalnih dijelova nukleinskih kiselina), gena, hro-mosoma, te individua i populacija u okviru kojih se vri redovna fluktuacija genetikog materijala to rezultira zdra-vim potomstvom i produenjem vrste (Slika 3).Raznolikost vrsta ili specijski diverzitet obuhvata sve vrste biljaka, gljiva, ivotinja i mikroorganizama razvrstanih u pe-tocarstveni sistem (Slika 4). ovjek Homo sapiens iako filogenetiki pripada u car-stvo Animalia, znaajno se razlikuje od pripadnika toga carstva. Snano ga dife-renciraju sociobioloka svojstva karakte-ristina samo za ljudsku vrstu.

Upravo specijski diverzitet pobuuje najvie interesa, naroito u procjeni broja.Uvaavajui multikonceptualni pojam vrste ili species, danas se cijeni da ima oko 80 mi-liona razliitih vrsta. Meutim, svega oko dva miliona ih je poznato savremenoj bio-lokoj nauci (Slika 5). Mnogi oblici (vrste) nikada nee biti poznati jer su ve iezli pred naletom ovjeka ili makropromjena u ivotnoj sredini, kao to su na primjer, pro-mjene klime.Cijeni se da su najvee nepoznanice gljive, insekti i neke skupine mikroorganizama. A najbolje su prouene i poznate vrste sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca, te viih, od-nosno vaskularnih biljaka. Meutim, pred udarima ovjeka moge vrste su ve nestale iz svijeta divljine, a neke iz zoolokih i bota-nikih vrtova. Mnoge nestaju svakodnevno, odnosei sa sobom neprocjenjivo blago, unikatne genetike konfiguracije. Sve je vie vrsta koje su ugroene. A sve su due crve-ne liste biljaka, ivotinja i gljiva. Crvene li-ste ili crvene knjige su najbolji indikatori stanja u prirodnom okoliu i stabilnosti pri-rodnog genofonda odreenog podruja. Bosna i Hercegovina je zasigurno unikatna zemlja i po tome to jo uvijek nema zvani-

Mnogi prave distinkcije u poimanju termina bioloka raznolikost, bioloka raznovr-snost, biodiverzitet. generalno, radi se o sinonima u uem i irem smilsu rijei. Naime pojmovi bioloka raznolikost i biodiverzitet oznaavaju raznolikost ivog svijeta na bilo kojem nivou njegove filogene-tike i evolucijske organizacije, a pojam bioloka raznovrsnost odnosi se samo na jedan dio biodiverziteta i to na raznoli-kost vrsta, odnosno specijski diverzitet.

Slika 2. Nivoi biodiverziteta (savremeno poimanje)

Slika 1. Distribucija i centri biodiverziteta na globalnom planu (iz Redi, S. 2009.)

Slika 3. Neki oblici genetike raznolikosti (a. jedro elije, b. hromozom, c. nukleo-tid, d. DNK, e. kariogram, f. shematski prikaz hromosoma sa genskim lokusima

FONDEKO SVIJET/32/2010.

6 Na kraju Godine biodiverziteta

uvaavajui multikonceptualni pojam vrste ili species, danas se cijeni da ima oko 80 miliona razliitih vrsta. Meutim, svega oko dva miliona ih je poznato savremenoj biolokoj nauci (Slika 5). Mnogi oblici (vrste) nikada nee biti poznati jer su ve iezli pred naletom ovjeka ili makropromjena u ivotnoj sredini, kao to su na primjer, promjene klime.

ostvarene u veoma heterogenim uvjetima ekolokog diverziteta.Bidioverzitet ima znaajnu ulogu u odvija-nju kljunih ekolokih procesa na Zemlji kruenju materije i protoku energije. Od stanja biodiverziteta zavisi i ekoloka ravno-tea na Zemlji, ali i ravnotea izmeu Ze-mlje kao megaekosistema i njene okoline (ovog dijela Kosmosa). U biodiverzitetu su sadrani i svi tzv. genetiki resursi, odnosno vrste biljaka, gljiva i ivotinja koje imaju ne-posrednu primjenu u opstojnosti ovjeka. Mnoge od njih su izvori razliitih prirodnih materijala, hrane, lijekova, hortikulturnih rjeenja. Od stanja bioloke raznolikosti za-visi i trend entropije (stanja energetskog nereda u ekosistemu), te smanjenje rastueg siromatva. Drugim rijeima, biodiverzitet je stratekim sredstvom u procesu globali-zacije i okosnica programa u zatiti okolia i odrivom razvoju na svim nivoima drutve-no-politikog ustrojstva ovjeanstva.

Slika 4. petocarstveni sistem recentnog ivog svijeta (Modificirano prema Whitaker, 1975.)

Slika 5. zvanina procjena broja vrsta na globalnom planu

nu crvenu listu biodiverziteta. A ona je elementarni preduvjet za konkretno djelo-vanje na polju konzervacije i mogue biolo-ke restauracije.Ekoloka raznolikost predstavlja raznolikost stanita ili biotopa, ivotnih zajednica ili bi-ocenoza, ekosistema i krajobraza ili bioma. Na planetarnom nivou do danas je izdife-rencirano preko 200 razliitih bioma, od kojih mnogi imaju zonalni karakter (vidjeti sliku 1). Ekoloka raznolikost je najkom-pleksnija jer u sebi sadri i sve oblike specij-ske, a specijska i sve oblike genetike razno-likosti. Bosna i Hercegovina je sa veoma visokim nivoom specijske raznolikosti koja determinira veoma bogatu ekoloku razno-likost. Na ovoj relativno maloj teritoriji (oko 52 000 km2) registrovano je ak 252 ekosi-stema koji izgrauju 11 krajobraza ili bioma (Slika 6).Najraznovrsniji su ekosistemi u kanjonima i klisurama rijeka (Drina, Neretva, Una, Vrbas) u kojima se nalaze i svojevrsni cen-tri razvoja endemine flore, fungije i faune. Neki od njih, kao to je kanjon u komplek-su planina Prenj-vrsnica i abulja, prepo-znati su kao centri biodiverziteta na glo-balnom planu. Meutim, zbog rastueg nepovoljnog uticaja ovjeka, neki od njih se prepoznaju i kao vrue take biodiver-ziteta u podruju Mediterana, ukljuuju-i i globalni nivo.Diverzitet ljudskih kultura podrazumijeva raznolikost u kulturnom stvaralatvu kao odraz unikatnih obrazaca antropogeneze i etnogeneze razliitih etnosa kao rezultata dugogodinje interakcije ovjeka i kon-kretnog sredinskog okruenja. Kulturna

raznolikost je i indikator dostignutog ni-voa stvarne diverzifikacije ovjeka na pla-netarnom nivou koja je itekako evidentna, a nekada davno je bila manje-vie homo-gena. I uistinu, nekada je teko povjerovati da su se ikada sreli u povijesti na primjer crnci sa indijancima, bjelci sa pri-padnicima drugih rasa i sl. Ali, upravo kul-turna raznolikost indicira postojanje istog pretka to su danas nesumnjivo potvrdila i molekularno-genetika istraivanja ljud-ske populacije. Bosna i Hercegovina je do-bar primjer raznolikosti ljudskih kultura

Slika 6. Diverzitet ekolokih sistema na vertiklanom profilu Bosne i Hercegovine

7

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Strateka promiljanja

Dr. sc. Nevenko Herceg, Dr.sc. Mehmed Cero, Tomislav LukiFederalno ministarstvo okolia i turizma

Komponente okolia (tlo, voda, zrak, biosfera, izgraeni okoli i dr.) mo-raju biti zatiene pojedinano i u sklopu ostalih komponenti okolia, uzima-jui u obzir njihove meuzavisne odnose. U skladu s tim utvuje se i nain opterei-vanja i koritenja komponenti okolia. Pre-ma naelu odrivog razvoja, koji mora biti u osnovama izrade savremenih strategija i planova, to podrazumijeva ouvanje pri-rodnih resursa na nain da stepen potro-nje obnovljivih materijala, vodnih i ener-getskih resursa ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomje-stiti i da stepen potronje neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se obnovljivi resursi zamjenjuju. Stepen za-

UPRAVLJANJE VODAMA SASTAVNI DIO zATITE OKOLIAFederalno ministarstvo okolia i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vo-doprivrede i umarstva koordinirali su aktivnosti povodom pripreme i izrade stra-tegije upravljanja vodama kao sastavnog dijela federalne strategije zatite okolia

gaenja ne smije prevazilaziti kapacitet zraka, vode i tla da apsorbuje i izvri prera-du zagaenja, uz stalno ouvanje biodiver-ziteta i zdravlja ljudi, te kvaliteta vode, zra-ka i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za ivot i blagostanje ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta.Zbog svega navedenog, izrada okolinih stratekih dokumenata u Federaciji BiH je bazirana na naelima odrivog razvoja, in-tegralnog pristupa, saradnje i podjele od-govornosti izmeu institucija, kao i uz ue-e javnosti, uz uspostavu odgovarajuih ekonomskih instrumenata neophodnih za provoenje akcionih planova i implemen-taciju odreenih projekata.

Institucionalni i pravni aspektiZakonom o zatiti okolia (Sl. novine FBiH br. 03/03 i 38/09) i Zakonom o vodama FBiH (Sl. novine Federacije BiH, broj 70/06) utvreno je da Strategija upravlja-

nja vodama, kao glavni dokument kojim se odreuje politika upravljanja vodama, ini sastavni dio Federalne strategije zatite okolia. Za izradu Strategije upravljanja vodama nadleno je Federalno ministar-stvo poljoprivrede, vodoprivrede i umar-stva. Stoga su Federalno ministarstvo oko-lia i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva koordinirali svoje aktivnosti kod pripreme i izrade ovih vanih stratekih dokumena-ta. U osnovnom sadraju ovi strateki do-kumenti imaju: ocjenu trenutnog stanja; ciljeve i mjere po pojedinim komponenta-ma, akcioni plan sa odreenim prioriteti-ma, dinamikom i procjenjenim sredstvima potrebnim za njihovu realizaciju, kao i pla-novi upravljanja vodama za vodno podru-je rijeke Save i vodno podruje Jadranskog mora. Federalna strategija zatite okolia je usvojena u Parlamentu Federacije BiH u 2009. godini, dok je Strategija upravljanja vodama u zavrnoj fazi izrade.

Foto: T. Luki - Sana

FONDEKO SVIJET/32/2010.

8 Strateka promiljanja

Pored navedenih federalnih ministarstava okolia i vodoprivrede, za realizaciju Akcio-nog plana Federalne strategije zatite okoli-a i planova upravljanja vodama odgovorne su posebno Agencija za vodno podruje ri-jeke Save, Agencija za vodno podruje Ja-dranskog mora, Federalni hidrometeorolo-ki zavod, Fond za zatitu okolia, kao i druge federalne i kantonalne upravne i strune organizacije i privredna drutva.

Stanje voda u Federalnoj strategiji zatite okoliaZa potrebe Federalne strategije zatite oko-lia obraeni su pojedini indikatori stanja voda, da bi se stanje okolia moglo sagle-dati cjelovito i prepoznati interakcija izme-u pojedinih komponenti.

Koritenje vode za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i industrijuTrenutno ne postoji katastar o koritenju vode koji bi mogao dati jasnu sliku o stvarnim koliinama vode koja se zahvata za razliite namjene i korisnike. U struk-turi izvorita vode za vodosnabdijevanje dominantna je uloga podzemnih voda (preko 50%). Statistiki godinjaci FBiH pruaju podatke samo o zahvaenim koli-inama putem javnih sistema za vodo-snabdijevanje. Na osnovu dostupnih po-dataka zahvata se oko 270 l/st/dan, ukljuujui i gubitke koji se kreu oko 50%. Dakle, prosjena potronja u vidu isporuene koliine vode je oko 135 l/st/dan. Oko 70% isporuenih koliina iz ovih sistema otpada na domainstva.Osnovni razlozi za potekoe u funkcioni-ranju vodovodnih preduzea su visoki fi-ziki gubici u sistemima koji u nekim slu-ajevima dostiu i 80%, nizak stepen naplate (ispod 50%) i niske tarife, kao i njihova organizaciona rascjepkanost na opinskom nivou. Spomenute potekoe rezultiraju loim finansijskim pokazatelji-ma. Sadanji sistem upravljanja vodovod-nim preduzeima odvraa strane ulagae koji smatraju da su neoperativni rizici pre-veliki, posebno sa aspekta propisa. Ne po-stoji sistematsko praenja kvaliteta vode za

pie i provedbe standarda, osim u pojedi-nim veim opinskim vodovodima.Ne postoje tani podaci o navodnjavanim povrinama. Procijenjeno je da se na vod-nom podruju Jadranskog mora trenutno navodnjava oko 7000 ha. Sa pretpostav-kom o prosjenoj potronji vode oko 3000 m3/ha/god. potronja se kree oko 146 l/st/dan.Prema statistikom godinjaku, isporue-ne koliine putem javnih sistema za vodo-snabdijevanje za druge djelatnosti su oko 30% od ukupne isporuene vode. S obzi-rom da se vei industrijski objekti najee snabdijevaju iz sopstvenih izvorita, ovi podaci se ne mogu uzeti kao mjerodavni za procjenu koliina vode koju koristi indu-strija.

Odvodnja i tretman otpadnih voda domainstava i industrijeTani podaci o pokrivenosti domainsta-va kanalizacionim sistemima ne postoje. Takoer, u sluajevima veih opinskih centara obodna naselja su najee bez kanalizacione mree. Do sada je izgrae-no 5 postrojenja za preiavanje otpad-nih voda, dok se otpadne vode ostalih naselja direktno isputaju u otvorene vo-dotoke. Spomenuta postrojenja za prei-avanje otpadnih voda se nalaze u Gra-dacu, Srebreniku, Ljubukom, Grudama i Neumu. Prema dokumentu National Diagnostic Analysis BiH (NDA BiH) iz 2003. godine, procijenjene koliine otpadnih voda od do-mainstava iznose oko 0.65 m3/s. Statisti-ki godinjak FBiH daje podatak za cijelu FBiH koji iznosi 1.7 m3/s, sa tim da se ovaj podatak ne smatra reprezentativnim.

Emisije organske materijeS obzirom na stanje tretmana otpadnih voda u FBiH, nije realistino oekivati smanjenja u isputanju organskih supstan-ci i nutrijenata u skorije vrijeme. Kako bi se procijenila emisija organskih materija u vode, koriten je teoretski model IMPRESS vodia Okvirne direktive o vodama, koji je uporeen sa podacima NDA BiH za vodno

OkOlinski indikatOri u Oblasti vOda vOda [tip indikatora]koritenje voda

koritenje vode za vodosnabdijevanje [P]koritenje voda za navodnjavanje [P]koritenje voda za industriju [P]

Zatita vodaOdvodnja i tretman otpadnih voda domainstava i industrije [r]Emisije organske materije [P]kvalitet povrinskih voda [s]kvalitet podzemnih voda [s]kvalitet vode za pie [s]

Zatita od voda Podruje pod prijetnjom poplava [s]

Tabela 1: Lista okolinih indikatora stanja voda u FBiH

Osnovni razlozi za potekoe u funkcioniranju vodovodnih preduzea su visoki fiziki gubici u sistemima koji u nekim sluajevima dostiu i 80%, nizak stepen naplate (ispod 50%) i niske tarife, kao i njihova organizaciona rascjepkanost na opinskom nivou. Spomenute potekoe rezultiraju loim finansijskim pokazateljima. Sadanji sistem upravljanja vodovodnim preduzeima odvraa strane ulagae koji smatraju da su neoperativni rizici preveliki, posebno sa aspekta propisa. Ne postoji sistematsko praenja kvaliteta vode za pie i provedbe stan-darda, osim u pojedinim veim opinskim vodovodima.

podruje Jadranskog mora. Dobivene pro-cjene se mogu smatrati reprezentativnim. Za vodno podruje Save godinja produk-cija je oko 40.000 BPK (t/god), 15.000 N (t/

Foto: T. Luki - Kanalizacijske vode u malom profilu

9

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Strateka promiljanja

god) i 2.000 P (t/god) od stanovnitva, sto-arstva i poljoprivrede. Za vodno podruje Jadranskog mora vrijednosti su 8.000 BPK(t/god), 4.000 N(t/god) i 450 P(t/god).Ovaj pritisak korespondira sa indikatori-ma stanja CSI 020 koji opisuje koncentraci-ju nutrijenata, CSI 019 (tvari u rijekama koje troe kisik) i drugim izraunatim koji nisu na listi CSI.

Kvalitet povrinskih vodaKvalitet povrinskih vodotoka za koje po-stoje podaci i gdje su klase, odnosno gra-nine vrijednosti, definirane propisima bive SFRJ (Sl. list 6/78 i 8/78), u veini sluajeva odgovara propisanim vrijedno-stima. Najloije stanje je na rijeci Bosni u vodnom podruju Save. Ovo se posebno odnosi na rijeku Spreu i podatke na mjernoj stanici Bosna kod Doboja. U za-dnjih nekoliko godina poinju se obnav-ljati i uspostavljati nove stanice za moni-toring kvaliteta i koliine voda. Osim Agencija za vodna podruja rijeke Save i Jadranskog mora, monitoring nad povr-inskim vodama provode Federalni hi-drometeoroloki zavod i Javna elektropri-vredna preduzea.Za uspostavu monitoringa na nain koji je predvien Zakonom o vodama neophodno je donijeti propise o jedinstvenom sadraju

i metodologiji izrade baze podataka zatite voda podruja rijenog sliva, posebno o gustoi lokacija za monitoring, uestalosti i metodologiji uzorkovanja, listi obaveznih parametara, metodama analize i algoritmi-ma procjene, te listi pogona koji su obave-zni da sami provode monitoring ili da na drugi nain osiguraju podatke vezane za zatitu voda.

Kvalitet podzemnih voda i voda za pieNe postoji sistematsko praenje kvaliteta podzemnih voda u FBiH i ne postoje poda-ci o kvalitetu. Zakonom je predviena izra-da programa monitoringa i uspostava sta-nica za praenje stanja podzemnih voda, hemijskog i kvantitativnog.Kvalitet vode za pie se sistematski ne pro-vjerava. Samo u veim vodovodima vre se interne kontrole kvaliteta vode za pie. Za-konom o vodama FBiH propisana je oba-veza stalnog i sistematskog pregleda vode od strane ovlatenih laboratorija. Uvjete koje treba ispunjavati voda koja se koristi za pie propisuje Federalni ministar nadle-an za zdravstvo.

Izgraenost zatitnih objekataTehniki dio sistema za odbranu od popla-va, koji je egzistirao i funkcionirao prije rata u BiH, se sastojao od velikog broja za-titnih objekata i nasipa uz rijeku Savu i Neretvu, te njihove pritoke u ukupnoj du-ini od 350 km. Sistem se sastojao od: (I) obodnih kanala duine oko 170 km; (II) 25 izgraenih crpnih stanica za zatitu od unutranjih voda ukupnog kapaciteta 120 m3/s; (III) reguliranih vodotoka duine oko 76 km; (IV) 55 km izgraenih oba-loutvrda; (V) 3,8 km tunela sa dvije kule zatvaranice za odvod voda iz plavljenih krakih polja; (VI) 28 vodnih akumulacija zapremine 3,6 milijardi m3; i (VII) niza drugih zatitnih objekata kao to su uree-ne bujice, male akumulacije i dr.

za uspostavu monitoringa na nain koji je predvien zakonom o vodama neophodno je donijeti propise o jedinstvenom sadra-ju i metodologiji izrade baze podataka zatite voda podruja rijenog sliva, posebno o gustoi lokacija za monitoring, uestalosti i metodologiji uzorkovanja, listi obaveznih parametara, metodama analize i algoritmima procjene, te listi pogona koji su obavezni da sami provode monitoring ili da na drugi nain osiguraju podat-ke vezane za zatitu voda.

Trenutno stanje zatitnih objekata je loe, kako zbog ratnih oteenja i dugogodi-njeg minimalnog odravanja uslijed nedo-statka sredstava i miniranosti pojedinih objekata. To se posebno odnosi na naselja uz rijeku Savu. U sluaju pojave poplava na ovom podruju izazvanih velikim vodama rjeeg ranga, posljedice bi bile nesagledi-ve. Poduzete su odreene mjere na unapre-enju stanja ovih objekata, ali jo uvijek se ne moe smatrati zadovoljavajuim. Stanje ni u ostalim dijelovima zemlje nije mnogo bolje, o emu govore poplave na podruju Tuzlanskog kantona koje su se dogodile u junu 2001. godine. Tada je priinjena veli-ka materijalna teta na poljoprivrednim usjevima i stambenim i infrastrukturnim objektima. Poplavnim valom u Tuzlan-skom kantonu takoer je uzrokovano ero-diranje obradivog zemljita i pojava veih klizita.Procjenjuje se da je trenutno u vodnom podruju Save oko 21.500 ha pod prijet-njom od poplava velikih voda ranga pojave 1/100 godina, a u vodnom podruju Ja-dranskog mora oko 20.600 ha.

Provedbeni mehanizmiPredhodna elaboracija izrade stratekih i planskih dokumenata za zatitu okolia, ukljuujui i upravljanje vodama, institu-cionalnih i pravnih aspekata, kao i izvje-taja o stanju okolia, sa posebnim foku-som na vode, upuuje na neophodnost kvalitetne i funkcionalne saradnje izme-u primarno federalnih ministarstava okolia, vodoprivrede i prostornog plani-ranja; Agencija za vodno podruje rijeke Save; Agencije za vodno podruje Jadran-skog mora; Fonda za zatitu okolia Fede-racije BiH, kao i drugih federalnih i kan-tonalnih upravnih i strunh organizacija i privrednih drutava. Zbog toga Vlada Federacije Bosne i Herce-govine mora imati ulogu koordinatora sve-ukupnog procesa provoenja Akcionog plana Federalne strategije zatite okolia i planova upravljanja vodama permanen-tnim praenjem i usmjeravanjem aktivno-sti i projekata, uz osiguranje odgovaraju-eg budetskog podsticaja. To znai da Vlada Federacije treba da bude pravovre-meno informisana odgovarajuim sektor-skim i intersektorskim izvjetajima, prae-nim prijedlozima mjera i zahtjevima za potrebnim sredstvima.Glavni izvori finansiranja za provoenja akcionih planova, posebno za skupu infra-strukturu kolektovanja i tretmana komu-nalnih otpadnih voda, izgradnju centara za upravljanje otpadom i dr. trebaju biti osi-gurani kroz ekonomske instrumente (na-knade zagaivaa i korisnika okolia, vod-ne naknade), kreditna sredstva (Svjetska banka, EBRD) i mogue grantove prven-stveno Evropske unije, kao i druge multila-teralne (npr. GEF) i bilateralne aranmane (napr.KfW; SIDA; JICA).

FONDEKO SVIJET/32/2010.

10 Projekti i zatita

Azra Kora-MehmedoviFederalno ministarstvo okolia i turizma Bioloka raznolikost povrinskih stajaih i tekuih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine

Ekoloka heterogenost prostora Fede-racije Bosne i Hercegovine, geomor-foloka i hidroloka raznolikost, spe-cifina geoloka prolost, te diverzitet ekoklime, uvjetovali su i posebno bogat ivi svijet na ovim prostorima. Flora, fauna i fungia Federacije Bosne i Hercegovine ubraja se u najraznovrsnije u itavoj Evro-pi, a visok stepen endeminosti i reliktno-sti daje joj znaaj na nivou globalne biolo-ke raznolikosti.Na geografski malom prostoru, kao rijetko gdje u Evropi, egzistira vie razvojnih en-demnih centara, u kojima se i danas odvi-jaju procesi nastajanja novih vrsta. Poseb-nu specifinost predstavljaju brojni kanjoni i klisure rijeka (kanjoni Une, Neretve, Dri-ne, kanjoni i klisure pritoka u izvorinom dijelu i gornjem toku Bosne).Izraen diverzitet insekata (naroito hidro-filnih), predstavnika ihtiofaune i sisara, ini faunu Federacije Bosne i Hercegovine pre-poznatljivom u evropskim razmjerima.Me-utim, u Federaciji Bosne i Hercegovine izraen je nedostatak kvalitetne baze poda-taka o biolokoj raznolikosti, prirodnoj ba-tini, vodenim sistemima, tlu, fitocenolo-kim podacima itd. usljed nepostojanja sistema prikupljanja naunih informacija itav niz godina. Naime, u Federaciji BiH nedostaje sredinje struno tijelo koje e sistematski i koordini-rano prikupljati i obraivati podatke o zati-ti prirode, tako da predstavljaju podlogu za kreiranje i planiranje zatite prirode.

Realizirani projektiU periodu od 2000. godine do danas finali-zirana su dva projekta vezana za ovu pro-blematiku: 1. Tokom 2000. godine Ministarstvo gradi-teljstva, prostornog ureenja i zatite oko-lia Hercegovako-neretvanskog kantona provodilo je projekat LIFETCY1999/BiH/035 Development of new policy for

BAZA BEz DOVOLJNO pODATAKAU Federaciji BiH nedostaje sredinje struno tijelo koje e sistematski i koordinirano prikupljati i obraivati podatke o zatiti prirode, tako da predstavljaju podlogu za kreiranje i planiranje zatite prirode.

Hutovo Blato wetlands.2. Projekat: Zatita biodiverziteta plavnog podruja sliva rijeke SaveProjekat se provodio od 2007. godine uz finansijsku potporu Life III fonda Evropske komisije i vicarske agencije za razvoj i sa-radnju. Nositelj projekta je bio IUCN od-nosno njegov Ured za jugoistonu Evropu u Beogradu. Partnerske institucije su bile: Centar za ekologiju i prirodne resurse (CE-PRES) pri Prirodno-matematikom fakul-tetu u Sarajevu, Poljoprivredni institut Re-publike Srpske, Dravni zavod za zatitu prirode Hrvatske, Zavod za zatitu prirode Srbije.Cilj projekta je zatita i upravljanje kljunim elementima bioloke raznolikosti du rijeke Save kroz pruanje podrke zemljama sliva Save na razvoju ekoloke mree tj. identifi-kaciji ekoloki znaajnih podruja, koridora i prelaznih podruja. Uraena je inventari-zacija izabranih NATURA 2000 vrsta i stani-ta, kao i preporuke za upravljanje, koje se mogu ugraditi u planove upravljanja da se osigura povoljan status vrsta i stanita, za-tim su prikupljeni podaci o nekadanjem tradicionalnom i sadanjem nainu korite-nja poljoprivrednog zemljita, usklaenosti

sa zatitom prirode, kao i analiza trinih uslova i potencijala za razvoj ruralnog turiz-ma u regiji. Nadalje, tampana je broura ivot du rijeke Save, aurirana je GIS baza podataka o zatienim i evidentiranim po-drujima. Izraen je web portal Geo por-tal. Odrana je Meunarodna konferencija u susret zajednikoj viziji rijeke Save (Za-greb, 2009. godine).Razraen je vodi o tipovima stanita rele-vantnih za rijeku Savu, a koji su u skladu sa NATURA 2000 mreom zatienih dobara Evropske unije, sa ciljem da se odrede po-druja za ekoloku mreu i prui doprinos relevantnim konvencijama (Bernska kon-vencija, Bonska konvencija, Konvencija o biolokoj raznolikosti) kako na nacional-nom, tako i na regionalnom nivou. U cilju kreiranja ekoloke mree, proveden je in-ventar biodiverziteta podruja du rijeke Save sa posebnim naglaskom na identifi-kaciju prisutnih tipova stanita i vrsta koje su definisane u direktivama Evropske unije o pticama i stanitima, kao i procjenjivanje postojeih sistema zatienih podruja u zemljama sliva rijeke Save.Nadalje, tokom projekta su identifikovani glavni ugroavajui faktori za biodiverzitet plavnih dolina, kao i trenutno stanje zatite stanita u skladu sa NATURA 2000 tipovi-ma stanita i vrsta, identifikovanih u slivu rijeke Save.Od velikog je znaaja da se postigne javna i politika podrka za zatitu i upravljanje prekograninom ekolokom mreom u sli-vu rijeke Save. Ovo e prije svega biti posti-gnuto putem podizanja svijesti o ulozi koje plavne doline rijeke Save imaju u ouvanju biodiverziteta od evropskog znaaja, kao i njihove vane uloge u kontroli poplava.Proirenje saradnje izmeu sektora za za-titu okolia i sektora upravljanja vodama u svakoj od zemalja je jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta.

Bioloka raznolikost Hutova blataUraeni LIFE projekat dao je slijedee re-zultate: Ovdje je vano napomenuti i prisustvo in-vazivne vrste - zlatne sunanice -(Lepomis gibbosus).Ptice su najbrojniji i najistraeniji pred-

Tokom projekta su identifikova-ni glavni ugroavajui faktori za biodiverzitet plavnih dolina, kao i trenutno stanje zatite stanita u skladu sa NATuRA 2000 tipovima stanita i vrsta, identifikovanih u slivu rijeke Save.

Od velikog je znaaja da se postigne javna i politika podrka za zatitu i upravljanje prekograninom ekolokom mreom u slivu rijeke Save. Ovo e prije svega biti postignuto putem podizanja svijesti o ulozi koje plavne doline rijeke Save imaju u ouvanju biodiverziteta od evropskog znaaja, kao i njihove vane uloge u kontroli poplava.

11

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Uvjet ivota

E NA IzVORuLISTA ULOVLJENIH RIBLJIH VRSTA U MOVARI HUTOVO BLATOPorodica : SalmonidaeSalmo dentex zubatak Porodica: CyprinidaeRutilus basak plotica, Leuciscus svallize sval Scardinius scardafa pekelj, keljavac,Tinca tinca linjak, cinkva,Chondrostoma kneri podustva,Alburnus albidus uklija, Carassius auratus auratus babukaCyprinus carpio obini aran, Porodica: CobitidaeCobitis narentana neretvanski vijun Porodica: AmeiuridaeAmeiurus nebulosus ameriki somi, Porodica: GasterosteidaeGasterosteus aculeatus bodonja, Porodica: MugilidaeMugil cephalus cipol glava, Liza ramada cipol balavac, Liza saliens cipol duga, Porodica: PoecilidaeGambusia holbrooki gambuzija, Porodica: CentrarchidaeLepomis gibbosus sunanica, Porodica: GobiidaeKnipowitschia punctatisima croaticaKnipowitschia sp.nedeterminirana, vjerojatno nova vrstaPorodica: PercidaeGymnocephalus cernuus balavac, Porodica: PleuronectidaePleuronectes flesus iverak,

stavnici ivotinjskog svijeta Hutovog blata. Neke od movarnih ptica su sljedee: Anas platyrhynchos, Aythya nyroca, Fulica atra, Ardea cinerea, Casmerodius albus, Egretta garzetta, Phalacrocorax pygmaeus, Podi-ceps cristatus i Nycticorax nyctiorax. Osim ptica u ovom parku je zabiljeeno i prisustvo euroazijske rijene vidre (Lutra lutra).Vodena povrina Hutovog blata je veinom pokrivena bijelim lopoom odnosno u-tim. (Nymphaea alba i Nuphar luteum). Pored njih, predstavnici vodene vegetacije su talasinje (Potamogeton sp.), ljuti (Ra-nunculus sp.) itd. Na osnovu navedenog , nuno je zakljuiti da je uspostava strune institucije u Fede-raciji Bosne i Hercegovine neophodna Zavoda za zatitu prirode - u cilju instituci-onalnog jaanja slube zatite prirode. Novi Zakon o zatiti prirode, koji je trenut-no u formi nacrta, predvia uspostavu Za-voda za zatitu prirode, koji bi obavljao strune poslove za Federalno ministarstvo okolia i turizma u skladu sa Zakonom : pri-kupljanje, obraivanje i objedinjavanje po-dataka o stanju prirode, voenje baza poda-taka, te pripremanje strunih podloga za zatitu bioloke i pejzane raznolikosti.

Suada Numi, dipl. ing. mainstva Zineta Mujakovi, dipl. biolog Federalno ministarstvo okolia i turizma

Kljuni problem u prehrambenom sektoru predstavlja isputanje ot-padne vode visokog organskog op-tereenja, i to najee direktno u okoli. Najvea koliina voda u preradi hrane, za-vrava kao otpadna voda koja sadri velike koncentracije KPK (kemijske potronje ki-sika) i BPK (bioloke potronje kisika). Ne-kada te koncentracije mogu biti i do deset puta vee nego u otpadnim vodama iz do-mainstva. Zbog toga obezbjeivanje do-voljnih koliina iste vode postaje veliki svjetski problem. Dvije milijarde ljudi na svijetu bore se da osiguraju 20 do 50 litara vode dnevno koliko je ovjeku potrebno za pie, kuhanje i pranje. Da li je naa nebriga tolika da emo uskoro na dojueranjem pitkom izvoru vode piti industrijski flaira-nu vodu? Ako ne preduzmemo hitne kora-ke na zatiti vodnih resursa, to bi se zaista moglo i desiti. Voda je izvor ivota na zem-lji i najvaniji sastojak ljudskog tijela koja ini vie od 65% ovjekove tjelesne mase. Nalazi se u stanicama i meustaninim prostorima i u krvnoj plazmi. U vodi je na-stao ivi svijet, svaki novi ivot se razvija u vodenoj sredini (prenatalna dob).Europskom poveljom o vodi iz 1968. godi-ne i brojnim deklaracijama meunarodne zajednice, te zakonima mnogih drava, voda se definira kao ope nasljedno dobro, koju niko ne moe posjedovati, iju vrijed-nost moraju svi poznavati, te se s njom tre-ba racionalno i brino postupati, jer se ubraja u osnovna ljudska prava koja su svi-ma zagarantovana.Planeta zemlja je jedina u sunevom siste-mu koja obiluje vodom. Otprilike, vie od dvije treine Zemljine povrine ini voda. Od sve te koliine vode samo je 2% slatka voda. Za pie je svega upotrebljivo 0,3% te koliine. Najvei dio slatke vode zaro-bljen u ledenjacima (68,9%). Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007%

ukupne koliine vode na planeti Zemlji mogue koristiti za potrebe ovjeanstva. Potronja pitke vode naglo se poveala, ak udvostruila u odnosu na broj stanovnika. Svake godine potrebe su sve vee.Iako se voda skoro u istoj mjeri vraa u vodotoke, u okoli jer je obnovljiv resurs, ona je kvantitativno potpuno promijenje-na, oneiena. Nije samo nekontrolisano troenje vode problem, veliki problem je nagla ekspanzija industrijskog razvoja sa prateim prljavim tehnologijama, gdje se milioni m neadekvatno obraene kanali-zacijske vode, industrijske i poljoprivredne otpadne vode ulijeva u rijeke. Ovako one-iena slatka voda nastavlja svoj put do krajnjeg recipijenta, mora i oceana, gdje se njeno tetno djelovanje nastavlja, narua-vajui morske ekosustave, to ujedno na-nosi ogromne tete i obalnom ekosustavu. Rezultati nemarnosti, neodgovornosti i nebrige su milioni umrlih, a najvie djece mlae od 5 godina, koji su konzumirali za-gaenu vodu. Poljoprivreda - najvei potroa vodeVoda ima viestruku namjenu slui za pie i pranje, ali i za industrijske procese i

Bosnu i Hercegovinu priroda je obilato obdarila pitkom vodom, prekrasnim izvoritima, brzim i istim rijekama. Ne smijemo zaboraviti da je upotreba iste vode jedan od najvanijih preduvjeta za dobro zdravlje. Naruavanjem kvalitete vode naruavamo svoje zdravlje. Prema podacima UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAQ) potronja vode porasla je tokom prolog stoljea dvostruko u odnosu na porast stanovnitva.

FONDEKO SVIJET/32/2010.

12 Uvjet ivota

dobijanje elektrine energije. Najvie vode se potroi u navodnjavanje polja i panjaka na to otpada oko 70% ukupne koliine po-troene vode irom svijeta. Poljoprivreda je posebna pria. Ogromne koliine vode ko-riste se za navodnjavanja, a zatim otpadne vode pune pesticida, mineralnih gnojiva i ivotinjskih oneiavaju rijeke, jezera i obale vode, izlijevajui u njih otrovne ke-mikalije i viak hranjivih tvari. Zbog toga obezbjeivanje dovoljnih koliina iste vode postaje veliki svjetski problem. Dvije milijarde ljudi na svijetu bore se da osi-guraju 20 do 50 litara vode dnevno koliko je ovjeku potrebno za pie, kuhanje i pranje.

Rastue potrebe poljoprivredePoljoprivreda je glavni potroa vode na ve-ini kontinenata, uz iznimku Europe i Sje-verne Amerike gdje dominira industrijska upotreba i upotreba u kuanstvu, ukljuuju-i zalijevanje travnjaka i vrtova. Navodnjav-nje poveava urod za 100-400 %, ali moe dovesti do isuivanja rijeka i jezera te pora-stu saliniteta tla. Samo polovina vode koja se koristi za navodnjavanje stie do usjeva. Veliki dio povrine zemlje uslijed promjene klime i koliine padavina izloeno je sui. Desalinizacija morske vode postaje skup, ali vaan izvor slatke vode. Tokom 20. stoljea drastino je poveano navodnjavanje usjeva i panjaka. Za novadnjavanje 1900. godine troilo se 700 m3 vode, dok je do 2000. godi-ne ta koliina porasla na 2500 m3. Najinten-zivnije navodnjavanje je u podrujima koja se nalaze uz velike rijeke.

Prehrambena industrija - najvei oneiiva vodeKljuni problem u prehrambenom sektoru predstavlja isputanje otpadne vode viso-kog organskog optereenja, i to najee direktno u okoli. Industrije veinom ima-ju izgraene septike jame koje nisu do-voljne i ne predstavljaju adekvatan ureaj za tretman vode iz ove industrije. Potro-nja vode u velikim koliinama, jedan je od kljunih okolinskih problema u prehram-

benoj industriji. Najvea koliina voda u preradi hrane, zavrava kao otpadna voda koja sadri velike koncentracije HPK (ke-mijske potronje kisika) i BPK (bioloke potronje kisika). Nekada te koncentracije mogu biti i do deset puta vee nego u ot-padnim vodama iz domainstva. Neprei-ene otpadne vode iz pojedinih prehram-benih sektora, npr. prerada mesa, prerada ribe, prerada mlijeka te biljnih ulja sadre izuzetno visoke koncentracije ulja i masti. Zbog strogih higijenskih zahtjeva u pre-hrambenoj industriji, u otpadnim vodama iz prehrambene industrije poveana je koncentracija i deterdenata.

Ureaji za preiavanje vode i BAT Neke od prijeratnih tvornica imaju po-strojenja za preiavanje vode i to uglav-nom samo predtretman koja se loe odr-avaju i koja imaju zastarjelu opremu. Ta postrojenja ne preiavaju vodu do nivoa propisanog zakonskim propisima iz obla-sti voda. Ne vodi se jo uvijek ni evidencija o koliini otpadnih voda koje se isputaju u okoli. Monitoring kvaliteta otpadne vode se radi jednom u dvije godine, kako je propisano zakonskim propisima iz obla-sti voda, i to u svrhu plaanja vodopri-vredne naknade. Okolina dozvola nije garancija da e menadment tvornice pro-voditi njom opisane mjere. Nedovoljan

broj tvornica brine za okoli i ima uveden sistem okolinskog upravljanja (EMS) pre-ma standardu ISO 14001. Kad je u pitanju provoenje najboljih raspoloivih tehni-kau prehrambenoj inustriji, iako tvrde da ih provode, tvornice prakticiraju mali broj mjera i to uglavnom onih koje ne zahtjeva-ju znaajna finacijska sredstva. Mali broj tvornica prakticira recikliranje i ponovnu upotrebu vode. Poraavajua je injenica da primjena najboljih raspoloivih tehni-ka (BAT, engl. Best Avaliable Techniquest) voena uglavnom ekonomskim motivi-ma, a ne zatitom okolia.

Bosna - zemlja bogata pitkom vodomProcjenjuje se da su u Bosni i Hecegovini zalihe pitke vode 15 puta vie u odnosu na zemlje srednje Europe i da je jedna od naj-bogatijih zemalja pitkom vodom. Iako je injenica da smo bogati vodama, da su nae vode relativno u dobrom stanju, po-stoje veliki i opravdani razlozi da ih uva-mo! Naime, kvalitetne vode imamo dovolj-no, ali sa njom moramo na adekvatan i pametan nain upravljati, jer izvori zdrave pitke vode nisu neiscrpni. Sarajevo je grad sa hiljadu izvora, to je rijetkost u svijetu, ali, naalost, svakodnev-nim nemarom, nebrigom za svoju ivotnu sredinu, prljavom industrijskom ekspanzi-jom, nekontrolisanom sjeom uma, ra-zvojem poljoprivrede, svakodnevno uniti-mo plavo zlato. Posljedice nemara su ve prisutne. Mnogi izvori vode ve sada su loe kvalitete. Poraavajua je injenica da je na Vrelu Bosne postavljen natpis Voda nije za pie, prvi put u historiji ovog pod-ruja. Bakterijski nalaz potvruje prisu-stvo Escherichie coli, to je dokaz mijeanje izvorske sa kanalizacijskim vodama.

to uiniti, kako pomoi prirodi i nama samima?Klju za rjeavanje problema je u ponovnoj uspostavi i zatiti prirodnih ekosustava, unaprijeenju znanja o kvaliteti vode kroz stalne monitoringe, poboljanju znanja i edukaciju kroz kampanje, unaprijeenju finansijskih i ekonomskih pristupa, te pri-mjeni BAT tehnologija.

Dostupnost vode sta-novnitvu svijeta (u %)(prema podacima uN-ove Organizacije za prehranu i poljopriv-redu)

potronja slatke vode (u litrima) u Evropi u 2001. godini (prema podacima uN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAQ):

13

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Zamke potroakog drutva

Prof. dr. Azra JaganjacProf. dr. Faiza Mutovi

Na naoj planeti voda prekriva gotovo 3/4 njene ukupne povrine, ali vrlo mali dio je pogodan za pie i on je ve uveliko ugroen. Kako pie The UNES-CO Courier: Koliina pitke vode po glavi stanovnika sa kojom danas raspolaemo ne iznosi niti 50% koliine koju smo imali prije samo 50 godina. Oekuje se i daljnje sma-njenje svjetskih rezervi vode za pie, tako da se na najnovijim kartama svijeta podruja gdje vlada nestaica ovog ivotnog resursa, oznaavaju ak kao katastrofalna. Ovo drastino smanjenje zaliha vode rezul-tat je vrtoglavog porasta potronje pitke vode usljed porasta broja stanovnika, po-tronje u industriji i poljoprivredi, ali i broj-nih oneienja usljed industrijalizacije, posebno razvojem hemijske industrije i nje-ne primjene, na primjer za poljoprivredne potrebe.U takvim okolnostima ni mi u BiH ne mo-emo zatvarati oi pred sve veom zagae-nou naih vodnih resursa, za koje smo jo prije nekoliko desetaka godina smatrali da su potpuno sigurni i neiscrpni. Sa druge strane i naa nebriga za okoli ubrzava pro-ces stalnog smanjenja kako koliina, tako i kvaliteta vode za pie koju koristimo kroz razliite vodoopskrbne sisteme.

Organizirana vodoopskrbaDanas se komunalna opskrba vodom rjeava preteno na principu vodovoda, ali na alost jo uvijek postoji veliki dio stanovnitva koji nema pristup organiziranoj opskrbi vodom, pa koriste svoja vlastita vodocrpilita (buna-re i sl.) koja su esto upitna po pitanju zdrav-stveno sanitarne ispravnosti za pie.Kada je u pitanju organizirana opskrba vo-dom u BiH, ovakvi problemi se jo uvijek rjee javljaju na samim vodocrpilitima

NESTAICA RAVNA KATASTROFIZbog pogorane ekoloke situacije ini se da BiH u budunosti moe oekivati probleme sa kvalitetom vode za pie. Bez poduzimanja znaajnih mjera u sanaciji, ne moemo oekivati ni poboljanje hemijske kvalitete vode

(iako se mjestimino i tu mogu pojaviti problemi), ali je vrlo esto izraen problem kvalitete nakon distribucije vode do kraj-njih potroaa.

Zagaenja na vodocrpilitimaPosmatrajui rezultate analiza vode na sa-mim vodocrpilitima kroz dui vremenski period (30-40 god.), evidentan je porast broja neodgovarajuih nalaza fiziko- he-mijskih kao i mikrobiolokih indikatora od fekalnih zagaenja. Naime, ranije su bile vrlo rijetke pojave nalaza poveanih kon-cetracija tekih metala, organskih zagae-nja i hemijskih jedinjenja koja nastaju kao rezultat kontaminacije vode za pie indu-strijskim ili sanitarnim otpadnim vodama, dok su danas takvi nalazi redovna pojava i u konstantnom porastu u pojedinim dije-lovima BiH (Brko nalazi mangana, e-ljeza i amonijaka; Prnjavor nalazi organ-skih supstanci, zbog ega se prema uputi Zavoda za Javno zdravlje RS voda ne smije hlorisati jer bi dolo do stvaranja trihalo-metana te tako voda iz gradskog vodovoda nije za pie; Maglaj nalazi azotnih jedi-njenja i nekih tekih metala).ini se da, ipak, cijela BiH u budunosti moe oekivati probleme sa kvalitetom vode za pie zbog pogorane ekoloke situ-acije. Bez poduzimanja znaajnih mjera u sanaciji, ne moemo oekivati ni pobolja-nje hemijske kvalitete vode.

Zagaenja tokom distribucijeProblemi koji nastaju tokom distribucije vode od vodocrpilita do krajnjih potroa-a javljaju se iz vie razloga, a neki gorui su: starost i dotrajalost vodovodnih mrea kao i dugogodinja nemogunost njihovog pravovremenog odravanja, neadekvatni materijali od kojih su nainjeni cjevovodi koji vre transport vode do potroaa, po-sljedice ratnih dejstava zbog ega su enor-mni gubici vode (u Sarajevu 2006. godine bili ak 66%), bespravna gradnja, posebno u vodozahvatnim podrujima, nedostatak kanalizacione mree i injenica da prije-ratni kolektori i preistai otpadnih voda nisu u funkciji.Materijali od kojih su izraene vodovodne cijevi su drvo, olovo, eljezo, elik, azbestni cement te plastine mase. Obzirom na ovo i na starost, situacija je alarmantna, poseb-no kada su u pitanju olovne i azbestno ce-mentne cijevi. Tako i danas u BiH, voda tee kilometrima ovakvim cijevima. Bespravna gradnja u vodozahvatnim po-drujima takoe predstavlja poseban pro-blem, kao i injenica da postoji znaajan nedostatak kanalizacione mree i kolekto-ra i preiivaa otpadnih voda. Npr. umje-sto cca 1.000 km nedostajue kanalizacio-ne mree na regiji Sarajevo (ukljuujui i optine RS koje gravitiraju podruju KS) danas imamo 30-40 hiljada septikih jama, uglavnom improvizovanih, od ega je samo poslije rata na podruju Ilide i Istone Ilide izgraeno oko 8.000. Fekalne kanalizacije i ostale otpadne vode sa pod-ruja 11 opina, bez ikakvog tretmana pre-iavanja prelaze preko 800 ha vodozatit-ne zone prema rijeci Bosni. Uostalom, zato je prije rata gradnja na ovom podru-ju bila u potpunosti zabranjena, zato je graen kolektor i postrojenje za preia-vanje sanitarnih otpadnih voda u Butilama itd.?

ini se da, ipak, cijela BiH u budunosti moe oekivati probleme sa kvalitetom vode za pie zbog pogorane ekoloke situacije. Bez poduzimanja znaajnih mjera u sanaciji, ne moemo oekivati ni pobolja-nje hemijske kvalitete vode.

FONDEKO SVIJET/32/2010.

14 Kvalitet okolia

pRLJAVA, KISELA, SVAKAKVASvako zagaenje koje se emitira u okoli na bilo koji nain u konanici dospije do podzemnih voda, rijeka, jezera i mora. U dananjem civilizacijskom okruenju sve vei javno-zdravstveni problem postaje zagaenje zraka s obzirom na kontinuirani i dugotrajni uticaj na zdravlje stanovnitva, bilo direktnim ili indirektnim putem

ta uinitita uraditi kada nismo sigurni u ispravnost vode koju koristimo za pie? Postoje 3 rje-enja:1. nositi vodu na mikrobioloku i fiziko-hemijsku analizu u odgovarajue instituci-je kada god sumnjamo u njenu ispravnost (to moe biti i svakodnevno jer ne moe-mo biti nikada u potpunosti sigurni), to bi iziskivalo znatna materijalna sredstva i vri-jeme,2. piti flairanu vodu (zdrava samo u sta-klenoj ambalai) ili3. ugraditi neki od razliitih kunih prei-ivaa koji se danas nude na tritu, a koji se na alost esto negiraju kao mogunost rjeenja problema tamo gdje on doista po-stoji. Opasno je konzumirati vodu i druge napitke u plastinoj ambalaiAko pijete samo flairanu vodu, jeste li si-gurni da znate sve injenice o toj vodi?Ako ne znate, dopustite da vam kaemo neto to e za vas biti veliko iznenaenje. Pogledajte navedene injenice u anterfileu (uokvirenom dijelu teksta), pa ete i sami zakljuiti da:1. Troite novac uzalud.2. Zagaujete Zemlju.3. Rizikujete da se zagade podzemne vode iz kojih se crpi voda za pie.4. Istraivanja pokazuju da 35% onih koji piju flairanu vodu misli da je ona bolja od one iz slavine, ali nije i moe biti veoma zagaena sa raspadnim hemikalijama iz plastike.

Mali kuni sistemi za dodatno preiavanje vode za pieOvakvi sistemi se u svijetu koriste ve dva-desetak godina. Moemo ih nai razliitih vrsta, funkcija i namjena, od onih za samo grubo mehaniko preiavanje krupnih neistoa koji se ugrauju na primjer na glavni dovod u kuu, filtera za hlor i neke druge organske hemikalije koji se ugrau-ju na esmu (preporuuju se samo tamo gdje voda zadovoljava sve ostale mikrobio-loke i fiziko hemijske kriterije), pa sve do ozbiljnih viestepenih sistema za preia-vanje namijenjenih za kunu ili uredsku upotrebu koji sadravaju vie raznih filtera od sedimentnih, karbonskih pa sve do polupropusnih membrana reverzne osmo-ze, a predviaju po potrebi i remineraliza-ciju nakon procesa preiavanja. Bilo bi dobro da strunjaci iz preduzea Vodovod i kanalizacija savjetuju potroae gdje i kakve sisteme bi bilo preporuljivo koristiti. Jer, na alost, kako je na poetku pomenuto, za oekivati je da kvalitet vode za pie bude sve ugroeniji, pa e ovakvi sistemi za preiavanje vode za pie u do-mainstvima postati neophodni i ope pri-hvaeni.

Almira KapetanoviFederalno ministarstvo okolia i turizma

Zagaenje voda predstavlja najkom-pleksniji globalni problem. Mnogi ljudi su svjesni injenice da voda moe biti zagaena otpadom, izlijevanjem nafte, kanalizacijom, umjetnim gnojivima, hemijskim sredstvima iz tvornica, itd. dok je daleko manja svjesnost o zagaenju voda kao posljedice zagaenosti zraka u atmosferi.Svakodnevno se zagaujue materije, sitne estice i gasovi emituju u zrak od strane industrijske aktivnosti (posebno sektora proizvodnje energije), od saobraaja, grija-njem po kuama, obradom otpada, te pre-tjeranim koritenje gnojiva u poljoprivre-

di. tetni polutanti nastaju i prirodnim putem (npr. aktivnou vulkana, biolo-kom razgradnjom, umskim poarima), ali ove koliine su vrlo male u odnosu na one koje direktno proizvodi ovjek. Zagauju-e materije zraka isputene u atmosferu dospijevaju na tlo i vegetaciju u obliku su-hog taloenja zbog svoje teine ili mokrim taloenjem ispiranjem kiom, snijegom i maglom, prouzrokujui time procese aci-difikacije i eutrofikacije u vodnim resursi-ma.Acidifikacija jeste okolinski problem prou-zrokovan kiselim padavinama koje potiu od antropogene emisije glavnih zagauju-ih materija zraka: sumpor dioksida (SO2) i nitrogen oksida (NOx). U atmosferi dolazi do reakcije SO2 i NOx sa vodonikom, tako

Foto: E. Jolda - plastika u rijeci

15

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Dokumenti

da se stvara sumporna (H2SO4) i azotna ki-selina (HNO3), to smanjuju pH atmosfere, te nastalu kiu, snijeg ili maglu ine opa-snom. U sluaju da padavine iz atmosfere donose velike koliine sumpora i azotnih oksida nastaju tzv. kisele kie. Kisele kie ozbiljno zagauju vode kojima se drastino smanjuje pH vrijednost, to ima za poslje-dicu naruavanje itavog vodnog ekosiste-ma jer veliko smanjenje pH vrijednosti dovodi do izumiranja mikroorganizama, a jasno je da se javlja i problem pitke vode. Zagaenje iz zraka se dakle kiselim kiama prenosi do tla i sliva se u povrinske i pod-zemne vodene tokove. Kisele kie su jedan od glavnih razloga smanjenja zaliha pitke vode na svjetskom nivou i kao takve pred-stavljaju ozbiljan problem buduoj opskrbi ovjeanstva vodom.Eutrofikacija oznaava obogaivanje vode azotnim spojevima, ime se uzrokuje ubr-zani rast algi i viih biljnih vrsta i time iza-ziva neeljeno naruavanje prirodne rav-notee organizama prisutnih u vodi i pogoranje kvaliteta vode.Pored kiselih gasova i ugljini dioksid kao uzronik globalnog zagrijavanje tj. porasta globalne temperature utie na topljenja le-denih santi, podizanja nivoa mora, promje-ne stanita biljaka i ivotinja uslijed njihove adaptacije na nove klimatske uvjete.Neka istraivanja govore da ako se nastavi poveavati koliina isputenoga ugljinog dioksida, povrina mora mogla bi postati kiselija nego ikad prije u posljednjih 300 milijuna godina (osim u razdobljima glo-balnih katastrofa). Osim toga, pokazalo se da se bioloka produktivnost okeana na-kon osamdesetih godina 20. vijeka smanji-la za 6%. Kako se poveava koliina uglji-nog dioksida u atmosferi, sve vea koliina toga gasa reagira s morskom vodom, zbog ega nastaju bikarbonati i ioni vodika, to poveava kiselost povrinskim slojem mora. Nakon ledenoga doba pH okeana iznosio je 8,3 neposredno prije poetka in-dustrijske ere i isputanja CO2 iznosio je 8,2, a danas pH oceana iznosi 8,1.Meunarodna zajednica svjesna injenica o uticaju zagaujuih materija zraka podu-zela je globalnu akciju donoenjem i im-plementacijom Konvencije o prekograni-nom zagaenju zraka na velikim udaljenostima sa prateim protokolima to je rezultiralo smanjenjem emisije sumpora u periodu od 1980.-2005. za 70% (depozi-cija prati isti trend), emisija NOx je sma-njena za 25-30% (smanjena depozicija NOx), a takoe i emisija amonijaka je sma-njenja za 20%. Ovim aktivnostima proble-mi zakiseljavanja atmosfere znatno su smanjeni to ima uticaja u konanici na kvalitet voda kao bitnog elementa okolia.Nadamo se da e meunarodni napori na polju klimatskih promjena dati takoe znaajne pozitivne rezultate kada je u pita-nju ouvanje kvaliteta i kvantiteta vodnih resursa na ovoj Planeti.

U zgradi Vlade Federacije u Mostaru je 22.rujna obavljeno potpisivanje ugovora o sufinanciranju ienja obala vodotoka na podruju deset opina Federacije BiH i Grada Mostara. Uz grado-naelnika Mostara i naelnike opina To-mislavgrad, Neum, iroki Brijeg, Oraje, Odak, Kiseljak, Grude, Livno, Konjic i Stolac koji su u ime svojih lokalnih zajed-nica potpisali ugovore sa direktorom Fon-da Safetom Harbinjom, sveanosti potpi-sivanja ugovora nazoio je i dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okolia i turiz-ma te lanovi Upravnog odbora Fonda na elu s mr. Perom Goluom. Potpisanim ugovorima dogovoreno je su-financiranje ienja vodotoka od krutog otpada, izraslog iblja i ostalog raslinja koje sprjeava i usporava normalan tok te vrlo esto izaziva izlijevanje i plavljenje okolnih terena vodom. Ovim projektom Fonda za zatitu okolia, koji se odvija pod radnim nazivom Projekt ienja vo-dotoka u Federaciji BiH 2010, obu-hvaeno je ukupno trideset sedam opina u Federaciji BiH odabranih na temelju iz-vjea o stanju i stupnju ugroenosti koje je za potrebe projekta pripremila Uprava civilne zatite Federacije BiH. Sukladno svojoj djelatnosti, Fond za zatitu okolia

POTPISANI UGOVORI ZA IENJE VODOTOKA

ovim projektom ne samo to djeluje na ot-klanjanju teta u okoliu, nego prije svega nastoji potaknuti preventivno djelovanje na ouvanju voda i flore i faune koja u njoj obitava. Uz izravno otklanjanje ve na-stalih teta na obalama vodotoka, ovim se projektom Fond ukljuuje u akciju podi-zanja razine ope svijesti drutava o potre-bi odgovornijeg ponaanja spram okolia. Kako to podrazumijeva promjene u pona-anju svakog pojedinca, to je ukljuivanje lokalnih zajednica od iznimnog znaaja budui da su upravo lokalne zajednice u najneposrednijem kontaktu sa svojim sta-novnitvom. Drimo da je suradnja s jedi-nicama lokalne samouprave najbolji nain da se sustavno i transparentno rjeavaju pitanja odrivog razvoja u kome je zatita voda jedno od znaajnijih pitanja od za-jednikog interesa, kazao je ministar Her-ceg izrazivi zadovoljstvo injenicom da je i ovaj projekt potvrda spremnosti da se zajednikim radom i suradnjom rjeavaju pitanja zatite okolia u Federaciji BiH. Treba spomenuti kako je ovaj projekt u skladu sa opim ciljevima Strategije zati-te okolia F BiH s akcijskim planom do 2018. koju je pripremilo Federalno mini-starstvo okolia i turizma, a koja uz mjere otklanjanja ve nastali teta u okoliu pri-oritet daje preventivnom djelovanju na ouvanju svih sastavnica okolia pa tako i voda.

Mija Martina BarbariFederalno ministarstvo okolia i turizma

FONDEKO SVIJET/32/2010.

16 Ekonomija i ekologija

puT Iz KRIzE IDE PREKO VODE

Prof. dr. Tarik Kupusovi

Odrivo koritenje voda, kao vjero-vatno najznaajnijeg prirodnog ob-novljivog resursa koji ima BiH, tre-balo bi biti vrhunski, prioritetni i integrativni cilj za razvoj, odnosno izlazak iz siromatva. Za takvo neto je neophod-no: Osigurati potrebne koliine voda odgo-

varajueg kvaliteta za razne namjene; Umanjiti tete od voda i Postii dobro stanje, odnosno dobar

ekoloki potencijal voda, osiguravajui tako i odrivost koritenja ovog resursa, jednovremeno ne ugroavajui ekosiste-me koji o njemu ovise.

Naredni pokazatelji o koritenju vode su sramotni, ali istovremeno i izazovni: Koliina vode koju danas koristi privre-

da opala je ak est puta u odnosu na 1991. godinu (pri emu su samo mali dio utede, odnosno rezultat su primje-ne unapreene tehnologije i istije pro-izvodnje; privreda, ona realna, prak-tino vrlo slabo radi);

Iskoritenost hidropotencijala u BiH je danas najnia u Evropi;

U 1991. godini, navodnjavalo se samo 1,8%, a danas je to spalo na mizernih 0,2% od ukupnih obradivih povrina, to je da-leko najnie u Evropi (svi podaci iz upravo usvojene Strategije upravljanja vodama).

ta je to upravljanje vodama, a ta je siromatvo?Upravljanje (engleski governance) je provo-enje politike, administrativne i ekonomske vlasti. U procesima i mehanizmima upravlja-nja drutvom i dravom uestvuju formalne, ali i neformalne institucije. Upravljanje ima esto fokus na politike i administrativne ele-mente, ali se oni uvijek preklapaju sa eko-nomskim i tehnikim elementima. Moderno upravljanje je distribuirano izmeu zakono-davne, izvrne i sudske vlasti, te javnih servi-sa, privatnog sektora, medija i organizovanih udruenja graana. Dobro upravljanje dru-tvom dovodi do socijalne pravde i sigurnosti,

Izlazak iz siromatva i prilagoavanje klimatskim promjenama, uz druge mjere, mogue je trasirati i intenziviranjem koritenja voda, odnosno boljim upravljanjem vodama

uz istovremenu podrku poduzetnitvu i tr-ino odgovornom ponaanju.Upravlja se na primjer kolstvom, zdrav-stom, saobraajem, prostorom, otpadom, zemljitem, umama, pa tako i vodama. Cilj dobrog upravljanja vodama je razvoj odrivog koritenja vodnih resursa.Upravljanje vodama ima tri tehnika as-pekta: koritenje voda, zatitu voda i zati-tu od voda; te tri netehnika: pravni, insti-tucionalni i ekonomski. Sredinja uloga drave u upravljanju vodama je da definira prava vlasnitva, prava koritenja i odgo-vornosti, ukljuujui i uspostavu odgova-rajueg administrativnog aranmana za implementaciju. U upravljanju vodama se pokazalo da strogi hijerarhijski sistemi ne uspijevaju, ali takoer niti slobodni trini, jer voda ima elemente i javnog i ekonom-skog dobra. Kriza voda je u stvari kriza upravljanja vodama.Novi oblici dobrog upravljanja vodama su takoer distribuirani: baziraju na partici-pativnom i konsultativnom pristupu u okviru rijenog bazena. Dobro upravljanje vodama dovodi do: Podizanja javne svijesti o ogranienosti

vodnih resursa, te o prirodnim pojava-ma neravnomjernoj rasporeenosti raspoloivih voda u vremenu i prostoru, ukljuujui poplave i sue, koje veinu ljudi iznenade;

Eliminisanja konfliktne i zastarjele regu-lative i uvoenja odgovarajue, naroito u pogledu koncesija i cijena vodnih usluga;

Korigovanja izvitoperenosti trita (do ega dolazi zbog prirode vode kao isto-vremeno javnog dobra i robe); te

Ukidanja loih podsticaja i uvoenja podsticaja za efikasnost i odrivo kori-tenje resursa.

Siromatvo nije samo nizak bruto nacio-nalni dohodak po glavi stanovnika, odno-sno male plate i penzije. To je i slaba soci-jalna i zdravstvena zatita, slabo kolstvo, loi putevi i katastrofalne eljeznice, izra-ena korupcija, nezaposlenost, itd. Siro-matvo je takoer i nedostatak vizije kako izai iz krize (bie valjda bolje kae obian narod, ali naalost i pojedini vo-dei politiari, ija je misija upravo da ima-ju takvu viziju). Nekonkurentna privreda je uzrok, ali istovremeno i posljedica siro-matva, jer su nam i drava i javni servisi na svim nivoima, loe organizovani. Si-romatvo je i ogroman broj divljih deponi-ja, obale naih rijeka prepune najlon kesa i drugog smea, siromatvo su npr. i ogro-mni gubici vode iz vodovoda, od 45 do ne-vjerovatnih 70%, siromatvo je konano i jeftinija mrkva iz Italije, luk iz Egipta ili krompir iz panije, nego domai. I tako, moglo bi se u nedogled redati ta je sve si-romatvo... Izlazak iz siromatva mogu je, uz ostale mjere, i boljim upravljanjem vo-dama, odnosno koritenjem vodnih resur-sa ove zemlje to je teza ovog rada.

Upravljanje vodama i klimatske promjeneKlimatske promjene su injenica, najvei izazov dananjice, koju vie niko ne dovodi u pitanje. Velika veina naunika se slae da su uzroci promjena povezani sa izrazito poveanom emisijom staklenikih plinova, od kojih su najvaniji produkti sagorijeva-nja uglja i nafte. Izmjerene srednje vrijed-nosti temperatura zraka i vode su povea-ne; dolo je do veoma znaajnog topljenja leda na polovima i visokim planinama, evidentno su ljeta toplija i zimi je snijega sve manje, oekuje se znaajno povienje nivoa mora i okeana.O moguem ublaavanju (ili mitigaciji) klimatskih promjena smanjivanjem emisi-ja staklenikih plinova vode se globalne rasprave, pregovori razvijenih i zemalja u razvoju, te provode sveobuhvatni projekti. Najvaniji su sektori energije i saobraaja, te umarstva i poljoprivrede, zbog trokov-ne efektivnosti. Posebno se podstie kori-tenje obnovljivih izvora energije i energet-ska efikasnost.

upravljanje vodama ima tri tehnika aspekta: koritenje voda, zatitu voda i zatitu od voda; te tri netehnika: pravni, institucionalni i ekonom-ski. Sredinja uloga drave u upravljanju vodama je da definira prava vlasnitva, prava koritenja i odgovornosti, ukljuujui i uspostavu odgovarajueg administrativnog aranmana za implementaciju. u upravljanju vodama se pokazalo da strogi hijerarhijski sistemi ne uspije-vaju, ali takoer niti slobodni trini, jer voda ima elemente i javnog i ekonomskog dobra. Kriza voda je u stvari kriza upravljanja vodama.

17

FONDEKO SVIJET/32/2010.

Ekonomija i ekologija

Meutim, klimatske promjene su ve tu. Bez obzira na mjere koje e se poduzimati, izvjesno je da e se globalno zatopljavanje poveavati u narednim dekadama. Zato je neophodno prilagoavanje (ili adaptacija), za to se globalno pripremaju odgovarajui prijedlozi i preporuke, ali se one svakako sprovode na lokalnim nivoima i u pojedi-nanim sektorima.Prva velika rtva klimatskih promjena je reim voda. Prirodan reim proticaja vode na vrelima i u rijekama je u principu i rani-je bio nepovoljan za ljude: kada je najvie potrebna, vode ima najmanje! S klimat-skim promjenama, frekvencija pojavljiva-nja i intenzitet poplava i sua (kao i oluja ili tornada) se stalno poveavaju. Evropska komisija je ve identificirala 33 velika ri-jena bazena, koja imaju izvorita u Alpa-ma, ukupne povrine 460.000 km2, u koji-ma e prije 2100. godine doi do prosjenog: poveanja zimskih, velikih proticaja za

20%; smanjenja proljetnih proticaja za 17%; te smanjenja ljetnih, najmanjih proticaja

za nevjerovatnih 55%; (INBO Electronic newsletter No 2 August 2010.).

Uzrok ovim drastinim promjenama je stalno topljenje gleera i manje padavina u obliku snijega, te vie kie u jesen i zimi.Dakle, dobro upravljanje vodama ini se da je klju prilagoavanja klimatskim pro-mjenama: kada je vruina i sua, ljudi, pa i ekosistemi esto trebaju vie vode odgova-rajueg kvaliteta nego to je ima, a kada vode ima previe, mnogima nanosi tetu.

Stanje upravljanja vodama u BiHGodinje padavine u Bosni i Hercegovini su prosjeno 1250 l/m2, ukupni oticaj je 1155 m3/s (ili 57% padavina), to je vie od 9.000 m3 po stanovniku. To je najvie vla-stitih voda u regionu i meu najveim u Evropi. Od veih rijeka, jedino su Bosna i Vrbas itavim slivom u BiH (njihovi slivovi

obuhvataju 33% teritorije), dok Una, Dri-na, Sava, Neretva, Trebinjica i Cetina ima-ju prekogranine slivove.Zato je neophodna tijesna saradnja sa su-sjedima i regionalno. Mada je ova saradnja kroz zajednike komisije, projekte i analo-gne institucije dosta razvijena, ona se ipak ne moe ocijeniti kao uspjena, jer prakti-no nijedan prekogranini problem nije ri-jeen. Poto je nadlenost za pojedine as-pekte i segmente upravljanja vodama u BiH podijeljena izmeu svih 5 postojeih nivoa vlasti i vie ministarstava i agencija, esto dolazi do preplitanja, kompliciranja i nepotrebnog odugovlaenja u provoenju bilo kakvog poduhvata, pa je i kod meu-narodne saradnje esto problem na BiH strani.Snabdijevanje stanovnitva pitkom vodom je oduvijek imalo prednost. Ipak, samo oko 56% graana (94% u gradovima i 35% u prigradskim naseljima i selima) ima javno vodosnabdijevanje. Osnovna obiljeja su izrazite razlike u kvalitetu vodosnabdijeva-nja izmeu gradova i sela; slaba zatita, i nedovoljni kapaciteti izvorita; neracional-na potronja i veliki gubici vode, kako fi-ziki tako i administrativni; neadekvatne

cijene servisa; te nedostatak sredstava za tekue odravanje i pogotovo za investicije. Preporuke za poboljanje servisa su: do-djela vodovodima adekvatnog nivoa auto-nomije; bitno poveanje procenta naplate rauna; mjerenje svake potronje vode; re-dukcija gubitaka i neobraunate vode; unapreenje raunovodstva, budetiranja i izvjetavanja; poveanje transparentnosti; te konana transformacija vodovoda u mo-derna, biznisu i klijentima orijentisana preduzea. Vodovodima treba pomoi da struktuiraju tarife i na temelju toga do-sljedno primjene usvojeni princip kori-snik plaa, unaprijede kontrolu kvaliteta vode, unaprijede kapacitete ljudskih resur-sa, poveaju energetsku efikasnost, osnae uee privatnog sektora u nekim svojim funkcijama, te primjenjuju GIS u operativ-nom voenju fizikog i poslovnog sistema.Odvoenje gradskih otpadnih voda, odno-sno razvoj kanalizacije kasni za vodosnab-dijevanjem. U veini opina je nezadovo-ljavajui dio populacije prikljuen na kolektore. Broj komunalnih postrojenja za tretman otpadnih voda je jako mali: eli-nac, Gradaac, Grude, Ljubuki, Neum, Sarajevo, Srebrenik, Trebinje i Trnovo, od kojih su neki dugo van pogona. Industrijski razvoj prati i rast potreba za vodom, pa ona dobiva ekonomska obilje-ja. Tempo rasta potronje vode i pogora-

godinje padavine u Bosni i Hercegovini su prosjeno 1250 l/m2, ukupni oticaj je 1155 m3/s (ili 57% padavina), to je vie od 9.000 m3 po stanovniku. To je najvie vlastitih voda u regionu i meu najveim u Evropi. Od veih rijeka, jedino su Bosna i Vrbas itavim slivom u BiH (njihovi slivovi obuhvataju 33% teritorije), dok una, Drina, Sava, Neretva, Trebinjica i Cetina imaju prekogranine slivove.

Rijeka una - trbaki buk

plastina ambalaa ispred brane na jezeru grabovica

FONDEKO SVIJET/32/2010.

18 Ekonomija i ekologija

nja kvaliteta otpadne vode bio je do sada daleko vei od industrijskog rasta, to se istijom proizvodnjom i novim tehnologi-jama u narednom periodu mora preokre-nuti. Voda je potrebna svim privrednim djelatnostima, pa je koriste iz komunalnih sistema ili sopstvenih izvora.Najvee koliine otpadnih voda industrije bile su i ostale u slivovima Bosne i Vrbasa (gdje je i najvea koncentracija stanovnika u BiH), te Une i Drine. Prije rata 92.95., po-stojala su 122 postrojenja za tretman indu-strijskih otpadnih voda, ali je samo 27 radilo sa zadovoljavajuim efektom. Pri tome je industrija BiH vodotoke optereivala gotovo trostruko vie nego svo stanovnitvo. Danas je situacija obrnuta, prvenstveno zbog uni-tenja industrije. Proces njene revitalizacije mora se oprezno voditi, u skladu sa naeli-ma odrivog razvoja, to ukljuuje i odgo-vornije upravljanje otpadnim vodama.Hidromelioracije podrazumijevaju navod-njavanje, odvodnjavanje i sprjeavanje kontaminacije tla i vode. Fond oranica u BiH je oko 1,06 miliona hektara, organizo-vano se navodnjavalo 19.000 ha (1,8%), a danas znatno manje. Evropski prosjek je 15%, a u BiH bi se moglo navodnjavati oko 52%. Ipak, razvoj trine poljoprivredne proizvodnje, ukljuujui organsku hranu, nezamisliv je bez ozbiljnih komasacija, hi-dromelioracija i izgradnje vienamjenskih hidroakumulacija, radi obezbjeenja do-voljnih koliina vode, posebno u svjetlu nastupajuih klimatskih promjena.Sadanji nivo hidroenergetske iskoritenosti voda u BiH je svega 30%, to je daleko najni-e u Evropi. Razvijene, pa i neke zemlje u razvoju, dostigle su gotovo 100%-tnu iskori-tenost. Izgraenost po slivovima je od 0% (neposredni sliv Save) do 66% (Trebinjica). Postojei zastoj i problemi kod zapoinjanja gradnje veih, ali i malih hidroelektrana,