G O D I Š NJ I - dv-cvrcak.hr

1

G O D I Š NJ I

P L A N I P R O G R A M R A D A

Z A P E D A G O Š K U G O D I N U 2019./ 2020.

Ravnateljica: Lidija Varošanec

Čakovec, rujan 2019.

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjxl-jZks3NAhVrDJoKHYqeAOkQjRwIBw&url=http://dv-cvrcak.hr/&psig=AFQjCNHD2EoPjosr_cqHO_NYYYXfj-yq0g&ust=1467286605114381

2

3

SADRŢAJ:

1.USTROJSTVO RADA…….................................................................................................4

1.1. Programi rada....................................................................................................................5

1.2. Podaci o podruĉnim odjelima............................................................................................5

1.3. Podaci o radnicima u pedagoškoj godini 2019./2020. ................. ....................................6

1.4. Godišnja norma rada za odgojno-obrazovne radnike u ped.godini 2019./2020………....7

1.5. Organizacija rada u pedagoškoj godini 2019./2020..........................................................8

2. MATERIJALNI UVJETI RADA....................................................................................14

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE...............................................15

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD.....................................................................................17

4.1.Bitne zadaće na unapreĊenju odgojno-obrazovnog rada ........................................... .......17

4.2. Globalno planiranje u skladu s razvojnim potrebama djece u dobi od 1. do 7. godine

ţivota........................................................................................................................................19

4.3. Programi rada u ped. godini 2019./2020………………………………………..……….29

5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA.......................33

6. SURADNJA S RODITELJIMA..........................................................................................37

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA...................................................................40

8. VREDNOVANJE PROGRAMA……………………………………………… ………...41

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA, ĈLANOVA STRUĈNOG

TIMA I ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./2020… …42

9.1. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2019./2020.

9.2. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA PEDAGOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU

2019./2020.

9.3. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA DEFEKTOLOGA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2019./2020.

9.4. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA

PEDAGOŠKU GODINU 2019./2020.

9.5. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA PSIHOLOGA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2019./2020.

9.6. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA LOGOPEDA – PRIPRAVNIKA ZA


9.7. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ODGOJITELJA – PRIPRAVNIKA ZA


4

1. USTROJSTVO RADA

Vizija Djeĉjeg vrtića Cvrĉak: Vrtić kao „Djeĉja kuća radosnog odrastanja“ u kojoj se svako dijete osjeća sigurno,

sretno i zadovoljno

Misija Djeĉjeg vrtića Cvrĉak:

Vrtić u kojem se osjeća ugodno ozraĉje, prostor koji je siguran i poticajan, u kojem

djeca uĉe ĉineći, poštuju se djeĉja prava, razvijaju individualni potencijali djece, jaĉa

roditeljska kompetencija, suraĊuje na naĉin meĊusobnog uvaţavanja i potiĉe

profesionalni rast i razvoj odgojitelja

Naziv ustanove: DJEĈJI VRTIĆ CVRĈAK

Adresa: Lavoslava Ruţiĉke 2

Broj i naziv pošte: 40 000 Ĉakovec

Ţupanija: MeĊimurska

Broj podruĉnih odjela 4

Broj djece 526

Broj skupina 26

Broj djelatnika: Odgojitelj s VSS 2

Odgojitelj sa VŠS 55

Odgojitelj sa SSS 2

Medicinska sestra 4

Struĉni suradnik 4

Zdravstveni voditelj 1

Tajnik 1

Voditelj raĉunovodstva 1

Administrativno-raĉunovodstveni radnik 3

Glavni kuhar 1

Kuhari 4

Pomoćni djelatnici u kuhinji 1

Spremaĉice i pralje 19

Domari 3

Ravnateljica 1

UKUPNO: 102

U pedagoškoj godini 2019./2020. nastavljamo suradnju sa Savezom udruga „Prvi

korak“ preko koje ćemo osigurati 6 pomagaĉa u skupinama u kojima su integrirana djeca s

većim teškoćama u razvoju. Struĉni suradnici logoped i psiholog zaposleni su preko projekta

„Vrtić po Vašoj mjeri!“, a u okviru projektnog prijedloga UnaprjeĊenje usluga za djecu u

sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj,

mlade i socijalnu politiku. Projekt se u cijelosti financira iz Europskog socijalnog fonda,

Operativni Program Uĉinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Po modelu osposobljavanja za

rad bez zasnivanja radnog odnosa preko HZZ-a planiramo ukljuĉiti 1 odgojitelja pripravnika.

5

1.1. PROGRAMI RADA

Programe rada za pedagošku godinu 2019./2020. planiramo realizirati rukovodeći se

Drţavnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe i Nacionalnim

kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Poštivat će se ţelje i interesi roditelja

u skladu sa zakonskim propisima i suvremenim dostignućima u predškolskom odgoju.

Programi rada u Dječjem vrtiću Cvrčak:

Red.

Broj

PROGRAMI S OBZIROM NA

TRAJANJE

TRAJANJE

PROGRAMA VRTIĆ

1. CJELODNEVNI 10 sati

Svi vrtići – sve odgojne

skupine

Red.

Broj

PROGRAMI S OBZIROM NA NAMJENU TRAJANJE

PROGRAMA VRTIĆ

1. REDOVITI 10 sati

Matiĉni objekt i podruĉni

odjeli –24 odgojnih skupina

2. POSEBNI

PROGRAMI

Program ranog uĉenja

engleskog jezika

1 x tjedno po 45

min.

škola stranih jezika Educare

škola starnih jezika Ţerjav

škola stranih jezika Didasko

3.

PROGRAMI

JAVNIH

POTREBA

Djeca s teškoćama u

razvoju

10 sati

5,5 sati

4 sata

PO "Maslaĉak", Matiĉni

objekt, PO „Krijesnice“

PO „Pĉelice“

4. ALTERNATIVNI

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

PROGRAMI

Program rada s djecom

predškolske dobi po

naĉelima Montessori

pedagogije

10 sati PO "Maslaĉak" – jedna

odgojna skupina

1.2. PODACI O PODRUĈNIM ODJELIMA

RB.

NAZIV

PODRUĈNOG

ODJELA

ADRESA BROJ

DJECE

BROJ

SKUPINA

BROJ

ODGOJITELJA

1. MATIĈNI

OBJEKT

L. Ruţiĉke 2,

Ĉakovec 221 11 22,5

2. PO “MASLAĈAK” J. Bedekovića

22, Ĉakovec 141 7 14,5

3. PO “KRIJESNICE” M. Trnine 13,

Ĉakovec 58 3 7,5

4. PO “PĈELICE” Zrinskih 4,

Ivanovec 62 3 6

5. PO “STONOGA” M. Tita 45,

Novo Selo Rok 44 2 4

UKUPNO: 526 26 54,5

6

1.3. PODACI O RADNICIMA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2019./2020.

PODACI O RAVNATELJU I STRUĈNIM SURADNICIMA

Rb. Radno mjesto

Stupanj

struĉne

spreme

Radni odnos

NeodreĊeno OdreĊeno

1. Ravnatelj VSS X

2. Struĉni suradnik - pedagog VSS X

3. Struĉni suradnik - defektolog VSS X

4. Struĉni suradnik - psiholog VSS X

5. Struĉni suradnik – logoped (pripravnik) VSS X

6. Zdravstveni voditelj VŠS X

PODACI O ADMINISTRATIVNOM OSOBLJU

Rb. Radno mjesto

Stupanj

struĉne

spreme

Radni odnos

NeodreĊeno OdreĊeno

1. Voditelj raĉunovodstva VSS X

2. Tajnik VŠS X

3. Administrativno-raĉunovod. radnik 1 SSS X

4. Administrativno-raĉunovod. radnik 2 SSS X

5. Administrativno-raĉunovod. radnik 3 VŠS X

PODACI O TEHNIĈKOM I KUHINJSKOM OSOBLJU

Rb. Radno mjesto Stupanj

struĉne spreme

Oblik radnog

odnosa

Neo

dre

Ċen

o

Od

reĊ

eno

Pu

no

RV

Nep

un

o R

V

1. Glavna kuharica KV 1 1

2. Kuhar/kuharica KV 4 4

3. Pomoćna kuharica NKV 1 1

4. Spremaĉica NKV 11 7 18

5. Pralja SSS 1 1

6. Domar SSS 3 3

7

PODACI O ODGOJNO-OBRAZOVNIM RADNICIMA

Rb. Radno mjesto Stupanj

struĉne spreme

Oblik radnog

odnosa

Neo

dre

Ċen

o

Od

reĊ

eno

Pu

no

RV

Nep

un

o R

V

1. Medicinska sestra SSS 4 4

2. Suradnik za predškolski odgoj SSS 1 1

3. Odgojitelj SSS 1 1

4. Odgojitelj VŠS 40 15 54 1

8. Odgojitelj VSS 2 2

1.4. GODIŠNJA NORMA RADA ZA ODGOJNO-OBRAZOVNE RADNIKE U

PEDAGOŠKOJ GODINI 2019./2020.

Rb. Broj dana/ sati

GO

Broj radnih

dana

Ukupno

zaduţenje

Neposredan

rad

Ostali

poslovi Pauza

1. 35 – 280 sati 214 1712 1177 428 107

2. 30 – 240 sati 219 1752 1204,5 438 109,5

3. 29 – 232 sata 220 1760 1210 440 110

4. 28 – 224 sati 221 1768 1215,5 442 110,5

5. 27 – 216 sati 222 1776 1221 444 111

6. 26 – 208 sati 223 1784 1226,5 446 111,5

7. 25 – 200 sati 224 1792 1232 448 112

8. 24 – 192 sata 225 1800 1237,5 450 112,5

Godišnje zaduženje izraženo po mjesecima za ped. godinu 2019./2020. Rb. Mjesec Radni

dani

Subote i

nedjelje

Praznici i

blagadani

Mjesečna

satnica

Neposredan

rad

Ostali

poslovi

Pauza

1. RUJAN 21 9 / 168 111,5 42 10,5

2. LISTOPAD 22 8 8.10. 176 121 44 11

3. STUDENI 20 9 1.11. 160 110 40 10

4. PROSINAC 20 9 25. i 26.12. 160 110 40 10

5. SIJEĈANJ 21 8 1.1. i 6.1. 168 111,5 42 10,5

6. VELJAĈA 20 9 / 160 110 40 10

7. OŢUJAK 22 9 / 176 121 44 11

8. TRAVANJ 21 8 13.4. 168 115,5 42 10,5

9. SVIBANJ 20 10 1.5. 160 110 40 10

10. LIPANJ 19 8 11.,22. i

25.6.

152 104,5 38 9,5

11. SRPANJ 23 8 / 184 126,5 46 11,5

12. KOLOVOZ 20 10 5.8. 160 110 40 10

UKUPNO 249 105 12 1992 1369,5 498 124,5

8

Razrada tjedne i godišnje satnice odgojitelja sukladno čl. 29., st. 1. i 2. Državnog

pedagoškog standarda (NN, br. 63/08)

Rb. Kategorija Sati tjedno Sati godišnje

1. NEPOSREDAN RAD 27,5 1369,5

2. OSTALI POSLOVI 10 498

2.1. PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE I

VREDNOVANJE RADA

2,5 124,5

Makro planiranje i vrednovanje 0,5 24,9

Mikro planiranje 0,5 24,9

Dnevna priprema 1 49,8

VoĊenje imenika i matiĉne knjige djece 0,5 24,9

2.2. PRIPREMA PROSTORA I POTICAJA 2,5 124,5

Estetsko ureĊenje vrtića 1 49,8

Izrada didaktiĉkih sredstava 1 49,8

Priprema materijala i sredstava za rad 0,5 24,9

2.3. SURADNJA I SAVJETODAVNI RAD S

RODITELJIMA I OSTALIMA

2,5 124,5

Roditeljski sastanci 0,5 24,9

Individualni razgovori 0,5 24,9

Druţenja, izleti, radionice, sveĉanosti, kutići za

roditelje

0,5 24,9

Suradnja s društvenom zajednicom 0,5 24,9

Kulturne i javne djelatnosti 0,5 24,9

2.4. STRUĈNO USAVRŠAVANJE 2,5 124,5

Struĉna literatura 0,5 24,9

U ustanovi (OV, aktivi, radni dogovori,

radionice)

1,5 74,7

Prema Katalogu struĉnih skupova AZOO 0,5 24,9

3. PAUZA 2,5 124,5

UKUPNO: 40 1992

1.5. ORGANIZACIJA RADA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2019./2020.

RADNO VRIJEME STRUĈNIH SURADNIKA

RB RADNO MJESTO KONTAKT RADNO VRIJEME

1.

Ravnateljica

(098 242 931)

[email protected]

7,00-15,00

2.

Pedagoginja

(099 6203488)

[email protected]

pon.,uto.,ĉet.,pet.

7,00-14,00

srijeda 10,00-17,00

3.

Defektologinja (091 391 5003)

[email protected]

7,00-14,00

4.

Zdravstvena

voditeljica

(091 391 5004)

[email protected]

pon.,uto.,sri.,pet.

7,00-14,00

ĉetvrtak 10,00-17,00

5. Psihologinja

(091 7623651)

[email protected]

7.00-14.00

srijeda 10.00-17.00

6. Logopedinja -

pripravnica

(099 4164231 9 [email protected]

7.00-14.00

srijeda 10.00-17.00

mailto:[email protected]




9

RADNO VRIJEME TAJNIŠTVA I RAĈUNOVODSTVA

RB RADNO MJESTO KONTAKT RADNO VRIJEME

1.

Voditeljica

raĉunovodstva

(040/391-211)

[email protected] 7,00-15,00

2.

Tajnica

(099 620 34 89)


3.

Administrativno-

raĉunovodstveni

radnik I

040/391-212


4. Administrativno-

raĉunovodstveni

radnik II

040/390-382


5. Administrativno-

raĉunovodstveni

radnik III

040/500-056


*zbog potrebe posla struĉnom timu i upravi omogućava se fleksibilno radno vrijeme,od

7,00/7,30 dolazak,odnosno 14,00/14,30 il 15,00/15,30 odlazak

ORGANIZACIJA RADA – DOMARI

RB RADNO MJESTO RADNO VRIJEME NAPOMENA

1. Domar I 6,00 – 14,00

Zimsko radno vrijeme

6,30-14,30

2. Domar II 6,00 – 14,00


5,00-13,00

3. Domar III 6,30 – 14,30


5,00-13,00

MATIĈNI OBJEKT

L. Ruţiĉke 2, Ĉakovec

Tel. 040/ 390 501 ravnateljica

Fax. 040/ 391 510

RADNO VRIJEME JASLICA I VRTIĆA:

6.00-16.00 sati (deţurstvo 5.30- 6.00)

Produljeni boravak do 18.00 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redoviti program u trajanju od 10 sati dnevno

VODITELJ JASLICA: Zdravstvena voditeljica

ZAMJENIK VODITELJA: Odgojiteljica

VODITELJ VRTIĆA: Odgojiteljica


ORGANIZACIJA RADA - ODGOJITELJI

RB Dobna skupina i vrsta

programa Radno vrijeme

Neposredan

rad





10

1. II. JASLIĈKA

Djeca od 1-2 godine

5.30 - 11.30

9.30 – 15.30

5,5 sati

5,5 sati

2. MJEŠOVITA JASLIĈKA

Djeca od 1. do 3. godine

6.30 – 12.30

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

3. III. JASLIĈKA

Djeca u 3.god. ţivota

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

4. IV.A SKUPINA


6.45 – 12.45

9.30 – 15.30

5,5 sati

5,5 sati

5. IV.B SKUPINA

Djeca u 4.god.ţivota

7.00 – 13.00

10.15 – 16.15

5,5 sati

5,5 sati

6. V.A SKUPINA

Djeca u 5.god.ţivota

6.30 – 12.30

9.30 – 15.30

5,5 sati

5,5 sati

7. V. B SKUPINA

Djeca u 5. god. ţivota

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

8. VI. A1 SKUPINA

Djeca u 5. i 6. god. ţivota

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

9. VI. A2 SKUPINA

Djeca u 5. i 6.god. ţivota

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

10. VI. B1 SKUPINA


7.15 – 13.15

10.15 – 16.15

5,5 sati

5,5 sati

11. VI. B2 SKUPINA


7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA – SPREMAĈICE, PRALJE

RB Radno mjesto Radno vrijeme

1. Spremaĉica I - jaslice 9.00-17.00

2. Spremaĉica II - jaslice 10.30-18.30

3. Spremaĉica I - vrtić 11.00-19.00

4. Spremaĉica II - vrtić 9.00-17.00

5. Spremaĉica – vrtić (1/2) 12.00 – 16.00

6. Pralja 8.30 – 15.00

ORGANIZACIJA RADA –KUHINJSKO OSOBLJE


1. Glavna kuharica 6.00-14.00

2. Kuhar/ice 6.30-14.30

3. Pomoćna kuharica 7.00-15.00

11

PO „MASLAĈAK“

Josipa Bedekovića 22, Ĉakovec

Tel. 040/384-488

RADNO VRIJEME VRTIĆA

6.00-16.00 sati (deţurstvo 5.30 – 6.00)

Produljeni boravak do 18.00 sati

VRSTE PROGRAMA:


Montessori program VODITELJ VRTIĆA: Odgojiteljica


ORGANIZACIJA RADA – ODGOJITELJI


programa

Radno vrijeme Neposredan

rad

1. II. JASLIĈKA

Djeca od 1-2 godine

5.30 - 11.30

9.30 – 15.30

5,5 sati

5,5 sati

2. III. JASLIĈKA


7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

3.

IV.SKUPINA


6.30-12.30

9.30-15.30

5,5 sati

5,5 sati

4. V. SKUPINA

Djeca u 5.godini ţivota

7.00 – 13.00

10.00– 16.00 5,5 sati

5,5 sati

5. MONTESSORI PROGRAM

Djeca od 3. do 7. god. ţivota

7.15-13.15

10.00-16.00 5,5 sati

5,5 sati

6. VI.a SKUPINA


7.00-13.00

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

7. VI.b SKUPINA

Djeca u 6. i 7. godini ţivota

7.15-13.15

10.00-16.00 5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA – SPREMAĈICE I POMOĆNE KUHARICE


1. Spremaĉica I - vrtić 6.30-14.30

2. Spremaĉica II- vrtić 9.00 -17.00

3. Spremaĉica I - jaslice 10.30 – 18.30

4. Spremaĉica II- jaslice 10.00 – 18.00

5. Pomoćna kuharica 7.00-15.00

PO „KRIJESNICE“ - SMJENSKI VRTIĆ

Milke Trnine 13, Ĉakovec

Tel. 040/364-399


5.30-22.30 sati (smjenski vrtić)

12

VRSTE PROGRAMA:







Neposredan

rad

1. SMJENSKA SKUPINA I

Djeca 3.-7. godine ţivota

5.30-11.30

8.30-14.30

11.00-17.00

5,5 sati

5,5 sati

5,5 sati

2. SMJENSKA SKUPINA II

Djeca 3.-7. godine ţivota

12.00-18.00

13.00 – 19.00

16.30-22.30

5,5 sati

5,5 sati

3. MJ.JASLIĈKA SKUPINA

Djeca od 1. -3. god ţivota

6.30-12.30

9.30-15.30

5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA - SPREMAĈICE


1. Spremaĉica I 7.00-15.00

2. Spremaĉica II 11.00-19.00

3. Spremaĉica III 8.00 – 12.00

PO „PĈELICE“

Zrinskih 4, Ivanovec

Tel. 040/337-237


6.00-16.00 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno






Neposredan

rad

1. MLAĐA SKUPINA

Djeca od 3.do 4. god. ţivota

6.00 – 12.00

9.30 – 15.30

5,5 sati

5,5 sati

2. SREDNJA SKUPINA


7.00 – 13.00

8.30 – 11.30

12.30 – 15.30

5,5 sati

3 sata

3 sata

3. STARIJA SKUPINA


7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

13



1. Spremaĉica I 7.00 – 15.00

2. Spremaĉica II 10.00 – 18.00

PO „STONOGA“

Maršala Tita 45, Novo Selo Rok

Tel. 040/ 853-873


6.00-16.00 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno






Neposredan

rad

1. MJ. ML. SKUPINA

Djeca 3.-5. god.

6.00-12.00

9.30-15.30

5,5 sati

5,5 sati

2. MJ.STARIJA

Djeca 5.- 7. god.

7.30-13.30

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati



1. Spremaĉica I 7.30- 15.30

2. Spremaĉica II 15.00 – 16.30

Tijekom ljetnog perioda planiramo realizaciju programa u jednom ili više objekata

(podruĉnih odjela) koji su optimalni po veliĉini i uvjetima za boravak djece i nesmetan

odgojno-obrazovni rad. Prethodno odgojitelji će provesti ispitivanje potrebe roditelja koje se

odnose na boravak djece u vrtiću tijekom ljetnog perioda. Nakon prikupljenih podataka

planira se optimalan broj odgojnih skupina, raspored djece u tim skupinama uz uvaţavanje

propisanih pedagoških normativa. Nakon toga planira se i izraĊuje raspored rada odgojno-

obrazovnog i drugog osoblja tijekom ljetne organizacije, vodeći raĉuna o rasporedu korištenja

godišnjih odmora radnika.

14

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

. USTROJSTVO RADA

FINANCIRANJE

Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju troškove smještaja djece snosit će

Grad Ĉakovec (osnivaĉ Ustanove) i roditelji djece koja će koristiti usluge jaslica i vrtića.

Dodatna sredstva planirana su iz drţavnog proraĉuna za programe javnih potreba (za djecu s

posebnim potrebama, za djecu predškolske dobi pripadnike nacionalnih manjina i za program

predškole).

Za djecu iz drugih općina MeĊimurske ţupanije koja će pohaĊati našu Ustanovu

participacija općine u ekonomskoj cijeni vrtića kretat će se od 20% do 50%. Roditelji iz

drugih općina MeĊimurske ţupanije plaćat će razliku izmeĊu ukupne cijene i dijela koji

sufinancira općina.

Cijena vrtića koju će plaćati roditelji za djecu s podruĉja Grada Ĉakovca je 560,00

kuna, odnosno 750,00 kuna za jaslice.

Ekonomske cijene u Djeĉjem vrtiću Cvrĉak:

jaslice/vrtić ekonomska

cijena boravak programi

omjer sufinanciranja

Grad korisnici

usluga

jaslice 2.749,17 10 satni

boravak

za djecu s

teškoćama u

razvoju

integriranu u

redovni

program

1.999,17 750,00


boravak 1.579,06 750,00

jaslice 2.329,06 5,5 satni

boravak 1.579,06 750,00

vrtić 2.052,71 10 satni

boravak

za djecu s

teškoćama u

razvoju

integriranu u

redovni

program

1.492,71 560,00

vrtić 1.796,71 5,5 satni

boravak 1.364,71 432,00


boravak 1.364,71 432,00


boravak

za djeca s

teškoćama u

razvoju

integriranu u

alternativni

Montessori

program

1.642,71 560,00


boravak 1.514,71 432,00

vrtić 1.946,71 5,5 satni

boravak 1.514,71 432,00


boravak 2.149,17 750,00


boravak 1.729,06 750,00

jaslice 2.479,06 5,5 satni

boravak 1.729,06 750,00

15

NABAVA DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA

Prioritet ove pedagške godine je nabava didaktike za sve skupine Djeĉjeg vrtića

Cvrĉak, a ovisno o financijskim sredstvima, ići će se i u nabavu namještaja.

Prema nalazima sanitarne inspekcije MeĊimurske ţupanije nabavit će se inox namještaj za

kuhinje u PO“Maslaĉak“ i PO“Krijesnice“, nabava klima, dopunjavanje igrala za dvorišta.

U sklopu ureĊenja postojećih objekata postoji potreba za većim zahvatima, no obzirom da

Djeĉji vrtić Cvrĉak nema dostatnih financijskih sredstava, radi se o investicijama koje se ne

mogu realizirati bez potpore osnivaĉa Grada Ĉakovca.

NAZIV VRTIĆA OPIS POTREBNIH RADOVA

MATIĈNI OBJEKT

spajanje jaslica i vrtića-dogradnja blagovaone,

spremišta za spremaĉice i kuharice

proširenje kuhinje,dogradnja praone

pergole na vrtićkoj strani pokriti nadstršnicom te ulaz

u vrtić

sreĊivanje terasa na jaslicama i vrtiću i pokrivanje

anti stresnim podlogama

sanacija podova u tri skupine u jaslicama,

odgojiteljska soba, soba zdravstvene voditeljice ,

podovi u vrtićkim skupinama

izmjena stolarije u jasliĉkom dijelu i vrata u vrtiću

sanacija ili promjena poda u polivalentnom prostoru

PO „MASLAĈAK“

novi dio terase natkriti

izmjena ograde /ulazak u vrtić/

sreĊivanje terasa /pokrivanje anti stresnim

podlogama/

izmjena ploĉica ili ugradnja podova: kuhinja,

sanitarije za odrasle, praona, smoĉnica

PO „KRIJESNICE“

sanacija krovišta-stropova

sanacija terase i pokrivanje anti stresnim podlogama

promijena ograde

promjena unutarnje stolarije

PO „PĈELICE“ promjena dotrajele ograde

promjena podova u skupinama i blagovaoni

PO „STONOGA“ sanacija podova u starom dijelu vrtića

obnoviti fasadu na starom dijelu vrtića /energetska

uĉinkovitost/

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Moderan koncept zdravstvene zaštite djece temelji se na holistiĉkom pristupu, što

znaĉi da je briga o zdravlju integrirana u općem pristupu djetetu. Ona se zasniva na

povezanosti brige o zdravlju, sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, racionalnosti i slojevitosti. U

cilju promicanja zdravlja djece potrebno je uĉiniti veće napore za dodatne zdravstveno-

edukacijske programe kako za roditelje tako i za radnike u predškolskim ustanovama.

Zdravstvena zaštita u predškolskim ustanovama je skup mjera radi oĉuvanja i unapreĊenja

zdravlja djece. Mjere aktivne zdravstvene zaštite u predškolskoj ustanovi usmjerene su u

dva smjera:

16

a) stvaranje i osiguranje odgovarajućih sanitarno-higijenskih uvjeta

b) potreba za specifičnom zdravstvenom zaštitom koja obuhvaća

1.) praćenje uhranjenosti

2.) prevenciju bolesti dišnog sustava

3.) prevenciju i lijeĉenje poremećaja ponašanja

4.) prevenciju koštano-mišićnih promjena u djece

5.) prevenciju karijesa

Programom su utvrĊene mjere:

A) Zdravstvene zaštite

B) Higijene

C) Pravilne prehrane

A) Mjere zdravstvene zaštite obuhvaćaju:

cijepljenje - prema programu obaveznog cijepljenja

provjeru o statusu cijepljenja obavlja lijeĉnik

zadaća zdravstvenog voditelja je provjeriti dokumentaciju o cijepljenju i uputiti

roditelje ili skrbnike o obavezi cijepljenja

1.) Sistematski pregled prije upisa u predškolsku ustanovu

U okviru pregleda potrebno je minimalno napraviti:

pregled stolice na bakterije i crijevne parazite

pregled vlasišta na ušljivost

pregled koţe na znakove svraba

2.) Zdravstveni pregled nakon izostanka iz dječje ustanove zbog bolesti

ili nekog drugog razloga koji je trajao duže od 60 dana

3.) Protuepidemijske mjere u slučaju zaraznih bolesti

4.) Zdravstveno prosvjećivanje djece, zaposlenika i roditelja

B) Mjere za osiguranje higijene obuhvaćaju:

Ispunjenje uvjeta smještaja

Ispunjenje uvjeta u pogledu prehrane

Mjere prevencije od zaraznih bolesti u zajedniĉkom boravku

Mjere vezane za svakodnevne aktivnosti u djeĉjim vrtićima

Odrţavanje higijene i nadzor nad higijenskim stanjem

Mjere za zaštitu od zaraznih bolesti, higijensko-epidemiološki

nadzor nad zaraznim bolestima u djeĉjim vrtićima

Protuepidemijske mjere

ZDRAVSTVENI ODGOJ I PODUKA

Predškolske ustanove su mjesta u kojima se moţe sustavno i organizirano provoditi

zdravstveni odgoj predškolskog djeteta i njihovih roditelja. U predškolskoj organizaciji

dijete stjeĉe navike korisne za zdravlje koje se formiraju u ranom djetinjstvu.

Zdravstvenim odgojem postiţe se zdravstvena kultura roditelja, ĉime se djeluje i na

zdravstveni odgoj koji dijete stjeĉe kod kuće. U svakodnevnom radu s djelatnicima

predškolske organizacije postiţe se veće znanje o zdravlju i bolesti, provodi se poštivanje

higijenskih propisa i podizanje higijenskog nivoa u ustanovi, ĉime se djeluje na

unapreĊenje zdravlja djece i prevenciju bolesti.

Planiramo dolazak pedijatra i ove godine, a isto tako i stomatologa u cilju poboljšanja

17

zdravstvene zaštite djece te zubozdravstvene zaštite.

C) Pravilna prehrana je potrebna za normalan rast i razvoj

Pothranjenost uvjetuje zastoj normalnog rasta i razvoja. Zato je potrebno osigurati

redoviti broj obroka s preporuĉenom koliĉinom energije i prehrambenih tvari uz

propisani sanitarni nadzor nad namirnicama i predmetima opće upotrebe.

Utjecaj prehrane na rast i razvoj te zdravlje djece kontinuirano prati zdravstveni voditelj

antropološkim mjerenjem djece (teţina i visina) dva puta godišnje.

Prehrana djeteta u ustanovi je jedno izazovno podruĉje djelovanja, ne samo u smislu

djelovanja prehrambenih potreba djeteta, već i za stvaranje navike zdravog hranjenja,

odnosno usvojenja jedne zdravstvene kulture prehrane.

U našoj ustanovi vodimo i zdravstvenu dokumentaciju koja obuhvaća:

Potvrda o obavljenom sistematskom pregledu prije upisa u predškolsku ustanovu;

Potvrda o obavljenom zdravstvenom pregledu nakon duţeg izostanka iz vrtića;

Evidenciju o zdravstvenom odgoju;

Evidenciju ozljeda;

Evidenciju epidemioloških indikacija;

Evidenciju o antropometrijskim mjerenjima;

Evidenciju bolesti i procjepljenosti djece;

Evidenciju o higijensko-epidemiološkom nadzoru;

Evidenciju o sanitarnom nadzoru;

Zdravstveni voditelj vodi evidenciju zdravstvene dokumentacije.

Uvidom u zdravstvenu dokumentaciju moţemo zakljuĉiti o zdravstvenom stanju djece,

njihovim potrebama i uĉestalosti pojedinih zdravstvenih problema, što nam omogućava

njihovu analizu i poduzimanje potrebnih mjera za poboljšanje zdravstvenog stanja

predškolske djece.

Prevencija povreda u ustanovi istiĉe se kao znaĉajni sadrţaj zdravstvenog rada u ustanovi.

Ĉinjenica jest da su roditelji daleko kritiĉniji prema povredi njihovog djeteta u ustanovi,

nego kad se to dogodi kod kuće. Podaci iz literature pokazuju da je uĉestalost

povreĊivanja kod kuće znaĉajno veća od povreĊivanja u ustanovi.

Tjelovjeţbena aktivnost ima svoj puni zdravstveno-preventivni utjecaj samo ukoliko se

provodi tijekom ĉitavog ţivota. U cilju optimalnog razvoja djeteta u najranijoj dobi,

potrebno je senzibilizirati odgojitelje i roditelje za provedbu redovitog vjeţbanja u svrhu

stvaranja trajnih navika za provoĊenjem tjelesnih aktivnosti.

Osnovni nositelj plana zdravstvene zaštite je zdravstveni voditelj koji je organizator,

koordinator i realizator svih mjera zdravstvene zaštite u predškolskoj ustanovi.

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

4.1.BITNE ZADAĆE NA UNAPREĐENJU

ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Kako bi se odrţala kvaliteta odgojno-obrazovnog rada u nekim objektima se nastavlja,

a u nekima zapoĉinje s unapreĊenjem i oblikovanjem materijalnog, socijalnog i vremenskog

18

okruţenja u funkciji igre i uĉenja djece. To podrazumijeva primjenu suvremenih procesa

uĉenja djece, poticanje suradnje, timskog rada i kvalitetne interakcije na svim razinama.

Glavni zadaci:

proširiti i oblikovati prostore koji još nisu oblikovani s ciljem obogaćivanja ţivota

djeteta u vrtiću, oblikovanje predprostora i holova na naĉin da potiĉu susrete,

druţenja, zajedniĉko istraţivanje i uĉenje (Matiĉni objekt i PO „Maslaĉak“)

prostor soba strukturirati i mijenjati tijekom godine na naĉin da je transparentan i

omogućuje razliĉite oblike grupiranja djece, druţenja, osamljivanja, razliĉite

interakcije i komunikacije (svi objekti)

smišljeno i pravovremeno planirati prostore organizacijski povezanih skupina koji će

omogućiti djeci da većinu dana slobodno cirkuliraju izmeĊu soba birajući prostor i

aktivnosti pri ĉemu ne dolazi do ponavljanja ponude materijala u susjednim sobama

(Matiĉni objekt i PO „Maslaĉak“)

fleksibilna organizacija poslijepodnevnog odmora za svu djecu koja nemaju potrebe

za spavanjem s naglaskom na planiranje poticaja i aktivnosti (svi objekti)

stvaranje suradniĉkog ozraĉja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje

partnerskih odnosa s roditeljima, temeljenih na anketiranju roditelja na poĉetku

pedagoške godine i iskazivanju njihovih interesa ukljuĉivanja u ţivot i rad vrtića

osposobljavanje i osvješćivanje struĉnih radnika za bolje slušanje i razumijevanje

djece i bliskije povezivanje s njima.

Vrste djelatnosti koje odgojitelj mora svakodnevno provoditi u svom radu su:

1. Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe: njega djeteta,

svlaĉenje, oblaĉenje, samoposluţivanje, higijenske navike, kućni poslovi, njega biljaka i

ţivotinja, izrada predmeta i igraĉaka.

2. Raznovrsne ige:

funkcionalne

simboliĉke

igre graĊenja i konstruiranja

igre s pravilima i dr.

3. Društvene i društveno-zabavne aktivnosti:

zabave, sveĉanosti, šetnje, priredbe i dr.

4. Umjetničko promatranje, slušanje, interpretacija umjetničkih tvorevina za djecu, kao

što su: slikovnice, likovna, knjiţevna, glazbena, scenska, filmska i druga djela.

5. Aktivnosti izražavanja i stvaranja djeteta: pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje,

modeliranje, graĊenje i konstruiranje, govorno, scensko, motoriĉko i plesno izraţavanje.

6. Istraživačko-spoznajne aktivnosti: manipuliranje predmetima, promatranje ili

upoznavanje neĉega i nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima razliĉitih profesija,

otkrivanje i jednostavni eksperimenti, verbalno rješavanje problema, namjerno uĉenje i

vjeţbanje postupaka i sliĉno.

7. Specifične aktivnosti s kretanjem: tjelesno vjeţbanje, trĉanje, skakanje, klizanje, voţnja

biciklom i drugo.

Zadaće za odgojitelje:

19

a) samostalno, ali i na osnovi suradnje s roditeljima i struĉnim timom utvrditi,

ostvariti, pratiti i vrednovati program odgoja djece u svojoj skupini

b) suraĊivati s roditeljima, struĉnim suradnicima u svrhu poboljšanja uvjeta razvoja i

odgoja djeteta

c) samostalno se usavršavati u djeĉjem vrtiću i izvan njega i unapreĊivati pedagošku

praksu

d) prema potrebi, sudjelovati u struĉnom tijelu vrtića i dr.

Vrednovanje rada pratiti u radu po odgojnim podruĉjima. Paţnju posvetiti sadrţajnom i

pravovremenom planiranju:

a) ORIJENTACIJSKOG PLANA I PROGRAMA RADA - podruĉja razvoja, materijalni i

organizacijski uvjeti rada, aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća, suradnja sa

struĉnjacima, roditeljima i dr. ĉimbenicima.

b) TJEDNOG PLANA I PROGRAMA RADA - nazivi i materijalni slijed aktivnosti za

djecu odgojne skupine i drugih odgojnih skupina.

c) DNEVNIKA RADA- poticaji i zapaţanje o aktivnostima i ponašanju djece u grupi i djece

iz drugih odgojnih skupina.

d) VREDNOVANJE OSTVARENOG PLANA I PROGRAMA RADA – vrednovanje

uvjeta ostvarivanja plana i programa i ostvarenosti razvojnih zadaća.

4. 2. GLOBALNO PLANIRANJE

U SKLADU S RAZVOJNIM POTREBAMA DJECE

U DOBI OD 1. DO 7. GODINE ŢIVOTA

Znaĉajke razvoja djeteta od 1. do 2. godine ţivota

Tjelesni razvoj

Usavršeno puzanje

Hoda samostalno

Penje se uz pomoć

Odbacuje predmete, stavlja jedne u druge

Stavlja kocku na kocku (2-3)

Šara samostalno

Spoznajni razvoj

Upoznaje okolinu manipulacijama: trganje, prevrtanje, rastavljanje, sastavljanje,

udaranje, premještanje i sl.

Usmjerava paţnju na dogaĊaje koji potiĉu istraţivanje

Pamti i oponaša jednostavnije radnje

Govorni razvoj

Oponaša zvukove iz neposredne okoline

Imenuje pomoću onomatopeje ( di-di, vau-vau)

Imenuje imenice, glagole (daj, ima, hoće, neće), zamjenice (ovo, to), negacije (ne,

neće, nema)

Imenuje do 50 rijeĉi, a razumije do 100

Socijalno – emocionalni razvoj

20

Pokazuje ljutnju, ponos, ljubav, ljubomoru

Teţe se odvaja od roditelja

Kada je uzrujano koristi samotješenje (duda, draganje)

Prisutan negativizam

Ulazi u sukobe zbog podjela igraĉaka

Traţi da se udovolji njegovom zadovoljstvu (navijanje igraĉke, ĉitanje slikovnice)

Vidljivi oblici prosocijalnog ponašanja (suosjećanje kada netko plaĉe)

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija? 1. Olakšavanje odvajanja od roditelja

• Pruţiti djetetu objašnjenje zašto je potrebno odvajanje od skrbnika i što će dijete raditi dok

on ne doĊe.

• Omogućiti djetetu izraţavanje već steĉenih navika i ponašanja (ritam i naĉin zadovoljavanja

primarnih potreba – ishrana, spavanje, stolica...).

• Omogućiti djetetu korištenje "prijelaznog objekta".

• Omogućiti postupno produţavanje boravka djeteta u jaslicama te boravak roditelja u

jaslicama, osobito u vrijeme privikavanja.

2. Poticanje motoriĉkoga i spoznajnog razvoja

• Omogućiti djetetu da istraţuje velik prostor s bezopasnim i zanimljivim igraĉkama i

predmetima svakodnevne upotrebe (plastiĉne posude, boĉice, šareni papiri, krpice, kutije,

tuljci i sl.). Ne pretrpavati okolinu, povremeno mijenjati materijale i igraĉke.

• Brinuti se o optimalnoj koliĉini novih doţivljaja – ne previše odjednom!

• Potrebno je da dijete bude aktivno i samostalno u toj aktivnosti te da mu jednostavni i

bezopasni materijali omogućuju otkrivanje i uĉenje bez neposredne pomoći odrasloga.

3. Poticanje razvoja pojma o sebi

• Koristiti veliko i malo ogledalo za upoznavanje vlastitoga lika.

• Verbalizirati djetetov osjećaj vlasništva (samo tvoja haljinica).

• Poticati uporabu vlastitog imena i zamjenice "ja".

4. Osiguravanje razvoja samostalnosti i neovisnosti

• Omogućiti djetetu razvijanje osjećaja vlastite sposobnosti, samostalno ovladavanje sve širim

krugom aktivnosti te postupno širenje granica.

• Vaţno je u toj fazi ne posramljivati dijete, nego mu omogućiti da isproba granice koje moţe

samostalno dosegnuti u svakodnevnim aktivnostima (igra, njega, upoznavanje prostora).

• Treba postaviti jasne i realistiĉne granice – što se smije, a što se ne smije – ne uĉinivši

pritom pogrešku da se djetetu sve zabranjuje. Umjesto upozoravanja i zabrana, valja uĉiti

dijete kako moţe bezopasno obaviti ţeljenu aktivnost (demonstriranje jednostavnih radnji).

• Ponašanja opasna za dijete i druge, kao i za okolinu, treba jasnim, jednoznaĉnim i

dosljednim postupkom prekidati, a djeĉju radoznalost usmjeriti na bezopasnu aktivnost.

5. Poticanje prosocijalnog ponašanja

• Davanjem primjera i pohvalama treba poticati i reagirati na sve oblike prosocijalnog

ponašanja, kao što su pomaganje, tješenje, velikodušnost i suradnja.

• Potaknuti razvoj pojma o sebi i dijeljenje s drugima (osigurati dovoljan broj igraĉaka,

poticati razmjenu igraĉaka).

6. Govorno komuniciranje s djetetom

• Zajedniĉke aktivnosti djeteta i odraslih pratiti govorom.

• Paziti na jasnu i toĉnu artikulaciju odraslog.

21

• Prihvaćati djetetovu inicijativu za komunikacijom, verbalizirati djetetove geste i

komunikacijske namjere (kada doĊe s pitanjem, sa ţeljom za utjehom, s nekim komentarom i

sl.).

• Prilagoditi svoj govor djetetu: obraćati se izravno, jednostavnim i kratkim reĉenicama,

djetetu razumljivim rijeĉima, proširivati novim rijeĉima. Primjerice, ako dijete donese loptu,

moţe se reći:“Lopta je crvena, lopta skaĉe, baci loptu…”

• Govoriti djetetu primjerenom intonacijom i intenzitetom u glasu.

• Posebno njegovati komunikaciju djeteta s bliskim osobama u kojoj se ostvaruje i bogata

emocionalna interakcija.

• Organizirati “govorne” aktivnosti:

• Slušati i oponašati zvukove iz okoline

• Ĉitati slikovnice i razgovarati s djetetom o slikovnici uz pokazivanje slika

• Govoriti djetetu pjesmice i brojalice, pjevati mu te ga poticati na isto

• Igrati se igre prepoznavanja i imenovanja sadrţaja iz okoline

• Obogatiti djeĉju okolinu sa što više igraĉaka sliĉnih stvarnim predmetima.

7. Poticanje simboliĉke igre

• Podrţavati javljanje simboliĉkih igara u kojima dijete oponaša radnje i osobine ljudi,

ţivotinja, predmeta (npr. briše stol, ĉešlja, hrani lutku, puţe, laje, stavlja krpicu na glavu kao

kapu i sl.).


Tjelesni razvoj

Stoji na jednoj nozi

Penje se po penjalicama i stepenicama uz pridruţivanje nogu

Baca loptu i prima

Slaţe kocke, umeće predmet u predmet

Reţe malim škaricama

Djelomiĉno je samostalno (oblaĉi jednostavne odjevne predmete, papuĉe, nosi vodu u

ĉaši i ne prolijeva, jede vilicom)

Povlaĉi crte olovkom – šara

Spoznajni razvoj

Aktivno isprobava, istraţuje: opipava, sastavlja…

Usmjerava paţnju na dogaĊaje koji potiĉu istraţivanje i koji su mu zanimljivi, ali se

lako odvraće

Rješava praktiĉne probleme (uklanjanje prepreka i sl.)

Svrstava predmete po jednom svojstvu

Razlikuje i pridruţuje 2 boje, veliĉine, oblike

Sjećanje se moţe izazvati pomoću rijeĉi

Govorni razvoj

Izgovor s pogreškama (zamjenjivanje, ispuštanje, iskrivljavanje suglasnika), proširuje

znaĉenja rijeĉi

Pravilno koristi imenice ja, ti, mi, zamjenice moje, tvoje, naše

Usvaja temelje gramatiĉki ispravnog izgovora

Govori u reĉenicama od 2-4 rijeĉi


Javljanje mnogih strahova (od jakih zvukova, nepoznatih lica i situacija, mraka…)

22

Burno izraţava emocije (kada nije po njegovom, kada nešto mora djeliti…)

Zna svoje ime, spol

Poznaje dijelove tijela

Ne moţe odgoditi ţelje i potrebe

Usmjerava svoje ponašanje glasnim govorom

Prkosno je i inatljivo kada mu se nešto nameće

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija? 1. Poticanje motoriĉkoga i spoznajnog razvoja

• Osigurati uvjete za kretanje po raznolikom terenu, po stepenicama; penjanje po niskim

spravama i sl..

• Stvarati uvjete za samostalnu aktivnost te za eksperimentiranje i istraţivanje. Uĉiniti

dostupnima jednostavne i bezopasne predmete i igraĉke koje omogućuju isprobavanje,

rastavljanje, sastavljanje, punjenje i praţnjenje, koje proizvode zanimljive posljedice kada se

dijete njima bavi.

2. Jaĉanje osjećaja neovisnosti i samostalnosti

• Osigurati aktivnosti u kojima dijete vidi rezultat svojega djelovanja te doţivljava vlastitu

sposobnost i kompetentnost.

• Osigurati blizinu odrasloga da se sprijeĉe neugodne posljedice istraţivanja: ozljede,

neuspjeh.

• Odrasla osoba ne mora biti stalno u interakciji s djetetom, ali mora biti prisutna tako da

dijete moţe dobiti komentar, potporu, paţnju, ako je traţi.

• Izbjegavati bilo kakvo posramljivanje.

3. Govorna komunikacija s djetetom

• Odrasli treba nastojati razumjeti što dijete ţeli priopćiti, koncentrirati se na ono što dijete

smatra vaţnim (poštivanje inicijative djeteta).

• U razgovoru s djetetom koristiti jednostavne reĉenice, izgovarajući ih polagano i

razgovijetno, da dijete moţe dobro razumijeti.

• Neprestano i strpljivo razgovarati s djetetom, davati mu mogućnost da i ono što više priĉa i

odgovara na pitanja te ga pritom paţljivo slušati; podrţati ga i hrabriti glede verbalizacije.

• Iako govor odrasloga mora biti razumljiv i jasan djetetu, odrasli se mora sluţiti sloţenim

govornim obrascem koji sadrţi "obrazloţenje" zahtjeva, referiranje na prošlost i budućnost te

proširenje konkretnog primjera na opću pojavu.

• Biti tolerantan prema djetetovim pogreškama u izgovoru, ne opominjati ga i ispravljati, već

mu pruţati ispravan govorni model.

• Listati, ĉitati i gledati slikovnice s djetetom te komentirati nakon ĉitanja teksta. Poticati

dijete da prema slici samo nadopunjava priĉu svojim rijeĉima i daje svoja tumaĉenja.

4. Osiguravanje razvoja kontrole izraţavanja emocija

• Stvarati atmosferu sigurnosti i zadovoljstva u djece.

• Odrasli mora biti model prihvatljivog izraţavanja svih emocija: maziti dijete u raznim

situacijama, ne samo kad ga tješi; u situacijama koje izazivaju ljutnju nuditi djetetu rješenja

koja ukljuĉuju kratko odlaganje zadovoljenja ţelja i potreba ili zamjenu za ţeljenu stvar,

igraĉku ili sl.


• Omogućiti djetetu razliĉita iskustva koja će izraţavati poĉetnom igrom pretvaranja

(simboliĉka igra).

23

• Poticati igru pretvaranja u suradniĉkom odnosu s odraslom osobom koja se s djetetom i pred

djetetom igra te prikazuje aktivnosti i radnje odraslih o kojima dijete već ima iskustva

(kuhanje, premotavanje, hranjenje, oblaĉenje...).

6. Poticanje empatije i prosocijalnog ponašanja

• Traţiti od djeteta da se uţivi u emocionalnu situaciju drugoga (sjećaš se kako je tebi bilo

kada te...)

• Objašnjavati govorom tuĊe i vlastite emocije, pruţati pomoć govorom.


Tjelesni razvoj

Usavršilo je pokrete kretanja i ovladalo sloţenim motoriĉkim vještinama (ljuljanje,

voţnja tricikla, stoj na jednoj nozi bez pomoći)

Slika ĉovjeka se sastoji od glave i još neĉeg (noge i ruke u izmijenjenom

obliku),precrtava krug, kriţ, kvadrat

Samostalno je u brizi za sebe (oblaĉenje jednostavnijih odjevnih predmeta, nalijevanje

vode iz vrĉa, jedenje vilicom i ţlicom, noţem razmazuje namaz na kruh …)

Spoznajni razvoj

Aktivno isprobava, istraţuje: opipava, sastavlja…

Uspijeva iskljuĉiti ometajuće sadrţaje nekoliko minuta

Razlikuje oblik i veliĉinu

Shvaća osnovne karakteristike vremena, prostora, oznake mjesta, vremena i naĉina (

jutro-veĉer, ispred-iza, tamo, odmah, ovako…)

Pokazuje interes za brojenje

Poĉinje objašnjavati pojave oko sebe, ali su objašnjenja ograniĉena mišljenjem

Zna što leti, pliva, vozi, … po slici

Govorni razvoj

Nepravilno artikulira pojedine glasove

Gramatiĉki govor gotovo ispravnog izgovora

Povezano priĉa o nedavnim dogaĊajima i iskustvima

Naglo proširivanje rjeĉnika

Povezano priĉa o dogaĊajima


Snaţna manifestacija ljutnje: guranje, grizenje, pljuvanje, vrištanje…

Snaţno i kratko izraţava emocije

Regulira ponašanje na uputu odraslih

Mogući prolazni tikovi

Samostalno se oblaĉi (jednostavnije stvari) i jede

Opisuje sebe i druge te se ponaša u skladu sa spolnim identitetom

Pokazuje inicijativu u planiranju akcija

Poštuje pravila, ali im pristupa kruto

U igri se pretvara u mnoge likove

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija? 1. Osiguravanje razvoja samostalnosti i neovisnosti

• Omogućiti doţivljaj uspjeha u aktivnosti.

24

• Omogućiti uspjeh iz rezultata aktivnosti, a ne iz usporedbe s drugom djecom.

• Djetetu treba pokazati da je postiglo uspjeh. Pritom treba paziti da mu pohvala ne bude

vaţnija od rezultata jer se na taj naĉin stvara ovisnost motivacije o vanjskim, a ne unutarnjim

potkrepljivaĉima (davanje prednosti intrinziĉnoj, a ne ekstrinziĉnoj motivaciji). Stoga treba

uvijek nastojati da dijete samo ustanovi je li aktivnost završila uspješno i uvijek ga pitati:

“Što ti misliš, je li ovako dobro?”

• U ovoj dobi svoj djeci treba omogućiti da se kreću i “vjeţbaju” steĉene motoriĉke vještine

te da u tome uţivaju (pokretne igre, igre oponašanja i mali poligoni). Mnoga djeca su još

nespretna, druga su u fazi nesigurnosti i zato je usporeĊivanje nepoţeljno, a ruganje opasno i

nedopustivo zbog negativnog utjecaja na djetetovo samopoštovanje.

2. Omogućavanje intelektualnog razvoja

• Omogućiti djetetu stjecanje iskustava svim senzornim putevima

• Omogućiti stjecanje pojma koliĉine rukovanjem stvarnim koliĉinama: bombonima,

kestenima, prelijevanjem vode i pijeska…

• Sve znaĉajnije postaje poticanje upotrebe govora: davanjem i traţenjem objašnjenja i

obrazloţenja.

• Poticati i zadovoljavati djeĉju radoznalost, koja se odraţava u postavljanju pitanja – to je

doba pitanja “zašto?”.

• Omogućiti stjecanje što više razliĉitih iskustava o svijetu koji ga okruţuje uz podršku

odrasle osobe ili vršnjaka radi prevladavanja ograniĉenja mišljenja te poticati upotrebu

govora – da dijete priĉa i prepriĉava doţivljeno (u konkretnim i zamišljenim situacijama, sa i

bez slikovnog materijala…).

• Pokazati primjerom djeci ispravan govorni model.

3. Osiguravanje kontrole izraţavanja emocija

• Stvarati atmosferu sigurnosti, prihvaćanja i zadovoljstva u djece.

• Odrasli mora biti model prihvatljivog izraţavanja svih emocija: maziti dijete u raznim

situacijama, ne samo kada ga tješi; u situacijama koje izazivaju ljutnju nuditi djetetu rješenja

koja ukljuĉuju kratko odlaganje zadovoljenja ţelja i potreba ili zamjenu za ţeljenu stvar,

igraĉku i sl..


• Poticati razvoj igre stjecanjem što više novih iskustava, zajedniĉkih doţivljaja djece i

odraslih te omogućiti doţivljavanje emocionalnih iskustava uz igru.

• Neophodno je da igri odgojitelja pred djecom prethodi zajedniĉko iskustvo djece o radu i

aktivnostima odraslih.


Tjelesni razvoj

Usavršilo je pokrete kretanja i motoriĉke vještine (skakanje, puzanje, penjanje,

hvatanje i bacanje lopte, voţnja trocikla…)

Pravilno drţi olovku i crta ĉovjeka sa svim djelovima tijela

Reţe škarama

Gradi graĊevine od kocaka

Samostalno je u brizi za sebe (oblaĉenje, nalijevanje vode iz vrĉa, jedenje, …)

Spoznajni razvoj

Radoznalo je za okolinu i aktivno je isprobava, istraţuje opipavanjem, sastavljanjem,

mirisanjem, promatranjem, slušanjem, …

25

Usmjerava i zadrţava paţnju na ono što ga zanima

Uoĉava zajedniĉka svojstva predmeta

Poznaje osnovne boje

Razlikuje neke prostorne i vremenske odnose (naprijed, nazad, jutro, podne, veĉer,

…)

Broji uz pokazivanje 4, 5 predmeta

Uoĉava probleme i pokušava ih riješiti

Govorni razvoj

Ponekad još ne izgovara ĉisto sve glasove

Pokazuje interes za rijeĉi, ĉitanje,…

Povezano priĉa o dogaĊajima


Ima burne emocionalne reakcije (pogotovo ljutnje)

Javljaju se strahovi od mraka, samoće, imaginarnih bića

Opisuje sebe i druge te se ponaša u skladu sa spolnim identitetom

Pokazuje inicijativu u planiranju akcija

Poštuje pravila, ali im pristupa kruto

U igri se pretvara u mnoge likove

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija? 1. Osiguravanje razvoja inicijative

Davati slobodu za istraţivanje i eksperimentiranje, omogućiti aktivnosti koje dijete

preuzima na vlastitu inicijativu

Odgovarati na djeĉja pitanja, poticati partnerstvo u igri, prisustvovati zajedniĉkom

ĉuĊenju…

2. Omogućivanje razvoja kompetentnosti

Omogućiti doţivljaj uspjeha uvidom u vlastito zalaganje bez tuĊe pomoći i izricanjem

pohvale od strane odrasle osobe

Osigurati prostor i vrijeme za kretanje, trĉanje, penjanje u kojima se usavršavaju osnovni

oblici kretanja.

Uspjehe treba usporeĊivati individualno – koliko je dijete bolje od prošli put (djeca još

nisu spremna na natjecanja).

3. Omogućavanje intelektualnog razvoja

Omogućiti igru „konkretnim“ materijalima i predmetima za stvaranje pojmova (koliĉine,

odnosa)

Podrţavati i omogućivati djeci da verbalno izraze svoje osjećaje, potrebe, mišljenje i

pitanja (aktivna upotreba govora)

Pruţiti ispravan govorni model

Koristiti govorne igre s ciljem slušne disktiminacije glasova, bogaćenja rjeĉnika i reĉenice

Slušati, ponavljati i uĉiti pjesmice i brojalice, sa što više pratnje pokretom. Postavljati

jednostavne pitalice i zagonetke koje dijete u toj dobi posebno voli.

4. Razvoj samoregulacije

Stvarati naviku kod djeteta da razmisli prije nego što reagira

5. Poticanje maštovitosti i kreativnosti

26

Davanje ideja za variranje, traţenjem da se zamišlja kako bi još moglo, što bi kad bi i sl.

Pomoći djetetu u odreĊivanju granice izmeĊu stvarnosti i mašte

6. Osiguranje razvoja kontrole emocija

Omogućiti djetetu da izraţava i prepoznaje svoje emocije

Omogućiti da verbalno izrazi što osjeća, kako se osjeća

Omogućiti da naĊe alternativna rješenja za izraţavanje svojih emocija

Koristiti socijalne igre – jasno postavljanje granica prihvatljivog i neprihvatljivog

ponašanja i objašnjenje zašto na djetetu razumljiv naĉin


Poticati igre pretvaranja omogućivanjem djeci da uoĉe raznolikosti radnji odraslih u

svakidašnjem ţivotu i situacijama (posjeti, susreti, promatranja…)

Omogućiti raznolike i nove, nestereotipne uloge u igri, uz veliko bogatstvo materijalnih

poticaja

8. Poticanje razvoja predĉitalaĉkih aktivnosti

Razvijati i vjeţbati glasovnu osjetljivost

Razvijati razumijevanje prijenosa govora u tekst

Razvijati poznavanje karakteristika pisanog teksta


Tjelesni razvoj

Stoji na jednoj nozi 8-10 sekundi, zatvorenih oĉiju

Objema rukama hvata loptu iz razliĉitih visina

Koristi iglu i konac, alate – ako mu se pokaţe

Izrezuje jednostavne oblike škarama

Crta ĉovjeka (glava s detaljima, ruke, noge,trup)

Usavršava sloţene motoriĉke vještine (kolut naprijed, sanjke, koturaljke)

Spoznajni razvoj

Istraţuje okolinu, nova svojstva i funkcije predmeta te uviĊa sliĉnosti i razlike

Usmjerava i zadrţava paţnju na ono što ga zanima

Grupira predmete po nekom svojstvu

Sigurno razlikuje osnovne boje, te crno i bijelo

Razlikuje i imenuje oblike: kvadrat, kocka,trokut

Izdvaja predmete koji ne pripadaju po obliku

UsporeĊuje veliĉine: malo-manje; veliko-veće; kratko-kraće; dugo-duţe

Uz pravilno pokazivanje broji od 4 do 12 elemenata i pokazuje interes za brojke

Razvijena mnemoniĉka strategija – pamćenje ponavljanjem

Razlikuje danas i sutra

Poĉinje usvajati godišnja doba

Shvaća da je smrt konaĉna, ali ne i da je neizbjeţna svima

Govorni razvoj

Artikulira sve glasove

Primjećuje koji je poĉetni, koji završni glas u rijeĉi

Prepriĉava priĉe, uz glavni dogaĊaj daje i detalje

Koristi izraze pristojnosti, kao: molim, hvala, oprostite … te pozdrave

Rabi apstraktne rijeĉi, ali ne razumije znaĉenje

27

Zamjećuje greške u govoru drugih


Boji se nesretnih sluĉajeva, bolesti, mraka, imaginarnih bića

Reagira ljutnjom najĉešće zbog vrijeĊanja ponosa

Manje je direktne agresije a više indirektnih oblika (psovanje, ruganje,

podsmjehivanje i sliĉno)

Moţe kontrolirati vlastito ponašanje koristeći internalizirani, samoupravljeni govor

Laţe da bi se zaštitio od neuspjeha

Potpuno se samostalno svlaĉi i oblaĉi

Samostalno pere ruke, lice, zube, tijelo

Zna da ne moţe promijeniti svoj spol

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija?

1. Osiguravanje osjećaja aktivnosti i kompetentnosti

Omogućiti aktivnosti u kojima će biti uspješno i koje moţe uspješno završiti

Omogućiti mu da uvidi kad je uspješno

Izbjegavati osjećaj inferiornosti natjecanjem i usporedbama

2. Osiguravanje intelektualnog razvoja

Stvarati uvjete za postupni prijelaz iz intuitivne faze predoperacijskog mišljenja u fazu

konkretnih operacija:

prevladavanje egocentričnosti mišljenja – u igri sa starijim djetetom ili

kompetentnijim vršnjakom kroz zajedniĉku aktivnost (igre uloga, igre s pravilima)

razvoj konzervacije – u igri s konkretnim materijalom (glina, zrnje, voda, ĉaše,

vaga…) uz verbalne komentare i pitanja

razvoj klasificiranja – igre kartama, sliĉicama, pregupiranjem igraĉaka… uz verbalno

upozorenje na bitne sliĉnosti.

3. Osiguravanje uzora za igru

Osigurati uvjete za igru iz kojih će dijete upoznavati razliĉite odnose meĊu ljudima (u

konkretnim situacijama, umjetniĉkim tekstovima...)

4. Govorno komuniciranje djeteta

Omogućiti socijalne kontakte s djecom i odraslima uz stvaranje situacija i prilika u kojima

će dijete što više glasno govoriti: govorne igre, dramatizacija i igre s ulogama,

prepriĉavanje priĉa i dogaĊaja, pjesmice, zagonetke i dr.

Obogatiti djeĉju okolinu pisanim sadrţajima: slikovnice, knjige, ĉasopisi, natpisi


Tjelesni razvoj

Balansira na suţenoj površini s dodatnim zadacima (npr. nosi loptu)

Skaĉe u dalj 1 metar

Baca loptu jednom rukom i uspješno moţe pogoditi cilj udaljen 1,5 m

Precrtava po modelu romb

Moţe naštampati svoje ime

Spoznajni razvoj

Hotimiĉna paţnja djeteta traje 10 do 15 min.

28

Definira pojmove prema višem rodnom pojmu, npr. jabuka je: “Voće”

Uoĉava uzroĉne veze meĊu predmetima i pojavama (npr. oblaci- kiša)

Imenuje i razlikuje krug, kvadrat i trokut

Sigurno razlikuje i imenuje boje i nijanse

Imenuje i mjeri veliĉine i koliĉine te ih usporeĊuje: veće-manje-jednako; duţe-kraće-

jednako; deblje-tanje; isto-razliĉito

Razlikuje lijevo-desno i na drugima, u prostoru,a ne samo prema sebi

Pravilno koristi juĉer-danas-sutra

Potpuno usvaja nazive godišnjih doba

Uz pokazivanje broji do 10-13, meh. do 30

Povezuje stvari koje treba zapamtiti s nekom slikom ili priĉom

Govorni razvoj

Artikulira sve glasove (zbog ispadanja prednjih zubi, moguće su blage “neĉistoće”u

izgovoru: s, z, c, š, ž, ĉ, ć, dž, i n)

Ima dobru sposobnost rašĉlambe rijeĉi na glasove (glasovna analiza)

Ima dobru sposobnost spajanja glasova u rijeĉi (glasovna sinteza)

Bez poteškoća moţe priopćiti svoje misli, potrebe, osjećaje, te prepriĉati neki dogaĊaj


Ima strah od mraka, tavana, podruma, sjena, duhova, vještica, špijuna, ljudi koji se

skrivaju u ormaru, pod krevetom

Bijes se ĉešće izraţava verbalnom agresijom (ruganje, izazivanje, svaĊanje,

vrijeĊanje)

Pri opisivanju sebe, naglasak na: ponašanju, sposobnostima, usporedbi s drugima,

emocijama

UviĊa negativan uĉinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja

Djetetu su vršnjaci osnovni kriterij za usporeĊivanje i vrednovanje (prihvaćanje ili

neprihvaćanje)

Sposoban je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i provesti je do kraja

Konflikti meĊu vršnjacima su ĉesti ali kratkotrajni, dijete je spremno dogovoriti se

Pravednost kao naĉelo podjele nagrade (tko se više trudio)

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija?

1. Omogućavanje inicijative i uspješnosti djeteta

Omogućiti svakom djetetu da samo planira i do kraja provede zamišljenu aktivnost uz

osjećaj uspješnosti i kompetencije

Pomoći djetetu da uz uvaţavanje svojih ţelja uvidi ţelje i potrebe drugih

Organizirati raznolike aktivnosti kako bi svako dijete imalo priliku da pokaţe inicijativu i

uspješnost (u skladu sa svojim osobinama i mogućnostima)

2. Poticanje intelektualnog razvoja

Organizirati što više istraţivaĉkih aktivnosti i eksperimentiranja uz verbalne komentare i

pitanja kako bi dijete uoĉavalo odnose (jednostavne-sloţene, bitne-nebitne itd.),

samostalno i uspješnije rješavalo probleme, stjecalo znanja…

Poticati razvoj paţnje i pamćenja povećavajući motivaciju djeteta smislenošću i

zanimljivošću materijala te povezivanje s postojećim iskustvom djeteta.

29

3. Osiguravanje uzora za igru

Omogućiti djeci susretanje s modelima poţeljnog ponašanja (umjetniĉki sadrţaji,

reagiranja ljudi iz okoline…) da bi uspješnije uĉila kako rješavati konfliktne situacije,

kontrolirati emocionalne reakcije te uskladiti vlastite i tuĊe potrebe.

Odgojitelj postaje „tehniĉki“ pomagaĉ koji se sve rjeĊe upleće u tijek i naĉin igranja.

Omogućiti potrebu djeteta da se u igri emocionalno rastereti rješavajući svoja unutrašnja

stanja te potrebu da se povremeno osami u svojoj igri i aktivnosti.

Poticati razradu sloţenih scenarija igre s planom akcije i podjelom uloga.

4.3. PROGRAMI RADA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2019./2020.

4.3.1. Redoviti programi

Redoviti programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za djecu od

jedne godine do polaska u osnovnu školu. Nudimo cjelodnevne (10-satne) programe koji

poĉinju s radom u 6,00 sati te poludnevne (4 i 5,5-satne) programe za djecu s teškoćama u

razvoju u integraciji. Provode se u matiĉnom objektu i ĉetiri podruĉna odjela u 26 odgojnih

skupina (6 jasliĉkih i 20 vrtićkih). Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv.

jasliĉke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i vrtićke skupine (djeca od 3. do 7. godine).

Redoviti programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-

primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanistiĉkoj koncepciji razvoja

predškolskog odgoja, što znaĉi:

paţljivo i bogato strukturirano okruţenje i poticajna materijalna sredina koja

doprinosi razvoju djeĉjeg uĉenja, kreativnosti i stvaralaštva

poznavanje zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s ĉime odgojno-obrazovni

radnici planiraju svoj rad

poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju

zajedniĉkog cilja – optimalnog razvoja djeteta

poticanje tolerancije prema razliĉitostima i uvaţavanje prava sve djece (poticati

ukljuĉivanje i socijalizaciju djece s teškoćama u razvoju u ţivot i rad ustanove)

kontinuirano struĉno usavršavanje kao potreba podizanja struĉne kompetencije za rad

i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih

oblika rada s djecom predškolske dobi.

Cilj redovitih programa podrazumijeva stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj

djetetove osobnosti, doprinosi kvaliteti njegova odrastanja i posredno kvaliteti njegova

obiteljskoga ţivota. Osiguravanje takvih uvjeta jamĉi razvoj sposobnosti svakoga djeteta i

osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

zadovoljavanje specifiĉnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale

stvaranje kreativnog ozraĉja (raznovrsni materijali za istraţivanje i stvaranje) te

zainteresiran, ne direktivan stav odgojitelja

usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom

okruţenju.

30

4.3.2. Program rada za djecu s teškoćama u razvoju

U cilju zadovoljavanja posebnih potreba djece s teškoćama u razvoju te osiguranja

optimalnih uvjeta za njihov rast i razvoj program rada bazira se na inkluzivnom pristupu.

Inkluzija je mnogo više od pruţanja djetetu s posebnim potrebama mogućnosti promatranja i

oponašanja dobrih modela uĉenja te ţivotnih interakcija s djecom koja nemaju teškoće u

razvoju. Takvim pristupom u svakodnevnim ţivotnim situacijama te planiranim situacijama

uĉenja omogućava se svoj djeci, a naroĉito djeci s teškoćama u razvoju razvoj osobnih

kompetencija koje im pomaţu da ţive kvalitetnijim ţivotom u okolnostima koje ĉine

odrastanje.

Djeca s teškoćama u razvoju ukljuĉena su u odgojno obrazovne skupine redovnog

programa procjenom struĉnih suradnika vrtića (pedagoga, psihologa, defektologa, logopeda)

te zdravstvene voditeljice, a u suradnji s roditeljima i u okviru organizacijskih mogućnosti

ustanove.

U pedagoškoj godini 2019./2020.ukljuĉeno je 12 djece s razliĉitim vrstama teškoća u

razvoju (dvoje djece s oštećenjem sluha, jedno dijete s autizmom, ĉetvero djece sa

zdravstvenim i neurološkim oštećenjima, ĉetvero djece s višestrukim teškoćama te jedno

dijete s poremećajima glasovno –govorne komunikacije). Prema procjeni struĉnih suradnika i

uvidom u dostupnu dokumentaciju o djeci, ĉetvero roditelja je upućeno u pokretanje

postupka vještaĉenja, šestero djece zahtijevat će timsko praćenje razvoja, upućivanje u

dijagnostiĉke postupke i ukljuĉivanje u primjerene habilitacijske tretmane izvan ustanove, uz

primjerene oblike struĉne podrške u ustanovi i osiguranje uvjeta za kvalitetno ukljuĉivanje

djece s teškoćama u razvoju .

Kod sedmero djece provodit će se redovni plan uz modifikacije programa ovisno o

vrsti i stupnju teškoće u razvoju i specifiĉnim potrebama djece, dok će se kod petero djece

provoditi individualizirani program baziran na zakljuĉku struĉnog tima i odgajatelja, a nakon

provedenog postupka opservacije, analizom i valorizacijom razvojnih postignuća djeteta u

prošloj pedagoškoj godini. U izradi, provedbi i vrednovanju provedbe individualiziranih

programa sudjelovat će struĉni suradnici vrtića, odgajatelji i roditelji.

Uspješna inkluzija moguća je ukoliko se uz osiguranje potrebnih uvjeta djetetu s

teškoćama u razvoju pristupa sa stavom da:

meĊu djecom ima više sliĉnosti nego razlika, bez obzira na njihove mogućnosti i

sposobnosti

djeca su dio obitelji i društva

djeca najbolje uĉe jedno od drugog u uvjetima koji predstavljaju uobiĉajene uvjete

ţivota

djeca se najbolje razvijaju u okruţenju koje poštuje njihove potrebe i uvaţava ih kao

ravnopravne sebi.

Individualizirani odgojno-obrazovni planovi izraĊuju se i provode za djecu s teškoćama u

razvoju (koja imaju rješenje Prvostupanjskog tijela vještaĉenja o stupnju i vrsti teškoće u

razvoju, kod koje je postupak vještaĉenja u tijeku ili za djecu ĉije, prema mišljenju struĉnih

suradnika, priroda teškoća/odstupanja u razvoju i posebne potrebe iziskuju prilagodbu

odgojno – obrazovnog plana odgojne skupine) koja su ukljuĉena u odgojne skupine redovnog

programa odgoja i obrazovanja. Svrha idividualiziranog odgojno – obrazovnog plana je

31

kontinuirano prilagoĊavanje sadrţaja i aktivnosti planova odgojne skupine pojedinom djetetu

s teškoćama u razvoju pri ĉemu se aktivnosti temelje na djetetovim sposobnostima,

interesima i potrebama te jakim stranama podruĉja razvoja kako bi se postigao optimalni

napredak na podruĉjima razvoja na kojima su detektirane slabe strane te tako i sam proces

(re)habilitacije djeteta i inkluzije bio što uspješniji.

Individualizirani odgojno – obrazovni plan za svako pojedino dijete s teškoćama u

razvoju temelji se na individualnom razvojnom profilu djeteta kojeg timski izraĊuju

odgajatelji djeteta, struĉni suradnici vrtića te roditelji djeteta.

Pri izradi razvojnog profila djeteta detektiraju se jake i slabe strane pojedinog razvojnog

podruĉja (tjelesni (motoriĉki) razvoj, socio-emocionalni razvoj, razvoj govora, jezika i

komunikacije, spoznajni razvoj te aktivnosti i vještine samozbrinjavanja). TakoĊer se

naglasak stavlja na uoĉavanje djetetovih funkcionalnih sposobnosti, osobnih interesa i

specifiĉnih potreba za nivoom podrške.

Programe rada s djecom s teškoćama u razvoju provodit će educirani odgajatelji uz

struĉnu podršku struĉnih suradnika vrtića i uz suradnju s roditeljima. Za djecu s teţim

teškoćama u razvoju osigurani su pomagaĉi koji se kontinuirano educiraju u udrugama i u

našoj ustanovi za rad s djecom s teškoćama u razvoju. Ove pedagoške godine planirano je

osigurati pomoć pomagaĉa za sedmero djece s teţim teškoćama u razvoju.

Individualizirani programi imaju razvojni karakter kojim se slijedi razvojni napredak svakog

pojedinog djeteta ovisno o vrsti i stupnju teškoće u razvoju.

Programi usmjereni na dijete oblikovani su na temelju uvjerenja da svako dijete moţe uĉiti,

razvijati se i odrastati pod njemu primjerenim uvjetima . Takvo uvjerenje ujedinjuje slijedeće

elemente :

individualizirano pouĉavanje omogućuje razvoj sposobnosti svakog pojedinog djeteta

djeci omogućuje mogućnost izbora i potiĉe ih na daljnji razvoj i uĉenje

djeci omogućuje aktivno uĉenje

stvara povezanost s drugom djecom, širi socijalne kontakte

Individualizirani programi sadrţe slijedeća podruĉja:

tjelesni (motoriĉki ) razvoj

kognitivni razvoj

socio-emocionalni razvoj

razvoj govora i jezika /komunikacije

aktivnosti samozbrinjavanja

Individualizirani programi sadrţe slijedeće komponente:

informacije za identifikaciju – osnovni podaci o djetetu, podruĉje djetetovih posebnih

interesa i potreba, vremensko trajanje programa

trenutno stanje – razina razvojnih mogućnosti djeteta, stilovi uĉenja, definiranje

posebnih podruĉja u kojima je djetetu potrebna pomoć i podrška

ciljeve i zadatke- ciljevi i zadaci temelje se na djetetovom trenutnom stupnju razvoja i

svi koji će struĉno raditi s djetetom sudjeluju u razvoju toĉno odreĊenih ciljeva i

zadataka

32

Specifiĉni ciljevi bazirani su na razvojnom profilu djeteta i podrazumijevaju

jednostavnost, odreĊenost, mjerljivost, ostvarivost u zadanom vremenu, realnost tj.

ograniĉeni su vremenom kako bi se pratio napredak i samo ostvarivanje zadanog cilja.

Po formiranju specifiĉnih ciljeva, odgajatelji skupine u koju su integrirana djeca s teškoćama

u razvoju, kao što planiraju aktivnost za cijelu odgojnu skupinu, osmišljavaju naĉin

prilagodbe aktivnosti skupine pojedinom djetetu s teškoćama u razvoju, vodeći raĉuna o

sposobnostima, interesima i potrebama djeteta te usmjerenost aktivnosti ka postizanju

specifiĉnih ciljeva koji su definirani individualiziranim odgojno – obrazovnim planom.

Ciljevi i zadaci

predstavljaju rezultate ili sposobnosti koje je potrebno doseći, te su izraţeni u obliku

pozitivnih stajališta koja opisuju opaţeni oblik ponašanja, sposobnost i dogaĊaj koji

će se pojaviti u realizaciji izvedbe individualiziranog programa, dok je polazište u

naglašavanju i korištenju jaĉih strana djeteta (podruĉje uĉenja, grube motorike, fine

motorike, emocionalnog i socijalnog razvoja, podruĉja razvoja govora i jeziĉnog

izraţavanja te aktivnosti samozbrinjavanja)

nuţnost dodatne pomoći – multidisciplinarnog pristupa

prilagodbu prostora- primjereno ureĊeni i /ili preureĊeni prostor u kojem djeca borave

kako bi djeca s teškoćama mogla nesmetano funkcionirati

ukljuĉivanje djeteta s teškoćama u razvoju u program – prilagodljivost programa u

okviru redovnog programa

vremensko odreĊivanje individualiziranog programa – ovisno o potrebama svakog

pojedinog djeteta (ped. godina ili prema procjeni struĉnog tima ovisno o napredovanju

djeteta)

dokumentiranje napretka, procjena uĉinkovitosti programa, valorizacija,

dokumentiranje provedbe programa svih sudionika ukljuĉenih u njegovu provedbu

putem individualiziranih odgojno – obrazovnih lista, tromjeseĉna i godišnja

valorizacija

Tijekom provoĊenja individualiziranog odgojno – obrazovnog plana, vrlo je vaţno pratiti

napredak na ostvarenju zadanog specifiĉnog cilja. Samo praćenje napretka u ostvarivanju

specifiĉnog cilja, izuzetno je vaţno i za daljnje planiranje. U praćenju napretka djeteta vezano

uz postavljene ciljeve nuţna je ukljuĉenost svih struĉnih suradnika vrtića, odgajatelja i

roditelja. Multidisciplinarnom procjenom napretka razvoja djeteta postiţe se objektivnost

procjene koja je polazište za, doradu ili promjenu u individaliziranom planu svakog

pojedinog djeteta s teškoćama u razvoju.

4.3.3. Montessori program

Montessori program provodi se u jednoj posebno opremljenoj skupini u PO

„Maslaĉak“. U skupini rade dvije posebno educirane Montessori odgojiteljice Dijana Horvat i

Alenka Novak Sabol. U Montessori skupinu upisano je 22 djece u starosti od 3 do 7 godina.

Specifiĉno strukturirana okolina jedna je od posebnosti Montessori programa, a obuhvaća

pribore koji potiĉu razvoj djeĉje samostalnosti, osjetilnosti, jezika, matematike i kozmiĉkog

odgoja. Osim pribora u sobi postoje i centri aktivnosti: centar graĊenja, centar obitelji, centar

stolno didaktiĉkih igara i centar likovnosti. U skupini se svakodnevno provode dva

33

Montessori kruga; prvi je u jutarnjim satima i provodi ga jutarnji odgajatelj, a drugi je u

popodnevnim satima i provodi ga popodnevni odgajatelj. U Montessori krugu provode se

vjeţbe iz razliĉitih podruĉja: glazbene aktivnosti, likovne aktivnosti, vjeţbe tišine, proslave

roĊendana, slušanje i interpretacija razliĉitih knjiţevnih djela te istraţivaĉko-spoznajne

aktivnosti.

Ponedjeljkom se provodi sat tjelesne kulture, a svakodnevno i jutarnje tjelesno

vjeţbanje. Svaki petak je dan igraĉaka, dan kada djeca mogu donijeti vlastitu igraĉku u vrtić.

Tijekom narednog razdoblja pratit ćese vaţni dogaĊaji, datumi i blagdani koji će biti

popraćeni prikladnim aktivnostima. Planira se realizirati jedan izlet, posjete i sudjelovanje na

ponuĊenim predstavama. I ove pedagoške godine planiramo ukljuĉiti se u humanitarne akcije

(Socijalni dućan, Azil za ţivotinje “Prijatelji” i Dom umirovljenika,) te tako nastaviti naš

humanitarni rad. Djeca školski obveznici sudjelovat će na fašniku i na završnoj sveĉanosti.

Ove pedagoške godine planiramo se obiljeţiti 10 godina Montessori programa. Planiram se

napraviti predavanje i iskustvena radionica s Montessori priborom. Predavanje i radionica bili

bi otvoreni za javnost kako bi roditelji i svi zainteresirani mogli sudjelovati. Obiljeţavanje se

planira odraditi u mjesecu travnju. Planira se posjet obiteljskom imanju Vadlja u Mihovljanu

te pomoĉu raznih aktivnosti pomoĉi djeci u osvještavanju ekološke svijesti.

Teme i aktivnosti prezentirat će se roditeljima putem panoa kako bi imali adekvatan

uvid u rad skupine. Roditelje će se ukljuĉivati u rad kroz radne akcije na nivou vrtića te kao

pomoć pri prikupljanju materijala za rad. Za roditelje planiramo pripremiti predavanja na

temu Montessori pedagogije te radionicu na kojoj će steći uvid u naĉin rada s Montessori

priborom.

5. STRUĈNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH

RADNIKA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2019./2020.

Svi odgojitelji duţni su prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i

prema Pravilniku o obrascima i sadrţaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u

djeĉjem vrtiću /N.N. br. 83./2001./ ostvariti Program struĉnog usavršavanja.

5.1. STRUĈNO USAVRŠAVANJE U USTANOVI

5.1.1. ODGOJITELJSKO VIJEĆE

Ove pedagoške godine planira se odrţati sedam sjednica odgojiteljskog vijeća.

Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrĊivanju Godišnjeg plana i programa Djeĉjeg vrtića

Cvrĉak, prati njegovo ostvarivanje, skrbi o uspješnom ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada,

skrbi o primjeni suvremenih oblika i metoda rada s djecom, prati ostvarivanje programa i

mjera zdravstvene zaštite i kvalitetu prehrane djece, raspravlja i odluĉuje o struĉnim

pitanjima kao i drugim pitanjima propisanim zakonom.

PREDVIĐAJU SE SLJEDEĆE TEME USAVRŠAVANJA:

34

TEME VRIJEME NOSITELJI

Prihvaćanje Godišnjeg plana i programa rada za ped.

god. 2019./2020.

Prihvaćanje Kurikuluma rada vrtića za ped. god.

2019./2020.

„Digitalna demencija- kako mi i naša djeca silazimo s

uma“

rujan

Lidija Varošanec,

ravnateljica

Gordana Patarĉec,

pedagoginja

Helga Novak, odgojiteljica

Komunikacija u obitelji studeni Jelena Ptiĉek Perković, mag.

psih.

Usmjerenost na dijete-dijete u centru ili dijete centar

svijeta sijeĉanj

Doc.dr.sc. Adrijana Višnjić

Jevtić

Mišljenje roditelja o kvaliteti prehrane u djeĉjim

vrtićima MeĊimurske ţupanije

Cijepljenje u djece

oţujak Zlatka Fleten Senĉar, mag.

sestrinstva Lidija Huten, odogjiteljica

Teškoće glasa kod vokalnih profesionalaca

(odgojitelja) svibanj Helena Glumac, logopedinja

Prijedlog organizacije rada za ped. god. 2020./2021.

Evaluacija postignuća Zajednica uĉenja i realiziranih

aktiva u ped. god. 2019./2020.

lipanj

Lidija Varošanec,

ravnateljica

voditelji Zajednica uĉenja i

aktiva

Organizacija rada za ped. god. 2020./2021.

Prihvaćanje Godišnjeg izvješća za ped. god.

2019./2020.

kolovoz L. Varošanec, ravnateljica

5.1.2. AKTIVI I EDUKACIJE

NAZIV AKTIVA RAD DJECE NA PROJEKTIMA

VODITELJI Gordana Patarĉec, mag.paed.

MJESTO

ODRŢAVANJA

Matiĉni objekt - Cvrĉak

CILJ AKTIVA Osnaţiti odgojitelje i razvijati njihove kompetencije za podrţavanje rada na

projektu kao oblika uĉenja djece.

TEME SUSRETA

1. Stvaranje prostorno-materijalnih uvjeta za rad na projektu

2. Promjena uloge odgojitelja

3. Rad na projektu – kako zapoĉeti

4. Jaĉanje kompetencija odgojitelja za rad na projektu

5. Umijeće dokumentiranja

OBLICI I METODE

RADA

Izlaganje, demonstracija, diskusija, analiza projektne dokumentacije

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA

15-20

SREDSTVA ZA RAD Prijenosno raĉunalo, projektor, zvuĉnici, mobiteli, USB

KORIŠTENA

LITERATURA

Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na

projektima. Zagreb:Mali profesor.

Slunjski, E. (2015), Izvan okvira-kvalitativni iskoraci u shvaćanju i

oblikovanju predškolskog kurikuluma. Zagreb:Element.

Slunjski, E. (2016), Izvan okvira 2 promjena-od kompetetntnog pojedinca i

ustanove do kompetetntne zajednice učenja. Zagreb:Element.

35

NAZIV AKTIVA RAD S DAROVITOM I POTENCIJALNO DAROVITOM DJECOM

VODITELJI Anita Ţerjav – struĉni suradnik psiholog

MJESTO

ODRŢAVANJA

MO Cvrĉak

CILJ AKTIVA

Proširiti znanje odgojitelja o fenomenu darovitosti, potaknuti njihovu

osjetljivost za prisutnost potencijalno darovite djece u odgojnim skupinama

te im pomoći da što bolje razumiju one njihove osobitosti koje ih ĉine

darovitima. Pomoći im da pravodobno uoĉe potencijalno darovitu djecu te

prepoznaju njihove osobitosti i posebne potrebe. Upoznati odgojitelje s

njihovom ulogom u radu s darovitom djecom i osnovnim naĉelima i

mogućnostima rada s darovitom djecom.

TEME SUSRETA

1. Tko je darovito dijete (osobitosti darovite djece)

2. Što i kako raditi s darovitom djecom u predškolskoj ustanovi

3. Kakvog odgajatelja treba darovito dijete

4. Aktivno uĉenje i kreativno mišljenje

5. Rad na projektu i darovito dijete

OBLICI I METODE

RADA

Izlaganja, radionice, praktiĉni rad

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA

16 - 20

SREDSTVA ZA RAD AV – tehnika, razni potrošni materijal

KORIŠTENA

LITERATURA

Cvetković Lay, J. i Sekulić Majurec, A. (2008). Darovito je, što ću s njim?

Alinea: Zagreb.

Cvetković Lay, J. (2002). Ja hoću i mogu više: priruĉnik za odgoj darovite

djece od 3 do 8 godina. Alineja: Zagreb

Cvetković Lay, J. (2010). Kada bi se njih pitalo: priĉe iz radionica za

darovitu djecu. Alinea: Zagreb.

NAZIV AKTIVA DRAMSKI AKTIV

VODITELJI Sanja Vincetić, Smilja Grujić

MJESTO

ODRŢAVANJA

MO Cvrĉak

CILJ AKTIVA Proširivanje znanja, iskustva i vještina samostalnog rada odgajatelja

na razvijanju scenskog stvaralaštva

TEME SUSRETA

1. Plan i program rada, dogovor oko pisanja teksta; scenografije

i kostimografije za boţićnu predstavau

2. Pisanje teksta; scenografija; kostimografija (Uskrsna

predstava)

3. Izrada didaktiĉkih igraĉaka od filca i flisa

4. Završna sveĉanost

5. Evaluacija

OBLICI I

METODE RADA

Rad u skupini

Radionice

Individualni rad

Demonstracija

OPTIMALAN

BROJ SUDIONIKA

15

SREDSTVA ZA

RAD

CD player, paravan i razliĉite tkanine, štapovi i drugo

KORIŠTENA

LITERATURA

Pisani tekstovi od strane sudionika

36

NAZIV EDUKACIJE PRAĆENJE RAZVOJA DJETETA I PLANIRANJE UZ POMOĆ

RAZVOJNIH MAPA

VODITELJ/I Facilitator POU Korak po korak

MJESTO

ODRŢAVANJA

MO Cvrĉak

CILJ EDUKACIJE

Upoznati razliĉite strategije prikupljanja informacija o svim podruĉjima

djetetovog razvoja, „slaganje“ tih informacija u djetetovu razvojnu mapu u

suradnji s roditeljima, te kako ih koristiti u komunikaciji s djecom i tijekom

planiranja rada u skladu s djeĉjim razvojem.

OBLICI I METODE

RADA

Radionica u trajanju od 6 sati i supervizija u trajanju od 4 sata

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA

14

SREDSTVA ZA RAD AV – tehnika (prijenosno raĉunalo i projektor), radni materijal

NAZIV EDUKACIJE MATERIJALNO I SOCIJALNO OKRUŢENJE U CILJU

POTICANJA RAZVOJA DJECE RANE DOBI

VODITELJ/I Facilitator POU Korak po korak

MJESTO

ODRŢAVANJA

MO Cvrĉak

CILJ EDUKACIJE

Pruţiti saznanja o vaţnosti i naĉinu formiranja okruţenja za uĉenje djece

rane dobi (0-3), te kako treba razvijati fiziĉko okruţenje u jaslicama koje

podupire djeĉje odrastanje i pomaţe svladavanje prijelaza iz svijeta malih

beba u svijet predškolaca.

OBLICI I METODE

RADA

Radionica u trajanju od 6 sati

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA

14


NAZIV

ISTRAŢIVANJA

SURADNJOM OBITELJI I ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

DO RAZUMIJEVANJA INTERESA, RAZVOJA, NAĈINA UĈENJA

I POSTIGNUĆA DJECE U DOBI OD 1. DO 3. GODINE

VODITELJ/I Doc. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić

MJESTO

ODRŢAVANJA

MO Cvrĉak

CILJ

ISTRAŢIVANJA

Razumijevanje interesa, razvoja, naĉina uĉenja i postignuća djece u dobi od

1. do 3. godine

TEME

1. Promatranje kao pretpostavka praćenja razvoja

2. Razliĉiti stilovi uĉenja

3. Kompetencije djeteta rane dobi

4. Znaĉi li usmjerenost na dijete odsustvo odgovornosti odraslog?

5. Drvo roditeljskih oĉekivanja

OBLICI I METODE

RADA

Fokus grupe, timski sastanci, promatranje, biljeţenje, ispunjavanje

individualnih knjiţica

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA

12


37

5.2. STRUĈNO USAVRŠAVANJE IZVAN USTANOVE

Struĉno usavršavanje će teći kroz individualno praćenje literature te kroz struĉna

usavršavanja organizirana od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za

odgoj i obrazovanje te drugih relevantnih organizacija i udruga. Poticat će se odgojitelje

na struĉno usavršavanje u vlastitom aranţmanu budu li za to imali mogućnosti.

Prema Katalogu struĉnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje predviĊeni su

sljedeći seminari u periodu od rujna do prosinca 2019. godine:

RB. TEMA VRIJEME I MJESTO

ODRŢAVANJA

STRUĈNI

DJELATNIK

1. Mogućnosti korištenja elemenata

tradicijske kulture u radu s djecom rane i

predškolske dobi

13.09.2018.

Varaţdin odgojitelji

2. Kozmiĉki odgoj u Montessori pedagogiji –

Vjeţbe iz biologije za djecu vrtićke dobi –

1. dio

19.09.2019.

DV „Vrbik“, Zagreb

Montessori

odgojitelji

3. Jaĉanje kompetencija koordinatora

regionalnih smotri projekata u podruĉju

graĊanskog odgoja i obrazovanja

2. i 3. 10.2019.

AZOO, Zagreb

koordinatori

regionalnih smotri

projekata na

podruĉju RH

4. Kozmiĉki odgoj u Montessori pedagogiji –

Vjeţbe iz biologije za djecu vrtićke dobi –

2.dio

17.10.2019.

DV „Vrbik“, Zagreb

Montessori

odgojitelji

5. Uloge u ispitnim i povjerenstvima za

staţiranje

21. i 22.11.2019.

Varaţdin

ravnatelji i

struĉni suradnici

- pedagozi

STRUĈNI SKUPOVI U ORGANIZACIJI DJEĈJEG VRTIĆA CVRĈAK

U oţujku (19. i 20.03. 2020.) planiraju se organizirati 3. Dani predškolskog odgoja u

Life Class Terme Sveti Martin. Tema struĉnoga skupa bila bi: „Zajedno rastemo-suradniĉki

odnosi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju“. Predavaĉi struĉnog skupa: prof. dr.

sc. Jasna Krstović, dr.sc.Edita Rogulj, asistentica Katarina Bogatić, doc.dr.sc. Tea Pahić te

praktiĉari i znanstvenici iz cijele Hrvatske. Ciljevi ovog skupa su raspraviti suradniĉke

odnose u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, s posebnim naglaskom na odnose:

djece meĊusobno, djece i odraslih, odraslih (profesionalaca meĊusobno, profesionalaca i

roditelja/skrbnika), svih ĉimbenika koji doprinose kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Jedna od vaţnih sastavnica odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi jest

suradnja s roditeljima. Educiranost, profesionalnost i susretljivost glavne su odlike struĉnih

djelatnika koje ĉine temelj partnerskih odnosa s roditeljima.

U svom radu odgojno-obrazovni radnici će tijekom ove pedagoške godine realizirati

sljedeće oblike suradnje s roditeljima:

boravak roditelja u vrtiću (period adaptacije)

individualne razgovore s roditeljima

roditeljske sastanke

38

ukljuĉivanje roditelja u gradnju kurikuluma

kutiće za roditelje (oglasne ploĉe za roditelje)

klub za roditelje (web stranica)

druţenja, sveĉanosti i izleti

BORAVAK RODITELJA U VRTIĆU

Omogućavanje boravka roditelja u vrtiću tijekom perioda adaptacije djeteta jedan je

od vidova otvorenosti naše ustanove prema roditeljima. Koristeći tu mogućnost roditelji su

ĉesto bili prisutni u vrtiću tijekom prvih nekoliko dana boravka djeteta u vrtiću. Boravak s

djetetom u vrtiću omogućava stvaranje meĊusobnog povjerenja izmeĊu odgojitelja i roditelja

te ima za posljedicu stvaranje partnerskog odnosa te osjećaja sigurnosti kod roditelja i djeteta.

INDIVIDUALNI RAZGOVORI S RODITELJIMA

Svakodnevna komunikacija roditelja i odgojitelja prilikom dolaska i odlaska djeteta

nije dovoljna za kvalitetnu razmjenu informacija o napredovanju djeteta ili o eventualnim

poteškoćama koje dijete iskazuje. Zbog toga odgojitelji dogovaraju s roditeljima individualne

razgovore izvan radnog vremena predviĊenog za rad u skupini kako bi neometano mogli

voditi razgovor. Najĉešće se individualni razgovori dogovaraju kada dijete ima odreĊene

poteškoće koje zabrinjavaju roditelja i/ili odgojitelja, iako bi ovakav oblik razgovora trebao

biti redoviti naĉin suradnje s roditeljima.

RODITELJSKI SASTANCI

Tijekom pedagoške godine svaki odgojno-obrazovni radnik mora odrţati barem ĉetiri

roditeljska sastanka. U kolovozu i rujnu to su informativni sastanci za roditelje

novoupisane djece.

Roditeljski sastanci mogu biti informativnog tipa (aktualna zbivanja u skupini, predstave,

sveĉanosti, izleti, ritam dana u vrtiću i sl.), ili komunikacijskog tipa (obrada neke struĉne

teme od strane odgojitelja ili struĉnog suradnika uz aktivno ukljuĉivanje roditelja kroz igru i

diskusiju).

Vezano uz aktualna dogaĊanja u pojedinoj skupini ili vrtiću planira se odrţati

nekoliko struĉnih predavanja i radionica od strane ĉlanova struĉnog tima:

RB TEMA NOSITELJ VRIJEME

ODRŢAVANJA

1. Agresivno ponašanje kod djece

predškolske dobi

str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

2. Kako prepoznati i rješavati

probleme u odgoju

str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

3. Zna li dijete što ja hoću

str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

8. Djeca sa specifiĉnim razvojnim

poremećajima

str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

9. Priprema djeteta za polazak u

školu

struĉni suradnik

- psiholog

tijekom ped.

godine

10. Postavljanje granica u odgoju

struĉni suradnik

- psiholog

tijekom ped.

godine

39

11. Ekrani i mala djeca

struĉni suradnik

- psiholog

tijekom ped.

godine

12. Psihološki uvjeti optimalnog

razvoja predškolske djece

struĉni suradnik

- psiholog

tijekom ped.

godine

13. Adaptacija jasliĉke djece

zdravstveni

voditelj

tijekom ped.

godine

14. Zanimljive ĉinjenice o

bolestima protiv kojih se

cijepe djeca

zdravstveni

voditelj

tijekom ped.

godine

15. Granice u odgoju i dosljednost

roditelja

struĉni suradnik

- pedagog

tijekom ped.

godine

16. Kako konstruktivno rješavati

sukobe s djecom

struĉni suradnik

- pedagog

tijekom ped.

godine

17. Artikulacijski poremećaji

struĉni suradnik

- logoped

tijekom ped.

godine

18. Priprema djeteta za školu

struĉni suradnik

- logoped

tijekom ped.

godine

19. Rani jeziĉno-govorni razvoj

struĉni suradnik

- logoped

tijekom ped.

godine

KUTIĆI ZA RODITELJE I KLUB ZA RODITELJE

Posredan oblik suradnje s roditeljima ostvaruje se putem "Kutića za roditelje". U

njima roditelji mogu proĉitati koje se aktivnosti provode u skupini, izjave djece o nekoj temi,

kao i obradu neke struĉne teme o odgoju, njezi, rastu i razvoju djeteta.

Struĉni djelatnici koji rade neposredno u skupini u "kutiće" unose i aktualnosti

vezane za dogaĊanja u njihovoj skupini kao i pojedine struĉne ĉlanke prema svojem odabiru

ili prema odabiru struĉnog suradnika.

Na web stranici Djeĉjeg vrtića Cvrĉak postoji rubrika "Kutak za roditelje" u okviru

koje struĉni suradnici Vrtića mjeseĉno pripremaju struĉne teme za roditelje. Iste teme struĉni

suradnici pripremili su i za "Kutiće za roditelje":

Teme kutića za roditelje i Kluba za roditelje na web stranici (www.dv-cvrcak.hr) u

pedagoškoj godini 2019./2020.:

mjesec tema nositelji

rujan

Paţnja/koncentracija u djeĉjoj dobi Agresivnost

Predvještine potrebne za uspješno ovladavanje ĉitanjem i

pisanjem

defektolog

psiholog

logoped

listopad Suradnja obitelji i predškolske ustanove

Nešto o smokvi

pedagog

zdrav. voditelj

studeni

Razvoj djeĉje paţnje Tugovanje u djece

Što napraviti kada se pojave neteĉnosti u govoru?

defektolog

psiholog

logoped

prosinac Razveselimo dijete darom

Što je limfa

pedagog

zdrav. voditelj.

sijeĉanj

Kako povećati djetetov raspon paţnje

Djeĉji strahovi

Zašto je vaţna slušna paţnja?

defektolog

psiholog

logoped

veljaĉa Laganje kod djece

Epi napadaji bez epilepsije

pedagog

zdrav. voditelj

40

oţujak

Kako se nositi s pretjeranom aktivnošću djeteta

Opasnost video igrica Rani komunikacijski razvoj

defektolog

psiholog

logoped

travanj Rad djece na projektima

Djeĉja glista

pedagog

zdrav. voditelj

svibanj

Rješavanje problema pomanjkanja paţnje

Emocionalni razvoj

Vitamin B

defektolog

psiholog

zdrav. voditelj

lipanj

Sukobi roditelja i djece

Alergija na sunce

Kako se razvija fonološki sustav?

pedagog

zdrav. voditelj

logoped

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

rb Društveni ĉinitelji Oblici suradnje

1.

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

-informacije o novim propisima i zakonima

-usklaĊivanje s Drţavnim pedagoškim standardom

-suglasnost za provedbu posebnih programa

-sufinanciranje programa javnih potreba (daroviti, djeca s

teškoćama, predškola, nacionalne manjine)

2. Agencija za odgoj i

obrazovanje

-struĉno usavršavanje prema Katalogu struĉnih skupova

-prijava pripravnika za staţiranje i polaganje struĉnih ispita

-napredovanje u zvanje mentora i savjetnika

3.

Lokalna samouprava

(uprava Grada, mjesni odbori)

-osiguravanje sredstava za redovnu djelatnost i materijalno

odrţavanje objekata

- osiguravanje sredstava za djelatnike prema Kolektivnom

ugovoru

4.

Ţupanija MeĊimurska

- Sluţba za društvene

djelatnosti

-Ured drţavne uprave

-financiranje djece u programu predškole

-izdavanje rješenja o poĉetku rada

5. Uĉiteljski fakultet – odsjek u

Ĉakovcu

-organizacija struĉne prakse za redovne i izvanredne

studente

-provedba metodiĉkih vjeţbi za redovne studente

6.

Osnovne škole i Centar za

odgoj i obrazovanje

-organiziranje posjeta osnovnim školama i Centru

-posjet uĉenika osnovnih škola i Centra vrtiću

7. Centar za socijalnu skrb

-suradnja vezana uz djecu s teškoćama u razvoju i obitelji

slabijeg socijalnog statusa

8.

Zavod za javno zdravstvo

-provoĊenje higijensko-epidemioloških mjera -usklaĊivanje

sa HACCAP-om

-sistematsko - sanitarni pregled djelatnika

9. Udruge s podruĉja Ţupanije

koje se bave promicanjem

prava djece s teškoćama u

razvoju

-osiguravanje pomagaĉa u skupinama u koje su integrirana

djeca s teţim teškoćama u razvoju

10. Turistiĉka zajednica grada

Ĉakovca

-ukljuĉivanje Ustanove u manifestacije i projekte koje

organizira TZ, radi prezentacije široj javnosti

11. Turistiĉka zajednica

MeĊimurske ţupanije

-ukljuĉivanje u projekt „Volim Hrvatsku“ i druge projekte

koje organizira TZ MŢ

12. Centar za kulturu

-posjet kazališnim i kino predstavama za djecu (ASSITEJ)

- Završna sveĉanost – ispraćaj školaraca

Muzej MeĊimurja -ukljuĉiti se prigodnim programima i djeĉjim radovima u

41

13. projekte Muzeja (Kraljeve trešnje i sl.)

14. Knjiţnica i ĉitaonica

-uĉlanjenje i posudba slikovnica

-ukljuĉivanje u projekte knjiţnice (susreti s piscima)

15.

Policijska uprava

-ukljuĉivanje u projekte „Moj prijatelj policajac i ja u

prometu“, „Biciklijada“ i druge preventivne akcije

-edukacija o prometnoj kulturi za djecu u godini pred

polazak u školu

16. Mediji (novine, radio,

televizija)

-promicanje djelatnosti Ustanove

MENTORI METODIĈKIH VJEŢBI U PED. GODINI 2019./2020.

Djeĉji vrtić Cvrĉak imenovan je vjeţbaonicom Uĉiteljskog fakulteta odsjeka u

Ĉakovcu za Metodiku glazbene kulture i Metodiku likovne kulture na ĉetiri godine, a

temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 4. svibnja 2016. godine.

Suradnja s Uĉiteljskim fakultetom u Ĉakovcu nastavlja se i putem osiguravanja struĉne

prakse za redovne i izvanredne studente 1., 2. i 3. godine studija predškolskog odgoja.

METODIKA LIKOVNE KULTURE – vrtić "Cvrĉak"

MENTORI: Mirjana Lisjak

Smilja Grujić

METODIKA GLAZBENE KULTURE –vrtić "Cvrĉak"

MENTORI: Sanja Vincetić

Snjeţana Vugrinec

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u vrtiću dinamiĉan je, ovisan o

nizu ĉimbenika (veliĉina, uvjeti, lokacija, vizija, ljudski potencijali, osnivaĉ, ustroj itd.) i

specifiĉan za svaku ustanovu pa je iznimno znaĉajna unutaranja procjena kvalitete ustanove u

skladu s vaţećim parametrima (kriterijima/indikatorima/standardima ). Osim unutarnje

(samo)procjene, vrtići podlijeţu i stalnom vanjskom vrednovanju ĉiji su kriteriji unaprijed

poznati (dogovoreni) i meĊusobno usklaĊeni. Unutarnja i vanjska (samo)procjena kvalitete

ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja obuhvaća:

cjelinu (ukupnost funkcioniranja ustanove - pravna ureĊenost, primjena pedagoškog

standarda, ukupna kvaliteta odgojno-obrazovnoga procesa itd.)

pojedine segmente - praćenje napredovanja djece, poštovanje prava djece, roditelja i

ostalih ĉimbenika, inkluzija djece s posebnim potrebama, usavršavanje struĉnjaka u

ustanovi itd.

Vaţan element unutarnje procjene kvalitete ustanove jest osposobljenost svih ĉimbenika

odgojno-obrazovnoga procesa (odraslih i djece) za stalnu i kvalitetnu samoprocjenu. Trajno

unapreĊivanje vlastitih osobnih i profesionalnih kompetencija jest obveza odraslih i postulat

u radu s djecom, a njime se ţeli pruţiti primjeren model djeci kako bi se osposobila za

samoregulaciju vlastitog ponašanja i svojih postignuća i izgradnju odnosa s vršnjacima i

ostalima u ustanovi i izvan nje.

42

U pedagoškoj godini 2019./2020. zajednice uĉenja nastavljaju sa svojim radom. Rad

zajednica uĉenja temeljit će se na dvije pretpostavke:

1. znanje se razvija tijekom svakodnevnog iskustva pouĉavanja koje se najbolje razumije

kroz kritiĉku refleksiju s drugima koji imaju sliĉna iskustva

2. odgojitelji koji su aktivno ukljuĉeni u rad zajednice unaprijedit će svoje profesionalno i

osobno znanje.

U ovoj pedagoškoj godini planiramo formirati zajednice uĉenja u koje će biti

ukljuĉeni odgojitelji koji su iskazali svoj interes rada u njima.

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA,

ĈLANOVA STRUĈNOG TIMA I ZDRAVSTVENE

VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./2020.

9.1. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./ 2020.

U okviru godišnjeg plana rada, poslovi i radni zadaci ravnatelja Djeĉjeg vrtića sastojat

će se od sljedećih elemenata:

RB PROGRAMSKI SADRŢAJI VRIJEME

PRAĆENJA

1. Upravljanje i financijsko poslovanje

kolovoz,

rujan, listopad

- voĊenje ustanove sukladno zakonskim i podzakonskim aktima

- praćenje primjenezakona i pozakonskih akata

- suradnja s osnivaĉem s ciljem unapreĊenja djelatnosti

- suradnja s Ministarstvom znanosti o obrazovanja s ciljem

unapreĊenja djelatnosti

- rad u Upravnom vijeću,provoĊenja odluka Upravnog vijeća i

osnivaĉa

- izrada Financijskog plana za 2019./2020. godinu te praćenje

izvršenja istog,pravovremena izrada izmjena i dopuna

financijskog plana

- praćenje financijskog poslovanja vrtića kao proraĉuĉunskog

korisnika prema naĉelima fiskalne odgovornosti

- sklapanje ugovora s dobavljaĉima

- provedba postupka upisa djece u vrtić u skladu sa Zakonom o

predškolskom odgoju i obrazovanju

- sklapanje ugovora o pruţanju usluga vrtića s roditeljima

- provedba ispisa djece sukladno ugovoru

- provedba natjeĉaja za zaposlenje u skladu sa Zakonom o

predškolskom odgoju i obrazovanju

- sklapanje ugovaora o radu na odreĊeno i neodreĊeno vrijeme

sukladno Zakonu

- voĊenje evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika

- pravovremena isplata materijalnih prava radnika ovisno o

financijskim mogućnostima i financijskom planu

- donošenje odluke o korištenju godišnjeg odmora

- kontinuiran rad na podruĉju zaštite na radu i protupoţarne zaštite

-donošenje i drugih odlika iz djelokruga rada

43

- zastupanje vrtića

2. U odnosu na sve radnike vrtića Tijekom cijele godine

- osiguranje materijalne sigurnosti, kao i poštivanje svih prava i

obveza radnika iz Kolektinog ugovora Djeĉjeg vrtića Cvrĉak i

Pravilnika o radu Djeĉjeg vrtića Cvrĉak

- provoĊenje mjera zdravstvene zaštite, protupoţarne

zaštite,zaštite na radu i civilne zaštite u skladu s Procjenom rizika

- stvaranje dobrih suradniĉkih odnosa meĊu djelatnicima

- suradnja sa svim djelatnicima vrtića u cilju pozitivne meĊusobne

komunikacije i razvoja vrtića

- informiranje radnika u Djeĉjem vrtiću s odredbama Zakona i

Statuta djeĉjeg vrtića te drugim aktima Ustanove

3. U odnosu na odgojitelje i struĉne suradnike Tijekom cijele godine

- promicanje timskog rada

- poticati profesionalanrazvoj omogućavanjem struĉnog

usavršavanja i praćenje realizacije istog

- praćenje neposredno odgojno-obrazovnog rada

- suradnja s vanjskim suradnicima

- suradnja u realizaciji aktivnosti i projekata na nivou ustanove

- suradnja sa struĉnim timom u izradi Godišnjeg plana i programa

rada,Kurikuluma vrtića,praćenje provedbe,evaluacija postignutog i

izrada izvješća

- planiranje Odgojiteljskih vijeća, aktiva i radionica

- nabava potrošnog materijala i didaktike po skupinama

- rad u povjerenstvu za staţiranje

- uvid u dokumentaciju odgojno obrazovnih radnika

- sudjelovanje u izradi programa struĉnog usavršavanja

4. U odnosu na dijete Tijekom cijele godine

- stvaranje uvjeta za odgoj djeteta sukladno zadanim ciljem i

zadaćama odgojno obrazovnog rada iz Godišnjeg plana

- osiguranje materijalnih uvjeta za provoĊenje odgojno-

obrazovnog rada

- unapreĊenje sigurnosno-zaštitnog programa i praćenje primjene

- u suradnji s pedagogom organizirati izlete ,predstave za djecu i

završnu predstavu za predškolce

- promtno rješavanje problema

5. U odnosu na roditelje Tijekom cijele godine

- osiguravanje uvjeta za normalnu i nesmetanu suradnju na relaciji

roditelj-djeĉji vrtić te ukljuĉivanje u realizaciju navedene suradnje

- upoznavanje roditelja sa Sigurnosnim protokolom

Ukljuĉivanje u zajedniĉke roditeljske sastanke na poĉetku i

tijekom pedagoške godine

-organizaciju rada tijekom godine i u ljetnim mjesecima

prilagoditi potrebama roditelja

- ukljuĉivanje roditelja ,kroz razliĉite oblike suradnje u odgojno

obrazovni rad

- promptno rješavanje problema(individualni razgovori prema

potrebi i zahtjevu roditelja ili struĉnog osoblja)

- ukljuĉivanje u rješavanje specifiĉne problematike usluĉajevima

rastave roditelja,nasilje u obitelji i sl…..

6. U odnosu na društvenu sredinu Tijekom cijele godine

44

- kontinuirana suradnja s ustanovama za predškolski odgoj

- kontinuirana suradnja sa ostalim društvenim

ĉimbenicima(Centrom za socijalnu skrb,školama, Uĉiteljskim

fakultetom) raznim udrugama,vjerskimzajednicama

- suradnja s Ministarstvom znanosti,obrazovanja i

sporta,Agencijom za odgoj i obrazovanje

- suradnja sa ţupanijskim uredom za prosvjetu,kulturu i sport

- suradnja sa odjelom za društvene djelatnosti Grada

Ĉakovca,ostalim odjelima gradske uprave i Gradskim vijećem

-izrada web stranice,prezentacija rada vrtića na struĉnim

skupovima,ukljuĉivanje u društveni ţivot lokalne zajednice

7. Struĉno usavršavanje Tijekom cijele godine

-sudjelovanje na struĉnim skupovima za ravnatelje prema

Katalogu i pozivu

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE RAVNATELJA

RB. PODRUĈJE RADA TJEDNI

BROJ SATI

GODIŠNJI

BROJ SATI

1. Poslovi planiranja i programiranja rada 5 219

2. VoĊenje poslovanja djeĉjeg vrtića 10 438

3. Poslovi u podruĉju radnih odnosa i pravni propisi 5 219

4. Informiranje djelatnika vrtića i struĉno

usavršavanje

2,5 109,5

5. Financijsko-materijalno poslovanje djeĉjeg vrtića 5 219

6. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća 2,5 109,5

8. Rad u okviru stuĉnih tijela djeĉjeg vrtića 2,5 109,5

9. Rad i suradnja s roditeljima te vanjskim

ĉimbenicima bitnim za rad djeĉjeg vrtića

5 219

10. Dnevna pauza 2,5 109,5

UKUPNO: 40 1752

45

9.2. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA STRUĈNOG SURADNIKA –

PEDAGOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./ 2020.

PROGRAMSKE ZADAĆE U ODNOSU NA: 1. DIJETE VRIJEME IZVRŠENJA

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje djetetovih potreba i kvaliteta njihova

zadovoljavanja

pedagoško praćenje odgojno-obrazovnog procesa

praćenje djetetova ponašanja u interakciji i komunikaciji s drugom djecom,

odgojiteljima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa timsko opserviranje djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na djetetovu

komunikaciju i interakciju u skupini

praćenje razvoja higijenskih navika djece i poticanja samostalnosti

tijekom cijele godine

Na temelju poznavanja djetetovih aktualnih potreba:

sudjelovati u formiranju odgojnih skupina

sudjelovati u praćenju i stvaranju uvjeta za olakšavanje prilagodbe djece u

skupini

prikupljati podatke o realnim potrebama i interesima djeteta u skupini,

usklaĊivati organizaciju rada, ritam dana, uvjete i metode rada s djecom u

vrijeme popodnevnog odmora

sudjelovati u izradi zdravstveno-rekreativnih programa (zimovanje, ljetovanje)

sudjelovati u nabavci didaktiĉkog i potrošnog materijala kao i ostalih sredstava

potrebnih za rad u skupini

svibanj-lipanj

rujan-listopad


Ostvarivati okolnosti u kojima će dijete biti inicijator i kreator prostora u kojem

boravi, sadrţaja kojima se bavi i odnosa koje uspostavlja

procjena i praćenje dijelova odgojno-obrazovnog procesa

prikupljanje i analiza podataka iz odgojiteljeve pedagoške dokumentacije i

refleksije na praksu


2. RODITELJE VRIJEME IZVRŠENJA

Upoznati roditelje sa specifiĉnostima programa rada djeĉjeg vrtića i njegovom

realizacijom putem roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora:

upoznati nove roditelje s obiljeţjima institucionalnog odgoja te o posebnostima

vrtića i skupina

provesti inicijalni intervju s novoupisanim roditeljima o razvojnim

karakteristikama djeteta

intenzivnije ukljuĉivati roditelje u neposredan odgojno-obrazovni proces kao

ravnopravnog partnera koji svojim znanjima i iskustvom moţe obogatiti ţivot

djeteta u vrtiću (anketiranje na poĉetku ped. god.)

voditi roditeljske sastanke na razini vrtića te na razini skupina po modelu

komunikacijskih roditeljskih sastanaka prema aktualnoj temi

uspostavljanje kvalitetne komunikacije s roditeljima (ankete, individualni

razgovori, savjetovanja o odgoju)

sudjelovanje u izradi i distribuciji promidţbenog materijala za roditelje

(brošure)

korištenje web stranice kao suvremenog oblika komunikacije s roditeljima

rujan

lipanj


prema potrebi


travanj


3. ODGOJITELJE VRIJEME IZVRŠENJA

Pomoć odgojiteljima u kreiranju vremenskog, materijalnog i prostornog

konteksta za povoljan djetetov razvoj i optimalno zadovoljavanje njegovih

potreba:

suradnja s odgojiteljima u podizanju kvalitete planiranja odgojno-obrazovnog

rada

suradnja u kreiranju i unapreĊivanju primjerenog i poticajnog okruţenja

poticanje profesionalnog razvoja odgojitelja kroz promicanje refleksivne i

samorefleksivne prakse

osmišljavanje oblika i sadrţaja struĉnog usavršavanja odgojitelja tijekom

pedagoške godine

senzibilizacija odgojitelja za poštivanje prava djece


46

pomoć odgojiteljima u radu na odabranim projektima skupina i projektima na

razini vrtića, u smislu osmišljavanja poticaja, izboru sadrţaja, provoĊenju

aktivnosti te evaluaciji postignutog

suradnja u pronalasku primjerenog modela i poticaja za provoĊenje optimalnog

dnevnog odmora djece


Potpora i pomoć odgojiteljima u praćenju, biljeţenju i vrednovanju odgojno-

obrazovnog procesa

pomoć odgojiteljima u voĊenju funkcionalne i racionalne pedagoške i dodatne

dokumentacije (razvojne mape, foto i video dokumentacija…)


Potpora i pomoć odgojiteljima u interakciji s roditeljima i obogaćivanju

interakcije novim naĉinima i sadrţajima komuniciranja

osvješćivati o mogućim razlikama u odgojnim postupcima obitelji i vrtića, o

razlikama ţivotnog prostora, kvaliteti odnosa i sustavu vrijednosti te o utjecaju

tih razlika na djetetov razvoj

senzibilizirati odgojitelje za osiguravanje roditeljskog prava na sudjelovanje u

programiranju, realizaciji i evaluaciji odgojno-obrazovnog rada te iznalaţenju

novih, suvremenih oblika suradnje s roditeljima

osvješćivati odgojitelje o potrebi i vaţnosti stalne prezentacije napretka djeteta,

potvrde njihove razine struĉne kompetencije i promicanje struke i djelatnosti

vrtića meĊu roditeljima i društvenom zajednicom


Organizirati, osmišljavati i pratiti mentorski rad sa studentima na struĉno-

pedagoškoj praksi i pratiti rad odgojitelja poĉetnika u obavljanju pripravniĉkog

staţa (ĉlan povjerenstva za staţiranje)


4. RAVNATELJA I STRUĈNI TIM VRIJEME IZVRŠENJA

Osmišljavanje i razvijanje razliĉitih oblika zajedniĉkog djelovanja u cilju što

uspješnije suradnje i bolje organizacije rada te oĉuvanja kvalitetne razine

odgojno-obrazovnog procesa kroz:

redovite sastanke struĉnog tima i ravnatelja

dogovor i organizaciju rada kraćih programa

nabavu nove literature i periodike

aktivno sudjelovanje u radu odgojiteljskih vijeća, internih struĉnih aktiva i

radnih dogovora

zajedniĉki rad na izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Kurikuluma

vrtića, te pisanju Godišnjeg izvješća

struĉna potpora u osmišljavanju proširenja programa i sadrţaja rada te

osmišljavanju i provedbi promidţbenih aktivnosti vrtića


rujan, kolovoz

5. DRUŠTVENE ĈIMBENIKE VRIJEME IZVRŠENJA

Povezivanje sa struĉnim i društvenim ĉimbenicima radi unapreĊenja odgojno-

obrazovnog rada i osiguranja kvalitetnijeg i raznovrsnijeg ţivota djeteta u

vrtićkom okruţenju

suradnja s Gradskim uredom (Odjel za društvene djelatnosti)

suradnja sa Ţupanijskim odjelom za društvene djelatnosti

suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama (škole, vrtići)

suradnja s kulturno-umjetniĉkim i sportskim ustanovama i društvima

suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i

obrazovanje po pitanju struĉnog usavršavanja i zakonskih propisa

javno predstavljanje odgojno-obrazovnog rada vrtića

ukljuĉivanje u projekte šireg društvenog znaĉaja radi jaĉanja osobne struĉne

kompetencije, stjecanja novih pedagogijskih spoznaja i doprinosa u sklopu

projekata, inovacija, akcija i sl. ( Eko škola, Zajednice uĉenja, Vrtić po Vašoj

mjeri)


6. RAZVOJNA DJELATNOST VRIJEME IZVRŠENJA

Suradnja na usklaĊivanju plana i programa rada pedagoga s drugim ĉlanovima

razvojne djelatnosti

osiguravanje uvjeta (struĉnih, organizacijskih, materijalnih i sadrţajnih) za

provedbu programa rada

provoĊenje timske opservacije djeteta s posebnim potrebama i TUR-om

ukljuĉivanje odgojitelja u akcijska istraţivanja i projekte na razini vrtića te


47

prezentiranje dostignuća istih

sudjelovanje u odabiru i realizaciji tema na odgojiteljskim vijećima

7. STRUĈNO USAVRŠAVANJE VRIJEME IZVRŠENJA

Individualno struĉno usavršavanje

rad na osobnom struĉnom usavršavanju i praćenje struĉne literature i pedagoške

periodike, Internet..

sudjelovanje na svim oblicima struĉnog usavršavanja u ustanovi i izvan

ustanove koje organiziraju nadleţne i struĉne institucije (MZO, AZOO), te

Sekcija predškolskih pedagoga

provoĊenje aktiva i edukacija u ustanovi (voĊenje aktiva „Rad djece na

projektima“)


prema ponudi i

mogućnostima ustanove

8. OSTALI POSLOVI VRIJEME IZVRŠENJA

Sudjelovanje u radu Povjerenstva za staţiranje odgojiteljima pripravnicima

Organizacija struĉno-pedagoške prakse studentima Uĉiteljskog fakulteta

Sudjelovanje u radu Komisije za upise djece u jaslice/vrtić

Sudjelovanje u Eko-odboru

Koordinatorica Eko škole

Nabava pedagoške dokumentacije


po potrebi

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE

STRUĈNOG SURADNIKA - PEDAGOGA

RB. PODRUĈJE RADA TJEDNI

BROJ SATI

GODIŠNJI

BROJ SATI

1. ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE 10 438

2. ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE 10 438

3. ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE 5 219

4. ZADAĆE U ODNOSU NA RAVNATELJA I

STRUĈNI TIM

2,5 109,5

5. ZADAĆE U ODNOSU NA DRUŠTVENE

ĈIMBENIKE

2,5 109,5

6. RAZVOJNA DJELATNOST 2,5 109,5

7. STRUĈNO USAVRŠAVANJE 2,5 109,5

8. OSTALI POSLOVI 2,5 109,5

9. DNEVNA STANKA 2,5 109,5

UKUPNO: 40 1752

48


DEFEKTOLOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./ 2020.

OSNOVNI CILJEVI PROGRAMA

Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno ukljuĉivanje djece s teškoćama u razvoju i roditelja u sve

aspekte odgojno – obrazovnog rada

Prevencija teškoća u razvoju – praćenjem razvoja djece te edukacijom roditelja, odgajatelja i

pomagaĉa

Edukacijsko – rehabilitacijski rad

ZADAĆE

Podizanje razine osviještenosti odgojitelja za djecu s razvojnim odstupanjima i teškoćama u razvoju

Osnaţivanje odgojitelja u komunikaciji s djecom i obiteljima

Senzibilizacija odgojitelja i roditelja o prepoznavanju ranih znakova odstupanja u razvoju te

prevenciju posebnih potreba u što ranijoj dobi

Stvaranje kvalitetnih uvjeta za primjeren psihofiziĉki razvoj djece s posebnim potrebama –

osnaţivanje odgojitelja za rad s vršnjacima na prihvaćanju razliĉitosti, rad na prilagoĊavanju

prostornog konteksta, planiranje ciljanih grupnih aktivnosti

Izrada plana i programa rada u suradnji s odgojiteljima i struĉnim timom te roditeljima

Jaĉanje kompetencija odgojitelja i drugih odraslih osoba koji su u svakodnevnoj interakciji s djecom s

teškoćama u razvoju

Osvješćivanje vaţnosti roditeljske uloge i aktivno ukljuĉivanje roditelja u realizaciju odgojno –

obrazovnog procesa

Savjetodavni i edukacijski rad s roditeljima

Izrada individualnih programa za djecu s teškoćama u razvoju i djecu sa specifiĉnim razvojnim

poremećajima

Praćenje djece riziĉnog razvoja

Pravovremeno prepoznavanje posebnih potreba kod novoupisane djece

ProvoĊenje individualnih i grupnih habilitacijskih postupaka

VoĊenje pedagoško – defektološke dokumentacije

Uvjeti i kvaliteta prostornog konteksta poboljšavat će se i doraĊivati tijekom pedagoške godine,

obzirom na to da će se kroz vrijeme dobiti detaljniji uvid u posebne potrebe djece

STRATEGIJE

Prema djeci:

Praćenje djece s faktorima rizika te kreiranje preventivnih programa

Izrada individualiziranih programa suradnji s odgojiteljima i roditeljima

Praćenje inkluzije te napredovanja rasta i razvoja djece te prevencija posebnih potreba

Individualni rad s djecom s posebnim potrebama

Prema odgojiteljima:

Podrška odgojiteljima u skupini u koju je ukljuĉeno dijete s posebnim potrebama oko prilagodbe

prostora, didaktiĉkog materijala, individualiziranog pristupa u radu

Individualne konzultacije vezane uz problematiku djece s posebnim potrebama

Osiguravanje uvjeta za edukaciju odgojitelja putem aktiva

Edukacija na struĉnim skupovima izvan vrtića

Prema roditeljima:

Suradnja s roditeljima putem individualnih konzultacija i savjetodavnog rada

Osnaţivanje roditelja kroz individualna primanja, roditeljske sastanke, radionice

Edukacija roditelja pismenim putem – preko web stranice, kutića za roditelje

Prema društvenoj sredini:

Suradnja s vanjskim ustanovama i udrugama

ELEMENTI PRAĆENJA

49

Periodiĉno, tromjeseĉno ili polugodišnje putem lista praćenja razvoja, chek lista, opservacije ĉlanova

struĉnog tima

Primjena dijagnostiĉkih instrumenata – prema potrebi

Kvalitativna i kvantitativna analiza rezultata

Informiranje roditelja i odgojitelja o rezultatima praćenja i analize

NOSITELJI I SUDIONICI

Struĉni tim

Odgojitelji

Roditelji

VRIJEME REALIZACIJE

-tijekom rujna, listopada i studenoga (opservacija novoupisane djece)

-tijekom cijele pedagoške godine, te kroz duţi period do postignuća cilja

ODGOJNO –OBRAZOVNI RAD

REDOVNI PROGRAM – podruĉja posebnog struĉnog interesa

RAD NA UNAPREĐENJU PROCESA PRAĆENJA, PROCJENJIVANJA I

DOKUMENTIRANJA RAZVOJA DJECE

CILJ

Intenziviranje suradnje odgojitelja, roditelja i struĉnih suradnika na procjenjivanju razvojnog statusa

djece i planiranja razvojno primjerenih individualnih programa. Dokumentiranje aktivnosti koje se

provode u vrtiću u suradnji sa struĉnim timom, odgajateljima i roditeljima. Jaĉa povezanost s

vrtićima s podruĉja grada, osnovnim školama, Centrom za odgoj i obrazovanje

BITNE ZADAĆE

U odnosu na dijete:

Stimuliranje pojedinih aspekata djetetova razvoja ciljanim zadaćama i promišljenim poticajima

Intenziviranje razvoja potencijala djece

Podrţavanje razvoja pozitivne slike djeteta

U odnosu na odgojitelje:

Timski rad na planiranju razvojnih zadaća na individualnoj i grupnoj razini te promišljanje razvojno

– primjerenog konteksta koji potiĉe razvoj potencijala djece

Primjena razvojnih ljestvica za prepoznavanje razvojnog statusa djece

Dokumentiranje razvoja i postignuća djece

U odnosu na roditelje:

Jaĉanje roditeljskih kompetencija sudjelovanjem u praćenju i procjeni razvoja djeteta putem

razvojnih ljestvica

Osvješćivanje roditelja o vaţnosti primjerenih poticaja u intenzivnom razdoblju djetetova rasta i

razvoja te rane intervencije kad uoĉenih odgojnih i razvojnih poteškoća

Jaĉanje roditeljske odgovornosti za provoĊenjem dogovorenih odgojnih postupaka

STRATEGIJE DJELOVANJA:

1. Inicijalna procjena razvojnog statusa djece putem razvojnih ljestvica. UtvrĊivanje uvjeta i

postupaka za osiguranje optimalnih uvjeta (rujan – prosinac).

2. Integrativna primjena zaštitnih, preventivnih i razvojnih programa:

-razvoj pozitivne slike o sebi, poticanje senzorne stimulacije

-razvoj socioemocionalne kompetencije; odgoj za toleranciju i nenasilno rješavanje problema

-odgoj za sigurnost, samozaštitu

-odgoj za zdrave stilove ţivota i oĉuvanje zdravlja, odgoj za okoliš

-odgoj za ljudska prava i humane vrijednosti

3.Radni dogovori odgojitelja i struĉnih suradnika: analize razvoja djece, planiranje razvojnih

zadaća na individualnoj razini te promišljanje primjerenih metoda i sadrţaja rada usmjerenih na

djetetove potencijale (tromjeseĉno).

4. Praćenje i procjenjivanje uvjeta i postupaka u odnosu na napredak i postignuća djece.

5.Izrada kurikuluma

50

6.Individualni razgovori odgojitelja i /ili struĉnih suradnika s roditeljima i razmjena zapaţanja.

7.Izrada individualnih razvojnih mapa – osobna karta djeteta, bilješke o aktivnostima djeteta,

fotografiranje, djeĉji crteţi, izjave (svibanj i lipanj).

NAĈINI PRAĆENJA, EVALUIRANJA I DOKUMENTIRANJA:

Razvojne liste

Zapaţanja odgojitelja i struĉnih suradnika

Individualne mape

Foto i video zapisi

INDIKATORI POSTIGNUĆA:

Konkretna procjena razvojnog statusa djece

Uspješnost u planiranju primjerenih ciljanih zadaća i aktivnosti

Vidljiv napredak postignuća u pojedinim podruĉjima razvoja

Konkretnija suradnja odgojitelja i struĉnih suradnika te roditelja.

NOSITELJI STRATEGIJA:

Odgojitelji, struĉni suradnici i roditelji


STRUĈNOG SURADNIKA – DEFEKTOLOGA

RB. PODRUĈJE RADA BROJ SATI

TJEDNO

BROJ SATI

GODIŠNJE

1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE 2,5 109,5

2. RAD NA UNAPREĐENJU

PROCESA PRAĆENJA,

PROCJENJIVANJA I

DOKUMENTIRANJA RAZVOJA

DJECE

5 219

3. NEPOSREDNI RAD S DJECOM

INDIVIDUALNI I U SKUPINI

20 876

4. RAD S ODGOJITELJIMA,

POMAGAĈIMA I RODITELJIMA

5 219

5. SURADNJA S USTANOVAMA I

UDRUGAMA

2,5 109,5



UKUPNO: 40 1752

51

9.4.GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA


PODRUĈJE RADA SADRŢAJ RADA SURADNJA REALIZACIJA

I. PROVOĐENJE

MJERA

ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE

- cijepljenje prema programu obaveznog

cijepljenja

- provjere dokumentacije o cijepljenju (upućivanje

roditelja ili skrbnika o obvezi cijepljenja)

- sistematski pregled prije upisa u predškolsku

ustanovu:

a) pregled stolice na bakterije i crijevne parazite

b) pregled vlasišta na ušljivost

c) pregled koţe na znakove

svraba

- zdravstveni pregled nakon izostanka iz djeĉje

ustanove zbog bolesti ili nekog drugog razloga

koji je trajao duţe od 60 dana

-protuepidemijske mjere u sluĉaju zaraznih

bolesti

- zdravstveno prosvjećivanjE djece, zaposlenika i

roditelja

- briga o zdravlju zubiju

pedijatar

pedijatar ili obiteljski

lijeĉnik

pedijatar

ZZJZ

stomatolog

Poĉ. pedagoške

godine

Tijekom cijele

pedagoške godine

Tijekom cijele

pedagoške godine

Tijekom cijele

pedagoške godine

II. MJERE ZA

OSIGURANJE

HIGIJENE

- ispunjenje uvjeta smještaja

- ispunjenje uvjeta u podruĉju prehrane

- preventivne mjere od zaraznih bolesti u

zajedniĉkim prostorima

- odrţavanje higijene i nadzor nad higijenskim

stanjem

- mjere za zaštitu od zaraznih bolesti; higijensko-

epidemiološki nadzor

- protuepidemijske mjere

- higijena sna

ZZJZ

ZZJZ

Ţupanijska sanitarna

inspekcija

Kontinuirano tijekom

cijele pedagoške

godine

III. PRAVILNA

PREHRANA

- sastavljanje jelovnika

- sastavljanje jelovnika za ljetovanje

- izraĉunavanje kalorijske vrijednosti

- kontrola namirnica i gotove hrane

- higijena serviranja i samoposluge

Kuhinjsko osoblje

Odgojno.zdravstveni

kadar

Tijekom cijele

pedagoške godine

IV. SANITARNE

MJERE

- provoĊenje dezinsekcije, dezinfekcije i

deratizacije

- sistematsko - sanitarni pregledi zaposlenika

- uzimanje uzoraka hrane, briseva radnih površina,

suĊa i ruku na mikrobiološku ĉistoću

Bio institut

ZZJZ

ZZJZ

Prema potrebi i

ugovoru

V. MJERE

PREVENCIJE

POVREDA DJECE

- provjera zaštite elektriĉnih ureĊaja, stepenica i

obrada podova

- mjere za upotrebu i odlaganje kemijskih

preparata

- provjera instalacija u vanjskim prostorima i

sprava za igru djece

- provjera kako su osigurani ulazi i izlazi iz

predškolske ustanove

Tehniĉko osoblje,

domari

Ing. zaštite na radu

Ravnatelj


cijele pedagoške

godine

VI. ZDRAVSTVENI

ODGOJ I PODUKA

Kontinuirani zdravstveni odgoj:

- djece

- djelatnika

- roditelja i skrbnika

ProvoĊenje HACCAP-a u suradnji s kuhinjskim i

tehniĉkim osobama

Pedijatar

Epidemiolog

Kuhinjsko i tehniĉko

osoblje

Sanitarni inspektor


cijele pedagoške

godine

52

VII. ZDRAVSTVENA

DOKUMENTACIJA

- potvrda o obavljenom sistematskom

pregledu prije upisa u predškolsku ustanovu;

- potvrda o obavljenom zdrav. pregledu

nakon duţeg izostanka iz vrtića;

- evidencija o zdravstvenom odgoju;

- evidencija ozljeda;

- evidencija epidemioloških indikacija;

- evidencija o antropometrijskim mjerenjima;

- evidencija bolesti i procjepljenosti djece;

- zdravstveni karton djeteta;

- evidencija o higijensko-epidemiološkom

nadzoru;

- evidencija o sanitarnom nadzoru;

- evidencija epidemioloških indikacija;

- evidencija o zdravstvenom odgoju.

Pedijatar

Odgojno-zdravstveni

djelatnici

Poĉetak pedagoške

godine

Tijekom pedagoške

godine

Svaka tri mjeseca

VIII. STRUĈNO

USAVRŠAVANJE

- praćenje struĉne literature

- edukacija prema kalendaru struĉnih skupova

- edukacija u Komori med. sestara

Tijekom cijele godine

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE ZDRAVSTVENE VODITELJICE


TJEDNO

BROJ SATI

GODIŠNJE

1. PROVOĐENJE MJERA ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE

15 657

2. MJERE ZA OSIGURANJE HIGIJENE 2,5 109,5

3. PRAVILNA PREHRANA 5 219

4. SANITARNE MJERE 2,5 109,5

5. MJERE PREVENCIJE POVREDA DJECE 2,5 109,5

6. ZDRAVSTVENI ODGOJ I PODUKA 5 219

7. ZDRAVSTVENA DOKUMENTACIJA 2,5 109,5



UKUPNO: 40 1752

53


PSIHOLOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./2020.

Godišnji plan i program rada struĉnog – suradnika psihologa temelji se na zadaćama

Godišnjeg plana i programa rada Djeĉjeg vrtića Ĉakovec. Rad psihologa odvijat će se u svim

podruĉnim odjelima vrtića.

U skladu sa Standardima rada psihologa u predškolskim ustanovama kao i Drţavnim

pedagoškim standardom, osnovni ciljevi i zadaci rada struĉnog suradnika – psihologa bit će

usmjereni na:

- prevenciju, ranu intervenciju, edukaciju i istraţivanje iz razliĉitih podruĉja odgoja i

obrazovanja djece rane i predškolske dobi

- poticanje cjelovitog razvoja djeteta (psihomotoriĉkog, kognitivnog i socio– emocionalnog

razvoja)

- skladni razvoj djetetove osobnosti i doprinos kvaliteti njegova odrastanja;

- primjenu pristupa usmjerenog na dijete, uz uvaţavanje individualnih potreba djeteta;

- prepoznavanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

- rad s djecom s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima na osnaţivanju i jaĉanju

socijalnih i emocionalnih kapaciteta

- uvaţavanje osobnog, obiteljskog i društvenog identiteta djeteta;

- stvaranje temeljnih uvjeta za ostvarivanje djetetovih prava;

- stvaranje poticajnog okruţenja za cjeloviti razvoj djeteta;

- suradnju s roditeljima

- podršku obitelji za kvalitetniju pomoć u odrastanju djeteta;

- rad na razvoju timskog rada u djeĉjem vrtiću

- ukljuĉivanje zajednice i struĉnih ustanova kao doprinos kvaliteti odgoja i obrazovanja.

Zadaće rada psihologa usmjerene su na rad s djecom, roditeljima, odgojiteljima,

struĉnim timom i vanjskim ustanovama, institucijama i udrugama.

1. RAD S DJECOM

Sadrţaj rada

1.1. Prati i procjenjuje psihomotorni, kognitivni i socio–emocionalni razvoj djeteta

(opaţanjem i praćenjem ponašanja u odgojnoj skupini, primjenom psihodijagnostiĉkih

tehnika i postupaka i suradnjom s odgojiteljima i roditeljima);

1.2. Prilikom upisa djeteta i inicijalnog razgovora procjenjuje individualne razvojne potrebe

djeteta za odgovarajućim programima odgoja i obrazovanja

1.3. Prati i procjenjuje uspješnost prilagodbe djece na vrtić;

1.4. Aktivno djeluje na smanjivanju adaptacijskih teškoća djece novoupisanih polaznika

1.5. Prati, procjenjuje i testira djecu u dobi prije polaska u školu

1.6. Na osnovu testiranja, praćenja djeteta u skupini, razgovora s odgojiteljima i roditeljima

donosi procjenu o najprimjerenijem obliku nastavka odgojno – obrazovnog procesa za

pojedino dijete predškolske dobi

1.7. Prepoznaje djecu s teškoćama, promišlja razvojne zadaće za njihovo napredovanje

prema sposobnostima, upućuje na daljnju potrebnu obradu, predlaţe najprimjereniji

oblik odgojno – obrazovnog rada

1.8. Provodi rano otkrivanje i utvrĊivanje potencijalno darovite djece

1.9. Provodi program prilagoĊen individualnim potrebama djeteta u redovitom programu;

1.10. Promišlja i provodi aktivnosti za poticanje pozitivnog emocionalnog razvoja djeteta,

kvalitetnog odnosa s vršnjacima i odraslim osobama;

1.11. Provodi prevenciju emocionalnih teškoća i poremećaja u ponašanju;

54

1.12. Provodi prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja djece;

1.13. Procjenjuje razvojni status djece u godini prije polaska u školu, postavlja razvojne

zadaće, izraĊuje i provodi aktivnosti u podruĉju razvoja spremnosti za školu;

1.14. Planira i provodi intervencije u kriznim situacijama i pomoć djeci u prevladavanju

stresnih situacija – tugovanje, bolest, razvod roditelja i sl.

2. RAD S RODITELJIMA

Sadrţaj rada

2.1. Provodi inicijalne razgovore s roditeljima novoupisane djece;

2.2. Informira roditelje o specifiĉnostima prilagodbe djece na polazak u vrtić

2.3. Informira roditelje o rezultatima praćenja i psihologijske procjene djeteta;

2.4. Priprema i provodi roditeljske sastanke sa razliĉitim aktualnim temama (Priprema za

polazak u školu, Spolnost kod djece, Specifiĉnosti emocionalog i socijalnog razvoja,

Znaĉaj igre za razvoj djece…)

2.5. Priprema kraće tekstove o aktualnim temama za web – stranicu vrtića sa ciljem

informiranja roditelja

2.6. Provodi savjetodavni rad kojim pomaţe roditeljima u rješavanju specifiĉnih teškoća

vezanih za razvoj predškolskog djeteta, prevladavanju kriza te razvoju pozitivnih

roditeljskih vještina;

2.7. U suradnji s roditeljima planira i provodi postupke iz podruĉja ranih intervencija;

2.8. Provodi edukaciju iz djelokruga razvojne psihologije i srodnih podruĉja – o osobinama

razvoja, razvojnim potrebama, pravima djece, kvalitetnoj komunikaciji i primjerenim

odgojnim postupcima;

2.9. Promovira partnerske odnose roditelja i predškolske ustanove

3. RAD S ODGOJITELJIMA

Sadrţaj rada

3.1. Prenosi relevantne podatke o specifiĉnostima novoupisane djece

3.2. Daje smjernice odgojiteljima za opaţanje i praćenje razvoja djece, njihovog napretka i

postignuća;

3.3. SuraĊuje s odgojiteljima pri utvrĊivanju i zadovoljavanju specifiĉnih odgojno –

obrazovnih potreba djeteta;

3.4. SuraĊuje s odgojiteljima u planiranju i provoĊenju razvojnih zadaća za djecu s

teškoćama (trajnim ili reaktivnim)

3.5. Savjetodavni rad i pomoć u rješavanju individualnih problema djece u ponašanju,

problema nastalih kao odgovor na specifiĉne situacije (npr. razvod roditelja, smrt u

obitelji…)

3.6. Osmišljava strategije koje odgojiteljima omogućuju podrţavanje i poticanje

kompetencija djeteta – u podruĉju psihomotornog, kognitivnog, socio– emocionalnog

razvoja i kreativnosti;

3.7. Prati uvaţavanje prava djeteta;

3.8. Promovira kvalitetne modele interakcije i komunikacije izmeĊu svih sudionika odgojno

– obrazovnog procesa

3.9. Jaĉa kompetencije odgojitelja za suradnju s roditeljima

3.10. Promovira suvremene oblike suradnje s roditeljima;

3.11. Upoznaje odgojitelje s inovacijama u podruĉju ranog i predškolskog odgoja, u podruĉju

razvojne psihologije, neuroznanosti i sl.

3.12. Preporuĉa struĉnu literaturu i edukacije za permanentno usavršavanje odgojitelja

55

3.13. Provodi individualno i grupno struĉno usavršavanje iz podruĉja psihologije kojim se

podrţava profesionalni i osobni rast i razvoj odgojitelja

4. POSLOVI NA RAZINI STRUĈNOG TIMA

Sadrţaj rada

4.1. Sudjeluje u izradi i voĊenju propisane dokumentacije i evidencije o djeci: Godišnji plan

i program odgojno-obrazovnog rada; Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa

rada; Program struĉnog usavršavanja; Dosje djeteta s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama; i drugog prema vaţećim propisima.

4.2. Sudjeluje u dokumentiranju i analiziranju pojedinih segmenata odgojno - obrazovnog

procesa;

4.3. Rad u Povjerenstvu za upis u vrtić

4.4. Revizija i primjena Prijemnog upitnika za roditelje

4.5. Suradnja i provoĊenje roditeljskih sastanaka

4.6. Zajedniĉko planiranje i programiranje Odgojiteljskih vijeća i edukacija za odgojitelje

4.7. Sudjeluje u praćenju kvalitete rada ustanove;

4.8. Sudjeluje u kreiranju promjena u cilju unapreĊivanja odgojno-obrazovnog procesa u

skladu sa suvremenim spoznajama iz podruĉja psihologije;

4.9. Osmišljava i provodi projekte, akcijska i druga istraţivanja, samostalno ili u suradnji sa

struĉnjacima iz djeĉjeg vrtića ili vanjskih institucija;

4.10. Sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje djetetovih prava, ukazuje na

pravne propise i etiĉka pravila u svrhu osiguranja djetetove dobrobiti, zastupa i reagira

na povredu djetetovih prava;

4.11. Sudjeluje u kreiranju kvalitetnog okruţenja za cjeloviti razvoj djeteta vodeći raĉuna o

njegovim psihološkim implikacijama na dijete.

5. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA I INSTITUCIJAMA

Sadrţaj rada

SuraĊuje sa struĉnim institucijama, odgojno-obrazovnim ustanovama, zdravstvenim

ustanovama, ustanovama socijalne skrbi, strukovnim organizacijama, društvima i

pojedincima vezano za realizaciju svih ciljeva rada psihologa kao što su: Agencija za odgoj i

obrazovanje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Specijalizirane ustanove

(SUVAG, GOLJAK..), zdravstvene ustanove (ŢB Ĉakovec, HZJZ MeĊimurske ţupanije,

pedijatrijske ordinacije, Centar za socijalnu skrb, odgojno-obrazovne ustanove na podruĉju

grada i okolice: vrtići , škole, Hrvatska psihološka komora, Hrvatsko psihološko društvo –

osobito Sekcija za predškolsku psihologiju, udruge koje su usmjerene na djecu rane i

predškolske dobi i njihove potrebe (DND Ĉakovec, MURID…) itd.

6. PRIPREMANJE, PLANIRANJA I PROGRAMIRANJE TE STRUĈNO

USAVRŠAVANJE PSIHOLOGA

Sadrţaj rada

6.1. Vodi propisanu dokumentaciju i priprema se za rad;

6.2. Prati struĉnu literaturu

6.3. IzraĊuje plan i program struĉnog suradnika - psihologa za pedagošku godinu

6.4. Osmišljava i provodi struĉna i znanstvena istraţivanja, aktivno sudjeluje na

konferencijama, objavljuje ĉlanke u struĉnim i znanstvenim ĉasopisima

6.5. Struĉno se usavršava u skladu s obvezama trajnog profesionalnog usavršavanja: -

56

psiholog ima pravo i duţnost obnavljati i dalje usavršavati svoja znanja i vještine i

obvezan je struĉno se usavršavati radi stjecanja uvjeta za produţenje osnovne dopusnice

za obavljanje psihološke djelatnosti;

6.6. Struĉno se usavršava u pogledu poslova u predškolskoj ustanovi, psiholog se usavršava

na temelju propisa ministarstva nadleţnog za obrazovanje i u organizaciji nadleţnih

ustanova za odgoj i obrazovanje; - struĉno se usavršava i u skladu s potrebama ustanove

u kojoj je zaposlen.


STRUĈNOG SURADNIKA – PSIHOLOGA


TJEDNO

BROJ SATI

GODIŠNJE

1. RAD S DJECOM 10 446

2. RAD S RODITELJIMA 5 223

3. RAD S ODGOJITELJIMA 10 446

4. POSLOVI NA RAZINI

STRUĈNOG TIMA

5 223

5. SURADNJA S VANJSKIM

USTANOVAMA I

INSTITUCIJAMA

2,5 111,5

6. PRIPREMANJE, PLANIRANJE I

PROGRAMIRANJE TE

STRUĈNO USAVRŠAVANJE

PSIHOLOGA

5 223

7. STANKA 2,5 111,5

UKUPNO: 40 1784

57

9.6. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM STRUĈNOG SURADNIKA – LOGOPEDA

(PRIPRAVNIKA) ZA PEDAGOŠKU GODINU 2019./2020.

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DIJETE ZADAĆE VRIJEME NOSITELJ

1. UTVRĐIVANJE POTREBA ZA POMOĆ U RAZVOJU JEZIKA I

GOVORA

trijaţno ispitivanje govora djece (ispitivanje artikulacije, ritma i

tempa govora, fonacije i auditivne diskriminacije)

ispitivanje jeziĉne razvijenosti: dijagnostiĉki postupci,

nedovoljno razvijen govor-diferencijalna dijagnostika, rjeĉnik,

sintaksa, morfologija, duljina i sloţenost reĉenice, gramatiĉki

oblici

opservacija i izrada programa za djecu s teškoćama

komunikacije, individualni razvojni programi za djecu s

glasovno-govornim poremećajima

poticati i podupirati promjene koje omogućuju zadovoljenje

djetetovih potreba za komunikacijom, razvojem socijalnih i

komunikacijskih vještina

rujan, listopad

po potrebi

tijekom godine

rujan, listopad

kontinuirano

tijekom godine

logoped

logoped

logoped

ST

2. TERAPIJA POTEŠKOĆA U GLASU I GOVORU

govorne vjeţbe s djecom s nedovoljno razvijenim govorom-

poticanje govorno-jeziĉnog razvoja, rad na razvoju komunikacije,

receptivnog i ekspresivnog govora

govorne vjeţbe s djecom s poremećajem ritma i tempa govora

govorne vjeţbe s djecom s dyslaliom

logopedske vjeţbe s djecom školskim obveznicima (vjeţbe za

razvoj slušne diskriminacije i fonematskog sluha, glasovne

analize i sinteze, vizualne percepcije, grafomotorike,

spaciopercepcije, formiranje rijeĉi i reĉenica, bogaćenje rjeĉnika)

kontinuirano

tijekom godine

tijekom god.

logoped

logoped

3. PRAĆENJE DJETETA S GOVORNO-JEZIĈNIM TEŠKOĆAMA

praćenje djeteta s govorno-jeziĉnim teškoćama u skupini

praćenje napredovanja djeteta

pisanje mišljenja za djecu s govorno-jeziĉnim teškoćama

upućivanje djeteta u vanjske ustanove

kontinuirano

po potrebi

logoped

ST

logoped

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA RODITELJE

ZADAĆE VRIJEME NOSITELJ

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA ODGOJITELJE


pruţanje pomoći odgojiteljima u spoznavanju i primjeni

suvremenih pedagoških dostignuća u neposrednom odgojno-

obrazovnom radu na razvoju govora i jezika, socijalnih i

komunikacijskih vještina

kontinuirano

tijekom godine

po potrebi

logoped

ST

logoped

ST

prikupljanje anamnestiĉkih podataka

osvješćivanje roditelja o postojanju govorno-jeziĉnih teškoća kod

djeteta

motiviranje roditelja za voĊenje djeteta na govorne vjeţbe i

obavljanje specijalistiĉkih pregleda

edukacija i savjetovanje roditelja te pruţanje struĉne pomoći

(demonstriranje rada, pismeni naputci, roditeljski sastanci)

informiranje roditelja o napredovanju djeteta u praćenju ili

logopedskom tretmanu

poticanje odrţavanja prijenosa informacija i usklaĊivanje

odgojnih postupaka

rujan

po potrebi

kontinuirano

tijekom godine

tijekom godine

kontinuirano

po potrebi

logoped

logoped

logoped

ST

logoped

logoped

logoped

ST

58

pruţanje pomoći odgojiteljima u procjeni razvoja glasovno-

govorne komunikacije pomoću protokola i liste praćenja

informiranje odgojitelja o individualnom pristupu djetetu s

govorno-jeziĉnim teškoćama

jaĉanje struĉne kompetencije odgojitelja sa svrhom poticanja

jeziĉnog razvoja djeteta

organizacija radnih dogovora i individualnih konzultacija glede

pojedinih problema

edukativne radionice za odgojitelje iz podruĉja rada s djecom s

posebnim potrebama, aktualna problematika („Govorno-jeziĉni

razvoj“, „Kvalitetna priprema za školu“)

interni struĉni aktivi

pruţanje pomoći odgojitelju za planiranje i provoĊenje

aktivnosti i zadataka iz individualiziranih programa

tijekom godine

tijekom godine

po potrebi

tijekom godine

1xmjeseĉno

tijekom godine

logoped

logoped

logoped

logoped,

psiholog

logoped, ST

logoped, ST

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA OSTALE ĈLANOVE RAZVOJNE DJELATNOSTI


timski rad na izradi godišnjeg plana i programa vrtića

podrţavanje uzajamne komunikacije koja omogućuje

osjetljivost i aktivan odnos odraslog prema djetetu

timska izrada individualiziranih programa, protokola praćenja

razvoja djeteta

timski evaluirati postignuća

praćenje struĉne literature

prenošenje informacija struĉnim suradnicima i odgojiteljima

aktivno sudjelovanje u edukacijama koje organiziraju institucije

i pojedini struĉnjaci, te prijenos informacija u vrtić

sudjelovanje u radu Odgojiteljskih vijeća, Struĉnih aktiva,

Radnih dogovora

voĊenje dokumentacije

izrada internih radnih materijala za potrebe unapreĊenja

pedagoške prakse

sudjelovanje u evaluaciji rada vrtića, pisanje godišnjeg izvješća

o pojedinim aspektima, te osobnom radu

utvrĊivanje i usklaĊivanje pojedinaĉnih naĉina djelovanja

struĉnih suradnika radi integralnog utjecaja na djetetov razvoj

timska izrada i revidiranje individualiziranih programa,

protokola praćenja razvoja djeteta

rujan

kontinuirano

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godine

kontinuirano

prema potrebi

tijekom godine

kontinuirano

tijekom godine

t

ijekom godine

kontinuirano

po potrebi

tijekom godine

lipanj

tijekom godine

tijekom godine

logoped

ST

logoped

logoped

ST

logoped

logoped

ST

logoped, ST

logoped

logoped, ST

logoped

logoped, ST

ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DRUŠTVO


suradnja sa struĉnim i društvenim ĉimbenicima radi unapreĊenja

rada i usklaĊivanja utjecaja na razvoj djeteta s teškoćama u

govorno-jeziĉnom razvoju

suradnja sa struĉnim institucijama odgoja i obrazovanja

suradnja sa odgojno-obrazovnim ustanovama (vrtići, škole,

ERF)

suradnja sa zdravstvenim ustanovama koje obavljaju

specijalistiĉke preglede (Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i

govora «SUVAG», Klinika za djeĉje bolesti-Klaićeva, KBC

Šalata, Centar za ranu komunikaciju)

prezentacija postignuća-razmjena iskustava

po potrebi

tijekom godine

po potrebi

po potrebi

po pozivu

logoped

ST

logoped

ST

logoped

logoped

ST

59

STRUĈNO USAVRŠAVANJE

1. Ukljuĉivanje u sve oblike struĉnog usavršavanja logopeda

- Struĉni aktivi

- Savjetovanja

- Seminari

- Sastanci sekcija (Sekcija predškolskih logopeda)

2. Kontinuirano praćenje struĉne literature

- Praćenje, nabava i korištenje najnovije logopedske literature, periodike i

instrumenata s podruĉja odgoja i obrazovanja te drugih bliskih podruĉja

- Ukljuĉivanje u znanstvena istraţivanja i struĉne analize u skladu s potrebama

vrtića


STRUĈNOG SURADNIKA – LOGOPEDA


TJEDNO

BROJ SATI

GODIŠNJE

1. ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE 25 1115

2. ZADAĆE U ODNOSU NA

RODITELJE

2,5 111,5

3. ZADAĆE U ODNOSU NA

ODGOJITELJE

2,5 111,5

4. ZADAĆE U ODNOSU NA OSTALE

ĈLANOVE RAZVOJNE

DJELATNOSTI

2,5 111,5

5. ZADAĆE I DJELATNOSTI U

ODNOSU NA DRUŠTVO

2,5 111,5


7. STANKA 2,5 111,5

UKUPNO: 40 1784

60

9.7. PROGRAM PRIPRAVNIĈKOG STAŢA ODGOJITELJA – PRIPRAVNIKA

U PEDAGOŠKOJ GODINI 2019./2020.

Temeljem Pravilnika o naĉinu i uvjetima polaganja struĉnog ispita odgajatelja i struĉnih

suradnika u djeĉjem vrtiću (Narodne novine 133/97 i 4/98), odgojiteljsko vijeće na sjednici

odrţanoj 25.09.2019. donosi

PROGRAM PRIPRAVNIĈKOG STAŢA U PEDAGOŠKOJ 2019./2020. GODINI

Ovim se programom odreĊuju sadrţaji, naĉini i literatura ostvarivanja pripravniĉkog staţa

odgojitelja u pedagoškoj godini 2019./2020.

CILJ:

Osposobljavanje odgojitelja za samostalno izvoĊenje odgojno obrazovnog rada u struci

temeljenog na suvremenim znanstvenim spoznajama i humanistiĉki utemeljenom

kurikulumu.

Staţiranje pripravnika-odgojitelja pratit će povjerenstvo za staţiranje.

ĈLANOVI POVJERENSTVA ZA STAŢIRANJE:

1. Ravnatelj vrtića u svojstvu predsjednika

2. Mentor pripravnika

3. Struĉni suradnik- pedagog

ZADAĆE POVJERENSTVA

Povjerenstvo upoznaje pripravnika s Programom staţiranja:

1. Prijavljuje staţiranje Ministarstvu znanosti i obrazovanja

2. Pruţa pripravniku metodiĉku, pedagošku i druge oblike pomoći

3. Usmjerava, prati napredovanje te procjenjuje rad pripravnika

4. Prijavljuje polaganje struĉnog ispita s izvješćem o rezultatima staţiranja pripravnika

Evidenciju o ostvarivanju programa pripravniĉkog staţa, u pravilu vodi mentor, a odgojitelj

pripravnik vodi dnevnik o staţiranju.

Program ostvarivanja pripravniĉkog staţa poĉinje se ostvarivati danom poĉetka radnog

odnosa, odnosno danom poĉetka volontiranja.

Pripravniĉki staţ traje godinu dana.

Nakon ostvarenog pripravniĉkog staţa, vrtić prijavljuje pripravnika za polaganje struĉnog

ispita. U privitku prijavnice prilaţe se izvješće povjerenstva o rezultatima staţiranja.

ULOGA ĈLANOVA POVJERENSTVA ZA STAŢIRANJE

ULOGA RAVNATELJA

Prima i upoznaje pripravnika s ĉlanovima Povjerenstva i ostalim djelatnicima djeĉjeg vrtića.

Organizira izradu i usvajanje programa staţiranja i u zakonskom roku prijavljuje poĉetak

staţiranja Agenciji za odgoj i obrazovanje

Upoznaje pripravnika sa zakonskim odrednicama djelatnosti i sveukupnog ureĊenja i

funkcioniranja djeĉjeg vrtića (Statut, pravilnici, Godišnji plan i program ustanove…)

Upoznaje pripravnika s njegovim pravima i radnim obavezama.

Prati kvalitetu ostvarivanja zadaća ĉlanova povjerenstva i drugih sudionika.

Organizira i sudjeluje u etapnom procjenjivanju napretka odgojitelja pripravnika, završnoj

procjeni i izvješću o staţiranju te prijavljuje odgojitelja pripravnika za polaganje struĉnog

ispita.

61

ULOGA STRUĈNOG SURADNIKA-PEDAGOGA

Kao ĉlan povjerenstva sudjeluje u izradi plana i programa staţiranja.

Upoznaje pripravnika s programskim dokumentima, suvremenom koncepcijom i strategijom

unapreĊivanja u kreiranju kurikuluma odgojne skupine i djeĉjeg vrtića u cjelini prema

potrebama djeteta i njihovim pravima.

Sudjeluje u dogovaranju uloge mentora u programu staţiranja.

Prati i pomaţe napredak pripravnika u neposrednom radu s djecom.

Sudjeluje u etapnim i završnim procjenama i izvješću o staţiranju pripravnika.

ULOGA ZDRAVSTVENE VODITELJICE

Osposobljava pripravnika za njegu djeteta.

Osposobljava za prepoznavanje stanja bolesti i ponašanja u pruţanju bolesti.

Pomaţe u procjeni tjelesnog razvoja i zdravlja djece.

ULOGA MENTORA

Uvodi pripravnika u odgojnu skupinu, upoznaje s odgojiteljem partnerom, djecom i

roditeljima.

Upoznaje ga s tromjeseĉnim i tjednim planom i programom odgojne skupine i pruţa model

suvremenog odgojitelja u neposrednom radu s djecom tijekom hospitiranja pripravnika.

Ukljuĉuje pripravnika u neposredan rad s djecom i potiĉe stalnu refleksiju o odgojno-

obrazovnoj praksi.

Pomaţe pripravniku u uspješnijem i pravovremenom prepoznavanju potreba djeteta i

njihovom zadovoljavanju.

Daje model uspješne suradnje s roditeljima, kao i timskog rada s ostalim djelatnicima.

Kao ĉlan povjerenstva sudjeluje u praćenju i procjenjivanju napretka pripravnika i izradi

završnog izvješća o staţiranju.

OBVEZNI SADRŢAJI PROGRAMA PRIPRAVNIĈKOG STAŢA

1. Ustav RH

2. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (N.N. 10/97,107/07, 94/13)

3. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. Glasnik Ministarstva

kulture, prosvjete i športa 7/8 od 10. lipnja 1991.

4. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja, MZOŠ, 2014.

5. Propisi iz podruĉja predškolskog odgoja i obrazovanja

a) Drţavni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (N.N. 63/08.,90/10).

6. Opći i struĉni akti vrtića

a) Statut

b) Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i naĉinu rada

c) Pravilnik o radu

d) Pravilnik o zaštiti od poţara

e) Pravilnik o naĉinu i uvjetima polaganja struĉnog ispita odgojitelja i struĉnih

suradnika u djeĉjem vrtiću (Narodne novine 133/97 i 4/98),

f) Pravilnik o upisima i mjerilima upisa djece u Djeĉji vrtić Cvrĉak

62

g) Ostali propisi iz podruĉja predškolskog odgoja i obrazovanja Djeĉjeg vrtića

Cvrĉak

7. Poznavanje specifiĉnih osobina, zakonitosti i potreba razvoja djeteta predškolske

dobi:

razvojne zadaće i sadrţaji njege, odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi

organizacijsko- materijalni uvjeti (poticajno okruţenje) ostvarivanja procesa njege,

odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi

interakcijsko-komunikacijski odnosi odgojitelja, djece, struĉnih suradnika i roditelja

planiranje, programiranje, pripremanje i ostvarivanje programa njege, odgoja i

obrazovanja te prouĉavanje, procjenjivanje i evaluiranje ostvarenog programa (makro,

mikro planovi)

voĊenje pedagoške dokumentacije

Pripravnik je obvezan djelatno sudjelovati u svim oblicima struĉnog usavršavanja, posebice u

onima koji su namijenjeni pripravnicima.

Odgojitelj-pripravnik bit će nazoĉan radu mentora najmanje 30 sati tijekom staţiranja, a

mentor je obvezan biti nazoĉan radu pripravnika najmanje 10 sati.

Pripravnici - volonteri obvezni su biti nazoĉni radu mentora najmanje 60 sati.

Povjerenstvo za staţiranje bit će nazoĉno aktivnostima odgojitelja - pripravnika dva puta.

Struĉni će suradnik biti nazoĉan radu pripravnika dva puta.

Proces staţiranja odvijat će se kroz ĉetiri etape koje su meĊusobno u dinamiĉkoj,

funkcionalnoj i sadrţajnoj organizacijskoj povezanosti:

1. Etapa informiranja i programiranja

2. Etapa hospitiranja, analiziranja, asistiranja

3. Etapa pripremanja i izvoĊenja odgojno-obrazovnog procesa uz struĉnu potporu

i samostalno

4. Etapa samostalnog izvoĊenja odgojno-obrazovnog procesa i završne evaluacije

Proces staţiranja provodit će se kontinuirano (bez strogih programsko-vremenskih

razgraniĉenja), bez obzira na formalni prijelaz iz jedne u drugu etapu te jedinstvenog i

cjelokupnog procesa odgojiteljskog obrazovanja.

1. Etapa informiranja i programiranja

Ova etapa, a time i proces staţiranja, poĉinje praktiĉno onog trenutka kada pripravnik zasnuje

radni odnos (volonter pristupi staţiranju), osnutkom Povjerenstva i programiranjem

pripravniĉkog staţa. Njeno trajanje je 2 tjedna.

Aktivnosti tijekom ovog perioda:

prijem odgojitelja pripravnika u vrtić te upoznavanje s Programom staţiranja i ĉlanovima

povjerenstva

upoznavanje plana i programa rada vrtića

upoznavanje konkretnog vrtića i odgojne skupine u kojoj će se staţiranje odvijati

upoznavanje prostornih, materijalno- tehniĉkih mogućnosti i njegovog bliţeg okruţja te

organizacije rada vrtića

upoznavanje s Programskim usmjerenjem i Kurikulumom za rani predškolski odgoj i

obrazovanje

63

upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom i evidencijom (makro planiranje, dnevni

plan, valorizacija tromjeseĉna, godišnje suradnje s roditeljima)

struĉno usavršavanje- oblici, sadrţaji

upoznavanje s inovacijama u predškolskom odgoju i konkretnom vrtiću

upoznati sve programe koji se ostvaruju u vrtiću (redoviti programi, programi javnih

potreba, alternativni programi)

ureĊenje prostora vrtića u skladu s djeĉjim potrebama

upoznavanje svih akata i propisa Djeĉjeg vrtića Cvrĉak

upoznavanje Ustava RH

upoznavanje odgojitelja pripravnika s tehnikom voĊenja dnevnika staţiranja

Sa svim programima i sadrţajima ove etape pripravnika upoznaju i informiraju pedagog,

ravnatelj i mentor.

2. Etapa hospitiranja, analiziranja i asistiranja

Ova etapa odvijat će se kroz nazoĉnost pripravnika radu mentora. Trajat će oko dva mjeseca.

Pripravnik će upoznati:

naĉin pripremanja i izrade didaktiĉkih pomagala i svih poticaja za ostvarivanje odgojno-

obrazovnog rada iz svih podruĉja

sastav odgojne skupine: individualne razlike meĊu djecom, naĉin zadovoljavanja djeĉjih

potreba i zastupanje djeĉjih prava

izbor sadrţaja i aktivnosti od strane djece i odgojitelja

interakcijsko- komunikacijske odnose odgojitelj-dijete-roditelj

organizacija rada (mikro i makro organizacija) od dolaska do odlaska djece iz vrtića

naĉin planiranja, evidentiranja i valoriziranja odgojno-obrazovnog rada- kroz korištenje

struĉne literature i svih struĉnih materijala s kojima vrtić raspolaţe

upoznati makro planove (tromjeseĉne), mikro planove (tjedne), dnevne planove,

valorizacija tromjeseĉna, godišnja

planiranje i realizacija plana suradnje s roditeljima kroz sve oblike i sadrţaje (roditeljski

sastanci, komunikacijske i kreativne radionice, kutići za roditelje, sveĉanosti s roditeljima,

individualni razgovori)

praktiĉno upoznati sve oblike struĉnog usavršavanja: timski sastanci u vrtiću, radionice,

odgojiteljsko vijeće, struĉni aktivi, usavršavanje izvan ustanova

intenzivno pratiti struĉnu literaturu (predviĊena programom)

ukljuĉivati se u akcijsko istraţivanje i projektni rad

Nakon hospitiranja, u suradnji s mentorom, obavljat će se analiza promatranih aktivnosti u

cilju pruţanja pripravniku pedagoške, metodiĉke i svake druge pomoći.

U ovoj fazi pripravnika se ukljuĉuje u proces pripremanja odgojno-obrazovnog rada

asistirajući mentoru (u zajedniĉkoj suradnji- partnerski).

Tijekom ovog perioda pripravnik je duţan biti nazoĉan radu u svim dobnim skupinama u

vrtiću gdje obavlja staţ.

Odgojitelj pripravnik vodi dnevnik staţiranja s evidencijom svih programa predviĊenih

zadaća: praćenje, informiranja, konzultacije, napuci, asistiranja, ostvarivanje odgojno-

obrazovnog procesa, nadnevak obavljene zadaće, mjesto i vrijeme te refleksija o radu.

64

3. Etapa pripremanja i izvoĊenja odgojno-obrazovnog rada

uz struĉnu potporu i samostalno

Tijekom ove etape odgojitelj pripravnik zapoĉinje samostalno izvoĊenje odgojno-obrazovnog

rada uz nazoĉnost:

1. Mentora: 10- 12 sati

2. Struĉnog suradnika: 2 puta

3. Povjerenstva: 2 puta

Ova etapa traje oko sedam i pol mjeseci.

Odgojitelj- pripravnik samostalno obavlja:

planiranje, ostvarivanje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa

izrada makro plana s elementima: razvojne zadaće, vrste djelatnosti, materijalno-

organizacijski uvjeti, interakcije prema rašĉlambi u programskom usmjerenju

izraĊuje mikro plan s konkretnim djelatnostima prema metodiĉkom slijedu

redovito dnevno planira i vodi dnevne zabilješke o reakcijama djece, ekspresiji i svim

relevantnim podacima

voĊenje valorizacije ostvarenog odgojno-obrazovnog procesa

izvješća i praćenje perioda adaptacije

tromjeseĉno praćenje razvojnog statusa djeteta te izbor sadrţaja i djelatnosti za

poticanje pojedinog razvoja

priprema i osiguravanje materijalnih uvjeta (prostornih i sadrţajnih) za realizaciju

planiranih zadaća

pratiti napredovanje djece, djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i

prilagoĊavati odgojne postupke i sadrţaje

primjenjivati inovacije u radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima

redovito se struĉno usavršavati i sudjelovati u svim navedenim oblicima struĉnog

usavršavanja

individualno usavršavanje

timski sastanci u vrtiću

radionice sa struĉnim timom

Odgojitelj-pripravnik samostalno vodi pedagošku dokumentaciju:

Imenik djece

Pedagošku dokumentaciju odgojno-obrazovne skupine

Razvojne mape djeteta

Plan i program struĉnog usavršavanja

Dnevnik staţiranja pripravnika

Za svaku promatranu djelatnost od strane mentora, odgojitelj pripravnik će izraditi Pripravu.

Nakon obavljene djelatnosti vršit će se struĉne konzultacije i analize s ciljem evaluacije

pripravnikovih postignuća.

Kroz nazoĉnost struĉnih suradnika radu pripravnika pratit će se:

izvoĊenje neke od aktivnosti s djecom, priprava za aktivnost i uloge odgojitelja

angaţiranost odgojitelja- pripravnika kroz razne oblike struĉnog usavršavanja

izrada didaktiĉkih sredstava i opremanje prostora (estetsko ureĊenje prostora,

bogatstvo kutića i poticajnih materijala)

65

realizacija Programa pripravniĉkog staţa u cjelini

Nakon obavljenog praćenja vršit će se struĉne analize s ciljem evaluacije pripravnikovih

postignuća (refleksija i samo refleksija)

Povjerenstvo će pratiti praktiĉni rad pripravnika:

naĉin pripremanja

izbor sadrţaja i poticaja

komunikaciju s djecom

oblikovanje prostora

uloga odgojitelja u zadovoljavanju djeĉjih potreba i prava

Obavit će se uvid u djeĉje stvaralaštvo, foto i video zapise te drugu dokumentaciju iz

Programa staţiranja.

Nakon praćenja i uvida izvršit će se analiza ostvarenja odgojno-obrazovnog rada u cjelini.

Povjerenstvo će pratiti, pomagati i procjenjivati rad i pripremu odgojitelja pripravnika sve do

spremnosti za pristupanje polaganju struĉnog ispita.

4. Etapa samostalnog izvoĊenja odgojno-obrazovnog procesa

i završne evaluacije

Ova etapa traje tri mjeseca.

Pripravnik je već dostigao potrebnu razinu profesionalne samostalnosti da moţe postupno

preuzimati samostalno pripremanje, voĊenje i izvoĊenje odgojno-obrazovnog rada.

Intenzivno prouĉava Programom propisanu literaturu i aktivno sudjeluje u struĉnom

usavršavanju na razini struĉnih tijela vrtića.

Ova etapa je završna evaluacija pripravnikovih postignuća u odnosu prema zadanom

cilju, zadaćama i programu staţiranja te pripravnikovih potreba.

Nakon što je Povjerenstvo utvrdilo da je pripravnik savladao predviĊeni program

staţiranja, omogućava mu se pristupiti završnoj provjeri- polaganju struĉnog ispita.

Po ostvarenju Programa pripravniĉkog staţa vrtić će prijaviti pripravnika za struĉni ispit.

U privitku prijavnice priloţit će se izvješća Povjerenstva o rezultatima staţiranja. Ispit se

prijavljuje Agenciji za odgoj i obrazovanje najkasnije 30 dana prije ispitnog roka.

Pripravnik je obvezan poloţiti struĉni ispit u roku od godine dana po isteku pripravniĉkog

staţa.

LITERATURA1

1. Grupa autora (Slunjski, Ljubetić, Pribela Hodap, Malnar, Kljenak, Zagrajski Malek,

Horvatić, Antulić) (2012). Priručnik za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

2. Krstović, J. (2004.), Etiĉki kodeks predškolskih uĉitelja kao ĉimbenik njihove daljnje

profesionalne orijentacije, U: Zbornik radova Rastimo zajedno, Centar za predškolski odgoj i

Visoka uĉiteljska škola u Osijeku, Osijek (25-39. str.)

3. Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i

zajednice Zagreb: Element d. o. o.

4. Miljković, D , Rijavec, M. (2002), Komuniciranje u organizaciji, Alinea, Zagreb

1 Uz navedenu literaturu odgojitelj pripravnik duţan je prouĉiti i literaturu propisanu od Programa za polaganje

pripravnika u predškolskom odgoju, Zagreb, Prosvjetni vjesnik br.2., 2000.

66

5. Pećnik, N. i Starc, B. (2010), Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrška

roditeljima najmlađe djece, Zagreb: UNICEF (str.131 - 155.)

6. Petrović-Soĉo, B. (2007), Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje – holistički

pristup. Zagreb: Mali profesor

7. Slunjski E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum-rad djece na projektima, Zagreb;

Mali profesor

8. Slunjski, E. (2006), Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću – organizaciji koja uči.

Zagreb: Mali profesor. Visoka uĉiteljska škola u Ĉakovcu

9. Slunjski, E. i suradnici, (2015), Izvan okvira: kvalitativni iskoraci u shvaćanju i

oblikovanju predškolskog kurikuluma. Zagreb: Element d.o.o.

10. Slunjski, E. (2002.), Dokumentacija u funkciji boljeg razumijevanja djece i odraslih u

vrtiću, U: Miljak, A., Vujiĉić, L. (ur.), Vrtić u skladu s djeĉjom prirodom „Djeĉja kuća“, DV

Neven, Rovinj (206.-212. str.)

Drţavni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja, (Narodne novine, 63/08 i

90/10.)

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (Narodne novine, 5/15)

Pravilnik o naĉinu i uvjetima polaganja struĉnog ispita odgajatelja i struĉnih suradnika u

djeĉjem vrtiću (Narodne novine133/97 i 4/98)

Pravilnik o sadrţaju i trajanju programa predškole (Narodne novine 107/14)

Pravilnik o vrsti struĉne spreme struĉnih djelatnika te vrsti i stupnju struĉne spreme ostalih

djelatnika u djeĉjem vrtiću (Narodne novine 133/97)

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, 10/1997., 107/2007. i

94/2013)

Ĉasopis Dijete, vrtić, obitelj,(broj 79, 2015.)

KLASA: 601-01/19-01/35

URBROJ: 2109-99-02-19-1

Ĉakovec,26.9.2019.

Ravnateljica:

Lidija Varošanec

Documents

G O D I Š NJ I - dv-cvrcak.hr