28
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO PROGRAMA ZA REFORMIRANO GIMNAZISKO OBRAZOVANIE NASTAVNA PROGRAMA PO FRANCUSKI JAZIK VTOR STRANSKI JAZIK za I godina Skopje, maj 2001 godina

Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO

PROGRAMA ZA REFORMIRANO GIMNAZISKO OBRAZOVANIE

NASTAVNA PROGRAMA PO

FRANCUSKI JAZIK

VTOR STRANSKI JAZIK

za I godina

Skopje, maj 2001 godina

Page 2: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

2

1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI Nastavniot predmet francuski jazik }e se izu~uva kako op{toobrazoven zadol`itelen predmet so nedelen fond od dva ~asa, odnosno so 72 ~asa godi{en fond.

2. CEL NA NASTAVNIOT PREDMET Celta na nastavata po francuski jazik kako vtor stranski jazik e da go podigne op{toobrazovnoto i kulturnoto nivo na u~enikot, da ja pro{iri mo`nosta za komunicirawe vo sekojdnevniot kontekst i da ja razvie li~nosta i kreativnosta na u~enikot. Poa|aj}i od ovaa cel, na krajot na prvata godina, u~enikot koj uspe{no go izu~uval ovoj predmet, treba da bide osposoben: • da komunicira po pismen i usten pat na francuski jazik vo vo ednostavni situacii od sekojdnevniot `ivot, razlikuvaj}i

i primenuvaj}i gi: karakteristi~nite fonemi, akcentot, intonacijata, kako i komunikativnite modeli i jazi~nite elementi od francuskiot jazik;

• da se zdobie so odreden socio-lingvisti~ki fond na znaewa koj{to }e mu pomogne da vladee so razli~ni komunikativni situacii;

• da se zapoznae so kulturnite karakteristiki na Francija, frankofonskite i drugite zemji i narodi, {to }e go potpomogne sozdavaweto na me|ukulturnata razmena i tolerancija, kako i kriti~ka primena na znaewata;

• u~enikot so svojata sposobnost za komunicirawe na francuski jazik da bide podgotven za permanentno u~ewe i li~en razvoj niz interakcija so podra~jata nadvor od Makedonija;

• da bide podgotven za ponatamo{no obrazovanie vo instituciite na visokoto obrazovanie na profesionalno i nau~no pole;

Page 3: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

3

• preku primenetata metodologija vo procesot na u~ewe na francuskiot jazik, da razvie op{ti, li~ni ve{tini kako {to se: re{avaweto problemi, sposobnosta za sorabotka, odgovornosta, prilagodlivosta i kreativnosta;

• da se razvie vo li~nost so ramnomeren razvoj na kongnitivnoto, psiho-motornoto i afektivnoto (emocionalnoto) odnesuvawe, {to e va`no za negovata uloga kako pozitiven, kriti~ki ~len na demokratsko op{testvo.

3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA Za uspe{no sledewe i sovladuvawe na sodr`inite, odnosno za postignuvawe na zacrtanite celi, ne e neophodno u~enikot da poseduva predznaewa od francuskiot jazik, od pri~ini {to ova e nastavna programa za po~eten kurs. 4. OBRAZOVEN PROCES 4.1. Procesot na u~ewe na francuskiot jazik go so~inuvaat odreden broj komponenti za koi podolu e dadena lista na konkretnite celi i na didakti~kite zabele{ki. Ovie komponenti se: slu{awe, zboruvawe, ~itawe, pi{uvawe, kominikativni modeli, gramatika, vokabular i kultura. Ovaa podelba e korisna vo smisla na toa koi komponenti gi so~inuvaat krajnite jazi~ni ve{tini {to u~enicite treba da gi imaat usovr{eno po zavr{uvaweto na prvata godina. Me|utoa, vo obrazovniot proces ovie komponenti ne se obrabotuvaat oddelno ili po onoj redosled vo koj se pojavuvaat vo ovaa programa. Vo fakti~kata situacija vo koja se odviva u~eweto, nastavnikot }e gi integrira razli~nite komponenti, so {to jazikot }e se u~i na funkcionalen na~in.

Page 4: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

4

4.2. Struktuirawe na sodr`inite za u~ewe Sodr`ina

SLU[AWE

Konkretni celi

Primeri

Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite

Fonemi

U~enikot da gi prepoznava fonemite vo francuskiot fonetski sistem.

Osnovnite samoglaski [ i ] gris

[ y ] pur

[ u ] fou

[ õ] long

[ ã ] bâton

E [ e ] nez

[ ε ] mère

EU [ ø ]deux

[ � ]te, se

[œ ]leur

O [ o ]gros

[] corps

A [ a ]patte

[ a ]pâte

⊕ [ � ] lin

[� ] brun

Polusamoglaski ili polusoglaski [ j ] fille

[ �

] huit

[ w ] oui Soglaski [[[[R]]]] rire; [[[[f]]]] photo ...

Aktivnosti od tipot na ve`bi so slu{awe audio snimki ili izvorni govornici i podvlekuvawe grafemi, odnosno zborovi vo minimalni parovi; identifikuvawe na fonetski simboli soodvetni na glasovite itn.

So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.

Page 5: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

5

da gi razlikuva sli~nite fonemi vo francuskiot fonetski sistem i onie {to se razlikuvaat od fonetskiot sistem na maj~iniot jazik;

[ y] tu, sur

[œ] feu, œuvre

[ ã] dent, banc

[� ] fin, pain

[ w] moi, oui

da ja voo~uva opozicijata na odredeni fonemi.

[y], [i], [u]: lit/lu/loup

[�], [e], [ø]:ce/ces/ ceux

Zborovi

Da go identifikuva sluhovo akcentot vo zborovite;

télévision, rien, Paris.

porte, aiment.

da go identifikuva akcentot vo ritmi~ka grupa;

Monsieur, Monsieur Jean, Monsieur Jean Dupont

Ve`bi so slu{awe zborovi od audiosnimki ili od nastavnikot i podvlekuvawe soodvetni slogovi i zborovi;

da go razbira pribli`no zna~eweto na nepoznat zbor vo poznat kontekst od op{ta i stru~na tematika.

Est - ce que votre gîte est

libre? Monsieur cherche

une chambre . Non, c'est

occupé. Mais il y a la

chambre d'hôte à la ferme.

slu{awe govor od audio ili videosnimki, od nastavnikot ili od izvorni govornici i ve`bi so pove}e~len izbor od dadeni definicii na zborovi, sinonimi, antonimi; dopolnuvawe re~enici itn.

So predznaewata od prviot stranski jazik i od drugite predmeti.

Page 6: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

6

Re~enici Da prepoznava i diskriminira nadolna i nagorna intonacija;

� � � C’est fini. C’est fini? � Quand dinera-t-elle?

Ve`bi so slu{awe re~enici i identifikuvawe na intonacijata so dijagrami ili gestikulacii;

So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot;

da identifikuva kon-kretni informacii vo kusi slu{nati tekstovi od op{ta tematika, sostaveni od poznati jazi~ni elementi;

Pour commander votre

petit déjeuner, des

boissons, ou un repas

dans votre appartement faites le 93, puis

composer le numéro.

slu{awe kusi tekstovi od audiosnimki ili prezentirani od nastavnikot i ve`bi so to~ni/neto~ni iskazi, pove}e~len izbor, transfer na informacii so grafi~ki prikazi, idejni mapi itn.;

da razbira kusi instrukcii, poraki i informacii sostaveni od poznati jazi~ni elementi.

slu{awe re~enici od audiosnimki, od nastavnikot ili od izvorni govornici i ve`bi so pove}e~len izbor, izvr{uvawe instrukcii itn.

so predznaewata od prviot stranski jazik i drugite predmeti.

Page 7: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

7

Sodr`ina

ZBORUVAWE

Konkretni celi

Primeri Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i me|u

predmetite Fonemi

Da gi izgovara pravilno fonemite od francuskiot fonetski sistem, so pose- ben akcent na karakteri- sti~nite fonemi;

[ y ] tu, pur

[ °°°°] ton, monter

[ ã] dent, banc

[ w] moi, oui

da gi izgovara pravilno fonemite ~ij konkreten izgovor vlijae na razbiraweto;

dit/du/doux

ce/ces/ceux

peur/père

Aktivnosti od tipot na ve`bi so slu{awe i povtoruvawe fonemi, povtoruvawe zborovi vo minimalni parovi, rimuvalki, brzozborki.

da gi izgovara zborovite so pravilen akcent.

chocolat, stylo, entre,

table Ve`bi so reprodukcija i produkcija na zborovi.

So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.

Re~enici

Da izgovara pravilno nagorna i nadolna intonacija;

� � Mais si, c’est vrai. � Elle est chez vous?

Ve`bi so reprodukcija i produkcija na re~e- nici, glasno ~itawe dijalozi, dramatizacija;

Page 8: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

8

da go izgovara pravilno akcentot vo ritmi~ka grupa i svrzuvaweto;

Vous|êtes sortis �

avec|eux. La vase est sur � � la table. La vase de Chine � est sur la table du salon.

da producira ednostavni iskazi so pravilen red na zborovite;

suis mais bien je français americaine parle je

ve`bi so produkcija na iskazi od dadeni elementi;

da komunicira primenuvaj}i gi predvedenite komunikativni modeli i jazi~ni elementi.

-Le voleur est entré comment? -Oh, très facilement. Il a cassé une fenêtre.

ve`bi so produkcija na iskazi, pra{awa i odgovori, varijacii na dadeni dijalozi, igrawe po ulogi, opi{uvawe, raska`uvawe po sliki.

So predznaewata od francuskiot i prviot stranski jazik, maj~iniot i drugite predmeti.

Page 9: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

9

Sodr`ina

^ITAWE

Primeri

Primeri

Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`ini-te i me|u predmetite

U~enikot da ja prepoznava grafijata na usno usvoenite fonemi;

[ f ] farine, photo

[ k] cuellir, que, kilo,

orchestre

[ � ] genou, girafe, jour

[ z] maison, sixième, zero

[ ∫ ]chat, schéma

Aktivnosti od tipot na ve`bi so ~itawe zborovi i identifi-kuvawe, podvlekuvawe grafemi;

Bukvi

da prepoznava fonetski simboli.

[ a ], [ ℘ ], [ ε ], [� ] [

� ],

[ � ], [∫ ], [ f ], [ k]

ve`bi so prepoznavawe fonetski simboli.

Zborovi Da prepoznava fonetski simboli;

[εkskyze] εxcuser

[œr] heure

Ve`bi so povrzuvawe na zborovi so zborovi i sliki;

So predznaewa od prviot stranski jazik

da ~ita i tolkuva skratenici na zborovi;

M, MM, Mme, Mmes,

Mlle,Mlles, adj.,adv.,ex., ve`bi so ~itawe na polnata forma na skratenicite;

da go identifikuva izgovorot na nepoznati zborovi preku fonetskata transkripcija;

imprimer [� prime ]

machine à écrire [ma∫in a

ekrir ],

hôtellerie [otεlri]

ve`bi so ~itawe na fonetska transkripcija na zborovi od re~nik;

Page 10: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

10

da go razbira pribli`no

zna~eweto na nepoznat zbor vo poznat ili nedovolno poznat kontekst od op{ta i stru~na tematika.

- Est – ce que votre gîte

est libre? Monsieur

cherche une chambre. Il

est reporter. Non, c'est

occupé. Mais il y a la

chambre d'hôte à la ferme.

Je peux vous la montrer, si

vous voulez.

~itawe iskazi, kusi tekstovi, skratenici i ve`bi so pove}e~len izbor od definicii na zborovi, sinonimi, antonimi, dopolnuvawe re~enici itn.

So predznaewata od prviot stranski jazik i drugite predmeti.

Re~enici Da diskriminira jazi~ni elementi vo kusi i podolgi iskazi;

Avec les machine à

calculer les commerçants peuvent tenir leur comptabilité plus

facilement.

Ve`bi so ~itawe i podvlekuvawe na konkretnoto barawe;

So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot;

da razbira kusi pi{ani instrukcii, informacii, poraki, natpisi sostaveni od poznati jazi~ni elementi;

Défense de fumer. Entrée

interdite. Chambre 428, au

quatrième étage. Je vous

attends è côté de l’office.

ve`bi so povrzuvawe re~enici so sliki; ~itawe instrukcii, informacii, poraki, natpisi i soodvetno reagirawe od u~enicite;

so predznaewata od prviot stranski jazik;

Page 11: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

11

da identifikuva konkret- ni informacii vo kusi tekstovi od op{ta i stru~na tematika, sostaveni od poznati jazi~ni elementi;

Pour commander votre

petit déjeuner, des

boissons, ou un repas dans

votre appartement faites

le 93, puis composer le

numéro.

ve`bi so ~itawe izbrani tekstovi i popolnuvawe re~enici, to~ni/neto~ni re~enici, transfer na informacii so grafi~ki prikazi, idejni mapi itn.;

so predznaewata od prviot stranski jazik i drugite predmeti.

da ja razbira glavnata misla vo kusi tekstovi od op{ta tematika, sostaveni od poznati jazi~ni elementi.

~itawe izbrani tekstovi i ve`bi so pove}e~len izbor, odgovarawe na pra{awa , podreduvawe re~enici, povrzuvawe sliki so tekst, davawe novi naslovi na tekstovi* itn.

Page 12: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

12

Sodr`ina

PI[UVAWE

Konkretni celi

Primeri

Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite

Bukvi U~enikot da ja pi{uva pravilno grafijata na fonemite so poseben akcent na pokarakteristi~nite.

[a] à, parc, femme

[o] zoo, seau, pôle, rose

[i] il, si, synonyme

[j] payer, soleil, tailler,

[s] si, passer, ça, centre,

action, cesse.

Aktivnosti od tipot na ve`bi so popolnuvawe ispu{teni bukvi vo zborovi.

Da pi{uva pravilno poznati i nepoznati zborovi po speluvawe;

[o,εr,de, i, εn, a, te, �,y,

εr]

- ordinateur

Ve`bi so pi{uvawe zborovi po speluvawe;

Zborovi

da pi{uva pravilno voobi~aeni skratenici;

M, MM, Mmes, écon.,

litt., math.

ve`bi so pi{uvawe skratenici.

So predznaewata od prviot stranski jazik.

da gi pi{uva pravilno novite zborovi od op{ta i stru~na tematika.

So predznaewata od prviot stranski jazik i drugi predmeti.

Page 13: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

13

Da pi{uva re~enici so pravi- len red na zborovi;

bronzer être le on peut

sans se.

Re~enici

da pi{uva pravilno slu{nati re~enici poedine~no i vo tekst, so razbirawe na zna~eweto;

Ve`bi so pi{uvawe re~e-nici od dadeni elementi; popolnuvawe re~enici so ispu{teni zborovi, dovr-{uvawe re~enici, povrzuvawe delovi od prosti re~enici, odgovarawe na pra{awa, transformacija na re~enici, korigirawe gre{ki vo pi{ani re~enici; pi{uvawe po diktat od audiosnimka ili od nastavnikot;

So prviot stranski jazik i maj~iniot;

da popolnuva ednostavni formulari i pi{uva kusi naso~eni sostavi so li~ni i drugi informacii i poraki primenuvaj}i soodvetni komunikativni modeli, jazi~ni elementi i interpunkciski znaci.

J'aimerais vous revoir.

Rendez – vous

mercredi, 27 mai,

même heure, même

endroit: Odéon, à

midi.

Simone

popolnuvawe formulari, pi{uvawe poraki, pokani, ~estitki, recepti, neformalni pisma i drugi kusi sostavi so informacii, so ili bez koristewe vizuelni ili drug sli~en materijal.

so prviot stranski jazik i drugite predmeti.

Page 14: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

14

Sodr`ina

KOMUNIKATIVNI MODELI

Konkretni celi

Primeri

Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i

me|u predmetite

Pozdravuvawe/ otpozdravuvawe

Da pozdravuva i otpozdravuva vo formalni i neformalni situacii

Bonjour Madame (Monsieur,

Mademoiselle). Comment allez –

vous? Comment ça va?Très bien,

merci. Ça va bien, merci. Et vous?

Salut Paul! Ça va? Ça va bien, merci.

Et toi? Pas mal, merci. Hélas, ça ne

va pas bien! Au revoir,

Messieurs,Dames (Mes- dames). A

bientôt! A tout de suite! A demain

(jeudi, ce soir)! A la prochaine!

Aktivnosti od tipot na ve`bi so soodvetni komunikativni modeli za dadena situacija na relacija u~enik- u~enik, u~enik - vozrasen, vozrasen - vozrasen, vraboten- vraboten; vraboten- klient*, so dramatizacija na dijalozi, varijacii na ve}e obraboteni dijalozi, otvoreni dijalozi itn. so ili bez koristewe audio-vizuelni ili drugi sli~ni sredstva.

So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.

Page 15: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

15

Pretstavuvawe

Da se predstavi sebesi i drug vo usna komunikacija, iznesuvaj}i podatoci od identitetot, vozrasta, profsijata, fizi~kata i karakternite osobini da se predstavi sebesi i drugi vo pismena komunikacija (curiculum vitae).

Je m'appelle Laure, je suis étudiante.

Mon nom est Michel. J'ai 15 ans.

Il s'appelle Alain. Il est acteur. C' est

ma copine Brigitte. Elle est grande,

mince et belle. Il/elle est drôle.

Je vous présente M. Martin. C’ est le

proviseur de notre lycée.

Enchantée.

Pokanuvawe Da pokani lice vo formalna i neformalna komunikacija; da prifati ili da odbie pokana.

Aujourd'hui c'est mon anniversaire.

Venez on va boire quelque chose! Je

vous invite à déjeuner. Voulez – vous

danser? Ce soir vous êtes mes invités! Viens, on va au cinéma! Tu peux venir avec

nous à la plage! Viens, donc, je t'invite

à…! Volontiers! Avec plaisir! Pourquoi pas?!

Merci. Merci, c'est très gentil! Excellente

idée! Oui, je veux bien! Oh, c'est une bonne

idée mais je ne peux pas. Désolé, e mais je

suis pris,e .Oh, je ne sais pas! Peut – être

Page 16: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

16

Poso~uvawe Da poso~i predmet ili lice. Regardez/regarde! Voilà mon

école!

Tu vois cette voiture-là? C'est la

voiture de… Je préfère l'autre,

s'il vous plaît! Vous voyez le

grand bâtiment à droite!

La fille aux cheveux longs! Le

monsieur au costume vert!

Opi{uvawe

Da opi{uva predmeti i lica (fizi~ki i karakterno).

C'est rond/jaune..C'est en bois et ça sert à... Il est grand/ mince/ brun. Elle a deux yeux noir et de longs cheveux frisés. Elle est timide (renfermée; sympa).

Zablagodaruvawe

Da se zablagodaruva i da odgovori na zablagodaruvawe.

Merci bien (beaucoup). Je vous

remercie. Merci mille fois. Je

vous (t')en pris! (De) rien. Pas

de quoi.

Izvinuvawe Da pobara izvinuvawe i da odgovori na izvinuvawe.

Je vous prie de m'excuser.

Pardonnez – moi, s' il vous plaît.

Excusez–moi! Pardon! Désolé!

Excuse – moi! Vous êtes

excusés. Je te pardonne. Je vous

(t') en prie. Ce n'est pas grave.

Cela

( Ça) ne fait rien.

Page 17: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

17

^estitawe Da ~estita po razni povodi.

Je vous félicite! Félicitations! Toutes

mes compliments (félicitations) ! Je

suis content, e pour vous! Bravo!

Zadovolstvo/ nezadovolstvo

Da izrazuva zadovolstvo i nezadovolstvo.

Je suis content,e (heureux, euse)

de…! Parfait! Très bien! Tant mieux!

Chouette! Je ne suis pas du tout

content,e! Je suis faché,e!

Soglasuvawe/ nesoglasuvawe

Da izrazi soglasuvawe i nesoglasuvawe.

Vous avez raison! Ah, oui! C'est

virai! Tout à fait! Bien entendu! Je

suis d'accord! Je ne suis pas

d'accord! Ce n'est pas vrai (sûr, juste,

exacte)! Absolument pas!Pas du

tout!Tu te moques de moi!Tu

plaisantes!

Telefonirawe Da telefonira na poznato i nepoznato lice.

Allô? Allô (Allô), oui? (Allô)

Bonjour, je voudrais parler à

madame…s'il vous plâit! Est– ce que

M. Martin est là s'il vous plâit? De la

part de qui? C' est de la part de…

Oui , ne quittez pas, je vous le/la

passe! Elle est en ligne, vous

patientez un peu, s'il vous plâit!

Poraka Da ostavi poraka i da prenese tu|a poraka.

Je viens ce soir. Dites – lui! Je serai

chez toi à 20 heures. Dites – lui, s'il

vous plâit, que je viens ce

soir.Pouvez – vous lui dire quie je

rentre ce soir. Il accepte ton/ votre

invitation.

Page 18: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

18

Sodr`ina

GRAMATIKA

Konkretni celi

Primeri

Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i me|u

predmetite Determinanti � ^len � Pridavki � Broevi

Da gi prepoznava i razlikuva: opredelen, neopredelen, elidiran, slean i partitiven ~len

da gi upotrebuva vo re~enici od razli~en kontekst.

Da identifikuva prisvojni, pokazni, pra{alni, izvi~ni, neopredeleni pridavki.

Da primenuva vo re~enici od razli~en kontekst prosti i redni broevi.

C'est le livre de Pierre. Voilà un livre! Prends l'autobus n. 25! Nous allons au cinéma. Je vais acheter du fromage,de la viende, des fruits … Tu connais mon frère Paul! Regarde cette fille, elle est belle! Quelle est donc cette jeune fille qui chante? Quelle jolie maison! Il sort chaque soir ou un soir sur deux .Toute la ville est décorée.

J'ai 16 ans. C'est la troisième fois que je viens chez toi! Aujourd'hui est le 4 mars.

Aktivnosti od tipot na ve`bi so pove}e~len izbor, povrzuvawe zborovi ili delovi od re~enici, podreduvawe zborovi vo re~enici, supstitucii vo re~enici, popolnuvawe i dopolnuvawe re~enici, kombinirawe i transformacii na zborovi i re~enici.

So predznaewa od prviot stranski jazik i od maj~iniot.

Page 19: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

19

Imenki � op{ti karak- teristiki na rodot i brojot kaj imenkite

Da go odredi rodot i brojot kaj op{tite imenki; da gi primenuva imenkite vo usna i pismena komunikacija.

Alain Delon est un acteur très connu.

C'est une belle voiture!

Les questions sont négatives.

Zamenki

Da gi identifikuva li~nite, naglasenite li~ni zam. za direkten i indirekten dodatok, pra{alnite, relativnite(prosti formi),

neopredelenite i povratnite zamenki; da gi upotrebuva vo sekojdnevnata komunikacija.

Tu parles français? Ils sont en vacances.

Qui fait ce bruit? Moi, monsieur! Toi, tu

n'écris pas ton devoir?

Tu le vois souvent?

Non, mais je lui téléphone régulièrement.Il

nous écrit de temps en temps.

Qui est à l'appareil?

Le garçon qui joue au milieu est mon

cousin.

On ne peut obtenir un grossissement de plus

de 3000. On a tout compris. Quelques – uns d'eux sont partis.

Nous nous levons à 7 heures du matin

Opisni pridavki

Da go identifikuva rodot i brojot kaj pridavkite.

C'est un beau film. Il a deux grandes

maisons.

Page 20: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

20

Glagoli/ vremiwa

� Negacija vo francus-kiot jazik

� Postavuva-we pra{awa

Da gi identifikuva i obrazuva sega{noto, idnoto vreme (prosto i blisko), imperativ od pravilni, nepravilni glagoli; povratni i modalni glagoli; da gi primenuva vo sekojdnevnata komunikacija, da identifikuva, obrazuva i primenuva sega{no vreme od usloven na~in (odredeni formi za iska`uvawe `elbi); da identifikuva, obrazu-va i primenuva minato neopredeleno svr{eno vreme i minato oprede-leno nesvr{eno vreme; da obrazuva i primenuva negacija (osnovnata forma); da postavuva pra{awa: so intonacija, inverzija i so zbor~eto - dali-.

J'aime bien le théàtre.

Vous faites beaucoup de fautes.

Il se réveille tôt, le matin.

Je peux rester! Vous voulez sortir?

Regarde! Sortons! Lève – toi!

Tu partiras demain? Je vais lire

quelque chose.

Je voudrais habiter en France.

J'aimerais avoir une moto.

Hier, je suis allé à la piscine.

Vous avez vu le film d'hier soir.

Je ne parle pas français.

Ils ne mangent pas de gâteau.

Tu vas au stade? Est – ce qu'il chant se

soir? Parle – t – elle italien?

Page 21: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

21

� Predlozi i prilozi za:

-koli~ina -mesto

Da identifikuva i koristi predlozi i prilozi za koli~ina i mesto vo komunikacijata.

Le sac est sur la table. Je n'aime pas

beaucoup le coca.

Tu habite dans le bâtiment, à côte du

cinéma "Rex".

Re~enici

Da razlikuva i obrazuva prosti i slo`eni re~enici (relativna i deklarativna bez soglasuvawe).

Il chante une chanson.

Georges va à l'école avec son copain.

Je sais me me servir d'un ordinateur et je

connais la sténo.

Je crois que vous correspondez bien à nos

critères.

Page 22: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

22

Sodr`ina

VOKABULAR

Konkretni celi

Primeri Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i

me|u predmetite U~ili{te U~enikot da primenuva

osnoven leksi~ki fond za aktivna primena vo komunikacijata; da se osposobi da se slu`i so dvojazi~en re~nik.

Nastavni predmeti, slobodni u~ili{ni aktivnosti.

Aktivnosti so slu{awe i gledawe audio, odnosno video- snimki, ~itawe tekstovi i podvlekuvawe, supstitucija, transformacija, ilustrirawe zborovi, popolnuvawe zborovi vo re~enici, povrzuvawe sliki i zborovi, odgovarawe na pra{awa, igri i zagatki i sl.

So predznaewata od prviot stran- ski jazik i drugi- te predmeti.

Semejstvo ^lenovi na semejstvoto, sekojdnevni obvrski, semejni praznici (rodendeni); dom, delovi od ku}ata, poku}nina.

@ivotni potrebi

Obleka (boi, moda), hrana, obroci; prevozni sredstva, sredstva za komunicirawe; za{tita na `ivotnata sredina.

Slobodno vreme

Hobi, interesi, ambicii, omileni sportovi i igri.

Zanimawa Recepcioner, kelner, prodava~, knigovoditel.

Geografski obele`ja

Mestopolo`ba, godi{ni vre- miwa, klima.

Page 23: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

23

Konkretnata zada~a na komponentata Kultura e: Sodr`ina

KULTURA

Konkretni celi

Primeri Didakti~ki nasoki

Korelacija me|u sodr`inite i

me|u predmetite Tradicii i obi~ai povr- zani so praz- nici

Rodenden, Denot na majkata, Sv. Valentin, Veligden, Bo`i}....

Turizam Znamenitosti, pari, ceni...

Kultura vo odnesuvaweto

Odnesuvawe na javni mesta (vo restoran, hotel, kancelarija, javen prevoz).

Ishrana Tradicionalni jadewa i spe- cijaliteti, recepti.

Neverbalna komunikaci- ja

U~enikot da se zdobie so znaewa i razbirawa za nekoi socio-kulturni karakteristiki na Francija i frankofonskite zemji preku sodr`inite od vokabularot i komunikativnite modeli, zaradi gradewe na pozitiven stav kon pridonesot na sopstvenata i drugite kulturi za podobro me|usebno razbirawe i sorabotka.

Gestikulacii, govorot na teloto.

Ve`bi so supstitucija,trans- formacija, podvlekuvawe, ilustrirawe, povrzuvawe sliki i zborovi, odgovori na pra{awa vrz pro~itan tekst ili vrz audio i videosnimki; mikroproekti; igrawe po ulogi, igri i zagatki itn.

Predznaewata od prviot stran- ski jazik i drugi- te predmeti.

Page 24: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

24

4.2. Nastavni metodi i aktivnosti na u~ewe

Osnovni nastavni metodi

Osnovni metodi {to mo`at da se koristat vo nastavata po francuski jazik se metodite {to se zaedni~ki za pove}eto predmeti, a toa se: demonstracija, diskusija, re{avawe problemi, samostojana rabota na u~enikot na proekti, u~ewe preku sopstveno otkrivawe i drugi metodi {to }e pridonesat za razvojot na u~eweto. Site tie treba da se primenuvaat vo ramkite na komunikativniot priod, koj pretstavuva temel na sovremenata nastava po stranski jazik, {to ne zna~i deka vo procesot na u~ewe ne mo`at da najdat mesto i drugite metodi: prirodnata (koja e dizajnirana da razviva osnovni komunikativni ve{tini), strukturalnata (spored koja gramati~kite strukturi se u~at po odreden redosled) ili audio-lingvalnata (so koja jazikot se u~i preku formirawe naviki).

Aktivnosti na u~enikot

Zavisno od primenetite metodi vo procesot na u~eweto aktivnostite na u~enikot se sveduvaat na: slu{awe, pribele`uvawe, povtoruvawe, ve`bawe, ~itawe, pi{uvawe, otkrivawe odnosi i zakonitosti, samostojno u~ewe, proveruvawe, primenuvawe rabota vo dvojki i grupi (simulacii, igri po ulogi, komunikativni igri), izrabotuvawe doma{ni zada~i, diskutirawe, opi{uvawe, raska`uvawe, sè so cel da se pottiknuva kreativnosta na u~enikot.

Aktivnosti na nastavnikot

Aktivnostite na nastavnikot se sostojat, glavno, od: objasnuvawe, pi{uvawe na tabla, davawe na upatstva, diskutirawe, demonstrirawe, postavuvawe i odgovarawe na pra{awa, ~itawe, zboruvawe, ocenuvawe zada~i, organizirawe rabota vo dvojki i grupi, pravewe zabele{ki, motivirawe, inovirawe itn.

4.3. Organizacija i realizacija na nastavata

Nastavata po predmetot }e se organizira i realizira preku op{toobrazovnata nastava vo klasi~ni i specijalizirani u~ilnici. Obrazovnite aktivnosti se organizirani vo nedelen raspored na ~asovi.

Page 25: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

25

4.4. Nastavni sredstva i pomagala

Za poefikasno postignuvawe na celite se primenuvaat razni nastavni sredstva, pomagala i materijali.

4.4.1. Za sodr`inite na predmetot francuski jazik se sugeriraat slednite nastavni sredstva i pomagala: grafoskop, kasetofon, TV/video, a po mo`nost i multimediski pristap.

4.4.2. Knigi i drug materijal za u~enicite

1. U~ebnik po francuski jazik: Le Nouveau Sans Frontères – CLE International

2. Komplet dvojazi~ni re~nici za paralekata (makedonsko-francuski i francusko- makedonski). 3. Kompleti za paralelkata od tematski kni{ki dizajnirani i sostaveni od nastavnicite. 4. Zbirka od avtenti~en materijal na francuski jazik;

op{t materijal: - vesnici; - stranski spisanija na francuski jazik; - spisanija za mladi; - bro{uri; - prira~nici so tehni~ki upatstva.

Dokolku postoi oprema na raspolagawe toga{, isto taka, i audio-vizuelen materijal na op{ti temi i temi od strukata.

4.4.3. Knigi i materijali za nastavnikot

1. Primeroci od gorenavedenite knigi/materijali za li~na upotreba.

2. Primeroci na ednojazi~en re~nik (francusko- francuski): na pr. Dictionnaire du français langue étrangère.

3. Primeroci na re~nik so sinonimi: na pr. Dictionnaire des synonymes.

Page 26: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

26

4. Komplet od izbrani u~eni~ki sistemi koi vklu~uvaat gramati~ki ve`bi ( Panorama- CLE International, Café-Crème-

Hachette, Tempo- Didier-Hatier ili sli~ni sistemi od rugi izdava~ki ku}i).

5. Pretplata preku u~ili{teto na relevantni internacionalni spisanija/vesnici.

6. Primeroci od katalozi na materijali za u~ewe na francuskiot jazik: (CLE international, Hatier, Didier, Hachette i/ili

sli~ni katalozi od drugi izdava~ki ku}i).

7. Pristap na Internet vo zaedni~kata rabotna prostorija na nastavnicite.

8. Pristap do fotokopirni i drugi aparati za pe~atewe.

5. OCENUVAWE NA POSTIGAWATA NA U^ENICITE

Uvidot vo napredokot na znaewata i sposobnostite na u~enicite da bide planiran, sistemski i permanenten i da se ostvaruva vo sorabotka so site u~enici vo vospitno-obrazovniot proces. Proverkata na znaewata i sposobnostite na u~enicite da se realizira preku voobi~aenite instrumenti za taa cel: aktivnosti za usna proverka (dijalozi po dadena situacija, dramatizacija itn.) testovi i pismeni raboti za pismena proverka.

6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVNATA PROGRAMA

6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite

Nastavnikot po francuski jazik treba da poseduva li~ni, profesionalni i pedago{ki kvaliteti: da e fizi~ki i psihi~ki zdrav, da go poznava maj~iniot jazik, da nema govorni maani, da e komunikativen i otvoren za sorabotka, da ima pozitiven stav, entuzijazam i imaginativnost, da e soodvetno profesionalno obrazovan, so ili bez rabotno

Page 27: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

27

iskustvo, da ja saka pedago{kata rabota i da napreduva vo istata, da e dobar organizator, da e kreativen i sposoben za inovacii vo obrazovnata tehnologija, motivirawe na u~enicite i sl.

6.2. Standard za nastaven kadar

Zavr{eni studii po francuski jazik i literatura (nastavna nasoka) VII/1. Zavr{eni studii po francuski jazik i literatura ( preveduva~ka nasoka so dokfalifikacija za nastavnata nasoka) VII/1.

6.3. Standard za prostor

Za srednite stru~ni u~ili{ta op{to za nastavata po francuski jazik se prepora~uva specijalizirana u~ilnica so slednata u~ilni~ka infrastruktura;

- voobi~aen inventar: klupi, stol~iwa, tabla;

- grafoskop (mo`e zaedni~ki za pove}e predmeti);

- mesto za bezbedno ~uvawe na kompletite za paralelkata i prepora~anite materijali (polici ili koli~ka);

- kasetofon i video/TV (mo`e zaedni~ki);

- pristap na Internet (po mo`nost).

7. DATUM NA IZRABOTKA I NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNATA PROGRAMA 7.1. Datum na izrabotka: maj 2001 godina

Page 28: Francuski Jazik Vtor Stranski Jazik I g

28

7.2. Sostav na rabotnata grupa:

- Marija Nikolova, sovetnik vo Biroto za razvoj na obrazovanieto, Skopje, rakovoditel - prof. d- r Aleksa Poposki, Filolo{ki fakultet, Katedra za francuski jazik - Skopje - Jelena Jovanovska, sovetnik vo BRO, Gostivar

- Julija Jozi}, profesor po francuski jazik Gim. ”Georgi Dimitrov” - Skopje - Hazi Aziri profesor po francuski jazik Gim. ”Zef Qu{ Marku” - Skopje

8. PO^ETOK NA PRIMENA NA NASTAVNATA PROGRAMA

Datum na zapo~nuvawe: 01.09. 2001 god.

9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA

Nastavnata programa po francuski jazik ja odobri (donese): ___________________________________________________ so re{enie br. ––––––––––––––––––––––––––––––––– od ———————— godina.