GENOCIDI: OKONANJE EPOHE HADŽET I LIMSKA …bkz.rs/sandzak/149/files/sandzak 149.pdf · 44 CV REISULEMA 46 NACIONALNI KALENDAR REVIJA SANDŽAK 1. FEBRUAR 2011, BROJ 149. ... Galib

Dudi�: VIJE�E RADI PUNIM KAPACITETOM

Dudi�: VIJE�E RADI PUNIM KAPACITETOM

MJE

SE�N

A NE

ZAVI

SNA

REVI

JA ZA

POL

ITIK

U I K

ULTU

RU «S

ANDŽ

AK» |

BR.

149

| 1

. FEB

RUAR

201

1.M

JESE

�NA

NEZA

VISN

A RE

VIJA

ZA P

OLIT

IKU

I KUL

TURU

«SAN

DŽAK

» | B

R. 1

49 |

1. F

EBRU

AR 2

011.

CIJE

NA 1

00 R

SD |

BIH

2 K

M |

EU

3 EU

R |

USD

5 $

| CH

4 C

HF |

GB

4 GB

PCI

JENA

100

RSD

| B

IH 2

KM

| E

U 3

EUR

| US

D 5

$ |

CH 4

CHF

| G

B 4

GBP

ISSN 035-54-2-662ISSN 035-54-2-662

OKON�ANJE EPOHE OKON�ANJE EPOHE SVETOSAVIZACIJE BOŠNJAKASVETOSAVIZACIJE BOŠNJAKA

GENOCIDI:GENOCIDI:HADŽET I LIMSKA DOLINAHADŽET I LIMSKA DOLINA

SANDZAK - KONACNO.indd 1 30.1.2011 9:34:13

3 REVIJA SANDŽAK - NOVA STARA ŽIŠKA

6 OKON�ANA EPOHA SVETOSAVIZACIJE BOŠNJAKA

9 OTROVNICE VLADIKE BA�KOG

10 SEKIRACIJA BEZ SEKIRE

13 MINISTAR MISLI MALO I BERE ZELENO

14 BNV - TRN U OKU REŽIMU

16 HALALI BABO

20 BOLJE DA MRIJEMO

24 VIJE�E RADI PUNIM KAPACITETOM

30 KO KUPUJE SANDŽA�KU IMOVINU

36 OVAJ NAROD NE MOŽETE UBITI

40 KAPARISALI JERUSALEM

44 CV REISULEMA

46 NACIONALNI KALENDAR

REVIJA SANDŽAK1. FEBRUAR 2011, BROJ 149.

IZDAVA�: BOŠNJA�KA KULTURNA ZAJEDNICA – BKZGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK JAHJA FEHRATOVI� ([email protected])

SEKRETAR I TEHNI�KI UREDNIKSALAHUDIN FETI� ([email protected])

REDAKCIJAADMIR MURATOVI� ([email protected])

SUAD BE�IROVI� ([email protected]) DŽENITA NICEVI� ([email protected])

SABAHUDIN GOJAK ([email protected])ZAIM REDŽEPOVI� ([email protected])USAME ZUKORLI� ([email protected])

SARADNICIŠEFKET KRCI�, SEAD ŠA�IROVI�, SAMIR TANDIR, ZEHNIJA

BULI�, SAFETA BIŠEVAC, NERMIN GICI�, SENAD REDŽEPOVI�, ENVER �OROVI�, SULEJMAN ALI�KOVI�, FERKO ŠANTI�, ADNAN

HASANOVI�, SANELA HAKOVI�, FERID BULI�, SEMIR GICI�

DIZAJNIFET ALI�KOVI�

ŠTAMPAGRAFI�AR, UŽICE

ADRESAGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR

TEL: 020/ 336677, FAX: 020/337270;

E-MAIL [email protected]

RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRA�AJU.

SANDŽAK – NEZAVISNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU – Registrirana je kod Ministarstva za informi-ranje Republike Srbije pod bro-jem 1289. List „Sandžak“ pokrenut je u Prijepo-lju, 1. februara 1932.Pokreta� revije SANDŽAK (Matica Musli-mana Sandžaka) prenio je osniva�ka prava na Bošnja�ku kulturnu zajednicu, �ime je ona postala formalno-pravni nasljednik svih dosadašnjih izdanja Sandžaka, kako onih iz perioda 1932-1937, tako onih koji su 1990. godine izlazili u Sarajevo, kao i onih iz intenzivnog perioda izlaska 1992-2003. godine. Sabiranjem svih dosadašnjih brojeva, nova serija SANDAŽKA po�inje brojem 149.Prema ugovoru revije SANDŽAK i elektronskih novina SandzakPRESS.net, ovaj portal (www.sandzakpress.net) �e objavljiva-ti tekstove revije Sandžak, a ista ima pravo preuzimati vijesti I tekstove sa SandžakPRESS-a.

FATIHA ZA PREMINULE SARADNIKE REVIJE SANDŽAK

prof. Hajriz KOLAŠINAC (1950-1999), politi�ki zatvore-nik iz montiranog pazarskog sudsko-politi�kog procesa. Profesor matematike u Medresi “Gazi-Isa-beg” u Novom Pazaru;

dr. Mehmedalija BOJI� (1923-2001), enciklopedist, istaknuti bošnja�ki histori�ar i publicit.

Galib OMERBAŠI� (1925-2008), književnik.

dr. Mustafa MEMI� (1921-2007), histori�ar, autor preko deset djela iz oblasti historiogra�je Sandžaka.

Alija MATOVI� (1935-2009), istaknuti politi�ar i pisac.

akademik Jašar REDŽEPAGI� (1929-2010), istaknuti nau�nik, pedagog i pjesnik.

prof. dr. Abedin FEROVI� (1935-2010), istaknuti nau�-nik iz oblasti prava. Dekan Pravnog fakulteta i rukovodi-lac doktorskih studija na Univerzitetu u Novom Pazaru.

doc. dr. Hazbo GEGI� (1946-2010), profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Pazaru i publicist.

+ 381 63 690 000 + 381 65 6970 700


Sedamdeset devet godina od potpaljivanja prve novinarske vatre u Sandžaku. Nije ma-

lehna stvar. Doduše, katkada je ta vatra bacala jarkocrvene plameno-ve, katkada samo rumene jezi�ke, katkada bljedunjave zrake, po koju iskru i gust dim, a jedno vrijeme se haman nije ugasila – spala na žiš-ku i tinjala u suharku, valjda �eka-ju�i da je vjetar raspuha ili kogod razgara. S vremena na vrijeme, od prilike do neprileke, prišao bi joj po neko, nagrnuo drva na ognjište i bljehnuo u jedan-dva maha, dok se sit dima ne bi nagutao i prošao ga svaki merak i drhat, te se oja�en i nagaravljen podobro odmakao od njezina domašaja. U zadnji va-kat, sve nam nake tu�e i dušman-ske vatre poturaju oko ognjišta, svak nudi svoj žar da razgori našu muku. Lijepo od njih, hvala im, no nisu jednake naša i njihova vatra. Mi znamo huju našoj furuni i samo mi možemo oko nje hizmetiti, jer musa�rovo je da �ej� i egleniše a doma�inovo da stima dost-luk i muhabet. Da bi se taj adet o�uvao, da nam tu�e žiške ne bi jangiju po-turale, ne bi �are nego da podloži-mo sami, da se iz našeg odžaka vije dobro�udan i �ist dim, a ne Sivilo i Mrtvljak koji za ra�un Janka i Mar-ka poture po neku sušku kolko da prevare stud, da narodu za nokte ne za�e. Naši su stari nau�eni da šute i trpe do zadnje, sve da bude s manje, sve dok ne zaboli do naka-ta. Ali, stasala je mladost kojoj vrije krv, koja se nagutala dima iz kri-vog odžaka. Ne�e, ne može, ne pri-znaje da odžak mora vje�no ostati kriv. Ho�e i mora da ga razniže i iznova sazida. Isti onakav, ali prav i o�iš�en od hr�e i �a�i što se talo-žila desetinama godina. Ne da ta mladost i ta vatra u njoj da se iko tu� primi�e našem drveniku, nit da dotura ono što tu ne pripše, niti da uzima ono �emu je baš tu mjesto, pa makar ono tu�e bilo sa sun�ane strane, a ono naše iz hladovika.Helem, Bošnja�ka kulturna zajed-nica, oživljavanjem Revije Sandžak,

koja je formalno-pravni nasljednik lista Sandžak iz 1932. godine, �ini još jedan važan iskorak ka potpu-nom zaokruživanju mehanizama nacionalnog i op�ekulturalnog uz-dizanja Bošnjaka Sandžaka i vra�a-nja ponosa i dostojanstva na hilja-de puta izvaranom i unesre�enom bi�u sandža�kog �ovjeka. Obaveza nam je ukazati na svaku namjernu i nenamjernu neistinitost, osuditi svaku podvalu i nepravdu, pohva-liti i nagraditi svaki hvale vrijedan gest, poduhvat, li�nost ili doga�aj, zabilježiti sve pojedinosti društve-noga života i ponuditi principijelna i adekvatna rješanja za rješive i ner-ješive probleme koji se ti�u naroda, prostora i vremena u kom živimo. Garantiramo maksimalni profesi-onalizam, ali i upozoravamo na britkost pera i odvažnost redakcije i saradnika da slobodno, hrabro i precizno pišu o svakoj temi. Ne�e, niti smije biti nedodirljih, tabu i osjetljivih pitanja, sve i svako ko na bilo koji na�in utje�e na našu zbi-lju bit �e predmet našeg interesi-ranja. U isto vrijeme, spremni smo prihvatiti svaku dobronamjernu sugestiju i konstruktivnu kritiku, pogotovu ukoliko se odnose na op�e dobro, poboljšanje kvaliteta i raznovrsnost sadržaja. Koncept koji nudimo bazira se na savreme-nom shva�anju tradicionalnih vri-jednosti, sponi modernog pristupa i dubokoj uvriježenosti u principe moraliteta koji proishode iz našeg vjerskog, nacionalnog, kultural-nog i civilizacijskog opredjeljenja, sve u duhu tolerancije, poštivanja drugog i druga�ijeg, ali najprije lju-bavi i okrenutosti k svom. Dakle, nudimo originalan, �ist, produ-hovljen, nikakvim predrasudama ne optere�en proizvod �iji je cilj da angažirano utje�e na društvo, od-nosno podsje�a, oživljava, obnavlja i izgra�uje one vrijednosti koje nas �ine autohtonim narodom koji pri-pada islamskoj i evropskoj kulturi i civilizaciji, narodom koji ima svoje porijeklo, svoju historiju, svoju sa-dašnjost i svoju budu�nost, naro-dom koji ima svoj jezik i svoju knji-

ževnost, narodom koji zna šta jeste i šta nije, narodom koji ima kapaci-teta da se izbori za o�uvanje svojih posebnosti i narodom koji ponosno i ljubomorno �uva �istotu svog na-cionalnog bi�a. Stoga, garantiramo da �e žiška koju mi, kao potpuno samosvjesna i slobodarska genera-cija, upaljujemo raspiriti vatru koju �e krasiti toplina i idili�no pucketa-nje za sve one koji su paci�sti�kog opredjeljenja, a žestina i pošast za one loših namjera, sumnjivog mo-rala, truhlih duša i kriminogenih htijenja.Reaktiviranjem Revije Sandžak, Bošnja�ka kulturna zajednica još jednom opravdava smisao svog postojanja i nastavlja ostvarivati ciljeve �ija je zada�a da opravdaju emanet Bošnjaka koji su joj ukaza-li povjerenje 6. juna 2010. godine i na taj na�in je obavezali da dokraja sprovede sveobuhvatnu bošnja�-ku kulturnu revoluciju na putu ka vra�anju samopouzdanja i slobo-draskog duha svog naroda kroz aktivnu svijest o posebnosti vla-stitog nacionalnog identiteta kao jedinom e�kasnom sredstvu protiv organiziranih pokušaja vlasti da ih asimilira ili barem svede na kate-goriju nacionalne manjine, odno-sno raznim brutalnim diskrimina-cijama dovede u podre�eni položaj spram ve�inskog naroda. Krajnje opredjeljenje redakcije jeste da Re-vija Sandžak postane svojevrsna institucija bošnja�koga naroda od koje može o�ekivati o�inski odnos: i prijekore za nespretnost, i savjete za ure�enje vlastitoga života i ra-dost zbog svakog koraka naprijed, pa makar on u po�etku bio klimav ili nesiguran. Za uzvrat ne tražimo nikakvu blanko podršku, želja nam je da kvalitetom, poštenjem i ozbilj-noš�u zaslužimo povjerenje svakog �itaoca što �emo, ubije�en sam, po-sti�i ve� ovim prvim brojem.

glavni i odgovorni urednik

Jahja FEHRATOVI�

ŽIŠKA

REVIJA SANDŽAK - NOVA STARA ŽIŠKA

3

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

edamdeset devet godina od potpaljivanja prve novinarske vatre u Sandžaku. Nije ma-

lehna stvar. Doduše, katkada je ta vatra bacala jarkocrvene plameno-ve, katkada samo rumene jezi�ke, katkada bljedunjave zrake, po koju iskru i gust dim, a jedno vrijeme se haman nije ugasila – spala na žiš-ku i tinjala u suharku, valjda �eka-ju�i da je vjetar raspuha ili kogod razgara. S vremena na vrijeme, od prilike do neprileke, prišao bi joj po neko, nagrnuo drva na ognjište i bljehnuo u jedan-dva maha, dok se sit dima ne bi nagutao i prošao ga svaki merak i drhat, te se oja�en i nagaravljen podobro odmakao od njezina domašaja. U zadnji va-kat, sve nam nake tu�e i dušman-ske vatre poturaju oko ognjišta, svak nudi svoj žar da razgori našu muku. Lijepo od njih, hvala im, no nisu jednake naša i njihova vatra. Mi znamo huju našoj furuni i samo mi možemo oko nje hizmetiti, jer musa�rovo je da �ej� i egleniše a doma�inovo da stima dost-luk i muhabet. Da bi se taj adet o�uvao, da nam tu�e žiške ne bi jangiju po-turale, ne bi �are nego da podložimo sami, da se iz našeg odžaka dobro�udan i �ist dim, a ne SMrtvljak koji za ra�un Jankka poture po neku suškprevare stud, da nane za�e. Naši sušute i trpe dos manje, svta. Ali,kr

koja je formalno-pravni nlista Sandžak iz 1932. gojoš jedan važan iskorak nom zaokruživanju menacionalnog i op�ekultudizanja Bošnjaka Sandžanja ponosa i dostojanstvde puta izvaranom i unbi�u sandža�kog �ovjeknam je ukazati na svaki nenamjernu neistinsvaku podvalu i neprliti i nagraditi svakigest, poduhvat, li�nzabilježiti sve pojednoga života i ponui adekvatna rješanješive probleme kprostora i vremGarantiramo onalizam, albritkost peri saradnikpreciznoniti smosjetljbilolju

o-oži-

ka vije e Sivilo i

anka i Maušku kolk

narodu zasu stari n

do zadnjee, sve dok ne

Ali, stasala jkrv, koja sevog odžzna

nasljeodineka p

ehaniuralnoaka i

tva naunesreeka. O

aku nanitost,

pravdui hvalenost il

edinosuditi p

anja zae koji s

mena umaks

ali i uera i od

ka dao pišu

mije bitljivih p

lo koji lju bit �ranja.prihsu

Jahjja aaa aaaaaaa aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa FFEFEFEFEFEFEFEFEEFEEFEEEEEEEEHRHHRHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH ATA OVOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO I�I��


AGENCIJSKI RAPORT

SARADNJA REVIJE „SANDŽAK“ I „SANDŽAK

PRESS-A“Revija „Sandžak“ i elektronske novi-

ne Sandžak PRE-SS potpisali su sporazum o sardnji. Prema

tom sporazumu, revija Sandžak �e preuzi-

mati vijesti i tekstove sa sajta San-džak PRESS, a isti �e imati pravo objavljivati autorske i druge tek-stove revije na svom portal (www.sandzakpress.net). U ime revije Sandžaka sporazum je potpisao glavni i odgovorni urednik Jahja Fehratovi�, a u ime Sandžak PRE-SS-a, tako�er, glavni i odgovorni urednik Rifat Halilagi�.

______________________________

ANTI� BJEŽI SA POTAPAJU�EG BRODA

Pomo�nik ministra za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije Pe-tar Anti� podnio je ostavku na tu funkciju i poru�io da bi ministra Svetozara �ipli�a trebalo smijeniti.

“Niz mjeseci, svjedok sam nepro-fesionalnog i bahatog ponašanja ministra �ipli�a, koji je sve uradio da bi od državne institucije na-pravio privatnu kompaniju, koja služi samo njegovim li�nim intere-sima.” – navodi se u pisanoj izjavi Anti�a.

Prema njegovim rije�ima, �ipli� je otjerao ve�inu kvalitetnih ljudi, a od Ministarstva napravio institu-ciju koja ugrožava ideju ljudskih prava, umjesto da je štiti i promo-vira.

“Odnos prema Bošnja�kom na-cionalnom vije�u, prema Marku Karadži�u, nekima od zaposlenih, sredstvima Ministarstva – nave-lo me da odustanem od borbe za ljudska prava kroz ovakvu institu-ciju.” – naglasio je Anti�.

“Smatram da �ipli� treba biti smi-jenjen zarad zaštite ljudskih prava i ugleda institucija koje trebaju služiti gra�anima.” – predo�io je Anti�.

______________________________

Potpisan sporazum o saradnji Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i Internacionalnog univerziteta u Strugi, Republika

Makedonija

DVA INTERNACIONALNA UNIVERZITETA SE

POVEZUJURektor Internacionalnog univer-ziteta u Novom Pazaru, prof. dr.

Mevlud Dudi�, i prof. dr. Lisen Baškurti, rektor Internacionalnog univerziteta u Strugi, Republika Makedonija, potpisali su u pone-deljak 24. januara 2011. godine u Rektoratu Univerziteta Sporazum o saradnji.

Ovim sporazumom se predvi�a saradnja ove dve visokoškolske institucije u vidu razmjene nastav-nog osoblja, studenata, informacija i publikacija, kao i rada na zajed-ni�kim istraživa�kim projektima iz nau�nih oblasti.

U delegaciji koju je predvodio rektor IUS, bili su i dekan Fakul-teta za politi�ke nauke, doc. dr.

Baškim Rama i doc. dr. Armend Kadriu kao i gradona�elnik grada Struga, g. Ramiz Merko.

Visoku delegaciju su primili rektor IUNP, prof. dr. Mevlud Du-di�, prorektor za na-stavu, doc. dr. Amela Luka� Zorani�, gene-ralni menadžer IUNP, mr. Nusret Nicevi� i rukovodioci depar-tmana. Oni su upo-znali goste sa svim kapacitetima Univer-ziteta.

Održano preliminarno ro�ište u slu�aju fotomontaže Glavnog muftije objavljenoj u listu BlicBOSANSKI JEZIK ULAZI U SRBIJANSKO SUDSTVO

Advokat glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji, Muamer-ef. Zukorli�a, Sabahudin Hajdarevi� je na ju�erašnjem preliminarnom ro�ištu zatražio da se svi spisi vezani za slu�aj dostave na bosanskom je-ziku. Prijedlog je još uvijek na razmatranju, pa �e o odluci tužena strana biti naknadno obaviještena.

U tužbi se navodi da slika koja je izišla u dnevnom listu Blic, gdje je glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli� u sve�eni�koj odori, javno poziva muslimane na pokrštavanje. Od istog dnevnog lista se traži i odšteta od sto miliona eura u dinarskoj protuvrijednosti, zbog povrije�enih muslimana.

Na ro�ištu je podnijet zahtjev za prevo�enje dokumenata sa srpskog na bosanski jezik, a kada �e sljede�e su�enje biti, još uvijek je nepoznato.

Samir Tandir, predsjednik IO Bošnja�kog nacionalnog vije�a, o�ekuje da pravda bude na pravoj strani i da se ovom presudom kona�no prekine diskriminacija Bošnjaka.

Ovo je ve� drugi slu�aj da Bošnjaci traže vo�enje sudskih postupaka na bosanskome jeziku. Prvo je dekan Fakulteta humanisti�kih nauka na IUNP dr. Admir Muratovi� zatražio da se optužnica protiv njega i ostalih koji su optuženi za organiziranje sukobljavanja na Hadžetu prevede na bosanski jezik.

4

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


5

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

AGENCIJSKI RAPORT

IZMJENE U INSTITUCIJAMA MEŠIHATA

Na vanrednoj sjednici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji odr-žanoj 25. 1. 2011. godine, po ras-pisanim konkursima, na mjesto direktora Medrese „Gazi Isa-beg“ imenovan je Rešad-ef. Plojovi�, dosadašnji beogradsko-novosad-ski muftija, a na mjesto glavnog imama Medžlisa Islamske zajedni-ce Novi Pazar mr. Enver-ef. Ome-rovi�, na mjesto koordinatora Be-ogradsko-novosadskog muftijstva imenovan je mr. Mustafa-ef. Feti�, a na mjesto predsjednika Uprav-nog odbora Medrese „Gazi Isa-beg“ Bekir-ef. Maki�.

Na sjednici je formiran Gra�evin-ski odbor za izgradnju Gazilar džamije sa gasulhanom, za �ijeg je predsjednika imenovan Nedžad-ef. Hasanovi�.

______________________________

TOMICA MILOSAVLJEVI� PODNIO OSTAVKU

Ministar zdravlja Tomica Milosav-

ljevi� podnio je neopozivu ostav-ku. Milosavljevi� je ovu odluku donio iznenada, iz «duboko li�nih razloga».

On je rekao da je medijska slika o njemu i ministarstvu �esto bila važ-nija od rezultata i dodao da �e osta-ti �lan G17 plus i da �e se posvetiti profesorskom i doktorskom poslu.

Milosavljevi�eva ostavka je bila medijska tema u više navrata, što nije neobi�no obzirom da je on mi-nistar sa najdužim stažom - devet godina u �etiri kabineta. Ovo bi mogao biti po�etak promjena u Vladi, ali još nije jasno da li �e to biti rekonstrukcija ili samo perso-nalna zamena ministara.

Milosavljevi� je najdugove�niji ministar Srbije još od 5. oktobra 2000, s obzirom na to da se na �elu Ministarstva zdravlja nalazi od 2002. godine. Ministarsku zakle-tvu polagao je u ukupno pet vlada – Zorana �in�i�a, Zorana Živkovi-�a, dve Koštuni�ine i vladi Mirka Cvetkovi�a.

______________________________

BNV FORMIRALO ODBOR ZA ZAŠTITU LJUDSKIH

PRAVA I SLOBODA25. 1. 2011. godine, u prostorijama BNV-a u Novom Pazaru, održa-na je Konstitutivna sjednica Od-bora za zaštitu ljudskih prava i

sloboda. Za predsjednika Odbora jednoglasno je izabran prof. dr. Admir Muratovi�, dekan Fakulte-ta humanisti�kih nauka IUNP, za potpredsjednika Sabahudin Haj-darevi�, advokat iz Prijepolja, a za sekretara Rejhan Kurtovi�, diplo-mirani pravnik iz Sjenice.

Pored izbora ruko-vodstva i �lanova Odbora, utvr�ena je i strategija rada Odbora kao i na�ini djelovanja.

Na istoj sjednici do-nijeta je odluka da se uputi otvoreno pismo predsjednici Narodne Skupšti-ne Republike Srbbije g-�i Slavici �uki�-Dejanovi�, kao i predsjed-ništvu Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope g-dinu Mevlutu �avušogluu, u kome �e se tražiti formiranje mješovite komisije u �iji sastav bi ušli predstavnici BNV-a Skupštine Srbije i predstavnici Sa-vjeta Evrope, radi utvr�ivanja ve-zanih za zlo�ine nad Bošnjacima Sandžaka:

• Zlo�in u Sjeverinu 1992.

• Zlo�in u Štrpcima 1993.

• Torture i tla�enja Bošnjaka Sandžaka 1993. i 1994.

Sjednici Odbora prisustvovali su predsjednik BNV-a, prof. dr. Mevlud Dudi� i predsjednik Izvrš-nog odbora BNV-a, g-din Samir Tandir.

Delegacija Ambasade Sjedinjenih Ameri�kih Država u Sbiji posje-tila je Bošnja�ko nacionalno vi-je�e. Delegaciju su �inili Robert Kokta i Ksenija Lazovi� koji su se interesirali za položaj Boš-njaka u Srbiji i Sandžaku, kao i za konkretne zamjerke u vezi sprovo�enja izbora i formiranja Bošnja�kog nacionalnog vije�a. Ispred Bošnja�kog nacionalnog vije�a, delegaciju ameri�ke am-basade primili su predsjednik Iz-vršnog odbora BNv-a Samir Tan-dir, predsjednik resora za jezik i pismo Jahja Fehratovi� i sekretar Vije�a Jasmina Nikši�.

Predsjednik Izvršnog odbora

BNV-a, Samir Tandir, upoznao je delegaciju o svim diskrimina-torskim aktima preduzetim od strane Ministrastva za ljudska i manjinska prava i konkretno ministra Svetozara �ipli�a. On je posebno istakao nepravilnosti koje su se doga�ale još u samom izbornom procesu, upisima u bira�ki spisak, sasta-vu stalnih bira�kih odobra, promjenu poslovnika i dr.

Razgovor je prote-kao u konstruktivnoj atmosferi. Ina�e, ovo

je bila oproštajna posjeta Roberta Kokte, jer mu je istekao mandat i prelazi na drugu dužnost. Na kraju su obje strane izrazile spre-mnost za dalju saradnju BNV-a i Ambasade SAD-a u Beogradu.

AMERI�KA AMBASADA POSJETILA BNV


HRONIKA

Bošnja�ka kulturna zajednica organizi-rala je u �etvrtak 27.

januara 2011. godine još jednu u nizu tribina na kojoj se govorilo o aktuel-nim problemima Bošnja-ka u Republici Srbiji. Po-vod za ovu tribinu bila je Školska slava sveti Sava, koja se name�e bošnja�-koj djeci kroz svetosav-ske akademije koje se 27. januara organiziraju u školama.

Velika sala Mešihata i ovoga puta bila je prema-la da primi sve Bošnjake koji su bili zainteresira-ni da prisustvuju ovom doga�aju. Pored velikog broja gra�ana, tribini su prisustvovali i predstav-nici Islamske zajednice na �elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em.

Izlaga�i su bili: prof. dr. Rifat Redžovi�, profesor na Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Paza-ru, i prof. Bekir-ef. Maki�, predsjednik Udruženja uleme.

Na po�etku je prisutne poselamio predsjednik BKZ-a Jahja Fehratovi� koji je izrazio zadovolj-stvo što su došli u tako velikom broju i zahvalio im rije�ima: „Hvala vam što ste ve�eras sa nama, a ne u školama, kako su vam neki drugi preporu-�ivali, jer umjesto djece danas su roditelji trebali biti u školama – kako je rekao jedan ministar.“ Gospodin Fehratovi� je izrazio žaljenje što na tribini nije bio i ministar Žarko Obradovi�, iako je uredno pozvan.

Prof. dr. Rifat Redžovi� je svoje izlaganje naslo-vio: Od Kulana bana do

�ipli�evih dana i sa raznih aspekata, historijskog, sociološkog, kulturološ-kog i pravnog, sagledao problematiku asimilacije i diskriminacije Bošnjaka u proteklih više od osam stotina godina. Profesor Redžovi� je ukazao da je još za vrijeme Kulina bana postojao otpor i na-padi na Bosansku crkvu, koja se nije priklonila ni Bizantiji ni Rimu, i da od tada datiraju diskrimina-torski planovi usmjereni prema Bogumilima/Pa-tarenima, precima Boš-njaka. Za razliku od dis-kriminacije koja se može provesti jednostrano, za asimilaciju je potrebno dvoje, subjekt i objekt, a profesor Re-džovi� je dokazao da su Bošnjaci, osim pojedina�nih slu-�ajeva, težak materijal za asimilaciju, uprkos vjekovnim pokušajima. Tako�er je, na osnovu me�unarodnih pravnih dokumenata i deklara-cija, objasnio kao se krše prava Bošnjaka u Srbiji, te da Bošnjaci imaju zaga-rantirano pravo me�una-rodnim konvencijama da samostalno organiziraju i planiraju svoje obrazo-vanje, a da je nametanje tu�ih normi i vrijednosti,

kao što je svetosavizacija, grubo kršenje prava. Pro-fesor Redžovi� je potro razliku izme�u države i režima. Ako komuni-sti�ki režim krši prava Bošnjaka, pa zatim ta prava kontinuirano krše Miloševi�ev, Koštuni�in i današnji režim – onda se ne radi o režimskoj ve� o državnoj politici.

Bekir-ef. Maki� proble-mom svetosavizacije Boš-njaka bavio iz ugla vjere i uleme. Istakao je da o islamu jedino ulema ima pravo govoriti i tuma�iti ga. Kroz kur’anske ajete, efendija Maki� je objasnio prava koja ljudi imaju i koja im je Bog, dž.š., dao. Islam po�iva na pet prin-cipa koje su muslimani dužni štititi i braniti: vje-ri, imetku, �asti porodice, porijeklu i razumu. Ra-zum je povezao sa obra-zovanjem i, izme�u osta-log, rekao:

„Ako je naše obrazovanje na bilo koji na�in ugro-ženo, moramo dati mak-simum da to sa�uvamo. Narodi su nestajali kada nisu imali vlastito obra-zovanje i ako su podlegli onome što im se name�e. Nema pasivnog islama.

Islam je aktivna vjera, i to je ono što oni ne žele �uti. Onaj koga se ne ti�u mu-slimanski problemi, ne pripada muslimanima. Stoga, ako neko oskrnavi ovih pet principa, dubo-ko je zašao u njemu za-branjeno polje.“

Nakon efendije Maki�a, obratio se i Glavni muf-tija, koji je izrazio zado-voljstvo i ponos što su Bošnjaci na ovaj dan po-ložili važan nacionalni i historijski ispit, jer nisu prisustvovali svetosav-skim akademijama. Muf-tija je rekao da je poziv Islamske zajednice bio apsolutno civiliziran i u skladu sa moralnim, du-hovnim i civilizacijskim principima, normama i vrijednostima.

„Naš poziv je ukazao na dvije stvari. Prvo, ova država pripada svim gra-�anima koji u njoj žive, te kao takva ne može dopu-stiti da njezine ustanove budu krštene. Uprkos tolikom upiranju, niko nije ponudio niti jedan argument da svetosavske akademije nisu vjerski �i-novi. Jesu zato što se radi o krsnim slavama. Svaki otac, pravoslavac, ima

ODRŽANA TRIBINA BKZ-A O SVETOSAVIZACIJI BOŠNJA�KE DJECE KROZ SISTEM ŠKOLSTVA REPUBLIKE SRBIJE

OKON�ANA EPOHA SVETOSAVIZACIJE BOŠNJAKA

U�ESNICI TRIBINE O SVETOSAVIZACIJI BOŠNJAKA

6

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Nermin GICI�


pravo krstiti svoje dijete. Ima pravo krstiti sve što je u njegovom privatnom vlasništvu. Ima pravo krstiti svoje �rme, ima-nja i sve što ima, ali ono što je zajedni�ko, kao što su škole i druge državne ustanove koje pripadaju i Srbima i Bošnjacima, ne može se krstiti, jer kad se prekrsti to je poruka nama da to više nije naše. I to je bila suština naše poruke. Naša poruka nije sadržavala ni najmanji element omalovažavanja, skrnavljenja i osporava-nja prava srpskom na-rodu da svetkuje, veli�a, poštuje i obilježava na bilo koji na�in svoje sve-tinje i vjerske vrijednosti. Kur’an kaže: Vama vaša vjera, nama naša vjera. To je princip koga mi poten-ciramo. S druge strane, nama se šalje poruka da su te škole i naše škole, a one su, eto, malo pre-krštene. Može li se škola prekrstiti, a da djeca nisu prekrštena? I nastavnici i direktori i svi koji to pri-hvate prekršteni su. Ako neko ho�e to dobrovoljno prihvatiti, iz politi�kog motiva, iz �nansijskog motiva, ili nekog drugog razloga – to mu mi ne možemo sprije�iti. Neka izvoli, neka se prekrsti i neka bira koju �e krsnu slavu slaviti i neka to objavi. Ali, nemoj da nam se name�e, i nemoj da onu djecu izlažu trauma-ma, frustracijama i dru-gim oblicima pritisaka, da mora to jadno dijete

govoriti ono što ne misli i ono �emu ne pripada i ono što u svojoj ku�i ne u�i.“

Muftija je dalje ukazao da zdrav razum ne može podnijeti odgovore koje su razni pojedinci na ni-vou države davali po-vodom ovog zahtjeva Islamske zajednice. Sva-ko pore�enje Bajrama i slavljenja slave u škola-ma je bezpredmetno, jer Bajram nije nametnut srpskoj djeci u školama. Zatim se osvrnuo i na pojedine Bošnjake koji su svojim izjavama pokuša-vali objasniti kako se svi trebamo me�usobno po-štivati, kazavši da ih nije razumio.

„Ovo što mi tražimo je poštovanje. Svako u svo-joj ku�i neka klanja ili radi šta ho�e. Svako u svojoj džamiji ili crkvi neka se moli kako ho�e. Ono što je zajedni�ko, a to su ško-le, da tamo svoju djecu obrazujemo u skladu sa univerzalnim principi-ma nauke i obrazovanja. Ima li išta �asnije od tog poziva? Kada mi upu-timo takav poziv, on se prevodi kao ugrožavanje sekularnog sistema dr-žave. Naprotiv, krštenje škola i drugih državnih organa jeste ugrožavanje osnovnih principa seku-larne države garantiranih Ustavom i gaženje Usta-va ove države.“

Muftija je objasnio da je

medijska hajka proteklih dana imala elemente pa-tologije i da je produkt panike, jer je nametnut sistem koji je racionalno, duhovno, moralno i po-liti�ki neodrživ. Tako�er se osvrnuo na izjavu mi-nistra Obradovi�a da se svetosavska akademija u školama održava još od 1841. godine i ukazao da je Sandžak ušao u sastav Srbije nakon Balkanskih ratova 1912. godine:

„Ako govori o tradiciji svetosavske akademije u Sandžaku, onda treba kazati ta�ne datume. Da je to od tog perioda pa do Drugog svjetskog rata pod batinom Koste Pe-�anca i njemu sli�nih, a za to vrijeme je jedan dobar broj ljudi, kroz komitski pokret, odbio prihvatiti taj sistem. Prema tome, to nikada nije zaživjelo. Ali, ono �ega bi se mi-nistar Obradovi� trebao bolje sje�ati jeste da je njegov bivši šef Slobodan Miloševi� vratio prak-su svetosavskih slava u školama. To je ono što je istina. I istina je da to ni-kada nije bila dobra volja bošnja�ke djece i njihovih roditelja. Kaže: ‘Zašto se Muftija tek sada sjetio da to govori?’ Prvo, Muftija jako dugo o tome govo-ri. Ve� tri godine. Može kazati zašto nije govorio do 2000? Zato što je tad, dok je vladao njegov šef Miloševi�, glavni zadatak Bošnjaka bio da prežive, i nije se moglo ni o �emu

drugome govoriti. Jer, oni koji su tada jako glasno govorili, sada rade sve po njihovom �eifu. Zašto ni-smo govorili poslije 2000? Zato što smo dali šansu novoj demokratskoj Sr-biji da mirnim dijalogom, na jedan demokratski i kulturan na�in, otpo�ne rješavanje tih problema, jedan po jedan. Na tako ispruženu našu ruku, oni su odgovorili agresi-jom na Islamsku zajedni-cu, otimanjem vakufske imovine, istjerivanjem vjerou�itelja iz škola, op-strukcijom BNV-a i Inter-nacionalnog univerziteta. Akreditacija Internacio-nalnog univerziteta nije stru�no-akademski pro-blem, ve� isklju�ivo poli-ti�ki, jer se o njegovoj op-strukciji donose politi�ke odluke. Politi�ke odluke se mogu pobjediti isklju-�ivo politikom. I, dokle god Islamska zajednica ne bude jedinstvena, dok se vakufska imovina ne vrati, dok nam se ne vra-te prava u školama, dok se ne prizna legitimnost i legalnost statusa BNV-a i dok se ne akreditira In-ternacionalni univerzitet – muftija Muamer Zukor-li� �e se baviti politikom.“

Muftija je zatim govo-rio da se školska slava ne obilježava ni u jednoj školi sa ve�inskom alban-skom i ma�arskom dje-com, ve� se jedino Romi i Bošnjaci tjeraju na to:

„Od ove godine se više nikada u Sandžaku boš-nja�ka djeca ne�e natjera-ti na ono što im ne pripa-da. Kada bude ostvarena Autonomija Sandžaka, garantiram srpskoj pra-voslavnoj djeci da ne�e morati u�estvovati ni u jednoj formi u obilježava-nju Bajrama, niti bilo kog drugog vjerskog �ina. Bit �e im biti zagarantiran vjerski, duhovni i nacio-nalni identitet u indivi-dualnom i kolektivnom smislu.“

7

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

HRONIKA

PREPUNA SALA MEŠIHATA SVJEDO�I O USPJEHU TRIBINE


88

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etHRONIKA

prof. dr. Š

efket K

RCI�

Poslije osmanaest punih godi-na (po�ev od 1993.), i dalje se odvija maratonski montira-

ni sudsko-politi�ki proces protiv uglednih Bošnjaka, i ne nazire se kraju. Taj proces se, jednom rije�ju, može nazvati apsrudom nad ap-surdima. Pitamo se zašto aktuelni ministri iz Sandžaka, kad su prista-li da budu �lanovi srpske Vlade, nisu svojim djelovanjem i zahtjevima stavili ta�ku na ovaj politi�ki proces, ve� su zatvorili o�i. S druge strane, od dvade-set�etverice optuženih, koji su na zvjerski na�in prebijeni u novopazar-skom i kraljeva�kom zatvoru od posljedica batinjanja, preselili su na Ahiret Ibrahim Fakovi� (1995) i prof. Hajriz Kolašinac (1999). Danas su u teškom zdravstve-nom stanju Hodo Jakupovi� i Zuhdi-ja Hodži�, i nalaze se na bolesni�koj postelji. Prema mišljenju mnogih, ovo je prilika da �itav narod San-džaka ustane u odbranu ovih optuženih rodo-ljuba, koji nisu ni prema reži-mu ni prema narodu napra-vili nikakvo krivi�no djelo, Samo se diže prašina u jav-nosti kako bi beogradske vlasti za-maglile o�i me�u-narodnim subjektima, skre�u�i im pažnju s datih obaveza na proble-me u Sandžaku, a nedužni optuže-ni – Fadilj Ugljanin, Hajro Aljkovi�, Džemal Etemovi�, Šef�et Gra�anin, Mustafa Ali�, Hodo Jakupovi�, Adem Hasi�, Šefkija Rašljanin, Sa-fet Zilki�, Rifat Dupljak, Nedžib Hodži�, Hajriz Fejzovi�, Zuhdija Hodži� i Mirsad Hodži� – umjesto da budu zašti�eni i obešte�eni, da-

nas preživljavaju teške trenutke, iš�ekuju novo su�enje. Pitamo se, dokle �e u Srbiji postojati politi�ki sudovi, a sandža�ki politi�ari �uta-ti kao zaliveni!

U reviji Sandžak, broj 70., od 1. fe-bruara 1996. g., na str. 5, u rublici Harf glavnog urednika, dakle prije ravno petnaest godina, pisao sam

o Novopazarskom sud-s k o m

procesu koji je tada bio pred raspletom, jer je Vr-hovni sud Republike Srbije u Beo-gradu ukinuo presudu Okružnog suda iz Novog Pazara, rješenjem: KŽ I 491/95. Tada je optuženima ukinut pritvor i omogu�eno da se brane sa slobode.

Ovo �e biti posljednja šansa za ad-

vokate, koji �e formulirati jednu glasovitu završnu rije�, retori�kom vještinom o montiranim procesima u jednoj zemlji tunguziji, koja ne poštuje elementarna ljudska prava, �iji poslanici i ministri zatvaraju o�i pred zakonima, za koje podižu (ne)svjesno prljave prste i zatvara-ju o�i, kako ti isti zakoni jedu ljude u Sandžaku. Malo je jednom re�i sramno! Takva zemlja nema pra-va ni etiku. Takva zemlja nema ni

parlament ni sudove, u njoj samo posto-je politi�ki sudovi. Dok pišemo ovaj tekst, dipl. ecc. Fehim H a s a n o v i � kaže sljede�e: “Ovakva pre-suda i rješenje trebaju izazvati �itav sandža�ki narod da digne glas protiv ne-pravdi koji se �ine prema ne-sretnicima, boš-nja�kim intelek-tualcima, koji ni poslije osamanest godina ne mogu mirno ni zaspati ni umrijeti, a krivica im se iz dana u dan uve�ava samo zato što su Bošnjaci...”

Dakle, prošlo je pu-nih petanest godi-na, a Novopazarski montirani proces nije mrdnuo s mjesta. Pitam vas, šta ste vi uradili za ove nesretnike i dokle �e u Sandžaku sve biti montirano po odlukama tajnih grupa, koje nasto-je sve gra�ane ove regije držati kao taoce. Koja je

razlika izme�u Hitlerovog fašizma i onoga što se doga�a Bošnjacima Sandžaka danas? Razmišljaj te! Upitajte se da li ste slobodi? Treba li vam suduti za sve Nade Kasapo-vi�, samo zato što se Bošnjaci.

OSAMNAESTA GODIŠNJICA MARATONSKOG NOVOPAZARSKOG SUDSKOG PROCESA PROTIV BOŠNJA�KIH INTELEKTUALACA

Apelacioni sud u Kragujevcu uvažio žalbu tužioca i vratio sudski proces na ponovno su�enje

PONOVNO SU�ENJE


�itaju�i tekst vladike Iri-neja Bulovi�a ba�kog u „Ve�ernjim novostima“ od 27.01.2011. pod naslo-vom „Zukorli� politi�ar, u veri samo privremeno“, šta re�i osim: „Teško vjeri koju Vladika promoviše, a još teže Crkvi koju za-stupa.“

Nema sumnje da cilj spo-menutog teksta nije bila odbrana svetosavskih vrijednosti, jer one nisu ni od koga bile napadnute, a pogotovo ne od glavnog muftije Muamera ef. Zu-korli�a, na koga se Vladi-ka svim svojim otrovnim perom obrušio.

Vladika optužuje Muftiju za nasilje, pritom ne izno-se�i nijedan argument za to i ne navode�i nijedan citat Muftije u prilogu svoje tvrdnje.

Zbog stava Islamske za-jednice protiv prisilnog u�eš�a muslimanske djece na svetosavskim akademijama u školama, Vladika opravdava po-jave islamofobije iz kojih se, poznato je, ra�a nepri-jateljstvo i nasilje prema muslimanima.

U zanosu pravoslavizaci-je i svetosavizacije držav-nih organa, Vladika o�ito zaboravlja da je po Usta-vu Srbija sekularna, a ne teokratska država, te da u njoj, pored srpskog pra-voslavnog stanovništva, žive pripadnici drugih nacija i vjera.

Ovakvim stavovima ja-sno se pokazuje ko je au-tor ideje da državne usta-nove imaju svoju krsnu slavu, ignorišu�i pritom potrebu da ih svi gra�ani dožive kao svoje da bi im bili lojalni. Pravo svakog krš�anina je da krsti svoje dijete, kao i sve drugo što mu je u privatnom posje-du, a krstiti državne usta-nove multietni�ke države

zna�i podrivati stabilnost u temeljima same države.

Nije Vladika bio u zano-su, niti se zaboravio dok je ovo pisao, ve� to �ini svjesno, šalju�i poruke kojima legitimira i lega-lizira metu. Optužbama za nasilje on zapravo su-geriše da silom i nasiljem treba odgovoriti.

Misli li njegovo preosve-štenstvo da je javnost za-boravila da je baš on, vla-dika ba�ki Irinej Bulovi�, li�no i u pisanoj formi, blagoslovio zloglasnu Je-dinicu za specijalne ope-racije (JSO), �ija koman-da je pod rukovodstvom Milorada Ulemeka Legije organizovala i izvršila ubistvo premijera dr. Zo-rana �in�i�a, kao i brojne druge gnusne zlo�ine. I kakve veze taj �in ima sa miroljubivom misijom krš�anstva?

Sada je mogu�e povjero-vati u istinitost informa-cije koju sadrži anonimno pismo koje je ovih dana prispijelo u kabinet muf-tije Zukorli�a, da je neki od srpskih iseljenika u Holandiji tražio blago-slov od Vladike ba�kog da likvidira muftiju Zu-korli�a.

Vrh tendencioznosti je prevo�enje stava Islam-ske zajednice u ospo-ravanje lika i djela Ras-tka Nemanji�a - Svetog Save. Niko i nikada u ime Islamske zajednice nije dao sebi za pravo da ocjenjuje zna�aj i ulogu Svetog Save. Naprotiv, Islamska zajednica uva-žava pravo srpskog na-roda na puno poštovanje li�nosti iz svoje historije.

Isticanje Mehmed-paše Sokolovi�a, Meše Seli-movi�a i Osmana �iki-�a sa odrednicom „Srbi

muslimani“ zapravo predstavlja poruku koji su muslimani za Vladiku i njegove istomišljenike prihvatljivi.

Sada nije teško zaklju�iti ko je stvarni ideolog i in-spirator agresije na Islam-sku zajednicu kako bi se otklonile institucionalne smetnje za posrbljenje Bošnjaka i drugih musli-mana u Srbiji.

Nakon saopštenja Islam-ske zajednice od utorka, bilo je za o�ekivati da se Srpska pravoslavna crkva ogradi od nezakonitog ponašanja Ministarstva prosvjete, te pojedinih di-rektora škola i nastavni-ka, no svojim novinskim nastupom Vladika je na-tovario Crkvi breme koje joj u ovom trenutku nije trebalo.

Direktor Media centraSead ef. Ša�irovi�

REAGIRANJE

999

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

OTROVNICE VLADIKE BA�KOG

IZ MEŠIHATA ISLAMSKE ZAJEDNICE U SRBIJI NAŠOJ REDAKCIJI STIGLO JE SLJEDE�E SAOP�ENJE

Irinej Bulovi�: Zukorli� u veri samo privremeno

Episkop ba�ki Irinej, za ”Novo-sti”, o Zukorli�evoj kampanji: Samo nedobronameran �ovek vidi opasnosnost u Svetom Savi.

INTERPRETACIJA islama Muarema Zukorli�a najve�u štetu nanosi samom islamu. Nehoti�no, ali ubita�no, ona potvr�uje osnovne teze zastu-pnika islamofobi�nih pokreta i organizacija, po kojima je islam uvek i neizostavno, po samoj svojoj prirodi, netole-rantan i nasilan.Ovako episkop ba�ki Irinej (Bulovi�), za ”Novosti”, ko-mentariše poslednje izjave glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorli�a, koji u proslavlja-nju školske slave Svetog Save, vidi pokrštavanje i ”svetosavi-zaciju” bošnja�ke dece.- Što je premnogo, premnogo je, pa i kada dolazi od efen-dije Zukorli�a, politi�ara na

privremenom radu u ver-skoj sferi. Iako nas odavno od njega ništa ne iznena�uje, ovaj najnoviji istup ipak nas je iznenadio - kaže episkop Irinej. - Me�u muslimanima imam dovoljan broj pozna-nika i, što je važnije, iskrenih prijatelja. Oni nisu ni najmanje netolerantni, a pogotovo nisu siledžijski raspoloženi. Neki od njih su ljudi tananije savesti i ve�eg �ovekoljublja nego po-jedini ideologizovani i ekstre-misti�ki nastrojeni nadobudni hriš�ani, od kojih jedni sma-traju sebe pravoslavnijima od svih isto�nih patrijaraha, a drugi vide sebe kao ve�e kato-like od rimskoga pape.

SAVA I ISLAMNaglašavaju�i da je ”odnos Svetoga Save, prosvetitelja srpskog roda, prema islam-skim duhovnim vo�ama njegovog vremena dovoljno poznat”, on podse�a i da je egipatski sultan, prilikom su-sreta sa njim, izrazio žaljenje što neki drugi �elnici hriš�an-skoga sveta ne li�e na njega.Vladika Irinej isti�e da bi u tom klju�u valjalo proveriti i kako Zukorli� zamišlja ”svoju vrlu li�nost u kontekstu zna-menitih islamskih teoreti�a-

ra”.- Samo krajnje nedobroname-ran �ovek, a to je najblaža mo-gu�a re� u ovom slu�aju, može da u li�nosti oca nacionalne prosvete i kulture, Svetom Savi, i njegovoj duhovnosti, a posebno njegovom prosvet-nom i prosvetiteljskom pod-vigu, prona�e opasnost za bilo koga i bilo šta. A posebno tendenciju ka ”pokrštavanju” i asimilaciji - naglašava epi-skop Irinej.Vladika Irinej postavlja pitanje šta bi zna�ilo kad bi neki hri-š�anski episkop odricao Kura-nu bilo kakvu duhovnu vred-nost, a pogotovo iš�itavao iz njega smisao koji on nema, samo zato što je to sveta knjiga muslimanskih vernika.Sli�no bi bilo, smatra on, kad bi neko stavljao pod znak pitanja, recimo, udeo musli-mana u evropskoj i svetskoj kulturi, ili iz istorije Srpske crkve i srpskog naroda poku-šao da zbog Zukorli�a izbriše Mehmed-pašu Sokolovi�a i još ponekog.- Da se ne upuštam dalje u istorijsku sudbinu zaboravlje-nih Srba muslimana - pesnika Osmana �iki�a, Meše Seli-movi�a... - zaklju�uje vladika ba�ki.


10

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Dženita Nicevi�

TABIRENJA

Što bi naša raja kaza-la: Sit gladnome ne vjeruje! Ili, još bolje:

�uvaj se tu�e muke i svoje bruke! „Budu�nost nam je divna,” - kažu svi - “ali nam je današnjica sasvim ružna.“ Više stotina hi-ljada gladnih, milioni bez posla, a vlast se utrkuje u davanju lažnih obe�anja – to je naša realnost.Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljaji� kaže da se od problema gra�a-na Leskovca jako razbolio i dodaje da se, iako je na tom mjestu ve� godina-ma, uvijek iznova potresa kada se, obilaze�i gra-dove, op�ine i mjesta po Srbiji, suo�i s �injenicom kako se teško živi. Ako se razbolio od problema Leskov�ana, onda je si-gurno od problema gra-�ana Sandžaka elegantno odšetao.

Radilo se o predizbornoj kampanji ili ne, ministar Ljaji� ubira glasove po Srbiji, jer je svjestan da je bira�e u Sandžaku, u ove tri godine, nekako izgubio. Plan mu je, do-daje ministar Ljaji�, da pove�a e�kasnost službi socijalne zaštite, rada i radnih odnosa, inspekcije rada i bezbjednosti i za-štite zdravlja u mjestima koja su u tre�oj i �etvrtoj kategoriji nerazvijenosti. Prema njemu, Novi Pa-zar o�igledno ne spada u nerazvijena podru�ja, ili se, pak, nalazi u kate-gorijama koje još nisu op-�im i �injeni�nim stanjem mogle biti kategorirane!? A gdje mu je plan za San-džak? Šta bi od onih silnih obe�anja: Turci �e praviti puteve, Turci �e kupiti fa-brike, uposlit �emo ljude i obezbjediti im minimalne uvjete za život!? Od svog poštenog rada, izdržavat �e svoje porodice. Novi

Pazar �e opet biti pri-vredno �udo! U jednom, srbijanski ministar Ljaji� nije pogriješio: Novi Pa-zar jeste privredno �udo, ali kakvo? �udo da se ne možemo na�uditi više. A od Turaka smo dobi-li još jedno mjesto gdje možemo kupiti doner, dok je prodavnica turske baklave „otputovala za Beograd“. A znate li, dra-gi �itaoci, gdje su otišli turski privrednici, oni sa kojima nam je ministar Ljaji� obe�avao ulaganja u tekstilnu industriju? U Leskovac. Vlasnik turske kompanije za proizvod-nju džinsa „Jeanici Ista-nbul“ Taner Bujka�in je najavio da �e na prolje�e zapo�eti proizvodnju u Leskovcu i u prvoj go-dini zaposliti 500 radni-ka. Bujka�in je, poslije sastanka s predstvanici-ma grada, kazao da �e probna proi-zvodnja sa se-damdeset r a d n i k a po�eti kra-jem fe-bruara ili po-�etkom m a r -ta u z a k u -pljenim pogonima propale fa-br i -

ke “Leteks”, te da �e se nastaviti u obližnoj fa-brici “Sintetika”, koju namjerava kupiti ovih dana i u njenu adaptaci-ju uložiti oko tri miliona eura. Govorkanja o po-kretanju tekstilnih pogo-na u Novom Pazaru od strane turskih investitora za sada su ostala samo prazne pri�e. Naša real-nost je potpuno druga�i-ja: više od 20.000 nezapo-slenih, hiljade gladnih... Ekonomska kriza je za godinu dana umalo du-plirala broj onih koji traže pomo� kako bi se prehra-nili sa kazana. Skoro sva-ki deseti gra�anin Novog Pazara i Sandžaka živi ži-vot nedostojan �ovjeka. A ministar Ljaji� se razbolio od problema gra�ana Leskovca!? Nije nam na-mjera umanjiti probleme

gra�ana te op�ine, ali ne zaboravimo da su gra�a-ni našeg kraja u mnogo goroj i nezavidnijoj situ-aciji. Što je siromaštvo u našoj državi ve�e, a ra-zlike kod onih koji imaju izraženije, to su socijalne tenzije sve �eš�e.

No, naš narod je preživio i mnogo gore godine, pa �e preživjeti i ove. I bit �e dostojanstven. I bit �e ja�i, pa ne�e dozvoliti da mu neimaština ukalja obraz. I zna naša raja za izreku: „Ako ho�eš da se obogatiš, idi me�u siro-mahe.“ Ipak, ne�e uvijek biti siromašnih… A od �ega �e se naša vlast bo-gatiti? Nije na nama da mislimo o tome, neka oni malo razmišljaju kako je imati pa nemati.

Šta bi od onih silnih obe�anja: Turci �e praviti puteve, Turci �e kupiti fabrike, uposlit �emo ljude i obezbjediti im minimalne uvjete za život!? Od svog poštenog rada, izdržavat �e svoje porodice.

Novi Pazar �e opet biti privredno �udo!

SEKIRACIJA BEZ SEKIRE

ŠTA TO SEKIRA

ŠTA TO SEKIRA

NAŠEGA MINISTRA?

NAŠEGA MINISTRA?


TABIRENJA

Haris ISABEGOVI�

1111

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

SVETI SAVA NIJE NAŠA SLAVANeko je rekao: Po-

stoji bezbroj na�ina za tihi marš diskri-

minacije. Ono što se ve� duži niz godina dešava muslimanima u Srbiji, posebno Bošnjacima, od strane beogrdaskog re-žima predstavlja najbru-talnije kršenje vjerskih i ljudskih prava. Obilježa-vanje Školske slave sveti Sava u sekularnoj Srbiji plasti�an je primjer vjer-ske diskriminacije prema

svima koji se ne osje�aju kao pravoslavni hriš�ani. Srbi su narod pravoslav-ne vjere i oni neka slave Savindan, ali država ne bi smjela nikakvim uredba-ma, naredbama ili zako-nom taj dan proglašavati kao „Školsku slavu“ i to svom nastavnom kadru i svim u�enicima bilo koje vjere ili nacije. Na poziv IZ-e u Srbiji da ne do-zvole svojoj djeci da u�e-stvuju u programima koji se spremaju povodom Školske slave sveti Sava reagirali su mnogi, pa �ak i dežurni potira�-otira� iz Novog Pazara, žena za sve i svašta, Urban-Ida. Njena reakcija ne �udi one koji je poznaju, jer nju ne krase obilježja jednog muslimana. Pravi je mu-sliman onaj koji ne pije, ne laže, nije licemjer, voli i unapre�uje porodicu, štiti i �uva bra�nu zajed-nicu, voli bližnjega svoga i pazi na svoje vrijednosti, posebno vjerske. Pitanje je koliko �emo ovih stvari na�i kod Urban-Ide koja se iz petnih žila trudi da

zadovolji beogradske mentore uklju�uju�i i mi-nistarstvo Rasima Ljaji�a koje je �nansijski pomaže.

Lajanje na zvijezdeNjena pri�a košta dosta, režimu to ne smeta, bit-no je da imaju nekoga o koga mogu otrijeti noge. Ako neko nosi bošnja�ko-muslimansko ime, onda je otira� još ugodniji. Kod Urban-Ide su našli sve.

Ne stidi se da iznosi ne-buloze, da pljuje po svojoj vjeri, da pljuje po svojim sugra�anima. Bitno je da pare kapaju, dolaze, da se pla�a, da se ima za „i�e i pi�e“ i još po nešto. Na-kon što je od Rasimovog ministarstva dobila nov-ce, postalo je jasno koliko košta njezino „lajanje na zvijezde“. Ova Urban-Ida je prije neki dan izjavila za Bli: „Poziv na bojkot školske slave svetog Save muftije Islamske zajed-nice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli�a imat �e zane-marljiv zna�aj.“ Za Ur-ban-Idu Školsaka slava sveti Sava ne predstavlja problem. Ona, ako želi, može i javno da se prekr-sti, jer bi tada muslimani imali manje štete od nje, bar bi se znalo da je zva-ni�no prihvatila Školsku slavu i njezinog svetitelja. Najbolje bi bilo da po�e stopama Emira Kusturi-ce, da uzme krst za svoj zaštitni znak, pa da onda napiše svoju suhoparnu biogra�ju koju bi, uz po-mo� mentora, bez obzira

što ne vrijedi ništa, pro-dala u zavidnom tiražu. Šala nije imati musliman-sko ime a pljuvati po vri-jednostima islama i mu-slimana. Za beogradski režim je to pun pogodak. Za muslimane iz Sandža-ka otira� ili potira� pred-stavlja najobi�niju krpu.

Tihi marš asimilacije i pokrštavanja

U Ministartvu prosvjete, p o v o d o m poziva IZ-e, kažu da sve škole u zemlji i svi u�enici dr-žavljani Sr-bije trebaju obiljležava-ti školsku slavu, jer je taj praznik predvi�en kalendarom rada. Na-r e � i v a � k i uz prizvuk

obaveza za sve u�enike, pomo�nik ministra pro-svjete Zoran Kosti� na-pominje da svaka škola ima svoju koncepciju pro-slave. Iz Ministarstva do-daju da je to stvar „op�e kulture“. Ako je svetosa-vizacija „op�a kultura“ onda priznajemo da smo mi op�e nekulturni i takvi �emo ostati jer ne želimo prihva�anjem tu�e vjere i obi�aja steknemo epi-tet „kulturan“. Tako�er, neke srpske stranke koje ne vrijede spominjanja, kažu da muftija širi govor mržnje. Naravno da sva-ka zaštita muslimanske vjere i bošnja�ke nacije od strane Beograda biva okarekterizirana kao go-vor mržnje. A kako se karekteriziraju izjave po-jedinih politi�ara da su Bošnjaci speci��an narod ili izjave crkvenih veliko-dostojnika da muslimani smrde zato što jedu loj, ili negativno spominjanje muslimana od strane Pa-trijarha li�no nedugo na-kon što je ustoli�en. Zar ovo nije govor mržnje?

Naravno da jeste, i više od toga, ali se za srpsku javnost ništa loše nije de-silo. Zvani�ni Beograd, koji nije bio spreman Sre-breni�ki genocid nazvati punim imenom, a sa dru-ge strane potpuno je lega-lizirao ubijanje Bošnjaka i drugih naroda zakonom o izjedna�avanju partiza-na i �etnika, zapravo radi na pripremi novog geno-cida. Svaka legalizacija zlo�ina i nedjela uvod je u još teže i gore nedjelo. Da je Beograd to spreman u�initi pokazuje i najno-vija hajka na IZ-u i njene velikodostojnike.

Diskriminatori jašu tihi marš asimilacije i pokr-štavanja. Nare�uju svima da trebaju prisustvovati školskoj slavi. E, musli-mani ne�e slati svoju dje-cu na proslavu Školske slave. Zašto se mora na Školsku slavu? Obzirom da je spomenuti praznik krsna slava sveti Sava, onda neka se slavi samo u školama i odjeljenjima u kojima su pravoslavci ve�ina, a ne da se name-�e muslimanima. Sama �estitka koju nadležni, prilikom proslave spo-menute slave, upu�uju nastavnom osoblju i u�e-nicima: „Nastavnicima i u�enicima �estitamo Škol-sku slavu sveti Sava“ je diskriminatorska i asimi-latorska. Nisu svi u�enici i nastavnici pravoslavci.

Nametanje Školske slave sveti Sava je tihi pokušaj asimilacije i

pokrštavanjaNeki kažu da nema do-kaza da je bilo pokušaja pokrštavanja. Šta je dru-go nametanje Školske slave sveti Sava do tihi pokušaj pokrštavanja. Niko nije došao da kaže: „Pokrstite se, djeco!” Sva-ko imalo pametan zna da se to radi baš ovako kako iz resornog ministarstva poru�uju i nare�uju. Na-vikavati djecu da slikaju i gledaju Savinu ikonu (U

U�IONICA O.Š. “RIFAT BURDŽEVI� - TRŠO”, NOVI PAZAR


12

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etTABIRENJA

OŠ „Tršo“u Novom Pazaru u jednoj u�ioni-ci gdje su muslimanski u�enici 100%, iznad table visi veliki portret svetog Save), da mu pjevaju ode i himnu, da recitiraju pjesme, izvode dramsko-umjetni�ki program, da se pomire sa �injenicom da je to „ništa“, pa to je samo „zabava“. A onda, kad se naviknu na sveca, mogu i krst objesiti, u autu recimo, pa konop sa krstom oko ruke, pa prihvatiti sla-vu, šta ima „komšijski je“ – i tako redom dok se ne prekrstimo dobrovoljno. Trebamo znati da je asimilacija uspjela onog trenutka kada vam postane sasvim sve jedno to što vam dolazi sa strane a nije vaše niti vam pripada. Ako vam postane sve jedno, onda ste asimili-rani, a sljede�i korak je pokrštavanje. Re�i �e vam se: “Pa vi nemate ništa svoje, bolje vam je da slavite neku slavu, hajde da se pokrsti-te, da vjerujete u nešto.” - i tako redom, po-lahko i sigurno, tiho... Najbolji ibret za tihu asimilaciju i pokrštavanje jesu Užice, Nova Varoš, Prokuplje i još neki gradovi širom Sr-bije koji su imali ve�inu muslimana, a sada ih ima vrlo malo ili ih nema uop�e. Pogledajte Beograd. U njemu ima ljudi koji su bili musli-mani a sada su im od vjere ostala samo ime-na. E takvi da smo, bili bi po mjeri režimu ili Urban-Idi i njima sli�nim.

Zaštitnik gra�ana krši gra�anska i vjerska prava

Da je svoj djeci, bez obzira na vjersku pripad-nost, na Savindanu mjesto u školi smatra i zaštitnik gra�ana Saša Jankovi�. „Jedino što nikako ne smije biti obavezno“ – upozora-va ombudsman – „jeste prisustvo vjerskom obredu.“ Kakav zaštitnik, takva su nam vjer-ska i ljudska prava. Pa zar nije sama ikona svetog Save koju djeca slikaju tom prilikom dio pravoslavnog obredoslovlja. Cjelivanje ikone je u mnogim školama sastavni dio cere-monije. U nekim školama u Prijepolju ulaze pravoslavni sve�enici i kandilom dime sve u�enike od reda, bez obzira na vjersku pri-padnost. Tako�er, u prijepoljskim školama sve�enici lome slavski kola�. Tom �inu pri-sustvuju i bošnja�ka djeca. Nakon lomljenja kola�a, slijedi zakuska, baš kao i što se radi na krsnim slavama. Zar ovo nije svetosavizacija Bošnjaka? Naravno da jeste, samo što ombud-sman to ne želi da vidi i prizna. On je pobrkao lon�i�e. Umjesto da brani prava muslimana, on štiti režim koji grubo krši vjerska i ljudska prava pripadnika islama u Srbiji. Samo ime slave je dio obredoslovlja pravoslavaca. Zar to nije krsna slava? Šta je slava do pravoslav-ni vjerski obred. Pa ako je tako, kako to da ombudsman ima stav da sva djeca imaju oba-vezu biti na pravoslavnoj slavi. Zato što i om-budsman radi za interese režima i ve�inskog naroda, baš njega briga za muslimane koji su trebali po programu srpskih šovinista davno nestati sa ovih prostora.

Srebrenica, Limska Dolina, Sjenica, Bukovica, Star�evi�e – malo li je genocida nad muslima-nima izvršeno. Na snazi je tihi marš diskri-minacije u svilenim rukavicama, tihi genocid nad Bošnjacima. Svetosavizacija muslimana Bošnjaka samo je jedan dio tihog diskrimina-torsko-asimilatorskog marša.

Životna teku�ina svakog �ovjeka “od rije-�i“, “plava krv“ pjesnika. Drevni Grci su koristili rije� da bi

ozna�ili sagorijevanje rane, a prapredak rije�i kauterizacija, koja se i u nas u medicini koristi

za sagorijevanje rane u cilju sprje�avanja daljeg procesa, jeste kauterion. Grci nisu samo sagorijeva-

li rane, ve� su približno isti postupak koristili i u umjetnosti da bi u�vrstili boje na slikama. Tad je bio obi�aj da se kori-ste voštane boje koje se kasnije ugriju, ili kako se tad govori-lo encauston,“ugore“. U latinskom se ova rije� promijenila u encaustum i postala naziv za vrstu purpurnog mastila koje su imperatori koristili kada su potpisivali zvani�na dokumenta. U staro-francuskom je encaustum postalo enque, a engleski ga je prihvatio kao enke ili inke, da bi smo dobili savremeni oblik ink: mastilo, tinta.Iako se iz epigrafa to ne bi moglo zaklju�iti, mastilo je odigralo zna�ajnu ulogu na pozornici svjetske historije.Prvotna uloga mastila je bila da se ucrta i upiše po zidinama pe�ina trajno naslje�e pe�inskog �ovjeka. Otuda i imamo naj-starije poznate ostatke mastila od prije približno 5.000 godina, kada je umjetnik koristio �a�, želatin iz životinjske kože i ulje da bi obojio slike i dijelove tekstova uklesane u kamenu.Potreba za mastilom porasla je u istom trenutku kada je umjetnost prerasla iz klesanja u kamen i kada je bio potreban alat drugoja�iji od nekakvog dleta. Kasnije su Arapi razvili druk�iji proces proizvodnje masti-la, �iji je krajnji ishod jsabijena i osušena smjesa. Kada bi se ukazala potreba za pisanjem, dodavala bi se voda i moglo se pisati. Ovaj proces sabijanja u plo�ice koristio se iz dva razlo-ga: nije bilo dovoljno bo�ica za �uvanje mastila i bilo je lakše prenositi ga na takav na�in. Taj izum je u mnogome pomogao kasnijim osvaja�kim pohodima Arapa, osobito u Sjevernoj Africi i Španiji.Sa izumom štamparske prese izbrisano je srednjevjekovno mra�no doba „dark ages“ – i otpo�elo je moderno doba. Pr-votna uloga štampane knjige bila je da širi pismenost. Kada je pismenost rasprostranjena, postao je mogu� i koncept op�eg znanja.Štampana rije� je stvorila sopstveni podsticaj za upitom i pro-mjenom i, otkad je znanje postalo op�e, ve�i broj ljudi je mo-gao u�estvovati u debati. Ovo je samo po sebi podstaklo ve�i broj debata i diskusija, a to je pak vodilo ra�anju novih ideja. Svijet je svjedo�io preporodu novih ideja pjesnika, bjesednika, romanopisaca, pisaca, mislilaca, hemi�ara, alhemi�ara, mate-mati�ara i astronoma koji su udahnuli novi život u zoru doba koje je svitalo.Uloga mastila, �ini se, nije se promjenila, suština stvarnosti ostaje upisana mastilom u kamenu, na pergamentu ili na pa-piru. Kao da su “primitivni ljudi“ instiktivno bili svjesni da zapo�inju dijalog isto kao što i savremeni �ovjek osje�a tintu koja te�e njegovim venama i koja ga nagoni na kontinuitet di-jaloga koji, vjerujemo, ne�e nikada prestati. Mastilo, u svim svojim savremenim oblicima, obnavlja prošlost, povezuje davno zaboravljene stihove s drugim, poznatijim stihovima. Omogu�ilo nam je da uživamo u nekom tekstu zbog jedne jedine rije�i. Zbog njega nam je svako �itanje samo jedno po-novno �itanje ve� pro�itanog teksta.Borhes, u Utopiji modernog �ovjeka, opisuje univerzum u kom je svaki �ovjek umjetnik i samim tim više nema potrebe za umjetnoš�u: više nema galerija, biblioteka, muzeja; iš�ezla su imena pojedinaca i zemalja; sve je božanstveno anonimno, nijedna knjiga ne predstavlja ni neuspjeh ni uspjeh.Možda je to zato što našim venama te�e mastilo kojim je pi-sano po onim pe�inama? Možda je to zato što našim venama te�e mastlilo iz štamparije engleskog preduzetnika i prevodi-oca Viljema Kakstona koji je prvi štampao Kenterberijske pri�e Džefrija �osera?

FINESA

Adnan HASANOVI�

Adnan HASANOVI�

MASTILO


Bošnjaci su odvažan, hrabar narod. Boš-njaci su ponositi,

tvrdi, nesalomivi, mudri, ujedno milostivi, otvore-ni, tolerantni, nisu geno-cidni, nisu vi�ni zlo�ini-ma, ubijanju, silovanju, plja�kanju, maltretiranju, ugrožavanju ne�ijih pra-va. Bošnjaci nisu nemo-ralni, Bošnjacu su ljudi. Bošnjaci su insani koji ho�e da žive slobodno, u miru sa svojim komšija-ma koje nisu mogli birati, jer su im oni dati odlu-kom sudbine Božije. Boš-njaci, kako to silno zvu�i!

Bošnjaci su tvrdoglavi u istrajavanju suprotstav-ljanja dušmanima. Boš-njaci ne�e podle�i volji re-žima, niti hiru pojedinih ministara koji ih žele na-tjerati da glasaju dok bre-ogradski favoriti ne po-bjede. Izborna utakmica za BNV je završena for-miranjem tog Vije�a �iji je predsjednik prof. dr. Mevlud Dudi�, i za nas Bošnjake tu je kraj pri�e. A što se ti�e aktivnosti i radnji koje �e Vije�e pre-uzeti, one �e tek uslijediti i bit �e mnogo ozbiljnije i hrabrije od onoga što �i-pli� misli i želi. (Glavni muftija smatra da je po-navljanje izbora za Naci-onalni savjet Bošnjaka 17. aprila velika greška vla-sti, dodaju�i da su time odriješene ruke izabra-nom Bošnja�kom nacio-nalnom vije�u da se može

baviti i temama koje im z a k o n ne pro-pisuje).

Priznato, nepriznato - to nije u nadležnosti obi�-nog ministra koji ne radi svoj posao kako treba. Ko je ministar da nas pri-znaje ili ne priznaje!? Ko je ministar da nam daje legitimitet. Mi legitimi-tet i legalitet crpimo iz izborne volje Bošnjaka, a ministar može udarati u doboš koliko ho�e. Prazni su ti njegovi udarci isto kao što je i doboš prazan. Šta je ministar osim slu-ga i izvršitelj. Bošnjaci se nikada takvima nisu po-koravali. Nepriznavanje povla�i nepriznavanje s druge strane. Ni mi mini-stra ne priznajemo, pa eto ne�emo da izi�emo na iz-bore. Nepriznavanje Vi-je�a od strane ministra ili Vlade nama godi. Ni fala ni beri�atusum nikome u Beogradu što nas ne pri-znaju. Mi smo godinama nepriznati, pa radimo i gradimo po volji i �ejfu naroda kom pripadamo. Radimo i gradimo po vo-lji i za merak bošnja�kog naroda koji nam puha u krila i daje snagu za nove projekte i pobjede. Da nas ministar priznaje, to bi zna�ilo da ga do-nekle moramo poštivati, slušati, raditi po njego-voj volji i htijenju, ovako, nama sloboda a njemu tvrdoglavost, nemoral, dvostruki aršini, kršenje prava i zakona, diskrimi-nacija, segregacija... nje-mu neljudskost. Njemu sekiracija i deprsija.

Nemoralan insan

Zar nije nemoralan onaj insan koji krši zakon, go-vori neistinu, obmanjuje,

dezavujiše javnost, skriva �injenice, ponaša se baha-to, neljudski?

Veliki broj nezavisnih institucija osudio je ne-zakonito, nemoralno i skandalozno ponašanje ministra koji bi se trebao, bar po opisu posla, baviti poštivanjem i unapre�i-vanjem ljudskih prava i sloboda. Povjerenica za ravnopravnost Nevena Petruši� je ocijenila da je u izbornom procesu bilo kršenja prava Bošnjaka, zaštitnik gra�ana Saša Jankovi� je Ministarstvu za ljudska i manjinska prava uputio brojne za-mjerke, a povjerenik za

informacije od javnog zna�aja Rodoljub Šabi� podnio krivi�ne prijave protiv više osoba osum-nji�enih za falsi�ciranje bira�kog spiska Bošnjaka. Ministar je ostao gluh i nijem po pitanju poštiva-nja Zakona kojeg je na-stavio kršiti svom svojom bahatoš�u i glupoš�u. Koliko je nemoralan i nei-stini odan, nije ni zatražio sjednicu Zakonodavnog odbora koja je dogovore-na na pregovorima sve tri

bošnja�ke liste. Ministar nije ni lud ni zbunjen, on „samo“ krši zakon.

Bošnjaci nisu Suljo i Rasim

Ministar ne poznaje Boš-njake, jer misli da su oni poput njegovih saradnika Sulja i Rasima. Poltroni i izdajice. Ne! Bošnjaci su sve ono što Suljo i Rasim nikada nisu niti �e biti. Bošnjaci su sušta suprot-nost onoga kako ih mini-star doživljava, i onoga što o njima misli. A misli malo i bere zeleno, jer ne poznaje Bošnjake. Mi znamo da on radi i po diktatu onih koji mnogo više o Bošnjacima zna-ju od njega. Oni preziru Bošnjake zato što Boš-njaci nisu genocidni, što su hrabri i odvažni. Zato nas i vrije�aju, pa kažu da smo speci��ni. Ako smo speci��ni zato što nismo genocidni, onda nam je to najve�i kom-pliment. Sasvim je jasno da ljudi vrije�aju zato što mrze i što se boje. Re-žim nema razloga da nas mrzi niti da nas se boji, mi se svetiti ne�emo, jer bi to bio najve�i znak sla-bosti, a za dobro našeg naroda raditi ho�emo po cijenu gaženja blata još 50 godina i duže ako treba.

Uostalom, zar nas više od stotinu godina režim ne maltretira i usiljeno krši naša prava, a mi se gan-dijevski borimo da ostva-rimo prava. Zato, neka znaju da je Srbija naša koliko i njihova. Kako Glavni muftija re�e: „Boš-njaci u Sandžaku i Srbiji su autohton i konstituti-van narod i kao takvi su u državnost Srbije unijeli živote i teritoriju. Zato ih ne može niko iseliti iz te države bez te dvije stva-ri.“

POLITIKA

Sead Ša�irovi�

Sead Ša�irovoo ivv �

13

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Veliki broj nezavisnih institucija osudio je nezakonito, nemoralno i skandalozno ponašanje ministra koji bi se trebao, bar po opisu posla, baviti poštivanjem i unapre�ivanjem ljudskih prava i sloboda.

MINISTAR MISLI MALO I BERE ZELENOLUD, ZBUNJEN, NENORMALAN

MINISTAR �IPLI�

PLOVI BELA LA�OZamjenik ministra �ipli�a Petar Anti� dao je ostavku, izme�u ostalog, i zbog malverzacija oko bira�kih spiskova, falsi�cira-

nja ostavki vije�nika Bošnja�kog preporoda, “posebnog” pravilnika o konsti-tuiranju Bošnja�kog nacionalnog vije�a i bahatog ponašanja ministra �ipli�a.


Šestog juna prošle godine, na održanim izbori-ma za Nacionalne savjete nacionalnih manjina, Bošnja�ka kulturna zajednica, koju je predvodio

glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, dobila je naj-ve�e povjerenje gra�ana. Od 35 vije�nika, poslije iz-bora, Bošnja�ka lista Sulejmana Ugljanina osvojila je 13, dok je Bošnja�kom preporodu bliskom Rasimu Ljaji�u pripalo 5 mandata. Konstitutivnoj sjednici 7. jula prisustvovali su vije�nici BKZ i dva vije�nika li-ste Bošnja�ki preporod. Istu sjednicu su bojkotiraali vije�nici Bošnja�ke liste, koju podržava Stranka de-mokratske akcije Sulejamana Ugljanina, i tri vije�nika Bošnja�kog preporoda Sandža�ke demokratske parti-je Rasima Ljaji�a. Predstavnici BKZ-a tvrde da je na konstitutivnoj sjednici Vije�e konstituirano, dok Mi-nistarstvo za ljudska i manjinska prava to osporava. U tom ministarstvu kažu da na konstitutivnoj sjednici nije postojala dvotre�inska ve�ina za formiranje Na-cionalnog savjeta Bošnjaka. Ina�e, poslovnik koji je važio za sve ostale manjinske narode u Srbiji, nije va-žio za Bošnja�ku nacionalnu zajed-nicu. Nacionalni savjeti 18 manjina u našoj državi izabrani su prostom polovinom, dok su Bošnjaci svoj sa-vjet morali birati uz prisustvo dvije tre�ine vije�nika, jer su, kako je re-�eno, Bošnjaci speci��ni. Na takve izjave reagirali su predstavnici Li-beralno demokratske partije koji su smatrali da se radi o rasisti�koj izja-vi. Manipulacije i podvale pri kon-stituiranju Bošnja�kog nacionalnog vije�a oštro su kritizirale i nevladine organizacije: Jukom, Gra�anska ini-cijativa, Urban in i Sandža�ki odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Ove or-ganizacije od nadležnih državnih organa, uklju�uju�i i tužilaštvo, zahtijevale su „hitno ispitivanje krivi�ne odgovornosti pojedinaca iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava zbog zlo-upotrebe službenog položaja i drugih krivi�nih djela.““Izjava Petra Anti�a, visokog zvani�nika Ministar-stva, da je Ministarstvo odlu�ilo da se neke odred-be Statuta o izboru Bošnja�kog nacionalnog vije-�a izbace, kao i da je odredba koja ure�uje da je za veri�kaciju mandata nacionalnog vije�a potreb-na dvotre�inska ve�ina umjesto ranije proste ve-�ine dodata u cilju stabilnosti i speci��nosti boš-nja�ke nacionalne manjine je vrije�anje zdravog razuma.” – istakao je Milan Antonijevi� iz Jukoma.Direktor Gra�anskih inicijativa Miljenko Dereta kaže da je ministarstvo u slu�aju BNV radilo sve što ne bi smjelo: „Država se ve� ranije uplela u odnose unutar Islamske zajednice i sada je samo dodatno zakomplici-rala situaciju i izazvala nove podjele unutar bošnja�ke manjine, što se može negativno odraziti i na cijeli taj dio Srbije, pa i na op�u stabilnost zemlje.” – zaklju�io je Dereta i dodao da je rije� o o�iglednom politi�kom utjecaju, jer Ministarstvo štiti interese koalicionih par-tnera iz vladaju�e koalicije na štetu opozicije.

Zbog svega što se izdešavalo i zbog svih izjava mini-stra �ipli�a, LDP je zatražio od Vlade Srbije smjenu ovog ministra do koje još uvijek nije došlo, a vjero-

vatno ne�e ni do�i. Ministra �ipli�a, a ni našu Vladu, uop�e nisu dotakle, niti su ih se ticale izjave tri nezavi-sna regulatorna tijela – zaštitnika gra�ana, zaštitnika prava manjina i povjerenika za informacije od javnog zna�aja – koji su utvrdili da postoji veliki broj nepra-vilnosti, kao i da ima uvjeta za podnošenje krivi�nih prijava protiv visokih funkcionera naše države.

Poslije dva sastanka kome su prisustvovali predstav-nici sve tri bošnja�ke liste, ministar �ipli� i ambasador OESC-a Kipreos, stvari su krenule u malo pozitivni-jem smjeru. Do tre�eg sastanka, krajem prošle godi-ne, na kome je trebalo do�i do dogovora kako bi BNV nastavilo nesmetani rad, nije došlo, jer “zaštitinik ljudskih i manjinskih prava” nije tražio odgovor od Zakonodavnog tijela Skupštine Srbije kome pripadaju mandati, vije�nicima ili listama, jer je cijela frka oko BNV upravo vezana za mandate i blanko ostavke.

A onda, ministar za ljudska i ma-njinska prava, Svetozar �ipli� me-dijima daje izjavu da su raspisani izbori za BNV za 17. april. Bošnja�-ka kulturna zajednica oštro je pro-testirala zbog odluke Ministarstva za ljudska i manjinska prava da budu ponovljeni izbori za Nacio-nalni savjet Bošnjaka i da se formi-ra privremeni organ upravljanja. Ova lista tvrdi da ponovljeni izbori nisu izbor, ve� izborna farsa i na-stavak diskriminacije Bošnjaka koju sprovodi sadašnja vlast. Predstavni-

ci liste Bošnja�ki preporod kažu da novi izbori, kao ni funkcioniranje pa-

ralelnih struktura nisu najbolje rješenje, dok predstavnici Bošnja�ke liste izlazak

na izbore uvjetuju ukidanjem okruga. A poslije svega ovoga, razmatraju�i pritužbe,

Evropski parlament donosi rezoluciju u kojoj se, pored ostalog, direktno izražava z�brinutost

u pogledu uspost�vlj�nja Bošnj��kog n�cion�lnog s�vjet� i poziv� n� brzo okon��nje proces� formiranja Nacionalnog savjeta Bošnjaka u skl�du s� pr�vilim�, pri �emu se od Srbije zahtijeva da dozvoli legitimno predst�vlj�nje Bošnj�ka u S�vjetu. Evropski parla-ment je, u ta�ki 25 svoje rezolucije, jasno ukazao na kršenje z�garantiranih n�dležnosti ovog n�cion�lnog s�vjet�, i to od str�ne nekih minist�rst�v� i lok�lne s�moupr�ve, pri �emu poziv� vl�sti d� odgovore na upu�ene pritužbe.

To je ukratko hronologija svih doga�aja koji su prati-li izbore i formiranje Bošnja�kog nacionalnog savjeta. Možda je tekst dosadan, ali predstavlja realnost Boš-nja�kog naroda u državi Srbiji. A da, da za kraj da ne zaboravimo kazati da je ministar �ipli� rekao da �e na nove izbore izi�i �etiri liste koje �e predstavljati Bošnjake. Postavlja se pitanje: Odakle “našem” mini-stru takva ideja kad do izbora ima još tri i po mjeseca? Možda mu je takvu informaciju šapnula pti�ica sa gra-ne, ili ministar �ipli� ima neke posebnosti �ijeg posto-janja ni on sam nije svjestan.

Dženita NICEVI�

Džežž nitaNICEVEE

IVV �

1414

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etPOLITIKA

HRONOLOŠKI SLIJED DEŠAVANJA OKO FORMIRANJA BOŠNJA�KOG NACIONALNOG VIJE�A

BNV - TRN U OKU REŽIMUMinistar za ljudska i manjinska prava Svetozar �ipli� raspisao je nove izbore za BNV za 17.april. Bošnja�ka kulturna zajednica �e ih bojkotovati, u Bošnja�kom preporodu još nisu odlu�ili da li �e ili ne�e iza�i na izbore, dok predstavnici Bošnja�ke liste izlazak

na izbore uvjetuju ukidanjem okruga.


revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

15

Uvijek me zbunjuje sposobnost po-liti�ara na vlasti

da od ne�ega što nije ni-kakva teško�a naprave prvorazredni problem. Primjer su i izbori za Na-cionalni savjet bošnja�ke nacionalne manjine ili Bošnja�ko nacionalno vi-je�e. Ministar za ljud-ska i manjinska prava Svetozar �ipli� raspisao je za 17. april nove izbore za BNV.

Na prošlim iz-borima 6. juna, najviše mandata, 17 od 35, osvojila je Bošnja�ka kul-turna zajednica muftije Muame-ra Zukorli�a, Boš-nja�ka lista SDA ministra bez portfelja Sulejmana Ugljanina 13, a 5 Bošnja�-ki preporod SDP mini-stra rada i socijalne poli-tike Rasima Ljaji�a.Šokirali su ti rezultati oba ministra Bošnjaka, ali i ostatak Vlade, koja je, ne znam na osnovu �ega, mislila da je San-džak njihova sigurna bira�ka baza. Muftiji, koji je postao vjerovatno najomrznutija li�nost u beogradskim medijima i oštar kriti�ar Vlade, iz-bori za BNV poslužili su da se nametne kao lider sandža�kih Bošnjaka iz prostog razloga: dva mi-nistra Bošnjaka su ništa ili vrlo malo uradili za svoje sunarodnike. Ka-sniji potezi vlasti samo su oja�ali Muftijinu poziciju. Ja�aju je i dalje.Na Konstitutivnoj sjed-nici, 7. jula, BKZ muftije Zukorli�a, uz podršku dva �lana Bošnja�kog preporoda, obezbjedila je ve�inu i formirala BNV.

Pošto su sjednicu bojkoti-rali �lanovi ostale dvije li-ste, nije bilo dvije tre�ine vije�nika i država ga nije priznala. Onda su krenule bjeso-mu�ne optužbe, fol-pre-govori, dogovori, inci-denti, Zukorli� zaoštrio

retoriku... Dva �lana BP koji su „prešli“ kod Muftije podnijeli su krivi�ne prijave protiv NN lica koje je Ministar-stvu za ljudska i manjin-ska prava navodno pre-dalo njihove falsi�cirane ostavke. „Druga“ strana je odgovorila optužbama da je Muftija „kupio“ dva �lana BP. Izjasnile su se i nezavisne institucije. Po-vjerenica za ravnoprav-nost Nevena Petruši� je ocijenila da je u ovom procesu bilo kršenja pra-va Bošnjaka, zaštitnik gra�ana Saša Jankovi� je Ministarstvu za ljud-ska i manjinska prava uputio brojne zamjerke, a povjerenik za informa-cije od javnog zna�aja Rodoljub Šabi� podnio je krivi�ne prijave protiv više osoba osumnji�enih za falsi�ciranje bira�kog spiska Bošnjaka. Ništa od toga ministra �ipli�a nije dodirivalo. Kritike su ga �inile ja�im, pa nije ni zatražio dogovorenu

sjednicu Zakonodavnog odbora Skupštine Srbi-je. Sada ponovo nama „speci��nim“ Bošnjaci-ma objašnjava kako nas i naša prava štiti od „straš-nog“ Muftije.Nacionalne savjete sma-

tram za

nepotrebne institucije, jer su neaktiv-ne u svom poslu, zaštiti i o�uvanju kulture, jezika, obrazovanja i informira-nja manjina. Savjeti su, uglavnom, postali insti-tucije koje služe stranka-ma nacionalnih manjina da dobiju pare iz budže-ta i udome kadrove koje nisu „uvalili“ u neku republi�ku instituciju, a državi da pokaže kako se kao silno brine i štiti prava manjina. Navest �u primjer, država �nansira jedne novine bošnja�ke manjine u kojoj sam jed-nom, na prve tri strane iz-brojala �ak šest slika Su-lejmana Ugljanina. Koje je moje bošnja�ko pravo zašti�eno time? Šta dobi-jam ako bi takve novine sutra preuzeo muftija Zu-korli�, pa objavio tako�er šest ili više svojih slika?Dakle, da mene iko pita, nacionalni savjeti ne bi postojali. Dovoljno bi bilo da država poštuje

zakone kojim garantira zaštitu prava manjina i da u postoje�e državne organe uklju�i naše pred-stavnike. Ali, kad su ve� organizirali izbore, treba-lo je da poštuju rezultate. Ako je muftija Zukorli� osvojio najviše glasova i obezbijedio ve�inu, što

jeste, to je tre-bala i država priznati, a ne da nizom vrlo sum-njivih poteza, kojim pokušava „progurati“ dva

ministra Bošnjaka, izaziva krizu u

Sandžaku. Jasno je šta �e biti 17. aprila. Neka na izbore u�estvu-ju i 44 klonirane liste, ubjedljiva

ve�ina Bošnja-ka �e ih bojkotirati. Neki zato što �e poslušati muf-tiju Zukorli�a, drugi zato što im je dosta lakrdije od „izbora“ na kojima ti organizator, država, „namiguje“ za koga da glasaš. A ako ne glasaš za te, ponavljat �e izbo-re dok njihovi ne „po-bjede“. Ne sumnjam da �e zvani�ni rezultati biti druga�iji i da �e se pono-viti referendum za Ustav Srbije. Ne znam nijednog sandža�kog Bošnjaka koji je glasao na referendu-mu, izuzev ministara, a zvani�ni podaci kazuju da smo masovno izašli i glasali „za“. Demokrat-ski, kao izborne pobjede Ben Alija u Tunisu. Šta �e time dobiti Bošnjaci? Dva BNV, jedno „muftijino“, drugo „državno“. Srbija? Nove napetosti. Šta �u ja raditi 17. aprila? Nadam se da �e vrijeme biti lijepo i da �u prošetati. Izbori? Ne, hvala. �ekam parla-mentarne, a onda i pred-sjedni�ke.

IZVOR: DANAS

IZ SRBIJANSKIH MEDIJA

TRAŽILI STE - GLEDAJTE

Safeta Biševac

Safeta Biševac


16

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etNACIJA

prof. dr. A

dmir Mur

atov

i�

Od 28. novembra 1944. do po�etka 1946. godine, komunisti�ke vlasti su pogubile preko 2000 najuglednijih Bošnjaka novopazarskog kraja i ukopale ih, u još uvijek neistraženim masovnim grobnicama, na vakufskom dobru Hadžet. Bošnja�ka

kulturna zajednica je, 21. 1. 2011. godine, po prvi put u historiji organizirala javnu tribinu posve�enu ovom genocidu.

IDEOLOŠKA POZADINA GENOCIDA NA HADŽETU

HALALI BABO

Ne znam da li treba iznova tugovati tugu koja je ne-

opisivo velika, ljutiti se zbog šutnje o zlu koja je bila neoprostivo duga, ili pak imati prava na tra�ak osmjeha zbog toga što je došao dan kada se može otvoreno govoriti i pisati o genocidu na Hadžetu.Imamo pravo i na bol i na ljutnju, no treba biti zahvalan Bogu Dragom, našim institucijama, Islamskoj zajednici, BKZ-u, ljudima koji ih pred-vode što su imali svijesti i hrabrosti da budu prvi koji �e, poslije 66 godina, progovoriti na ovu temu, na ovaj na�in.

Ovaj tekst ne pretendira-odgovoriti na sva pitanja o ovom doga�aju, ve� da bude po�etak veli-kog posla za sve �asne ljude dobre volje, od kojih o�ekujemo da se u narednom peri-odu uklju�e i daju doprinos kako bi se rasvijetlile sve okolnosti koje su dovele do ovog strašnog zlo�ina protiv �ovjeka, jed-nog naroda, samo zato što je bio druge vjere, što su bili muslima-ni.

Bit �e svakako i onih koji �e re�i da je genocid teška kvali�kacija. Odgovara-mo da bi bili najsretniji da se Hadžet nije ni de-sio, ali s obzirom da jeste i da su posljedice strašne, imamo pravo i obavezu doga�aje nazvati pravim imenom.

Bošnjaci i Drugi svjetski rat

Bošnjacima je spo�itava-no da su bili na „pogreš-noj strani tokom Drugog svjetskog rata i da su „pla-tili cijenu svog izbora“, za-boravljaju�i �injenicu da nije imalo ve�e klinsiške vlasti od Nedi�eve Srbije. Iz tog razloga, potrebno je razjasniti nekoliko ve-oma bitnih momenata za taj period, kao što su: od-

nos Bošnjaka p r e m a N i j e m -cima i fašizmu, o d n o s p r e m a partizan-

skom i �etni�-k o m pokre-

tu, te od-nos Bošnjaka

i Albanaca.

Odnos Bošnjaka spram Nijemaca i fašizma

Miladin Popovi�, dele-gat Centralnog komiteta za Kosmet, obra�aju�i se 1946. godine na jed-nom „partijskom skupu“ u Kosovskoj Mitrovici, kaže: Albanci su za vrijeme stare Jugoslavije bili ugnje-tavani, ekonomski plja�ka-ni, duhovno negirani, pa �ak i �zi�ki istrjebljivani, i nemojte da se �udite što su oni rado do�ekali Nijemce, jer su za njih bili kao oslo-bodioci, od one bivše vla-sti. Ista tvrdnja se može primjeniti i na Bošnjake. To svakako nije zna�ilo slaganje s ideologijom nacisti�ke Njema�ke. Na-protiv!

Bošnjaci su prvi, okuplje-ni oko Islamske zajedni-ce, javno osudili zlo�ine nacista nad Jevrejima, Sr-bima i ostalim narodima. U tom smislu, poznate su Sarajevska, Mostarska, Banjalu�ka, Tuzlanska i druge deklaracije. Ni-kada nije usvojena niti jedna deklaracija o osudi zlo�ina nad muslimani-ma tog perioda, od stra-ne pripadnika onih u �ije ime je po�injen zlo�in. 1942. godine, bošnja�ki prvaci izražavaju javni protest protiv hapšenja Jevreja iz Novopazar-skog kraja, uputivši pri-tom delegaciju u sjedište Gestapo-a.

Odnos Bošnjaka pre-ma partizanskom i �etni�kom pokretu

O tome kakva je priroda odnosa izme�u „Musli-manske milicije“ i partizanskog pokreta vidi se na osnovu

nekoliko dokumenata iz tog perioda. U izvješta-jima Oblasnog komiteta KPJ za Sandžak isti�e se: “Muslimanske vo�e iz Komarana, u nekoliko mahova su pisali našim štabovima da nemaju nikakvih neprijateljskih namjera prema partizani-ma, a da daju besu dok i jedan njihov �ovjek traje ne�e dozvoliti da �etni�-ka noga prekora�i na nji-hovu teritoriju.“ Postoji sli�an dokument vezan i za Sjenicu.

Odnos Bošnjaka i Albanaca i uloga A�if-

efendije u odbrani Novog Pazara

Bošnjaci i Albanci su dva bratska naroda. Pored vjere, spaja ih i istovjetna životna sudbina. Stoga je bilo i jeste prirodno da su kroz historiju bivali upu-�eni jedni na druge. Veo-ma je bitno kazati da Al-banci, Bošnjaci Sandžaka, kao i pripadnici turskog naroda u Makedoniji, iz-me�u Dva svjetska rata politi�ki usko sara�uju kroz zajedni�ku partiju Džemijet el-islami. O sa-radnji Bošnjaka i Albana-ca u odbrani Novog Pa-zara piše i rahmetli Ejub Mušovi�:Krajem 1941. A�if-efendija organizuje odbranu Pazara od napada �etnika. �etni�ka taktika je bila da Sandžak pritisnu sa svih strana, prvo iz pravca isto�ne Bosne, za-tim pravca Crne Gore, a sa srbijanske strane iz pravca Ivanjice i Raške. Cilj je bio zauzeti Novi Pazar, a njego-vo stanovništvo pobiti i pro-tjerati. Me�utim, doga�aji su pokazali da je najžeš�i otpor pružilo baš stanovniš-tvo Novog Pazara, potpo-mognuto jedinicama sa Pe-šteri i jedinicama kosovskih Albanaca, koje je predvodio

A�IF-EFENDIJA HADŽIAHMETOVI�, JAVNO STRIJELJAN NA HADŽETU 21. JANUARA 1945.


17

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

NACIJA

Šaban Poluža, koji u Novi Pazar dolaze na poziv A�if-efendije.

Neutemeljena je tvrdnja da je cijena te pomo�i bila albanizacija Bošnjaka, ali je sasvim osnovana da bra�i Albancima duguje-mo puno.

„Oslobo�enje“ ili nasta-vak etni�kog �iš�enja

Pored �injenice da Boš-njaci aktivno sudjeluju u partizanskom pokretu, ginu�i za ideale „nove države“, da je Sandžak najsigurnija baza partiza-nima, toliko sigurno da 1943. godine Josip Broz Tito ozbiljno razmišlja da sjedište predsjedniš-tva AVNOJ-a premjesti u Sandžak, u Berane, pro-srpski i procrnogorski kadrovi rade na ukidanju autonomije Sandžaka.

Put ka tom cilju trasiran je surovom likvidacijom Rifata Burdžovi�a Trša, a okon�an 29. marta 1945. godine formalnim gaše-njem ZAVNOS-a. Da bi bili sigurni da ne�e biti

otpora ovoj nezakonitoj odluci, nakon ulaska ko-munista u Novi Pazar, po�inju masovne likvi-dacije bošnja�kih prvaka i elite, koje traju od 28. novembra 1944. godine pa sve do po�etka 1946.

Dugogodišnji �inovnik

komunisti�kog režima, tada �lan SKOJ-a, Ramiz Crnišanin, u Tijesnoj �ar-šiji, u kojoj pravda mno-ga zlodjela komunista (skidanje mahrame, oti-manje vakufa...), o zlo�i-nima na Hadžetu, izme-�u ostalog kaže: Dok sam ležao bolestan, no�u sam slušao pucnje koji su dolazi-li sa Hadžeta. To su vršena strijeljanja narodnih nepri-jatelja… odluke o životu i smrti donosili su pojedinci. Naro�ito je bio ozloglašen �or�e Ostoji� (Peruni�i�), major OZN-e (…), a nije

izgleda bila �ista ni savjest Voje Lekovi�a, jer me je u više navrata pitao da oni nisu možda tada pretjerali sa tim egzekucijama?

Omer Turkovi�, u knji-

zi Pazarski šehidi, piše o tajnom sastanku vrha partizanske vlasti u No-vom Pazaru, neposredno pred po�etak likvidacija: Sastanak je otvorio Voja Le-kovi� rije�ima: „Drugovi, ja sam zadužen ispred Obla-snog komiteta da objasnim naredbu koja je prispjela iz

Centralnog komiteta. Da bi ste me bolje razumeli,“ – nastavio je Lekovi� – „re�i �u vam da grad u kom se nalazimo nije na Bosfo-ru, ali je oduvijek bio Mali Stambol. Ne samo po arhi-tekturi, džamijama... ve� naro�ito po vjeri i na�inu života koji se ne razlikuju od onog u bilo kom turskom gradu...Pitam vas, drugovi, kako �emo izgraditi beskla-sno društvo na takvim te-meljima? Moje mišljenje je nikako... Da bi smo to posti-gli, mi moramo svaku stopu naše zemlje o�istiti od koro-

va i nazadnih elemenata.“... Likvidaciju narodnih ne-prijatelja �ete obavljati taj-no, no�u ili u ranu zoru na onom polju na kraju grada koje se zove Hadžet; gde su padale savezni�ke bombe.“

Isti autor navodi da je na Hadžetu ubijeno 1639 ljudi, mada ostavlja mo-gu�nost da je ta cifra vjerovatno ve�a, preko 2000, jer je bilo i drugih lokacija, manjih, na ko-jima su tako�er vršena strijeljanja.

Muhamed Abdagi�, po-znati sandža�ki intelek-tualac i disident, u�esnik NOP-a, govori o speci-��nostima ovog zlo�ina i po�iniocima: Samo u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici, nakon rata, �etni�-ki „partizani“ su strijeljali preko 500 najuglednijih Muslimana – trgovaca. Oko Novog Pazara postoje mnoga strelišta, što je ne-oprostivo. Ja sam bio mi-šljenja da se �etni�ki „par-tizani“ odvoje u posebnu jedinicu kojom bi rukovodio i komandovao neki dokaza-

ni idejni partijski komesar. Šta se desilo? U startu je progovorio nacionalni, idej-ni, pa i vjerski revanšizam. Ostali smo „preko no�i“ bez najuglednijih ljudi iz našeg Sandžaka. Me�u strijelja-

OVAKO SU NOVOPAZARCI

ZATICALI RODBINU, PRIJATELEJE I

KOMŠIJE NA HADŽETU

HADŽET , STRATTIŠTE BOŠNJAKA 1945.


18

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etNACIJA

nim je bilo dosta intelektu-alaca.

O nedjelima koja su po�injena poslije 1945. godine kada je završen rat u Sandžaku, pisao je Husnija H. �engi� u Mu-slimanskom glasu 5. jula 1991. godine: Na Hadže-tu, u Novom Pazaru ubijen je veliki broj šehida, ljudi koji su nedužno platili ceh zato što su se borili protiv �etnika ...

Hapšenje, su�enje i javno strijeljanje A�if-ef. Hažiahmetovi�a i Ahme-

ta Dace

Optužnica

Kako se ne bi bavili cije-lim tekstom optužnice, želim se fokusirati na najzanimljivije detalje:

Navodna optužnica te-retila je A�if-ef., Ahmeta Dacu, hfz. Ramiza Pa-ljevca i druge da su rade�i svim silama nastojali srez Deževski, Štavi�ki i Sjeni�-ki, pretežno nastanjenim muslimanskim življem, pripojiti velikoj fašisti�koj Albaniji, da su uz podršku još mnogih muslimana iz Novog Pazara pozvali u pomo� fašisti�ku al-bansku miliciju pod izgovorom da se bori protiv �etnika i po-mo�u nje izveli raseljavanje, pa-ljevinu, plja�ku i pokolj pravoslavnog življa u srezu Dežev-skom 1941. godine; da su održavali najprisnije veze i saradnju sa izdajnicima Srpskog naroda Milanom Nedi�em i Dražom Mihaj-lovi�em...

Na osnovu ve� kazanog, suvišno je govoriti o ka-kvoj optužnici i kakvim dokazima se radi, kao i o tome na koji na�in su do njih dolazili.

Jedan od optuženih i ubijenih na Hadžetu, predsjednik Vojkova�-ke op�ine sa sjedištem u Lukarima, Hamdo Sara-�evi�, ubijen je zbog toga

što je, prisiljen od strane Nijemaca, prisustvovao strijeljanju dvojice komu-nista, iako o�evici tog do-ga�aja kažu da je uporno insistirao da nije upoznat sa nikakvom navodnom krivicom tih ljudi. Arif Torbi� iz Novog Pazara, ugledni trgovac i poslov-ni saradnik A�if-ef. prvo je strijeljan na Hadžetu a poslije proglašen narod-nim neprijateljem, kako stoji u presudi o rehabi-litaciji Okružnog suda u Novom Pazaru iz 2008. godine.

Javno strijeljanje

Žrtve genocida na Hadžetu su uglavnom ubijane tajno, no�u. Pred vratima njihovih ku�a pojavila bi se „crna troj-ka“ i odvodila ih i stri-jeljala po kratkom po-stupku. Svi, osim A�ifa efendije i Ahmeta Dace. Njih su streljali javno. Autenti�no svjedo�enje o javnom pogubljenju dvojice naju-g l e d n i j i h p a z a r -s k i h

p o -l i t i -� a r a ostavili su brojni o�evici tog teškog zlo�ina, jedan od njih Jusuf Poplata, ro�eni Pazarac koji živi u Turskoj, pri�a svoju pri�u iz tih dana: Sje�am se ko danas – po�inje Jusuf svoje

svjedo�enje – kroz �aršiju je prostrujala vijest da �e sutradan (21. januara) na Hadžetu strijeljati A�if-ef. i Ahmeta Dacu. Ja sam u to vrijeme, kao petnaestogo-dišnjak, bio u partizanskoj miliciji. Iz znatiželje sam na Hadžet pošao sa mojim pri-jateljem Medom Rožajcem. Snijeg je bio napadao do ko-ljena. Narod se bio iskupio na hadžetsku livadu koja se nalazila sa druge strane da-našnjih Bolnica. Tu je neka-da bilo igralište. Na livadi je bilo, pored narodne mase, i oko 300 vojnika. Oni su bili postrojeni naspram nas. Svi smo gledali u pravcu grad-skog zatvora odakle je tre-balo da do�u A�if i Ahmet. Nije prošlo mnogo kada su se pojavili sa vezanim ruka-ma i nogama. Vojnici su ih priveli do telefonskih ban-dera i tu ih vezali lan-cima sa ruka-ma otpozadi. Pala je k o -

manda da se pri-

stupi strijeljanju. Desetak vojnika je

izašlo ispred njih. Partizan-ski o�cir je izdao nare�enje da se strijeljaju. Odjeknuli su pucnji i obojica su klo-nula glavom. Doktor Ben-�an, Slovenac koji je radio u Pazaru, trebao je da konsta-tuje njihovu smrt. Opipao je puls obojici i pokazao da je Ahmet Daca još živ, jer mu je srce još uvijek pulsi-ralo. Jedno partizan�e, nije imalo više od �etrnaest go-dina, prišlo je, skinulo sa ramena njema�ki automat i pucalo u Ahmetovu glavu. Iz raznijete glave, poprskala je krv na sve strane. Poslije toga su im poskidali opan-ke, vunjene �arape, satove i kapute. Nare�eno nam je da se razi�emo. Šta je posli-je bilo sa njihovim tijelima, niko ne zna.

Hadžet i Bošnjaci danas

Bošnjaci su odlu�ni da stave ta�ku na

šutnju o Hadže-tu i svim dru-gim „hadžeti-ma“. Molimo

sve one koji ima-

ju bilo kakve infor-

m a -cije o

ovom zlo�i-nu, koji su svje-

doci tog vremena, da se jave, da slobodno pro-govore, ili da napišu, da nam daju ono što je ve� napisano, pa �emo mi govoriti umjesto njih. �i-nimo to zbog žrtava, nji-

�estiti moj babo,

Od one no�i ne mogu da svežem

ni jednu nit, i

ne

znam da li bi je ik

o mogo svezati na mom mestu.

Šta ovo bi sa svijeto

m, babo?

Kakav se ovo musib

et na naše g

lave?

Da sam ikaka grijeha imao na duši,

ne bih se �

u-

dio, ali Alah najbolje z

naš da nijesam. N

evin sam,

babo, kao tek ... dijete

, a strijelja�e m

e, to znam i

mezar mi se ne�e

znati. Halaljite

mi babo i ti majko

mila, ako šta imate halaljiti. I kad god me se

sjetite,

... Fatihu za

... dušu

moju izu�ite

.

januar 17. 1945. godine Allahu ek

ber!.

Vaš sin M

iraljem


19

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

NACIJA

Žao mi je što sutra ne�u prisustvovati Tribini o «Genocidu nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu», jer je to tema koja se itekako doti�e moje porodice.

Povod što Vam se javljam je što je i moj rahmetli otac, Husno Begovi�, žrtva �etni�kog genocida 1943. godine i do svoje smrti nije prebolio svoju veliku tragediju. Bošnjaci u Bihoru su stradali na sam Boži� 1943. godine, kada su se desili nevi�eni zlo�ini nad muslimanskim življem. Rasovo, naše rodno mjesto, 3 km od Bijelog Polja, u bogatoj ravnici pored Lima, gdje su živjele ugledne begovske porodice Begovi�i i neke srpske bogate porodice Šebek, Ani�i�, Fu-rundži�, bilo je, zbog dogovora, pošte�eno da se ne bi razorilo tako bogato mjesto. Taj dogovor je trajao do maja 1943. godine, kada je jedan Srbin no�u zapalio ku�u nekog Šebeka i ujutru pronio pri�u da mu je zapalio njegov kum i prvi komšija, ugledni Begovi� Derviš-beg.

To je bio okida�, i žiška koja je tinjala tih nekoliko mjeseci, razbuktala se. Moj je otac imao �ardak od kamena od tri sprata i �etnici komšije su ga opkolili, oplja�kali zlatni nakit, a zatim zapalili. Kako su po�eli da se guše od dima, svi uku�ani su poletjeli napolje i do�ekala ih je paljba. Stari Halit-aga je živ izgorio. Kada su ih poslije nedjelju dana kopavali, u ugljenisanoj ruci držao je tespih. U o�evoj mi ku�i te no�i ubijena mi je bija�a Lala Begovi� od 43 godine, polubrat Fahrudin Begovi� 4 godine, prva o�eva žena Naza Franca 23. godine, o�eva daidži�na, djevojka Zinka Hajdarpaši� 20 godina (bila je u gostima), dva bliska o�eva ro�aka i dva najamnika.

Moj je otac u to vrijeme slu�ajno bio u posjeti kod muža svoje rodice Timke Begovi�, Selman-efendije Dervovi�a, nekadašnjeg predsjednika Bijelog Polja, koji je sutradan zaklan i sa njim mu je ubijeno troje male djece, a jedna �erka od tri godine Nurija Dervovi�-Pašovi� (sada živi ovdje) trinest puta ubodena ba-jonetom, i neki italijanski ljekar koji je slu�ajno naišao, spasao je. O�evu glavu nikad nije našla. Te no�i kada je bio pokolj u Rasovu i okolnim selima, Lim je bio nadošao. Brda je nosio. Ljudi, bježe�i pred �etni�kom kamom, uhvatili su se jedan za drugog i za rep konja nekog Amira France i tako prelazili ka Bijelom Polju. Dešavalo se da nekom, od nemirnih i velikih valova Lima, ruka popusti, tako da je Lim te no�i odnio i udavilo se trideset muslimana iz tog kraja. Mi imamo kasetu i živi zapis o�evog kazivanja, a i sliku ubijenog Selman-efendije i njegove djece. Slikao je taj doktor koji je spasao ovu djevoj�icu. Imamo i sliku eshumacije o�eve porodice. Slikao je kao srednjoškolac, naš ro�ak MehoBejti�, nekadašnji pazarski predsjednik op�ine.

Duga je pri�a o ovim zlo�inima koje jednom namjeravam zapisat, jer nam ih je otac cijeli život slikovito opisivao. Nikada nas nije u�io da budemo osvetolju-bivi, ali nas je opominjao kako se ljudi preko no�i znaju pretvorit u krvoloke. On je ostao sam bez ikog svog i, nekada najbogatiji u tom kraju, postao siro-mah bez i�ega. Tu je ranu nosio do smrti. Cijeli život je osu�ivao tamošnju vlast što se nikada niko nije sjetio da stavi neko spomen obilježje i da se time oda žalost za nevino stradale Bošnjake tog kraja. Niko nikada u nekim govo-rima nije spomenuo te žrtve.

Mnogo godina kasnije, moj brat je, istražuju�i stablo Begovi�a, pretraživao na internetu gdje sve ima prezimena Begovi�, slu�ajno naišao na mnoge Begovi-�e koji su stradali u Jasenovcu. Uvidom u taj spisak, šokiralo ga je otkri�e da su kao jasenova�ke žrtve spominju i imena o�eve porodice, koji su od �etnika poginuli na ku�nom pragu u Rasovu, kao i mnogi poginuli komšije koji ni-kada Jasenovac nisu vidjeli. Brat je napisao oštar protest nekom Institutu za istraživanje zlo�ina nad Srbima da se sa te liste izuzmu �lanovi naše porodice, jer je to velika neistina i velika uvreda za žrtve.

Mom ocu je to stradanje bilo povod da doseli u Pazar, a onda je, ne znaju�i da �e se još gori zlo�ini desiti u Bosni, sedamdesetih godina odselio s majkom i �etiri brata za Sarajevo. Fala Allahu, uo�i samog rata, preselio je i nije do�ekao ponovnu golgotu i bol bošnja�kog naroda. Niko nam od porodice u ovom ratu nije stradao, elhamdulullah, ali ožiljci su ostali, zebnja traje, a nada u pravdu Svemogu�eg nikada ne prestaje.

ŠEFKA BEGOVI�-LI�INA

SVJEDOK GENOCIDA U LIMSKOJ DOLINI

hovih porodica, ali i zbog naše sa-dašnjosti i budu�nosti naše djece.

Ovo pitanje je jedno od najvažnijih pitanja koje se ti�e svih Bošnjaka ponaosob. Ono nije dnevno poli-ti�ko, ve� nacionalno pitanje od krucijalnog zna�aja.

Nažalost, do sada smo imali jednu mlaku inicijativu bivšeg rukovod-stva BNVS-a, koje je najavilo pro-ces rehabilitacije A�if-efendije, ali se na tome stalo i nije dalje pood-maklo. S druge strane, �elni ljudi Gradske uprave na�inili su sramni akt nasilja nad emocijama Bošnja-ka u vezi sa „Hadžetom“, pokuša-vaju�i zabetonirati istinu o šehidi-ma Hadžeta, na na�in kako su to �inili njihovi beogradski mentori po Batajnici. U tom smislu, hrabri odluka Mešihata Islamske zajed-nice u Srbiji da se na lokaciji „Va-kuf Mearif“, na Hadžetu, izgradi Memorijalni centar posve�en še-hidima Hadžeta, kao i to da se 4. septembar ubudu�e obilježava kao Dan šehida Hadžeta.

Zahtijevamo od državnih ogra-na da omogu�e pravedne procese rehabilitacije žrtava Hadžeta. Da uvrste ovaj doga�aj u udžbenike historije, kao i pla�anje nadokna-de potomcima žrtava i povratak njihove imovine oduzete od strane njihovih dželata.

Kao narod koji je preživio jedana-est genocida, imamo osje�aj straha da ponovo ne budemo izloženi istoj zlo�ina�koj politici. Posebno smo uznemireni zbog agresivne politi�ke i medijske kampanje koja za posljedicu ima revidiranje hi-storije, gdje se planeri i po�inioci genocida nad Bošnjacima nasto-je rehabilitirati, prije svih Draža Mihajlovi�. U tom kontekstu je za svaku osudu podizanje spomenika �etni�kom zlo�incu Vuku Kalaitu, nedaleko od Nove Varoši.

Bošnjaci su odlu�ni u namjeri da u�e vlastitu historiju iz autenti�-nih, nepristrasnih izvora, lišenih obmana i predrasuda, da saznaju istinu o svojoj prošlosti ma koliko ona bila bolna, ne da bi se nekom svetili, ve� da poru�e i sebi i onima oko sebe da više nikada ne�e do-zvoliti da budu jeftine žrtve tu�ih projekata i sopstvenog izbora, �i-ne�i dovu da ovim prostorom traj-no zavlada mir i tolerancija, te da niko i nikada ne doživi „Hadžet“ zbog vlastitog opredjeljenja.


20

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etNACIJA

BOLJE DA MRIJEMOUsame ZUKORLI�

Usame ZUKORLI�

MLADI MUSLIMANI SANDŽAKA

„Bio sam musliman i to �u ostati. Osje�ao sam se borcem za stvar islama u svijetu i time �u se osje�ati do kraja života. Jer islam je za mene bio drugo ime za sve što je lijepo i plemenito i ime za obe�anje ili nadu u bolju budu�nost muslimanskih naroda, za

njihov život u dostojanstvu i slobodi, jednom rije�ju i za sve ono što je po mom uvjerenju bilo vrijedno živjeti.“ – Alija Izetbegovi�

Odmah nakon rata, partizanske jedi-nice su po�ele sa

sistematskom plja�kom bošnja�kog stanovništva. Tada se uvodi rekvizicija, koja je podrazumijevala nasilno oduzimanje po-kretne i nepokretne imo-vine da bi se doprinijelo razvoju državnog siste-ma ili pomagala vojska u ratnim situacijama. Nova partizanska vlast u San-džaku je rekviziciju uve-la ponajprije u Novom Pazaru, decembra 1944. i istovremeno po�ela s likvidacijom najugledni-jih sandža�kih Bošnjaka i nasilnim ukidanjem

zar-i-feredže, tj. tradicio-nalne nošnje sandža�kih Bošnjakinja.

Strijeljanje sandža�kih Bošnjaka se vršilo no�u, bez svjedoka, po kratkom postupku, bez mogu�no-

sti dokazivanja nevinosti. U narodu je ostala pri�a da je na Hadžetu u Pa-zaru strijeljano od 1500 do 2000 Bošnjaka, a to su potvrdili i brojni au-tori. Po svireposti, ostao je upam�en partizanski o�cir �or�e Peruni�i�, koji je proglašen herojem i kome je podignut spo-menik u Pljevljima.

Bošnjaci Sandžaka, oni koji su pretekli, koji nisu strijeljani ili pro-gnani za Tursku bili su svjesni da je njihov biološki op-stanak jako ugro-žen, a i islam se

nasilno zamjenjivao ate-izmom. U sli�noj situaciji su bili i Bošnjaci Bosne i Hercegovine. U nedostat-ku nacionalnih prava, oni su odlu�ili oformiti or-ganizaciju pod imenom „Mladi Muslimani“, �iji

je osnovni cilj bio: „O�u-vati još to malo musli-mana što je preteklo.“ Oni su hapšeni, mu�eni, šikanirani u zatvorima i osu�ivani na smrt.

Sli�nu sudbinu su imali i sandža�ki Bošnjaci. Orga-nizacija „Mladi Muslima-ni Sandžaka“ je osnovana u Bor džamiji u Novom Pazaru. Glavni inicija-tor osnivanja ove orga-nizacije bio je Sulejman

Ka�ar iz Novog Pazar. Do odluke o osnivanju je došlo sa džume namaza, uz prisustvo Nurije, voj-nika iz Banja Luke, koji je služio vojni rok u No-vom Pazaru, ali redovno klanjao džumu namaz u

Bor džamiji. Tada je Nu-rija predstavio „Mlade Muslimane“ širom Bosne i Hercegovine, predo�io im na koji na�in se bore za svoj opstanak i predlo-žio da Bošnjaci Sandžaka u�ine isto.

Prva grupa „Mladih Muslimana Sandžaka“

17. aprila 1946. se ofor-mljuje organizacija „Mla-di Muslimani Sandža-ka“, njen pokrovitelj i zaštitnik biva Ismail-ef. Filibali�, jedan od najve-�ih sandža�kih alima tog vremena. Bio je imam Bor

džamije i �itav život posve-tio podu�ava-nju bošnja�ke omladine isla-mu. Ti omla-dinci postaju

prvi �lanovi organizacije „Mladi Muslimani San-džaka.“

Tada „Mladi Muskimani Sandžaka“ po�inju diza-ti glas za prava sandža�-kih Bošnjaka. Borili su

•

BOR

DŽAM

IJA U

NOV

OM P

AZAR

U GD

JE JE

OSN

OVAN

A PO

DRUŽ

NICA

MLA

DIH

MUS

LIM

ANA

SAND

ŽAKA

•

SULE

JMAN

KA�

AR (1

925-

1995

) IDE

OLOG

I OSN

IVA�

M

LADI

H M

USLI

MAN

A SA

NDŽA

KA


21

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

NACIJA

se da partizanska vlast dozvoli Bošnjakinjama nošenje zar-i-feredže, da se u narodu razbije strah od terora komunisti�-ke vlasti, da se vjernici vrate u džamije, djeca u mektebe, da se sprije�i iseljavanje Bošnjaka za Tursku, da se prekine sa likvidacijama uglednih Bošnjaka.

Nakon smrti velikog ali-ma Ismail-ef. Filibali�a, obavještajna služba, u narodu poznata kao UDB-a, nakon dvije i po godine djelovanja mladomuslimanskog pokreta u Sandžaku, ta�nije avgusta 1948., otkrila je organizaciju i njene namjere. Okruž-ni sud u Novom Pa-zaru podigao je optuž-nice protiv otkrivenih �lanova, osu�eni su na višegodišnje kazne za-tvora.

Druga grupa „Mladih Muslimana Sandžaka“

Iako su kazne bile rigo-rozne, mladomusliman-ski pokret nije prestao. Nasljednici su se divili hrabrosti i odvažnosti svojih prethodnika. Vo-�stvo „Mladih Muslima-na Sandžaka“ preuzima Ibrahim Dupljak.

Ovaj put su se Mladi mu-slimani bolje organizi-rali, a i bili su svjesni da su pod ve�im nadzorom komunisti�kih tajnih službi. Organizacija je u Pazaru imala veliki broj �lanova. Zbog e�kasno-sti, radilo se u odvojenim grupama, za svaku ma-halu je odre�ena grupa, nije se znalo ko su �lano-vi grupa u drugim maha-lama. Kao najistaknutije grupe, spominju se one u mahalama Potok, Lug i Hadžet.

Ostao je zapisan govor Ibrahima Dupljaka odr-žan na tajnom sastanku kod turbeta na groblju Gazilar:

Iz dana u dan sve je ve�i

broj onih muslimana koji umiru pod �etni�kom ba-tinom. Naše majke i sestre su natjerali da skinu zar-i-feredžu. Naše džamije su skoro prazne, jer se ljudi progone i hapse. Sve nas to navodi da ustanemo i zašti-timo svoju vjeru i život ili sramno i postepeno umire-mo pod �etni�kom kamom. Govore da smo mi musli-mani Srbi, a ja vas lijepo pi-tam sada: Da li me�u nama ima ko god ovdje da je zaista Srbin? Naravno da nema,

ali oni ho�e da nas pretope u Srbe oduzima-ju�i nam vjeru i ru-še�i u našim roditeljima bi�e islama. Zato je dužnost nas – njihove djece, musli-manske djece – da se orga-nizujemo i kroz rad ovakve organizacije, Mladih Mu-slimana, stanemo na put toj nepravdi koja nas uništava i zove nepostoje�im naro-dom. Ako ništa drugo da bar sa�uvamo din i iman, jer valja nam mrijeti, pa bolje da umremo kao ljudi vjernici, nego li kao fukare i izrodi. To neka nam bude zadatak i da budemo kao jedna duša i jedno tijelo i da se borimo za naše ako treba i životima.

UDB-a je nastavila sa in-tenzivnijem pra�enjem omladinaca. Hapšenje se desilo zbog neiskustva jednog od �lanova, 5. aprila 1952.

Poslije hapšenja ove gru-pe bilo je još manjih po-kušaja da se nastavi sa aktivnostima. Me�utim, 1954. nastupa strašno doba Aleksandra Ranko-vi�a i sve do 1990. godi-ne, kada se osniva Stran-ka demokratske akcije

San-džaka,

Bošnjaci Sandžaka

su mu�eni, tla�eni, ubijani i

proganjani, bez pri-like da se odupru beo-

gradskom zulumu.

Jusuf-ef. Zumberovi� iz Delime�a kod Tutina

Me�u onim koji su pro-ganjani i osu�ivani bio je i imam džamije u Deli-me�u. Njega su uhapsili samo zato što je kod svog džemata izrazio protest i negodovanje što je vlast pohapsila mlade ljude i djecu.

On je, zato što je u zatvo-ru za vrijeme Ramazana klanjao teraviju sa još 30

zatvorenika, doživio po-sebnu torturu od Hrana Bogdanovi�a i još nekih bošnja�kih špijuna.

Novopazarski sud ga je osudio na sedam godina stroge robije.

Rasim Hajradinovi� iz Baga�i�a kod Sjenice

U Sandžaku je ostao upam�en i slu�aj hra-brog i �vrstog heroja Ra-sima Hajradinovi�a. On je mobiliziran 1945. kao vojnik partizanske voj-ske. Odredište mu je bilo �a�ak.

Jedan od o�cira je pri-siljavao Albance i Boš-njake da jedu svinjsko meso. Kada je došao red na Rasima, on je oštro odbio. Tada ga je o�cir po�eo psovati i, dohva-tivši ga za vrat, pokušao ga udaviti.

Preba�en je u Užice na ispitivanje. Tamo je do-živio veliku torturu. Mo-rao je svaki dan od 8 do 12h stojati, a istražitelj mu je prijetio: „Ne�eš, Tur�ine, svinjetinu, jest �eš, jest �eš!“ On uspije-va pobje�i iz Užica i do�i u rodno Baga�i�e.

Tamo se uspijeva kriti dvije godine, dok ga nije uhapsila Narodna milici-ja, njih oko 30 je u�estvo-valo u akciji hapšenja. Tada je preba�en u Kra-gujevac. Tamo je robijao u okovima na rukama, nogama i oko glave. Ži-vio je na hljebu i vodi, oko mjesec dana, oda-kle je poslan u Pazar na istragu gdje mu se izri�e presuda od 13 godina teške robije u niškom za-tvoru i sve to zato što je rekao „NE“ svinjetini.

Rasim je pri�ao da ga je spasila vjera u Allaha, dž.š., a ina�e ništa na tom mjestu ne bi moglo pre-te�i. Sa 125 kg je sišao na 35, ali nikada nije pristao jesti svinjsko!

PRVA GRUPA: Sulejman Ka�ar (18) osu�en na 8 godinaIsmet Bektaševi� (16) osu�en na 10 godinaAhmet Kolašinac (19) osu�en na 8 godinaIbro Draževi�anin (15) osu�en na 9 godinaHasan Gici� (19) osu�en na 4 godineNazim Radetinac (16) osu�en na 3 godineZejnel Drndi� (23) osu�en na 9 mjeseciSmajo Kavazovi� (20) osu�en na 9 mjeseciArif Radetinac (18) osu�en na 6 mjeseciMiljan Milenkovi� (26) osu�en na 2 godine zatvora

DRUGA GRUPA (15-23 GOD):Ibrahim Dupljak osu�en na 10 godina

Mahmut Buzgovi� osu�en na 7 godinaSadrija Ugljanin osu�en na 5 godina

Husko Hadžibrahimovi� osu�en na 5 godinaFaik Rov�anin osu�en na 4 godineEjup Bogari� osu�en na 2 godine

Hamid Rebronja osu�en na 1 godinu i 6 mjeseci

Mesud Hajdinovi� osu�en na 3 mjeseca.

OSU�ENI �LANOVI MLADIH MUSLIMANA SANDŽAKA


NACIJA

Ja sam ostao bez oca od osam mjeseci. Petero djece prije mene su rodi-

telji izgubili. Bio sam jedih-nik i gledence u o�i rodite-ljima. Ne pamtim li�no kako je izgledalo to strijeljanje. Znam ono što mi je rahme-tli majka, Muška Laokota, ispri�ala. Ona mi je govorila da je rahmetli babo tu no� bio na posedak kod komšije Mu-stafe Koni�anina. Došla su dva policajca ili dva vojinika da ga traže ku�i. Pozvali su ga ku�i. Požurio je da se ro-blje ne bi stravilo. Poveli su ga bez ikakvog objašnjenja. Žive su komšije koje su vi-djele kada su ga poveli. Nisu ga više nikad vratili. Držali su ga dvije no�i u zatvoru. Po nekom Mujku nam je iz zatvora poslao zlatni sahat. Nikad taj sahat nismo dobi-li, nit ja znam šta je bilo sa tim Muljkom. Strijeljan je na Hadžetu, gdje je nekad bila samoposluga. Rahmetli majka je išla na Hadžet da ga traži. Vidjela je njegovu odje�u. Prepoznala ga je i zaletjela se k njemu. Govo-rili su joj da se makne, nije htjela. Zamalo su i nju ubili tu na Hadžetu.

Upitan da li je još neko od porodice proživio sli�nu golgotu, Sadik kaže: Moj babo je imao još jednog mla-�eg brata. Zvao se Šaban Lakota. On je u to vrijeme bio u njema�kom zaroblje-ništvu. Tek kasnije se vratio.

Žigosanje i nedostatak glave porodice, ostavilo je nesagledive posljedice na odrastanje i cijeli Sadi-kov život: Odrastali smo u muci. Vesela majka je nad-ni�ila da me prehrani. Niko nam nikad nije okrenuo gla-vu. Sve smo morali sami da teljamo. Al, najteže nam je što nema mezara. Sve su ih u rupe bacali i potrpavali odozgor. Možda se danas i gazi po njihovim mezarima. I ku�e su izidane.

Sadik je cijelog života po-kušavao saznati bilo ka-kav detalj o pogubljenju svog oca: Išao sam za služ-bom svukuda. Jedne prilike sam boravio u selu Ljuljac na Goliji. Sreo sam se sa nekim ljudima koji su bili bliski �etnicima. Jam�ili su mi da mi oni nisu ubili oca. Rekli su: “Mi ga sigurno ubili nismo, njega su ubili

neki drugi.“

Tegobe porodice Lakota nisu se završile ni dese-tinama godina poslije. Morali su pred državnim organima dokazivati da njihov otac nije živ, jer se u zvani�noj papirologiji vodio takvim: Kada sam 1964. godine išao u vojsku,

morao sam da iz SUP-a pod-nesem o�evu umrlicu. Rekli su mi da je on živ, da nika-da nije prijavljena njegova smrt. Tražio sam da mi ga dovedu pošto je živ, to je moj babo, ja bih najviše volio na svijetu da mi je živ. Onda sam morao da objavim nje-govu smrt u oglasima, pa tek onda da uzmem umrlicu.

Jahja FEHRATOVI�

JJaahhjjaa FFEEHHRRAARRRRTTAAAA OOTTTT

VVOOOOIIVVVV ��

2222

Šezdesetsedmogodišnjak Lakota Sadik, penzionirani elektri�ar iz Novog Pazara, svjedo�i o sje�anju na strijeljanje svog oca, uglednog novopazarskog kmeta Asima Lakote na Hadžetu u decembru 1944. godine.

OJETIMIO SAM OD OSAM MJESECINAKON TRIBINE O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA 1940-1945. GODINE, BOŠNJA�KOJ KULTURNOJ ZAJEDNICI SU SE PO�ELI JAV-

LJATI �LANOVI PORODICA ŽRTAVA STRIJELJANJA NA HADŽETU

Odrastali smo u muci. Vesela majka je nadni�ila da me prehrani. Niko nam nikad nije okrenuo glavu. Sve smo mo-rali sami da telja-mo. Al, najteže nam je što nema meza-ra. Sve su ih u rupe bacali i potrpavali odozgor. Možda se danas i gazi po nji-hovim mezarima. I

ku�e su izidane.

DRUGI S DESNA: ASIM LAKOTA, JEDAN OD ŠEHIDA HADŽETA

HADŽETSKI JETIM SADIK LAKOTA

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


LI�NI STAV

STRANKA VIZIJE I CILJASamir T

ANDIR

Samir TATT NAA

DIR

23

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

BDZ je stranka koja ima viziju i cilj. Cilj koji je produkt pažljivog razmišljanja i �vrstog opredjeljenja da smo za ono što smatramo ispravnim spremni žrtvovati se i boriti.

Malo je politi�-kih organiza-cija još prije

svog osnivanja uspje-lo napraviti euforiju i pokrenuti pozitivnu energiju i mase kao Bošnja�ka demokrat- ska zajednica. Ne sje-�am se kada je narod sa toliko nade, žara i emo-cija iš�ekivao osnivanje jedne stranke u Srbiji.

Ogroman broj ljudi na osniva�kom kongre-su BDZ-a, �lanstvo i sipmatizeri, dokaz su da je ova stranka nasta-la iz potrebe bošnja�kog �ovjeka da odbrani do-stojanstvo, ponos, ime, vjeru i obi�aje. BDZ je naša stranka, bošnja�ka stranka koja se istinski bori za prava svih gra-�anki i gra�ana Sandža-ka. �injenica je da su, ipak, bošnja�ka prava u Sandžaku najviše ugrože-na i zato BDZ za Bošnja-ke i Sandžak traži ono što nam i po Božijim i ljud-skim zakonima pripada. Ho�emo život dostojan �ovjeka. Na putu kona�-nog oslobo�ena svije-sti bošnja�kog �ovjeka, moramo mijenjati sebe, jer jedino tako možemo promijeniti Sandžak, a mijenjanjem i demokrati-zacijom Sandžaka poma-žemo Srbiji da kona�no postane suštinski demo-kratska država. Pomaže-mo i zvani�nom i nezva-ni�nom Beogradu da shvati da se sre�a jednih ne može graditi na tla�e-nju drugih. Mi smo svoj odnos prema drugima pokazali i tako što smo bili prvi koji su pomogli gra�ankama i gra�ani-ma Kraljeva kada ima je pomo� bila najpotrebnija. Odgovor zvani�nog Beo-grada, nažalost, ogledao se kroz nastavak napada na Islamsku zajednicu, pokušaj kra�e izborne volje Bošnjaka iskazan na

izborima za Nacionalni savjet, kao i stalnih ataka na Internacionalni uni-verzitet, jedinu suštinsku multietni�ku instituciju u Srbiji. Naravno da svu ovu diskriminaciju nad Bošnjacima zvani�ni Be-ograd ne bi mogao spro-vesti da nema svesrdnu pomo� politi�kih lešinara, srpskih ministara Rasima Ljaji�a i Sulejmana Uglja-nina, koji na našoj nesre-�i, muci, obespravljenosti, nezaposlenosti i siromaš-tvu grade politi�ke karije-re. Osnovni zadatak BDZ-a jeste da toj izdaji stane na put. Zato kažem da je BDZ naša stranka i zato svi moramo dati doprinos da bismo kona�no ima-li vlastite predstavnike, kako u lokalnim samo-upravama tako i u Beo-gradu, a ne predstavnike Beograda u Sandžaku.

Vrlo �esto se ovih dana mogu �uti pitanje ko stoji iza BDZ-a? Naš odgovor je da iza BDZ-a stoji naše pravo da se borimo za svoj život i naša obaveza da u toj borbi pobjedimo. Iza BDZ-a stoje svi oni koji ho�e da je zakon isti za sve, oni koji ne pristaju na diskiriminaciju samo zato što imaju bošnja�ka imena, svi oni koji ne pri-hva�aju da Sandžak bu-de tamni vilajet i Srbije i Evrope.

BDZ je stranka koja ima viziju i cilj. Cilj koji je pro-dukt pažljivog razmišlja-nja i �vrstog opredjeljenja da smo za ono što sma-tramo ispravnim spremni žrtvovati se i boriti.

Zahvaljuju�i jasnom pla-nu, konceptu i viziji, BDZ nudi, kroz program i lju-de od imena, karijere i rezultate. Mi Sandžak iz najve�e bijede u kojoj se ova regija nalazi možemo uvesti u razvoj i opora-vak, u nivo s ostalim nor-malnim, razvijenim ev-ropskim regijama, gdje mu je svakako i mjesto. Ne�emo više biti u rangu s najgorima, želimo biti u društvu najboljih, jer zai-sta imamo potencijala za to. Mi smo ro�eni šampi-oni! Nema niti jednog po-znatijeg evropskog grada gdje neki Sandžaklija nije najbolji u biznisu, ili na-uci, ili sportu. To je do-kaz da nam je uspjeh u ure�enom društvu jasnih pravila zagarantiran. Za-to se borimo za evropski Sandžak u evropskoj Sr-biji.

Da bi smo ostvarili ovu viziju, važno je znati gdje idemo i šta nam je cilj. BDZ-u je cilj da i mi u Sandžaku kona�no ži-vimo kao svi normalni ljudi Evrope i svijeta bez diskriminacije i ponižava-

nja i da kona�no svaka gra�anka i gra�anin Sandžaka može živjeti od svog rada. Ovaj put nema alternativu, i zato nikad ne odustajemo, i zato smo danas odlu�-niji nego ikad. BDZ je stranka promjena, par-tija iza koje stoji snaga i ljudi koji su odbranili jedinstvenu Islamsku zajednicu, iza koje stoji snaga jedinstvenog boš-nja�kog naroda koja je ubjedljivo porazila na izborima za nacionalni savjet prorežimski blok

predvo�en Rasimom Lja-ji�em!

BDZ je jedina alternativa bezna�u i politici bezu-vjetnog poltronstva!

BDZ je naša velika histo-rijska šansa da napokon okrenemo novu, svijetlu stranicu naše povijesti, da pokrenemo stvari iz mrtve ta�ke, da imamo nekoga ko �e u naše ime u Beogradu, Briselu, Va-šingtonu i Istanbulu go-voriti iskreno bez ikak-vog ustezanja o tome ko-liko teško živimo, koliko se zvani�ni Beograd ma-�ehinski odnosi prema nama, koliko se gola egzi-stencija svakog pojedinca u Sandžaku mjeri nau�-nom fantastikom! Mora-mo vjerovati da smo ge-neracija koja je sudbinski predodre�ena da aktule-nom režimu i njegovim slugama u Sandžaku na-pokon kaže da ovako više ne može! Bošnjaci, kao i sve gra�anke i gra�ani Sandžaka, više ne�e biti robovi i gra�ani drugog reda, ve� ravnopravni sa svima drugima!

Ne�emo više nikad gla-sati za manje zlo, ve� za naše dobro, za prvu boš-nja�ku partiju, za našu stranku, za naš BDZ!


razgovarao: Nerm

in GI

CI�

razgogg vavv rao: Nerm

inGI

CI�

24

INTERVJU

Bošnja�ko nacionalno vije�e, konstituirano u julu 2010. go-dine, nailazi na niz problema

i opstrukcija koje su najviše inten-zivirane od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Nizom �udnih poteza i kršenjem zakona, ministar �ipli� je pokušao prekroji-ti izbornu volju Bošnjaka iskazanu na izborima 6. juna 2010. godine na kojima je pobjedila Bošnja�ka kul-turna zajednica. Posljednji u nizu pogrešnih poteza Ministarstva je-ste raspisivanje novih izbora za Bošnja�ko nacionalno vije�e. O sve-mu tome i daljim planovima Vije�a razgovarali smo sa predsjednikom, prof. dr. Mevludom Dudi�em.

Uprkos tome što je Bošnja�ko nacio-nalno vije�e konstituirano, ministar �ipli� je zakazao nove izbore za 17. april. Kakav je Vaš stav o tome?

Na takozvanim izborima koje je raspisao �ipli� ni u kom slu�aju ne�emo u�estvovati. To je još jedan dokaz da beogradski režim krši iz-bornu volju Bošnjaka. Trudit �emo se da kroz aktivan bojkot pozove-mo Bošnjake da ne u�estvuju na izborima. Ovi izbori su raspisani kako bi formirali prosrpsko Boš-nja�ko vije�e i onemogu�ili Boš-njacima da imaju originalne pred-stavnike. Tako je bilo za vrijeme diktatora Miloševi�a, a evo to i ovaj režim �ini. Ako do�e do destabili-zacije u Sandžaku, svu odgovor-nost �e snositi ministar �ipli� i be-ogradski režim. Svakog Bošnjaka, Sandžakliju pozivam da ne dozvoli manipulaciju i bude svrstan u red poltrona i izdajnika svoga naroda.

Prošlogodišnji junski izbori su održani uz niz nepravilnosti. I pored toga, Boš-nja�ka kulturna zajednica, na �ijem ste �elu Vi bili, je pobijedila. Sa kakvim ste se poteško�ama i problemima susretali u izbornoj kampanji i samome izborno-me procesu?

Na izborima za BNV, BKZ je osvo-jila ubjedljivu pobjedu. Pored svih nepravilnosti, uspjeli smo osvojiti 49% glasova. Nepravilnosti, poput nepostojanja predstavika BKZ-a u stalnim bira�kim odborima u No-vom Pazaru, Tutinu i Prijepolju,

omogu�ile su da ostale dvije liste, Ljaji�eva i Ugljaninova, rade šta ho�e. Predizborna šutnja za Ugljanina i Ljaji�a nije postojala. �ak se i Tadi� uklju�io, kao i predstavnici OSCE-a. Sa bira�kog spiska, na sami dan izbora, izbrisa-no je oko 15.000 Bošnjaka, i to uglavnom pristaša BKZ-a. Imali smo na stotine primjera gdje su bira�i s bira�kog mje-sta, gdje su trebali glasati, bili preba�eni na drugo bira�ko mjesto. Na sami dan izbora, u popodnevnim sahatima, u Novi Pazar je stiglo preko 1500 pripadnika do zuba naoružane žandermerije. To su samo neki od problema s kojima se suo�ila BKZ. No, i pored toga, Bošanjaci su poslali jasnu poruku koga žele i u koga imaju povjerenja. Treba ista�i da se na izborima nije desio skoro nijedan incident, za što je najzaslužnija BKZ. Nakon izbora 6. juna, Ministarstvo je nekoliko puta zakazivalo i otkazivalo konstitu-iranje Vije�a, da bi ga de�nitivno zakazalo za 7. juli, i to na insistira-nje BKZ-a. Tada je od 35 vije�nika prisustvovalo 19, što je nadpolo-vi�na ve�ina, a poslovnik je pred-vi�ao neophodnost prisustvovanja nadpolovi�ne ve�ine. 17 vije�nika BKZ-a i dva vije�nika Bošnja�kog preporoda su prisustvovali kon-stituiraju�oj sjednici, ali su tada, znaju�i da imamo kvorum, pred-stavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i lokalne samou-prave pred sami po�etak sjednice promijenili dio �lana Poslovnika gdje je stajalo da je za konstitui-ranje Vije�a neophodno prisustvo dvotre�inske ve�ine. To je zaista bio skandal preko kojega nismo mogli pro�i, jer je upravo to još je-dan pokazatelj kako Ministarstvo zaduženo da zaštitu ljudskih prava i na ovaj na�in krši zakon, a time i prava. U opštinskoj sali tako�er su pokušali osporiti mandate dvojice vije�nika, dr. Hidajeta Muratovi�a i prof. Zehnije Buli�a, i ako ova dvo-jica vije�nika nikada nisu podnijeli ostavke. Njihove ostavke su falsi-�kovane, a mandati osporavani, iako su oni vlasnici svojih manda-ta. Nismo htjeli u�estvovati u krše-

nju z a -kona i to je naš n a j v e � i grijeh. Ap-surdno je da oni koji su zadu-ženi da štite zakon u�estvuju u njegovom kršenju, a mi �ija su prava ugrožena štitimo zakon. Na toj sjednici Vije�e je konstituisa-no, izabran je predsjednik BNV-a , predsjednik Izvršnog odbora i dva potpredsjednika. Predstavnici Mi-nistarstva nisu dozvolili medijima da prate tok konstituisanja Vije�a dok su predstavnici OSCE-a pratili konstituisanje Vije�a.

Koji su motivi ministra �ipli�a za kr-šenje zakona i sprovo�enje opstrukcije rada Vije�a?

Mnogo je odgovornih za sve što se izdešavalo. Svakako se ne može zaobi�i Rasim Ljaji�, koji je i najve-�i gubitnik, jer je na ovim izborima narod prepoznao i izabrao koga želi za vo�u. Vremena lažnih obe�anja su prošla. �ipli� jeste najodgovor-niji, jer je na �elu Ministarstva. Di-

INTERVJU: PROF. DR. MEVLUD DUDI�, PREDSJEDNIK BOŠNJA�KOG NACIONALNOG VIJE�A

VIJE�E RADI PUNIM KAPACITETOM

M

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


25

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

INTERVJU

rek-t n o

je u�e-stvovao

u kršenju zakona. Da

postoji imalo pravde, završio bi

u zatvoru. Tražili smo njegovu smjenu, a nje-

gove odluke za nas ništa ne predstavljaju.

Sva nezavisna tijela i komisije u Re-publici Srbiji donijeli su zaklju�ak da je u slu�aju izbora i konstituiranja Bošnja�kog nacionalnog vije�a bilo diskriminacije i kršenja zakona. Vi ste najavili internacionalizaciju tog pita-nja. Dokle ste stigli u tome?

Ako nemate mogu�nost da ostva-rite prava koja su vam zakonom zagarantirana, ništa vam drugo ne preostaje ve� da se obratite me�u-narodnim instancama i internacio-nalizirate svoje probleme. Tražili smo od predsjednika i premijera da otvoreno razgovaramo o posto-je�im problemima, ali smo naišli na zatvorena vrata i ostali smo bez odgovora. U nekoliko navrata smo

prije izbora razgovarali sa �ipli�em koji nam je �vrsto obe�ao da �e izbori biti fer i korektni, da ne�e postojati dvojni aršini, da �e sve tri liste biti podjednako treti-rane, ali su sve to bila samo obe�anja. Pošto nismo naišli na razumijevanje, obratili smo se ambasadama u Be-ogradu gdje smo imali niz sastanaka sa ambasadorima i predstavnicima ambasa-da i upoznali ih sa dešava-njima u Sandžaku. Uputili smo pisma predstavnicima Evropske unije i Me�una-rodne zajednice i upoznali ih s kršenjem prava Bošnja-ka. Posjetili smo bošnja�kog �lana predsjedništva u BiH, gospodina Bakira Izetbegovi-�a, kao i vrhovnog poglavara Islamske zajednice, reisul-ule-mu Mustafu-ef. Ceri�a.

Pokrenute su krivi�ne prijave protiv odgovornih lica, i najavlje-

ne neke nove prijave. O�ekujete li da �e sudovi smo�i snage i hrabro-

sti da na pravedan na�in razriješe ovu situaciju?

Tako je, pokrenuli smo krivi�ne prijave protiv N.N. lica. Vjerova-li smo da �e sudski organi smo�i snage i donijeti pravednu odluku. Nažalost, još ništa nije rasprav-ljano, što je još jedan pokazatelj u kakvom se stanju nalazi sudstvo. I dalje vjerujemo u pravnu državu, te da �e se sudstvo ponijeti na pra-vi�an na�in.

I pored dokazanih malverzacija, pri-stali ste na razgovore sa ostale dvije liste, uz posredovanje ministra �ipli-�a i ambasadora OSCE-a u decembru prošle godine. Zbog �ega ti razgovori nisu završeni uspješno?

Na inicijativu ambasadora OSCE-a u Beogradu prihvatili smo raz-govor u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, zajedno sa nosio-cima ostalih lista, i pokušali razri-ješiti situaciju kako bi odblokirali rad BNV-a. Prvi sastanak je održan u oktobru, a drugi u novembru. Na tom drugom sastanku, 9. novem-bra, nosioci lista muftija Muamer-ef. Zukorli�, g-din Esad Džudževi� i dr. Nazim Noki�, saglasili su se da Ministarstvo za ljudska i ma-njinska prava uputi dopis zako-nodavnom odboru Skupštine R. Srbije, kako bi se protuma�io �lan 98 koji govori ko su vlasnici man-data, kao i da zatraži od Upravnog

suda da donese presudu o falsi�-ciranim ostavkama. Naredni sasta-nak je bio zakazan za drugi decem-bar, a onda pomjeren za �etvrti, pa za šesti decembar, tako da do tog sastanka nikada nije ni došlo. Za-pravo, �lan 98 je kristalno jasan. U njemu stoji da su vlasnici mandata izabrane osobe i tu nema nikakve dileme. Pošto je �ipli� to dobro znao, a samim tim i Rasim Ljaji�, nisu dozvolili zakazivanje Zakono-davnog odbora te nije došlo ni do održavanja sastanka. Iz pouzdanih izvora smo saznali da �ipli� nika-da nije uputio zahtjev Zakonodav-nom odboru niti Upravnom sudu, a nikakvo obrazloženje nismo dobili. Stvar je sasvim jasna: ne dozvoliti da rukovodstvo BNV-a bude pravi i legitimni predstavnik svoga naroda.

Nakon odlaganja decembarskih razgo-vora, Vije�e je održalo sjednicu na ko-joj je pozvalo vije�nike sa druge dvije liste da se priklju�e radu Vije�a. Jeste li dobili bilo kakav zvani�an odgovor od njih?

Petog decembra smo održali 2. sjednicu BNV-a, gdje smo pozvali vije�nike ostalih lista da prisustvu-ju. Oni se ni na toj sjednici nisu pojavili. Ovoga puta smo, shodno zakonu, održali sjednicu sa 19 pri-sutnih vije�nika.

Jesu li konstituirani odbori u okviru Vije�a zaduženi za oblasti kojima �e se Vije�e baviti?

Na Drugoj sjednici održanoj petog decembra, imenovani su �lanovi Iz-vršnog odbora Vije�a, kao i pred-sjednici Stalnih odbora Vije�a:

Odbor za kulturu – dr. Mehmed Slezovi�

Odbor za obrazovanje – prof. Ha-run Preljevi�

Odbor za jezik i pismo – Jahja Feh-ratovi�

Odbor za informiranje – prof. Šerif Maruki�

Nadzorni odbor – dr. Hivzo Gaša-nin

Na istoj sjednici su formirani i Od-bor za me�unarodnu suradnju na �elu sa dr. Amelom Luka� Zorani� i Odbor za ljudska prava na �elu sa dr. Admirom Muratovi�em.

Vije�e je osudilo dalje nezakonito

Muftija Muamer-

ef. Zu

korli

�

prof.dr. Mevl

ud Du

di�


INTERVJU

ponašanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava prema BNV-u. Na sjednici je donijeta odluka da se intenziviraju aktivnosti u cilju upoznavanja evropskih i drugih me�unarodnih institucija o u�e-stalim pojavama diskriminacije na etni�koj i vjerskoj osnovi nad Boš-njacima.

Do sada je konstiuiran Izvršni od-bor Vije�a, Odbor za zaštitu ljud-skih prava, a u toku je konstituira-nje i drugih odbora.

Nedavno su predstavnici Ambasade Sjedinjenih Ameri�kih Država posje-tili Vije�e. O �emu se razgovaralo na tom sastanku?

Predstavnike ambasade SAD-a primio je predsjednik Izvršnog od-bora, g-din Samir Tandir gdje ih je detaljno upoznao o kršenju prava Bošnjaka, kao i o nepravilnostima kada je u pitanju odnos Ministar-stva za ljudska i manjinska prava i izbori za BNV. Tako�er je iznijet stav BNV-a da ni u kom slu�aju ne prihvatimo ponovni izlazak na iz-bore za BNV zakazane za 17. april.

Delegacija Vije�a je nedavno bila u po-sjeti Bosni i Hercegovini. Recite nam na kakav ste prijem naišli i možete li nam prokomentirati podršku koju Vam je dao �lan predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi�?

Jedan od zaklju�aka s posljednje sjednice Vije�a je da delegacija BNV-a posjeti bošnja�kog �lana Predsjedništva BiH Bakira Izetbe-govi�a i reisul-ulemu Mustafu-ef. Ceri�a. Posjeta je uprili�ena i, u srda�nom i prijateljskom razgo-voru, upoznali smo ih o stanju Bošnjaka u Srbiji i problemima s kojima se suo�avamo. Od gos-podina Izetbegovi�a smo tražili da se zauzme u Savjetu Evrope, a i u Beogradu, kako bi bilo za-ustavljeno kršenje naših prava. Gospodin Izetbegovi� je izrazio spremnost da u razgovorima s predsjednikom Republike Sr-

bije insistira na prevazilaženju postoje�ih problema s kojima se suo�avaju Bošnjaci. U razgovori-ma je postignuta puna saglasnost o

neprihvatljivosti dvojnih stan-darda u opho�enju reži-

ma prema bošnja�kim institucijama. Tako-

�er je postignuta saglasnost da

su autono-mno Boš-

nja�ko na-cionalno

v i j e � e , I n t e r -nacio-nalni uni-

verzitet i jedinstvena Islamska za-jednica stubovi stabilnosti Sandža-ka i opstanka Bošnjaka u Srbiji.

Sastali ste se i sa predstavnicima Boš-nja�kog nacionalnog vije�a u Crnoj Gori. Razgovori su vo�eni u Rožaju. Zna�i li to da je BNV u Srbiji priznato od strane zvani�nih organa Crne Gore i jeste li dogovorili saradnju?

Delegacija BNV-a se 13. januara sa-stala u Rožajama s �elnicima BNV-a u Crnoj Gori i tom prilikom smo razgovarali o saradnji izme�u dva Vije�a. Posebno saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, informiranja i službene upotrebe bosanskoga jezika i pisma. Dogovorili smo se da �emo u narednom periodu za-jedni�ki raditi na dobrobit Bošnja-ka Srbije i Crne Gore, te da �emo u�initi sve da granice koje nas raz-dvajaju budu most spajanja, a nika-ko razdvajanja. Legitimitet BNV-u su dali Bošnjaci na izborima i ni u kom slu�aju nismo tražili, niti o�ekujemo priznanje od bilo koga. Sara�ivat �emo u interesu našega naroda, koji je podijeljen u dvije dr-žave, svjesni da su prava Bošnjaka i u Srbiji i u Crnoj Gori ugrožena. Ovoga puta drasti�nije u Srbiji, ali �emo zajedno raditi na dobrobiti Bošnjaka.

Koji su budu�i koraci koje �ete poduze-ti prema režimu i u radu Vije�a?

Na narednoj sjednici Vije�a koopti-rat �emo ostale vije�nike, a do tada �e biti konstituirani i ostali Odbo-ri kada �emo donijeti plan rada za naredni period. Imaju�i u vidu da je 1461. godine Isa-beg Ishakovi� udario temelje Novom Pazaru, sa-gradio prvu džamiju, prvu školu, a od tada je prošlo ta�no 550 godina, 2011. godina je proglašena za godi-nu Isa-bega Ishakovi�a i aktivnosti Vije�a �e i�i dijelom i u tom prav-cu. Nizom vrlo zna�ajnih manife-stacija, obilježit �emo ovaj veliki doga�aj. U�init �emo sve da u na-rednom periodu opravdamo po-vjerenje Bošnjaka, te da u pravom smislu li�imo na narod iz koga po-ti�emo. Ponosimo se što pripada-mo bošnja�kome korpusu. Ne sti-dimo se svoje prošlosti. Sretni smo što smo Sandžaklije, jer je Sandžak kroz povijest bio mjesto spajanja i dobrih me�uljudskih odnosa. U�i-nit �emo sve da i u budu�nosti tako bude, Allahu, dž.š., zahvalni što pripadamo vjeri koja nas poziva na mir i �injenje dobrih djela, da bude-mo graditelji, a ne rušitelji.

26

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


Prema izvještaju �etni�kog komandanta Pavla �uriši�a generalu Dragoslavu Draži

Mihajlovi�u, u drugoj polovini februara 1943. god. u Limskoj dolini �etni�ki odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se na-vodi da su 1.200 ubijenih bili voj-no sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci.

I nakon 68 godina od ovog genocida, pišu�i ove retke, jako se teško sa�uvati emocija što prijete da ugroze profesionalnost ovoga teksta.

Zlo�in ovih razmjera ne zastarijeva. Naprotiv, ova vremenska distanca omogu�ila je pucanje brane �utanja i bujicu pitanja koja neumitno traže odgovore.

Kako je mogu�e da ve�ina Bošnja-ka ne zna za genocid u kome je ubi-jeno za nekoliko stotina više naših sunarodnika nego u Srebrenici?

Koju smo to historiju u�ili u škola-ma i koju i danas naša djeca u�e?

Koliko su mraku neznanja o sebi i svojoj prošlosti doprinijeli naši ne-prijatelji, a koliko mi sami?

Bošnja�kom narodu sigurno nije, a kome jeste interes da ovako stra-vi�ne istine potiskuje u zaborav? I kona�no, da li je mogu�a sloboda sa ovoliko zatrpane istine?

Odgovori na ova pitanja Bošnjake �ekaju na svom dugom i mu�nom putu vra�anja slobode i dostojan-stva.

Razumijem, iako ne pravdam, �et-nike koji bi da se negira ili što prije zaboravi ono što su �inili. Razu-mijem i druge glasnogovornike srpskoga naroda kojima je teško pogledati u o�i ovako stravi�nim �injenicama. Ali ono što nije mo-gu�e razumjeti i što Bošnjaci ni-kada ne bi smjeli zaboraviti jeste sudjelovanje u amnestiji po�inioca

ovog i drugih genocida. Kako ra-zumjeti da su bošnja�ki narodni poslanici dvije sandža�ke stranke u srbijanskom parlamentu svojim prisustvom i glasanjem obezbije-dili rehabilitaciju pripadnika �et-ni�kog pokreta, �ime se i po�inioci genocida u Limskoj dolini više ne smatraju zlo�incima, ve� borcima za otadžbinu, tako da oni preživjeli ili njihova djeca sti�u pravo na pen-zije i druge �nansijske i socijalne beni�cije.

Kako razumjeti da se danas u Srbiji putem budžeta Ministarstva za rad i socijalnu politiku, na �ijem �elu je Bošnjak, Rasim Ljaji�, izdvaja nekoliko miliona dinara za Ravno-gorski i �etni�ki pokret?

Ako ovo nije mogu�e razumjeti, pokušajmo to sa �injenicom da je komandanta Polimskih �etni�kih odreda, Pavla �uriši�a, odlikova-njem „željezni krst“ nagradio li�no Adolf Hitler.

Brzo govorenje mrvi smisao. Govori tako da svaka rije� bude dovoljno jasna da se shvati i dovoljno teška da se dugo pamti. Derviš Suši�, Nevakat

NASIHAT

JEDNA OD ZLO�INA�KIH FORMACIJA

IZ PERA SANDŽA�KOG

SANDŽA�KA SREBRENICA

Muftija Muamer-

ef. ZU

KORL

I�

MuftijjaMuamer-

ef.ZU

KOKKRL

I�

27

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


UVOD

Privreda Sandžaka nala-zi se pred velikim isku-šenjem. Same statistike govore za sebe. Sandžak se vodi kao jedna od najsiromašnijih regija, ne samo u Srbiji, nego u Evropi. Kupovna mo� Sandžak-lija iznosi ot-prilike 10% evropskog prosjeka. Nezaposlenost u sandža�kim op�inama iznosi oko 50%. Postavlja se pitanje: Kako iza�i iz ove krize?

Tokom ‘90-ih godina propala su, manje više, sva društvena preduze-�a. Nekadašnji giganti, kao što su TK “Raška” ili Vojin Popovi�, gdje je nekada radilo nekoliko hiljada ljudi, su pri�e iz prošlosti. U istom peri-odu, razvio se privatni sektor koji se zasnivao na tekstilu, obu�i i namješta-ju. Me�utim, i taj privatni sektor pati od inostrane konkurencije, internih slabosti i zbog toga se nalazi u krizi. Tako da se postavlja pitanje: Šta je naša konkurentska prednost u Sandžaku? Odnosno koju industriju bi u Sandžaku trebali da razvijamo?

TRENUTNO STANJE

U vremenu ekonomske krize, ovo nije uop�e la-hak zadatak. Prije nego što �emo ponuditi nekoli-ko prijedloga, neophodno je da po�emo od trenut-nog stanja. Kada se ana-lizira trenutna ekonom-ska struktura Sandžaka, da se jasno primjetiti da dva sektora dominiraju: javni sektor i trgovine. Javni sektor u današ-njem vremenu, osim ko-munalnih preduze�a, ne

posjeduje više preduze�a koja imaju aktivno u�e-š�e u privredi. Glavna djelatnost javnog sekto-ra jeste administrativne prirode. Iako se uloga javnog sektora smanjila, prije svega, na admin-

s t r a -t i v n e r a d n j e , on je najve-�i poslodavac u Sandžaku. Ovo je suprotno princi-pima tržišne ekonomije, gdje bi privatni sektor trebao da bude glavni poslodavac, a javni sek-tor da posjeduje mini-malan broj zaposlenih. Razlog je to što se javni sektor �nansira putem poreza i taksi, tako da veliki broj zapos-lenih u javnom sektor, previše optere�uje poresku oba-vezu gra�ana.

Druga bitna grana jeste trgovina. Trgovina je ne-ophodna djelatnost u sva-koj privredi. Me�utim, glavni nedostatak kod tr-

govine jeste u tome što se ovdje preprodaje gotov proizvod. Kada pogleda-mo u izloge naših trgovi-na, brzo �emo primjetiti da nema puno proizvoda proizvedenih u Sandža-ku, nego da se apsolutna

ve-�ina

p r o i -z v o d a

k u p u j e negdje „sa

strane“. Zašto je to tako? Prosto

zbog toga što u San-džaku nisu dovoljno ra-zvijali jedan brend koji je konkurentan na svjet-skim tržištima.

PRIJEDLOZI

Sada se postavlja pitanje: Koje industrije treba razvijati u Sandžaku? Kada gledamo trenutne industrije koje dominira-ju u Sandžaku, brzo �emo primjetiti da one nemaju „korijen“ u Sandžaku, obzirom da za tekstilnu i obu�arsku industriju trebamo uvoziti sirovine iz inostranstva. Tako�er,

za proizvodnju namješta-ja, osim drveta, moramo uvoziti ve�inu sirovina. Tako da su ove industri-je uvozno zavisne i ne mogu biti nosioci privre-de. Svakako, one su bitni faktori u sandža�koj pri-vredi, ali ne treba im se dati preveliki zna�aj.

Pa koje privredne resur-se imamo? Ovo pitanje zavisi od toga da li ima-mo neke prirodne resur-se koje možemo koristiti za razvoj odre�ene kon-kurentske prednos-ti ili imamo odre�enu ste�enu konkurentsku prednost, tj. historijski se narod specijalizirao za neku dje-latnost. Najbolji primjer za ovo je Švicarska. Švi-carska je poznata po mli-jeku, siru, �okoladama, tj. hrani koja poti�e od poljoprivrednih proizvo-da, i, npr., sahatima. Prvo je primjer za iskoriš�a-vanje prirodnih resursa (pašnjaci, izvorna voda, klima) koji se mogu isko-ristiti za poljoprivredu. Drugi primjer (proizvod-nja sahata) je klasi�ni primjer za ste�eno bogat-stvo, tj. odre�eno predu-ze�e se specijaliziralo za odre�enu djelatnost i po-kazalo se dobrim.

Obzirom da je vrlo teš-ko osloniti se na ste�e-no bogatstvo, mislim da trebamo iskoristiti naša prirodna bogatstva. Gle-daju�i stanje u Sandžaku, možemo lahko primijeti-ti da posjedujemo veliki broj izvora vode, ogrom-ne pašnjake, koji nisu (za razliku od drugih kraje-va) zaga�eni i prelijepu prirodu.

Hrana je proizvod koji je uvijek potreban, za šta se uvijek ima tržište. Ali, u svijetu (prije svega u

PRIVREDA

PRIVREDA SANDŽAKA - IZAZOVI I PERSPEKTIVE

Dr. Suad BE�IROVI�

D

28

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Nedavno formirana Sandža�-ka biznis asocijacija (SABA) �e sigurno imati klju�nu ulogu u udruživanju naših privrednika i boljem iskoriš�avanju naših potencijala. Svakako, tu je i in-frastruktura Internacionalnog Univerziteta u Novom Paza-ra, koji pored obrazovanja

velikog broja stru�nog kadra, ima i centre za

pomo� privredni-cima

S A B A


29

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

PRIVREDA

bogatijim zemljama) po-stoji jasan trend da se ne gleda na jeftino�u hrane, nego na kvalitet, tj. da ne poti�e iz masovne proiz-vodnje, nego da su živo-tinje hranjene prirodnom hranom, a ne vješta�kom. Obzirom da veliki broj naših poljoprivredni-ka koristi tradicionalni metod poljoprivrede, bez masovnog držanja stoke i vješta�ke hrane, ovu situaciju ne trebamo gledati kao nedostatak, nego kao prednost. Ovaj „brend“ treba razvijati i reklamirati kao „zdravu hranu“ bez ikakvih štet-nih aditiva.

Gledaju�i na spomenuti primjer iz Švajcarske, ne

treba se samo koncentri-rati na proizvodnju si-rovine. Ste�ena sirovina (mlijeko, meso, vo�e i po-vr�e) se može iskoristiti za proizvodnju gotovih proizvoda, kao što su sir, dugotrajno mlijeko, �okolada, sokovi, pršuta, sudžuk, parizer itd. Na taj na�in �e nastati i fa-brike, što vodi do efekta multiplikator, tj. efekat gdje se povezuje ve�i broj djelatnosti i time se sma-njuje nezaposlenost.

Za plasman dolazi u obzir zapadno tržište, gdje postoji izuzetno ve-lika potražnja za zdra-

vom hranom i, svakako, islamske zemlje (prije svega zemlje zaliva), gdje se treba iskoristiti konku-rentska prednost „halal-proizvoda“, jer bi svaki proizvod bio „halal“, tj. proizveden prema halal-standardima.

Druga velika blagodat koju Sandžak posjeduje jeste voda. Kaže se da je voda resurs 21. stolje�a, obzirom da je nafta bila resurs 20. stolje�a. Sve ve�a svjetska populaci-ja traži sve ve�e koli�ine vode. Mi posjedujemo resurs vode, ali ga ne ko-ristimo na e�kasan na�in. Neophodno je aširanje vode i izvoz, naprimjer u zemlje zaliva. Tako-

�er, naša voda se može koristiti za uzgoj riba. Najbolji dokaz za ovo jeste nekadašnji ribnjak kod Novog Pazara. Pro-izvodnja energije putem malih hidroelektrana je na�in kako se resurs voda može iskoristiti. Usto, naše vode su lje-kovite. Naprimjer, No-vopazarska banja bogata je izvorima termomine-ralnih voda (15 - 52°C), što je optimalno za lije�e-nje oboljenja i posljedice povreda, a udruženo sa termi�kim i mehani�kim tretmanom pomaže u rehabilitaciji invalidite-ta. Raj�inovi�a banja ima

termalne izvore u kojima se temperatura kre�e od 30 do 42°C. Op�i eksplo-atacioni kapaciteti sva tri topla izvora u Raj�inovi-�a banji su oko 146.000 litara u 24 �asa. Tako da su potencijali neiskori-š�enih termalnih voda veliki.

Pored vode, Sandžak po-sjeduje ogromni potenci-jal u turizmu. Geogra�ja Sandžaka dozvoljava razvoj svih oblika ljet-njeg i zimskog turizma: planinarenje, lovni, eko-loški, etnološki, kulturni, rekreacioni, zdravstveni, zimsko-sportski i dr.

Glavni izazovi za spro-vo�enje ovih ideja jeste

u nedostatku �nansijskih sredstava, kooperaciji i infrastrukturi.

Za svaki ekonomski ra-zvoj neophodna je infra-struktura. Kao što zna-mo, razvoj infrastrukture u Sandžaku nije dovo-ljan. Neophodno je da Sandžak dobije svoj pri-klju�ak na autoput da bi postao interesantan za doma�e i strane investi-tore.

Kooperacija naših pri-vrednika, nažalost, nije na dovoljnom nivou. Mi želimo više da radimo pojedina�no iz bojaznosti

da �e nas neko prevariti. Neophodna je ekonom-ska kooperacija, tj. dije-liti �nansijske i ljudske resurse. Na taj na�in �e se razvijati situacija, gdje �e svi u�esnici u privredi biti pobjednici.

Nedavno formirana San-dža�ka biznis asocijacija (SABA) �e sigurno imati klju�nu ulogu u udruži-vanju naših privrednika i bolje koriš�enje naših potencijala. Svakako, tu je i infrastruktura Inter-nacionalnog Univerziteta u Novom Pazara, koji po-red obrazovanja velikog broja stru�nog kadra, ima i svoje centre (biznis centar) za pomo� našim privrednicima. Ovaj cen-

tar je ve� realizirao neko-liko uspješnih projekata.

Na kraju, neko �e po-misliti da su glavni pro-blem �nansije. Me�utim, tvrdimo da novac nije problem – zainteresirani investitori postoje, ali mi moramo imati konkretnu ponudu da bi transformi-rali ovu želju u konkretni projekt. Nedavna posjeta predstavnika Islamske Razvojne Banke iz Sau-dijske Arabije je najbolji dokaz da postoji veliki broj investitora koji su zainteresirani da ulože novac u Sandžak.

EKONOMSKA STRUKTURA OP�INA U JUGOZAPADNOJ SRBIJI


Ve� nekoliko godina se u Srbiji spro-vodi privatizacija

društvenih preduze�a i imovine. Privatizacio-ne postupke pratile su mnogobrojne afere i ne-pravilnosti pa su mnogi došli pod lupu zakona, a neki su (istina malobroj-ni) otišli u zatvor. Ove nepravilnosti su uglav-nom otkrivane dugo na-kon privatizacije nekog preduze�a, a po�inioci su imali dovoljno vremena

da sklone i zaštite nago-milano bogastvo i sebi obezbijede plah alibi za ne�asne radnje koje su vršene na štetu nemo�nih radnika, zaslužnih za ra-zvoj baš onog preduze�a koje im je najprije pokra-deno a onda prodato za bagatelnu cijenu. Naj�e-š�e se dešavalo da se pre-duze�a i kolektivi prvo dobro osiromaše (pokra-du), pa onda silna imo-vina, u vidu proizvodnih hala, lokala, hotela, liva-da, parcela i drugih ne-pokretnosti proda daleko ispod cijene stvarne tržiš-ne vrijednosti. Naj�eš�e bi lopovluk u kompanijama sprovodili direktori i nji-ma bliski ljudi, a kada �r-ma ode u ste�aj s kra�om, nastavljaju potkupljeni

ste�ajni upravnici koji bi dolazili po zadatku u osi-romašeno i prezaduženo preduze�e, te u njemu do privatizacije pokrali i rasprodali šta se prodati može. Onda bi kupac pre-ko no�i postao neki ma-�jaš, tajkun ili politi�ar. Svi oni bi se krili iza ne-kih lokalnih biznismena i tajkuna koji su poznati �aršiji u kojoj se preduze-�e prodaje. Lokalni mo�-nici su zarad ši�ara, li�ne zarade i unapre�enja pri-vatnog biznisa, pristajali

da budu navodni kupci kompanija koje su kupo-vali za smiješne sume izazivaju�i kod prevare-nih radnika bijes uz pri�u da je njihovo preduze�e zapravo kupio neki Šari�, Miškovi�, Beko i drugi. U mnogo slu�ajeva se po-kazalo da tamo gdje ima dima ima i vatre.

Ono što je predmet naše-ga interesiranja jeste pro-daja imovine i preduze�a u Sandžaku. Zapravo, ko kupuje sandža�ku imo-vinu? Velike sandža�ke kompanije su prodate a da se o njohovoj prodaji nije mnogo pri�alo niti pisalo. Posebno se za od-branu sandža�ke imovine nisu interesirali bošnja�ki politi�ari, dva ministra u Vladi i njihovi poslanici u

Republi�kom parlamen-tu, a trebali su. Za pro-daju, odnosno kupovinu se jesu interesirali, pa su ponešto i kupili, indirek-tno preko pot�injenih im tajkuna.

Svakako da nije interes naroda da se silna imovi-na prodaje za džabe, da je kupuju ljudi sumnji-va morala još sumnjivi-jim sredstvima. Posebno zabrinjava �injenica što me�u kupcima skoro da nema Bošnjaka, a ako ih ima onda su oni ekspona-ti ma�jaških mo�nika iz Srbije ili Crne Gore, kao i slijepi poslušnici korum-piranih politi�ara.

Svi privatizacioni procesi se obavljaju preko Agen-cije za privatizaciju koja je kod Bošnjaka poznata po tome što je na tende-rima prodavala vakufsku omovinu, suprotno Zako-nu o povra�aju imovine crkvama i vjerskim zajed-nicama. Tako su prodate zgrada Islamskih ustano-va u centru Novog Paza-ra i Novopazarska Banja, u okviru AD „Lipa“.

Šta je to Agencija za privatizaciju

Agencija za privatizaciju je centralna operativna in-stitucija koncepta privati-zacije u Srbiji, nadležna za organiziranje, sprovo�enje i kontrolu postupaka pri-vatizacije. Shodno tome, de�nirani su i njezin sta-tus, djelatnost, upravljanje, organizacija, rukovo�enje i �nansiranje.

Agencija za privatizaci-ju osnovana je Zakonom o Agenciji za privatizaciju, s ciljem da organizira, spro-vodi, kontrolira i promovi-ra postupak privatizacije. Tokom svog višegodišnjeg rada, uspješno je sprovela veliki broj privatizacionih

procesa i kontinuirano do-prinosila reformi srpske pri-vrede - stoji na zvani�nom sajtu Agencije za privati-zaciju.

Kome Agencija za privatizaciju prodaje sandža�ku imovinu?

Veliki tranzicioni gaz-da sa osam društvenih preduze�a je �ura Obra-dovi�, koji je 35 godina živio u Kanadi. Uspio je kupiti poljoprivred-ni kombinat „Pešter“ iz Sjenice, „Crveni signal“ iz Beograda, kojeg je po-slije ustupio, trgovinsko preduze�e „Uvac Gaze-la“, �rmu za reciklažu „Obnova“ iz Beograda, „Tehniku birotehniku“, trgovinu gra�evinskog materijala „Ineks“ iz No-ve Varoši, poljoprivredno prehrambeni kombinat „Budu�nost“ iz Zemuna i transportno preduze�e „Beotrans“ iz Beograda.

Prodaja Pešteri je obav-ljena 28. 2. 2006. godine, za 55.000.000 RSD. Dnev-ni list Blic je objavio da je �uro Obradovi� kupio PIK „Pešter“ za 640.000 eura. Prema podacima in-ternet portala Forum raš-ke oblasti, �uro je za ove pare kupio i 1000 hektara zemlje koje kombinat Pešter posjeduje.

Ovaj srpski biznismen je 10. 4. 2006. godine re-kao: „Kombinat Pešter sam kupio, jer planiram da zdravu hranu odavde plasiram na zapadnoe-vropsko tržište. Op�ina Sjenica �e se preporoditi, a PIK ‘Pešter’ �e vu�i ra-zvoj cijelog kraja.“ (Dnev-ni list Blic).

Da se op�ina Sjenica nije preporodila i da PIK „Pešter“ ne vu�e razvoj sjeni�kog kraja najbolje znaju Sjeni�aci i radnici

REVIJA SANDŽAK ISTRAŽUJE

PRIVREDA

Kako je �uro Obradovi� postao vlasnik sjeni�kog Poljoprivrednog kombinata «Pešter» za badihava...

KO KUPUJE SANDŽA�KU IMOVINU (I)

Sead ŠA�IROVI�

30

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

SRBIJANSKI TAJKUN �URO OBRADOVI�


31

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

PRIVREDA

kombinata koji ve� mje-secima ne primaju pla-�e. Radni�ka imovina se prodaje od strane vla-snika kompanije, uprkos �injenici da su radnici manjinski akcionari, tj. vlasnici trideset odsto imovine Kombinata.

List Danas je pisao 18.11. 2010. godine: „Prema tvrdnjama manjinskih akcionara i �lanova sin-dikata ‘Solidarnost’ Po-ljoprivredno industrij-skog kombinata ‘Pešter’ AD, na sastanku Uprav-nog odbora prošlog pet-ka u Novoj Varoši, bez njihovog znanja, doni-jeta je odluka o prodaji Upravne zgrade u Sjenici za 260.000. eura. Odluku o prodaji Upravne zgra-de potvrdio je i ve�inski vlasnik �ura Obradovi�, koji je u izjavi medijima

rekao da je po-stignut dogovor o prodaji i da se o�ekuje potpisi-vanje ugovora i uplata dogovo-rene sume nov-ca.

Dok se ve�inski vlasnik poziva na kupoprodaj-ni ugovor, koji mu, kako tvrdi, dozvoljava proda-ju odre�enog dijela imovine, radnici pro-daju Upravne zgrade doživljavaju kao sahra-njivanje Peštera:

“Iako smo mi, manjinski akcionari, vlasnici 30 od-sto imovine Kombinata, ve�inski vlasnik svoje-voljno donosi odluke. Sve što je do sada otu�io i

pro-d a o ,

uradio je bez

naše saglas-nost i , a sve transakcije izvršio je preko svog žiro ra�una. Ne radi se na de-blokadi Pešterovog žiro ra�una, što zna�i da je on došao da uništi i sahra-ni Pešter, a radnici ve�

sedam mjeseci nisu pri-mili pla�e.“ – izjavila je radnica ovog Kombinata, predsjednica Op�inskog sindikata ‘Solidarnost’ Sadija Rožajac. Prema objašnjenju ve�inskog vlasnika, Upravna zgra-da je prodata radi izmi-renja postoje�ih obaveza preduze�a. Tvrde�i da Upravna zgrada i nije potrebna Kombinatu, Obradovi� kaže da �e radnici iz te zgrade biti premešteni u druge pro-storije, koje se nalaze u kompleksu Pešterovih pogona u gradu. On ta-ko�er isti�e da radnici koji zaista rade, kao što su sto�ari, redovno pri-maju pla�e.”

U grupi najjeftinije prodatih �rmi ubjedljivo vode še�era-ne „Donji Srem“, „Jugoza-padna Ba�ka“ i „Jedinstvo“ koje je „MK komerc“ kupio 2002. godine na tenderu za po tri eura. Slavko Letovi� je toliko platio i pogreb-

no preduze�e „Urna“. Glas javnosti, 3.

februar 2008. godine

SVE ZA DINAR

Rangirane ponudeRedni broj Naziv Vrsta kupca Sedište Krajnja ponuda

1 �URA OBRADOVIKupac Fizi�ko lice SRBIJA,

Beograd RSD 55.000.000

2 DRAGI MAKSIMOVI Fizi�ko lice SRBIJA,BRUS RSD 53.000.000

Objekti

Redni broj Naziv Površina m2 Godinaizgradnje

1 Klanica sahladnja�om 6.200 1985

2 Zgrada mlekare 3.275 19893 Upravna zgrada 1.016 19724 Proizvodna hala 1.240 19655 Magacin br. 1 2.032 1978

Uvjeti prodajeDatum prodaje 28.2. 2006.Po�etna cijena RSD 17.320.000Minimum investicija RSD 30.195.000Iznos depozita RSD 8.660.000

Mjesto prodajeAgencija za priva-

tizaciju, Beograd, Terazije 23, 2.sprat,Velika sala

Kupac

Fizi�ko lice �URA OBRADOVI

Sjedište SRBIJA, Beograd

Krajnja ponuda RSD 55.000.000

Datum potpisivanjaugovora 3. mart 2006.

pun naziv: Društveno preduze�e Poljoprivredno - indu-strijski kombinat PEŠTERkra�i naziv: PEŠTER PIKpravni status: društveno preduze�edjelatnost: uzgoj goveda i proizvodnja mlijekamati�ni broj: 07259298

godina osnivanja: 1989.kapital na prodaju: 70% ukupnog kapitaladruštvenog kapitala: 70,00%broj zapošljenih: 203broj zapošljenih VSS: 19


PRO ET CONTRA

32

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

prof. dr. Š

efket K

rci�

Ovaj rad ima za cilj da sa integralisti�kog aspekta, a�rmira relevantne vri-jednosti euroregije San-džak. Ono što oduvijek želimo, jeste da svoj pri-stup bazirimo na argu-mentaciji i �injenicama koje vode dijalogu i us-postavljanju dobre sarad-nje me�u svim narodima, kako u centrima mo�i tako i najudaljenijim kra-jevima, te razvijanja fe-nomena komšiluka, što je još jedna neistražena, so-ciološki re�eno, društve-na vrednota sandža�kog društva. Brojne su druš-tvene paradigme koje nas upozoravaju na sve evidentniju krizu. Boš-nja�ki, srpski i crnogorski intelektualci i znanstve-

nici su se nedavno u Pri-jepolju sastali da razmo-tre mogu�nosti izlaska iz krize i uspotstavljanje dobrih me�uljudskih odnosa kakve su tradici-onalno njegovali prvaci Sandžaka u toku Drugog svjetskog rata, izme�u ostalih muftija Še�ragi� i akademik Vukasavljevi�.

Dok ugledne institucije upozoravaju da �e evrop-ske zemlje na �nansij-skom tržištu izgubiti više od trista miliona eura, zbog teške politi�ke kri-ze, znanstvenici uporno pozivaju svoje sunarod-nike da budu strpljivi, da ne nasjedaju na trikove pojedinih vladaju�ih kru-gova koji zava�uju na-

rode i politi�ke stranke. Jasno, sve dok zava�ene grupe i stranke ne posti-gnu nagodbu o izlasku iz krize vlade, kakva je da-nas mra�na situacija kako u Srbiji tako i u Crnoj Gori, ne samo u pogledu funkcioniranja privrede i industicije ve� i prava i sloboda, teško je nazirati dugoro�no riješenje.

Znanstvenici, ne po prvi put, javno se oglašavaju uznemirenim pozivom na sre�ivanje politi�ke krize koja ugoržava pri-vredno-�nansijskih polo-žaje zemlje, a oglasili su se i pojedini udruženi po-slodavci oko spašavanja �rmi od državne raspro-daje. Posebno se naglaša-

vaju propusti oko federa-lizacije bivše Jugoslavije, gdje je Sandžaku uskra-�eno pravo da postane federalna jedinica nakon oslobo�enja 1945. godine.

U Sandžaku nikad nije postojao separatisti�ki pokret, ve� su se ra�ale vizije izgradnje mostova, a ovo današnje vrijeme, kako jeste u Srbiji i Crnoj Gori, permanentno ispo-ljava i njeguje tendencije ignorantskog odnos pre-ma Sandžaku, koji su ove dvije zemlje nepravedno podijelile. Uz to, umje-sto mostova, beogradske i podgori�ke vlasti vje-šta�kom podjelom zemlje kroz Sandžak podižu berlinske zidove, na op�e

Mi se borimo protiv lijevih i desnih fašisti�kih tendencija, kao i kraljevske poniznosti pred mogu�om agresijom nad našom zemljom. To naši studenti Beogradskog univerziteta dobro znaju, ali toga nisu svjesni mnogi naši profesori i gra�ani. Beogradski studenti žele biti uz narod i stati u odbranu svoga grada. Mi se borimo za pravdu i slobodu. Mi ne možemo zatvarati o�i i uši pred evropskim vampirom koji se zove Hitler, od kojeg su pobjegli brojni pisci, studenti, �lozo� i humanisti, a neki se nalaze i ovdje uz nas. Tražim od vas da budete budni, da ne bude kasno! Zato naš pokli� ‚Bolje grob, nego rob!‘ ima istorijsko NE, fašizmu i okupaciji.

Rifat Burdžovi�, govor pred demostrantima na Terazijama u Beogradu, 27. mart 1941. g.

SANDŽAK IZME�U AUTONOMIJE I IZOLACIJE (I)

IZLAGANJE NA ME�UNARODNOM SIMPOZIJU «HISTORIJSKI I KULTUROLOŠKI PROCESI U SANDŽAKU/STAROJ RAŠKOJ»PRIJEPOLJE, 3-4. 12. 2010.


33

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

PRO ET CONTRA

iznena�enje evropskih humanista.

Stanovnici Sandžaka od nedavno u poštanskim sandu�i�ima pronalaze pozive za iseljavanje. O tome svjedo�i mu�ki politi�o-sudski proces o slu�aju zlo�ina u Bukovici u Bijelom Polju. Na taj na�in se prizivaju mra�na vremena, koja su bila permanentno prisutna od 1912. do prošle 2010. godine. Napominjemo, sve do kraja šezdesetihih godina, žitelji Sandžaka su bili okrenuti prema Istoku, tj. prema Turskoj, a u posljednje �etiri decenije, posebno od 1968. godine, za vrijeme vlade kancelara socijaldemorkete Vilijama Bran-ta, Bošnjaci su iz Sandžaka išli prema Zapadu i spas nalazili u Njema�koj i drugim zapadno-evropskim zemljama. Na taj na�in je gotovo sva-ka porodica makar jednog �lana imaa na radu u Zapadnoj Europi. To je bila jedina mogu�nost da se žitelji Sandžaka, posebno bošnja�ke nacional-nosti, izvuku iz neda�a koje su zadesile SFR Ju-goslaviju, posebno republike Srbiju i Crnu Goru.

Da podsjetimo, saradnici nezavisne revije “San-džak” su po�etkom devedesetih godina prošlog stolje�a, u svojim kriti�nim tekstovima i istraži-vanjima, upozoravali da �nansijski i politikant-ski lešinari ve� kruže iznad Sandžaka, a mnogi zapadnoevropski dnevnici, revije i listovi su to potvr�ivali. Da potjsetimo, tada je više dolazilo stranih diplomata i istraživa�a u Sandžak nego danas, deceniju nakon petooktobarske revolu-cije u Beogradu. Tada se o sandža�kom pitanju raspravljao u borojnim evropskim komisijama i konferencijama, po�ev od Brisela, Londona, Li-sabona, Helsinkija, Pariza, Istanbula, Ankare, pa sve do Njujorka, Vašingtona i Dejtona. Sva pa-žnja je bila usmjerena da se stabilizira euroregija Sandžak i riješi njen status u skladu sa mjerama i propisima za stabilizaciju, te rješavanja naci-onalnog i regionalnog pitanja. U tom pravcu, spomenut �u jedan doga�aj i dva dokumenta: Referendum za Autonomiju Sandžaka krajem oktobra 1991, Memorandum o specijalnom sta-tusu Sandžaka (Novi Pazar, juli 1993) i Rezoluci-ja Svebošnja�kog sabora o povratku nacionalnog imena Bošnjaka (Sarajevo, septembar 1993).

Zatim, brojne svjetske agencije za ocjenu zbi-vanja u Sandžaku, tijekom devedesetih godina prošlog stolja�a, visoko su podizale rejting euro-regije Sandžak, kako bi se politi�ka kriza, izazva-na Miloševi�evim diktatorskim režimom, riješila. Me�utim, danas, nakon dvoipogdišnje društve-ne duhovne relaksacije vladavine demorkatije za vrijeme pokojnog premijera dr. Zorana �in�i�a, situacija je sasvim druk�ija. Za vrijeme pokojnog premijera �in�i�a po�eo je intenzivan razvoj in-stitucija i organizacija u Sandžaku, što je rezulti-ralo i osnivanjem Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru (2002), koji je danas klju�na regionalna obrazovna i znanstvena organizacija. Nakon �in�i�eve tragi�ne smrti 12. marta 2003. g., beogradski i podgori�ki režimi su prema San-džaku uveli posebne sankcije uspostavljanjem diktature, kao za vrijeme kraljevine SHS krajem druge decenije prošlog stolje�a, koji se posebno ogleda u izboru sandža�kih kadrova iz Sandža-ka za svoje potrebe, radi držanja pod kontrolom i u kolonijalnom odnosu ove provincije.

� ini se da je sudbina da se o slobodi najviše govori i piše upravo tamo gdje je najmanje ima. Ljudska

prava i slobode su najbolja garancija za put u društvo civiliziranih naroda. Ovoj zemlji su, u tom po-gledu, iskreni saradnici negdje u Kini, Bjelorusiji, Rusi-ji… Zašto nas to ne �udi? Upravo nas ta �injenica tjera da pomislimo, kada je rije� o slobodi, da treba pri�ati o nekoj drugoj zemlji, nekom drugom prostoru i drugim ljudima.

Kako objasniti da jedna pravila važe za sve narode, a druga samo za nas Bošnjake?

Odgovor na to pitanje je jednostavan: ovdje žive Boš-njaci, ponosni, svoji, obrazovani i slobodni. Kada kao narod iznesemo jasan stav da želimo živjeti slobodno, ni više ni manje od toga, to zna�i da svako bošnja�ko dijete zna da se ponos i sloboda vje�no brane i da nam za to ne treba ni�ija dozvola. Mi odavde ne idemo ni-kud. Ako nam oduzimaju slobodu na nivou države, na nivou nacije, na nivou institucije i op�ine, ne mogu je uzeti na nivoima naših srca, razuma i jezika.

Zato su ponos i stubovi opstanka ovog naroda Islamska zajednica, Univerzitet i Bošnja�ko nacionalno vije�e. To je naš put ka slobodi. Moramo uzdignuta �ela kora�ati naprijed, jer smo ve� sada pobjednici i ne�emo stati.

Ima li i�eg plemenitijeg od borbe za vjeru, slobodu, do-stojanstvo, �ast, porodicu... Borit �emo se za te uzviše-ne ciljeve baš ovdje gdje Ustav ne obavezuje ministre, zakone kroje kriminalci a glasanje organiziraju sitne ši�ardžije koji bi ih ponavljali sve dok ne pobijede. I baš ovdje gdje nisu u stanju Srebrenicu nazovati pravim imenom, a njenog dželata zlo�incem.

Srpske ministre iz Sandžaka je ve� sada uhvatio tuta-rak. Vazali od kojih je jedan ekspert nizašta, a drugi za sve i svašta i njihovi podanici koji su u Skupštini Srbije ozvani�ili vezu režima i �etnika, istovremeno su odali i po�ast onima koji su napravili najve�a zlodjela na ovim prostorima. Da li ti isti koji su usvajali Bože pravde, trgo-vali bošnja�kim životima i otimali vakufsko imaju pra-vo pri�ati u naše ime? Odgovorili smo im Bošnja�kom kulturnom revolucijom i odgovorit �emo još snažnije svaki naredni put. I još ja�e �emo se sje�ati Srebrenice, Limske doline, Star�evi�a, Sjeverina, Štrpaca, Hadže-ta… Žrtvu koju smo podnijeli moramo pamtiti svjesni da samo istinom osvajamo slobodu.

Odgovor naroda na ovaj hal je jasan: za vazale nema, sloboda je jedini izbor. To je privilegija jakih i zato zna-mo da nam pripada. Slobodnim se postaje odlukom, ot-porom i nepristajanjem. Poruka nade i bajrak slobode su kona�no na sigurnom. Našli su mjesto u svakoj ku�i i svakom bošnja�kom srcu. Bajrak smo visoko podigli, drže ga najsmjeliji i s tim se više trgovati ne�e. Poput velikog Zmaja od Bosne, znamo da ima Sandžaka i Boš-njaka u njemu. Bili smo prije i ako Bog da, bit �emo i poslije njih. Više nas ništa ne može zaustaviti.

TUTARAK

Zaim REDŽEPOVI�

Zaim REDŽEPOVI�

IMA NAS


34

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etKNJIŽEVNA KRITIKA

Dževad Jahi� Azizov: USTRAGA, El-Kelimeh, Novi Pazar 2010.

ŽIVOT PRETO�EN U UMJETNOST

Promišljanje o kniževnoj um-jetnosti, posebno o gra�i za pisanje književnih tekstova,

autor romana Ustraga iskazuje u eseju o romanu Vje�nik koji je izre-�en u poglavlju Pismo umjetniku. Iz ovog eseja vidimo da je književno ono što smo doživjeli, proživjeli ili na drugi na�in uspostavili emotiv-nu vezu sa pojmom o kome piše-mo. Književno je samo ono organ-sko, ono što se srcem piše. Bilo bi, sigurno, pojednostavljeno, svede-no na jedno�u, Jahi�evo poimanje pisanja književnog teksta samo na stavove iznijete u spomenutom eseju, jer je roman Ustraga majstor-ski osmišljen i u saglasnosti uma i srca napisan, uz ogromnu koncen-traciju i istraživa�ki napor autora.

Otpor pisanju ove proze vidimo upravu u stavu da se srcem i da-marima osje�a gra�a koja treba da se povinuje volji i zamisli pisca. Volja i nakana autora Ustrage jeste u naporu da savlada i rekonstruiše doba od hiljadu godina (999-1998), odnosno do akademika Narone rekonstruiše i emotivno obilježi. Po onoj latinskoj krilatici iz dje�ijih usta progovara istina, autor otva-ra prošlost kroz narativne dioni-ce dje�aka Jamesa Phartije, ali i Ahzura Hot�e, Ibhisa Muhadžiro-va i Una Narone. Autor je sa�inio deltu od sopstevenog bi�a da bi se vratio od zvijezda do gnijezda ili, kako su to bosanski patareni govo-rili, od gnijezda do zvijezda. Sva �e-tvorica imaju svoj dvogled i svoju lampu i jedan drugom dosvetlju-ju u tamnom vilajetu rodoslova i zavi�aja. Sva �etvorica su u svom vremenu ostavila pisane tragove �ije sadržaje treba uklopiti u hilja-dugodišnje porodi�no, nacionalno i bosansko stablo. Izme�u ovih za-pisa su ogromne praznine koje je u iskustvenom, tragala�kom i emo-tivnom naporu trebalo napisati i organski povezati. U sastavljanju hiljadugodišnjeg mozaika prvi po-lazi James Phartija, unuk Mogama-da Phartije.

Sastavljaju�i nišan preko Jamesa i Mogamada, autor cilja u daleku prošlost, u patarensko doba. Prvo poglavlje romana i jeste Patarenski ljetopis. Ljetopis je dobio svoj au-

tenti�nu lokalizaciju prema osta-cima duhovne i materijalne epo-he srednjovjekovne Bosne. Ostaci utvr�enja Bor�a i Pavlovca, Pra�e, planine i pritoke Pra�e, Gosinjska dolina, Behramova ravan bivaju oživljene predajama o Jerinji, gostu Miogostu, Behramu, te o nazivima geografskih pojmova. I svaki put �e pri�e u raznim dobima i carevi-nama oživjeti prostor Jamesovog i zavi�aja porodice Phartija, koja je dobila prezime po rijeci Pra�i. U Patarenskom ljetopisu, kroz pri�e i predanja, kroz Lova�ke pri�e, a na-

ro�ito kroz lova�ke pri�e Mogama-da Phartije, opisana je porodi�na lova�ka tradicija porodice Phatrija, koja se prenosi s koljena na kolje-no. Patarenski ljetopis obuhva�a le-gende i predanja o Jerinji, pri�e o utvrdama, Pra�i. Ljetopis sadrži i jezi�ke podloške sa ste�aka. Jezi�-ka supstanca Ljetopisa je u komu-nikaciji sa patarenskim dobom, ali i sa jezi�kim kompetencijama sa-vremenog �itaoca. Jezi�kim tolma-�enjima ta�no se utvr�uju pojedine �injenice, a to magi�no, nemušto poznanje jezika bosanskoga upra-vo posjeduje autor ovog romana, profesor Dževad Jahi�. Patarensko doba se prelama i u svijesti školar-ca Jamesa, uspostavljaju�i u dje�a-ku tragove po kojima se treba or-jentisati na hiljadugodišnjoj stazi.

Na patarenskom, kasnije zavi�aj-nom prostoru Phartija, Mogamad pripovijeda povjest o dinastiji Osmanovi�a. Behramova ravan se

povezuje sa sultanom Fatihom koji je u Pohodu na Bosnu zastao i od-morio se na ovoj ravni, te naredio da se sagradi prva džamija u tom kraju. Na ovu ravan, mnogo godi-na kasnije, dobježat �e s pašinom k�erkom i naseliti se prvi upam�e-ni predak Phartija, Jahja �auš.

Poglavlje Sultanska povijest �ine dedine pri�e o sultanima i slike sa sultanskog rodoslova koje autor pretvara u pri�e, trude�i se da na osnovu likova sultana prodre u suštinu njihove li�nosti. Mogamad prepri�ava ljudima na posijelima Hamerovu historiju Osmanlija, ali to �ini na svoj, emotivan i zdra-vorazumski na�in. Mogamadove pri�e pamti James i one postaju dio njegovog identiteta, njegove emo-cije jer su vezane za djeda, a djed govori o dinastiji Osmanovi�a kao o svojoj. Tako se u Pra�u ulivaju osmanaska tradicija i islam, ali žu-bor ostaje njen, pra�anski, bosan-ski, jer se u jezik bosanski ulila i pomiješala turska pritoka, koja �e sresti akademika Naronu na njego-vom putu ulivanja bosanske prito-ke u turske vode.

Pored paterenskog podteksta ovog romana, u tursko doba se ume�e i intertekst sevdalinke, koji �e se, prema potrebi slikanja najtanahni-jih emocija junaka, pojavljivati do kraja romana. U ovoj vrsti intertek-stualnosti teoreti�ari prepoznaju postmoderni roman, ali, kako na-pominje Hasnija Muratagi�-Tuna, i realisti�ki postupak pripovijeda-nja. Treba napomenuti da radnja Ustrage te�e hronološki, sa �estim krugovima dopri�avanja. Tako se o Mogamadu Phartiji, djedu Jame-sa Phartije, govori tokom cijelog romana iako imamo posebno po-glavlje o njemu. Sli�an postupak slikanja imamo i kada su drugi li-kovi u pitanju.

Mogamad Phartija je razdelnica ove pripovijesti, od njega ide pri-�a i ka prošlosti i ka sadašnjosti. Mogamad je spoj svih doba u ovoj knjizi. Jahi� najviše prostara daje li�nostima koje su najdominantni-je; od sultana to su Sulejman Veli-�anstveni i sultan Fatih, a od Phar-tija Jahja �auš, Mogamad i Ahbiz

prof. Zehnija

Buli�


35

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

KNJIŽEVNA KRITIKA

Phartija. Naravno, ni kod sultana, a ni kod Phartija nije zapostavljena ženska strana rodoslova. Istražu-ju�i i ženske i muške pritoke, autor uspostavlja svoj identitet, razdvo-jen u �etiri starosna i spoznajna doba, kroz �etiri naratora.

Ne postoji osnovni narativni tok romana Ustraga, niti je to mogu�e u vremenu koje obuhva�a 1000 godina. Ustraga je roman od pri-�a. Sve što je moglo da se pretvo-ri u pri�u, opri�ano je. Pri�a, kako kažu pripovjeda�i, pomaže da se dvaput živi. U pri�anju pri�a koje povezuju prostor, kulture i ljude, Jahi� sklapa svoj ljudski lik, �uva-ju�i porodi�nu relikviju u sebi.

Kako se mijenjaju vremena, tako se mijenja i arhitektura prostora u ro-manu. Patareni su ostavlili tragove u tvr�avama i legendama, Turci ostavili džamije, turbeta i pri�e o graditeljima, Austrijanci željezni-cu. Svako od doba i carevina osta-volo je trag u Jamesovom zavi�aju. James je sve to vezao za Phartije i sebe li�no, i sve što su drugi doni-jeli i sagradili, sraslo je u Jamesu, Ahzuru, Ihbisu i Neroni, sraslo uz autora, Bošnjake i Bosnu. Za razli-

ku od rijeka, vidimo da se velike civilizacije ulivaju u manje.

Roman se završava Ahbizovim odlaskom u Bijelu Dolinu. Na mo-stu preko Neretve, njega, Zuhretu u kojoj je nero�eni James, i dijete �ulejmana ho�e da obori vjetar. Ahbiz pomaže ženi i sinu da pre-�u preko mosta i u�u u ku�u koju im je dodijelila vrast. Tu gdje se završava roman, nastavlja se pri�a o Ahbizu i Jamesu, a ta pri�a je na po�etku romana Ustraga, pa se kraj romana ulio u njegov po�etak, uli-va u sje�anje Jamesa na djetinjstvo, Gosinjsku dolinu, lov, Mogamada, školovanje, pri�e o lovu i precima, sultanima... Dakle, sve se uliva i nadovezuje, sve je isprepletano, prolazno, i ako nije opri�ano i za-pisano, kao da nije ni bilo. Zapisu-ju�i porodi�nu hroniku, pisac joj je udario obale, preko kojih ne�e preliti, ostat �e onakve kakvim ih je autor srcem vidio i u pismena okovao. Svjestan nestalnosti pri�a i pripovjesti, autor je koristio sve mogu�nosti da uhvati istinitost onoliko koliko je to mogu�e, da iznese sumnje i slutnje, ali i da pre-nese porodi�ne relikvije do svoga vremena.

Jezik kojim je napisana ova pripo-vijest je, kako i Tuna primje�uje, matemati�ki precizan, ali i vrlo ekspresivan, liri�an sa leksi�kim slojevima razli�itih doba i pripo-vjeda�a. U jeziku ovog romana sa�uvana je i oživljena esencija bosanskoga jezika. U ovom jeziku su rekonstruisana mnoga tamna mjesta ove porodi�ne i nacionalne pripovijesti. Veza po vremenskoj vertikali od hiljadu godina najbo-lje se �uva u jeziku i simboli�kom zna�enju koje ima za bošnja�ki etnos. Vrhbosne, grad Sarajevo, ostaje u romanu nepromjenljiv, i povezuje jedan milenij i narod. Sli�nu simboli�ku ulogu imaju i drugi patarenski nazivi koji traju do Una Narone.

Peik Ibro, predak Ahzura Hot�e, napisao je nekoliko stotina strani-ca hronike Bosne i Podrinja, ali su od njega ostala samo tri nagorjela lista. Takva je i naša povijest, na-gorjela, prekrivena pepelom, za-boravom. Ustraga se od zvijezda vratila do gnijezda, a od gnijezda hiljadu godina te�e Makova i Ja-hi�eva Modra rijeka, �iju je tmu-šu neprebolnu podobro osvijetlila Ustraga.

ŽALOSNA SVADBANa sceni novopazarskog Regionalnog pozorišta, u sali koncertne dvorane Kulturnog centra bit �e odi-grana po �etvrti put predstava „Žalosna svadba“ Vehbije Hodži�a u režiji Aide Kožar.

„Žalosna svadba“ je pri�a o tragi�noj sudbini mlade djevojke, ljubavi, propadanju jedne begovske porodi-ce, sandža�kim obi�ajima i tradiciji. Premijeru dugo planirane predstave autora s našeg podneblja obi-lježila je posebna atmosfera i mnogo emocija. Za sva tri izvo�enja ove predstave karte su bilu rasprodate, tako da su mnogi ljubitelji pozorišta ostali bez karata.

Direktorka Regionalnog pozorišta Aida Kožar naglasila je da je predstava rea-lizirana zahvaljuju�i �nansijskim sred-stvima Ministarstva kulture Republike Srbije. Kožar je istakla i važnost pozo-rišne obrade djela o našoj tradiciji: „Mi smo jedino profesionalno pozorište u Sandžaku. Mi moramo imati bošnja�ku kulturu na repertoaru. Naša dužnost je da educirmo. Prosto, mi moramo imati lektiru.“ – rekla je Kožar.

Zanimljivo je spomenuti da je u ovoj predstavi igrao cijeli ansambl Regional-nog pozorišta. Pored stalno uposljenih glumaca, igrali su i student �etvrte godi-ne glume Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru u klasi Envera Petrov-

cija: An�ela Mari�, Rifat Rifatovi�, Lemana Be�irovi�, Dušan Živani�, Sandra Miljkovi�, Haris Še�erovi�, Se-mir Gici�, Emir Plojovi�, Zehra Aybar, Haris �erlek i Vahid Džankovi�.

Posebnost predstave „Žalosna svadba“ ogleda se i u tome što su na njoj radili umjetnici iz Novog Pazara koji su prvaci u svojim sferama. Amela Krši� iz hora “�ulistan“ otpjevala je pjesmu koja se provla�i kroz predstavu u najdramati�nijim momentima. Sla�ana An�elkovi�, koreografkinja Kulturno-umjetni�kog društva „Senko Rašljanin“ pomogla je na osmišljava-nju koreogra�je za predstavu.

KULTURA

Semir GICI�

DETALJ SA PREMIJERE PREDSTAVE “ŽALOSNA SVADBA”


Kada neko napiše ili prevede neku knjigu, u�inio je dobro za svoj narod. Kada sagradi neki hajrat ili podu�a-va, onda je veliki �ovjek svoga naroda. Me�u-tim, kada neko stane u odbranu svoga naroda, kulturnih vrijednosti, vjerskih znamenitosti i vakufa onda se on zove GAZIJA. U ovom bro-ju, poštovani �itaoci,

predstavljamo Vam bošnja�-kog gaziju Sea-

da ef. Ša�irovi�a.

Sead-ef. Ša�irovi� je ro�en u Bajevici

kod Novog Pazara 6.10.1976. godine, od roditelja Nazifa i

Nejme, ro�ene Suljo-vi�. Osnovnu školu i srednju „Gazi Isa-beg“ medresu završio je u Novom Pazaru. Fakul-tetsko obrazovanje za-po�eo je u Libanu, gdje završava Školu arap-skog jezika, a nastavlja u Novom Pazaru na Fa-kultetu za islamske stu-dije, smjer Misionarstvo

i mediji. Trenut-no je na tre�oj

godini stu-dija.

Oženio se 1998. godine, otac je troje djece.

Prvi hizmet islamu u�i-nio je kao glavni imam u Starom Baru u Crnoj Gori gdje je radio dvije godine. Od 2000. go-dine, imamski posao nastavlja u Novom Pa-zaru, u džamiji �alap Verdi, koja duži niz go-dina nije imala imama. Sead-ef. je za nepunih mjesec dana napunio džamiju privla�e�i svi-jet izvanredno lijepim i korisnim hutbama. Za-hvaljuju�i hutbama po-stao je poznat i omiljen posebno me�u omla-dinom. Obzirom da se pokazao kao veoma uspješan imam i daija, izabran je za predsjed-nika Medžlisa IZ-e Novi Pazar 2003. godine, a reizabran 2008. godine. Na toj funkciji se nalazi i danas. On je i direktor Agencije za serti�cira-nje halal-kvaliteta. �lan je Mešihata, neprekidno od 2003. godine. Sekre-tar je Sabora IZ-e u Srbi-ji, kao i potpredsjednik Skupštine Muftijstva sandža�kog. Jedan je od osniva�a Bošnja�-ke kulturne zajednice i potpredsjednik njezine skupštine. Svojim ak-tivnostima i zalaganjem doprinio je pobjedi BKZ-a na izborima za BNV. Njegovi nastupi i gostovanja na televizji i drugim elektronskim i štampanim mediji-ma ostat �e upam�eni po �vrstim stavovima i korisnim izlaganjima i uputama koje su se �ule u tim prilikama.

Nakon pokušaja pu�a u Islamskoj zajednici, Sead-ef. postaje portpa-rol Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Kao njen portparol, postaje veoma poznat i �esto vi�en u javnosti. Po-stao je zaštitno lice Islamske zajednice.

Drsko šarmantanim sta-vovima, ušao je u srca bošnja�kih masa. Sklon istini i kritiziranju ne-istine prihva�en je od strane bošnja�ke jav-nosti i svih ljudi dobre volje.

Kao i na svim prethod-nim amanetima, po-kazao je visok stepen odgovornosti i profe-sionalnosti. Zato od decembra 2009. godine naš efendija preuzima amanet direktora Me-dija centra i glavnog i odgovornog urednika lista Glas islama. Dola-skom na ovu odgovor-nu funkciju, Glas islama poprima ozbiljniju for-mu i biva naširoko pri-hva�en s novijim izgle-dom i širim pristupom tema koje su obra�ivane u najzna�ajnijem boš-nja�kom listu u zadnjih 15 godina.

Odbrana vakufa

Sead-ef. Ša�irovi� je bio jedan od klju�nih ljudi u odbrani vakufske imo-vine u Sandžaku. Mno-go puta je bio na �elu kolone koja se suprotsta-vila nasilnom otimanju vakufske imovine. Tako je bilo ispred Fakulteta za islamske studije, na vakufskoj parceli Kuri �ešme na Bolni�kim li-vadama, u odbrani Al-tun alem džamije, u od-brani vakufske parcele na Gazilaru, u odbrani Arap džamije. Branio je vakufski plac na Parica-ma gdje se gradi islam-sko obdanište, vakuf u Novopazarskoj Banji, a posebno se istakao u od-brani Vakufa Mearif na Hadžetu, 4. septembra 2010. godine, tamo gdje je 1945. godine strijelja-no preko 2000 Bošnjaka, kao i na svim ostalim mjestima gdje je trebalo rizikovati svoju slobo-du, pa �ak i život. De�-nitivno, ono po �emu �e Sead-ef. Ša�irovi� ostati

Salahudin FETI�

Salahudin FEFFETEEI�

36363636

PORTRET

SEAD-EFENDIJA ŠA�IROVI�

OVAJ NAROD NE MOŽETE UBITIVi ste klali u Bosni, vi koljete na Kosovu, vi ho�ete ovdje – ovdje ne možete to da radite! Upamtite da ne možete to ovdje da radite! Moja glava jedna može da ode, ali vi ne možete ovaj narod ubiti nikad! To upamtite, gospodo �etnici! Upamtite šta vam kažem,

ja Sead-ef. Ša�irovi�!

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


upam�en u historiji jesu rije�i koje je izgovorio izrevoltiran uvredama jednog policijskog �inov-nika: „Vi ste klali u Bo-sni, vi koljete na Kosovu, vi ho�ete ovdje – ovdje ne možete to da radite! Upamtite da ne možete to ovdje da radite! Moja gla-va jedna može da ode, ali vi ne možete ovaj narod ubiti nikad! To upamtite, gospodo �etnici! Upamti-te šta vam kažem, ja Se-ad-ef- Ša�irovi�!“

Nije bilo Bošnjaka kojeg su ove rije�i ostavile rav-nodušnim. Ono što smo svi osje�ali 4. septembra, izgovorio je Sead-ef. Ša-�irovi�.

Doprinos nacionalnom bu�enju Bošnjaka

Kada je osnovana Boš-nja�ka kulturna zajedni-ca, naš gazija je postav-ljen za potpredsjenika Skupštine BKZ-a. Sada, gledaju�i proteklu go-dinu dana, shva�am da je bio nemogu� onako žestok prodor Bošnja�ke kulturne zajednice bez Sead-ef. Ša�irovi�a.

U�estvuju�i u raznim emisijama, vode�i brojne akcije BKZ-a, obilaze�i Bošnjake Sandžaka, ga-zija je upotpunjavao pro-ces nacionalnog bu�enja Bošnjaka, gdje je dao svoj veliki doprinos.

Rezultat svega toga je povjerenje naroda Boš-nja�koj kulturnoj zajed-nici, odnosno ljudima sa liste BKZ-a, me�u njima i Sead-efendiji. Efendija Ša�irovi� je i �lan Boš-nja�kog nacionalnog vi-je�a u sadašnjem sazivu.

Autonomija

Autonomija Sandžaka, trenutno jedini vid za-štite Bošnjaka u njemu, san je svakog Sandžakli-je. Efendija Ša�irovi� je potpredsjednik Odbora za obnovu Narodnog vije�a Sandžaka iz 1945., gdje se sa predsjednikom Džemailom Suljevi�em, bori za o�uvanje Sandža-ka u jednoj i drugoj drža-

vi i zalaže za prava svih gra�ana u njemu.

Kao što je bio uspješan u svim dosadašnjim ak-cijama, o�ekujemo da i u ovom projektu bude uspješan, te da u niz svo-jih zasluga oka�i još jed-nu medalju: Autonomiju Sandžaka.

Prave inicijative su uvi-jek dolazile od uleme. Nekada su to bili A�if-efendija Hadžiahmeto-vi�, Ismail-efendija Fi-libali�a, i drugi, a sada muftija Muamer-efendija Zukorli�, Sead-efendija Ša�irovi� i drugi.

37

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

PORTRET

Sandžak PRESS je istraživao na temu posljednica uza-stopnog ignorisanja vlasti u zahtjevima za pravdom zbog po�injenim zlo�ina na prostoru Snadžaka.

Najsvježiji primjer je zlo�in u Bukovici i osloba�aju�a presuda zlo�incima.

Naše pitanje je glasilo:

Ignorisanje zlo�ina koji su �injeni nad Bošnjacima treba uzvratiti:

A rezultat je sljede�i:

ISTRAŽUJEMO

Uredništvo Sandžak PRESS-a

Iz ovog rezultata možemo izvesti sljede�e zaklju�ke:

1. Konstantno omalovažavanje i nepriznavanje zlo�i-na od strane vlasti, a koji su �injeni nad Bošnjacima je jedan od razloga što su Bošnjaci poja�ali svoje zahtje-ve za Autonomijom.

2. Osloba�aju�a presuda za zlo�in u Bukovici �e, ta-ko�er, doprinijeti da Bošnjaci južnog Sandžaka, a po-sebno pljevaljskog kraja pove�aju svoje zahtjeve za Autonomijom.s

3. Ovakvo ponašanje vlasti prema Bošnjacima, kod

samo 16% njih, budi želju za ratnom osvetom.

4. Mali dio, od 15%, smatra da je dovoljno pisanje o ovim stvarima.

5. Još manji broj, njih 8%, smatra da bi se stvar riješila smjenom sadašnjih vlasti.

6. Svega 4% je za to da je bolje šutjeti kada je u pitanju ova tema.

OD IGNORISANJA ZLO�INA DO AUTONOMIJE


KNJIGA ŠAROVITA

PRI�AJ I PIŠI DOBRI MOJ BOŠNJO

rid Ferko Šanti�

Ferid Ferko Šanti�

FF

38

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Ho�u da vam, ova-ko putem jazije, putem pisma,

nešto „ispri�am“. Prije desetak godina upoznao sam starca Samuela. On je Jevrej. Sa petnaestak go-dina, po�etkom Drugog svjetskog rata, dospio je u njema�ki koncentracio-ni logor Aušvic. Božijom odredbom, preživio je. Potom je studirao histo-riju, novinarstvo... Kao student, „dobio je posao“ koji se ogledao u tome da u Evropi i cijelom svijetu organizira mrežu Jevreja koji ne�e raditi ništa dru-go osim što �e, u zemlja-ma u kojima žive, posje-�ivati škole, televizijske, radio studije, novinske ku�e, raznorazne skupo-ve i pri�ati o stradanju Jevreja u Drugom svjet-skom ratu. Tako sam i ja, ovdje u švedskoj školi upoznao starca Samuela. On je toliko star i mršav da mi najviše li�i na onu skorjelu egipatsku mu-miju koja hoda. Ali, on i njegova žena, evo ve� šezdeset godina, rade samo jedan jedini posao: svugdje i svakome pri�a-ju o stradanju Jevreja. To mu je svih ovih šezdeset godina jedini posao. U ovu moju školu on do�e svake jeseni, u ta�no do-govoreno vrijeme, jer su njegovu pri�u o stradanju Jevreja nastavnici uvrstili u školske planove. Nikad nisam mogao prisustvo-vati njegovom izlaganju. Niti �u ikad mo�i. Zbog toga što bi me damla, tj. kap sr�ana, ubila, �ini mi se. Kad ga vidim u školi, najradije bih po�eo vri-štati, jer mi, namah, pro-struji kroz glavu misao o tome da li �e ikad do�i dan da Bošnjaci i Bošnja-kinje koji su preživjeli Genocid u Srebrenici, koji su preživjeli Omarsku, Dretelj, Fo�u, Višegrad, Sarajevo, Štrpce, Sjeve-rin, Bukovicu, isto ovako pri�aju o tome? I to da pri�aju u svrhu opomene. Isto ovako kako to starac

Samuel radi. A Samuela sam u jednoj prilici upi-tao zašto Izrael sada radi Palestincima isto ono što je Hitler radio Jevrejima, pa �ak i gore stvari? Imao je kamaru „objašnjenja“ i „opravdanja“ za to.

Me�utim, mene je isto-vremeno i strah kad o ovome razmišljam, jer sve mi se �ini da u jed-nom dijelu bošnja�kog naroda po�inje zaživlja-vati to da mi ne trebamo ni govoriti, ni pisati, ni o Srebrenici, ni Omarskoj, ni o Dretelju, ni o Fo�i, ni o Višegradu, ni o Sara-jevu, ni o Štrpcima, ni o Sjeverinu, ni o Bukovici, ni... A sve pod maskom onoga hinjskog, uliziva�-kog, neljudskog pa znaš mi, eto, ponovo moramo zajedno... Svako onaj u �ijoj se psihi „oko-ti“ ovaj hinjski bacil neka sebe upita sljede�e: Ako Bošnjaci pre-stanu govo-riti i pisati o svim zlo-d j e l i m a koja ih, evo, vje-k o v i m a poga�aju i od velikosrpske i od veli-kohrvatske ideologije, da li �e to zaustaviti i �etniš-tvo i ustaštvo u njihovim dušmanskim naumima?

Ko ima i zehricu bistre pameti, ko ima i zehri-cu ljudske kuraži u sebi, mora jasno i glasno kaza-ti, prvo sam sebi a onda i svima ostalima, da boš-nja�ka šutnja ni slu�ajno ne�e „odobrovoljiti“ ni velikosrpstvo ni veli-kohrvatstvo, pa da oni, onako namah, prestanu kidisati na Bosnu, na San-džak, na Bošnjake. Istina je, u stvari, da samo onda kad u svakoj bošnja�koj ku�i bude imala kamara, gomila, hrpa knjiga, no-vina, video kaseta, cd-a o onome šta nam je u�i-njeno i šta nam se i dan

danas �ini od strane i velikosrpstva i velikohr-vatstva i kad budemo iskoristili svaku prigod-nu priliku da to pokazu-jemo i o tome pri�amo svojoj djeci i svima dru-gima, tek tada možemo ra�unati na to da nam se to više ne�e ponoviti. Tek tada �e nosioci i �etništva i ustaštva, bar malkice, ustuknuti, jer �e znati da �e biti raskrinkani, jer �e znati da ne�emo šutjeti.

Znadni, dobri moj Boš-njo, da tvoja, bošnja�ka rije� danas mora imati istu onu snagu i istu onu ulogu kakvu je imala

bošnja�ka zul-�kara (sablja) i

bošnja�ki tufek (puška) u proš-

lim vijekovima. Jer, kad su naši

dušmani znali da ih u svakoj bošnja�koj ku�i �eka bar po jed-

na zul�kara i bar po jedan tufek nikad nisu ni na nas ni na naš to-prak jurtisali, tj. kidi-sali. Tada su znali da �e, kao napada�i, kao ugnjetiva�i, biti ubi-jeni. Me�utim, kad

su nas s podvalama tipa „bratstvo-ubistva,

mješoviti brakovi...“ do-veli ovdje gdje su nas do-veli i kad su bili sigurni da u bošnja�koj ku�i više nejma ni zul�kare ni tu-feka, onda su mogli oku-pirati polovinu Bosne i tamo, napraviti ko bajagi „republiku“ zvanu Ma-sovna grobnica. Mogli su u Sandžaku zaustavljati vozove, autobuse, iz njih izvoditi Bošnjake i naj-zvjerskije ih ubijati.

E zbog toga, dobri moj Bošnjo, kao i zul�kara i tufek, danas istu snagu mora imati i tvoja rije�, tvoja knjiga, tvoja novi-na, tvoja radio i tv-emi-sija. Svojom rije�ju, do-bri moj Bošnjo, svjedo�i o zlu koje ti je �injeno i koje �e se nad tobom �i-niti do Dana sudnjega

ako ti i dalje budeš šutio. Ja nisam vaiz, ali sam, svega mi na svijetu, do-bro upamtio kur’ansku pouku koja glasi: Neka o zlu govori onaj kome je zlo �injeno. E, pa ima li onda i jedan Bošnjak i Bošnja-kinja na bijelu dunjaluku kojem na neki na�in od strane velikosrpstva nije nekavo zlo u�injeno. Tvr-dim da takav insan boš-nja�ki ne postoji. Postoje samo oni me�u nama koji toga u�injenog zla nisu svijesni, ali to ne zna�i da im to zlo u�injeno nije.

Zbogo toga, ne umukni, Dobri moj Bošnjo! Nego pri�aj, piši, snimaj �lmo-ve, tv-emisije o tome šta si doživio i šta i dan da-nas doživljavaš od strane onih koji ti dobro ne mi-sle. Nemoj se, dobri moj Bošnjo, bojati da �eš time uništiti zajedništvo, od-nosno naštetiti zajedni�-kom življenju sa Srbima, Crnogorcima... Ne, time �eš ga samo oja�ati. Jer, Srbi i Crnogorci koji istin-ski žele zajedništvo i sami osu�uju svoje fašizirane sunarodnike. Potvr�uju to Petar Lukovi�, Gojko Beri�, general Jovan Di-vjak, Stipe Mesi�, Željko Mili�evi�... Zbog toga, ne umukni, dobri moj Boš-njo, nego pri�aj. Pri�aj i piši. Pri�aj i piši u svrhu zaustavljanja zla koje se nad tobom tako dugo sprovodi. Pri�aj prvo svojoj djeci, unucima, pa potom i svima ostalima. Neka ti to pri�aj i piši bude odmah iz rije�i ikre. Ikre je, ti to dobro znaš, Boš-njo moj dobri, prva rije� tvoje duhovnosti, prva rije� Kur’ana Uzvišenog.

Pri�aj i piši mora postati prva rije� tvoje historije, tvog pam�enja, tvog op-stanka, tvog... Pri�aj k’o gore spomenuti starac Samuel, jer jedino tada možeš o�ekivati da �e dušmani tvoji ustuknuti, odnosno da ti se ista zla ne�e ponavljati.

PISMO IZ BIJELA DUNJALUKA


DE JURE

SRBIJA (NE)PRAVNA DRŽAVAFerid Buli�

FeridBuli�

39

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Pravna država je ona u kojoj se država kao cjelina teme-

lji na vladavini zakona i prava gdje vlast podlije-že nezavisnom pravosu-�u. To zna�i da gra�ani mogu o�ekivati, na pri-mjer, nezavisno sudstvo. Izraz je karakteristi�an za zapadnu koncepciju države. Glavni poticaj za mijenjanje koncepta vla-davine prava u Evropi bili su procesi, kao reak-cija na nacionalsocijali-sti�ku zlouporebu prava. Novi koncept, nakon za-vršetka Drugog svjetskog rata je me�unarodnim sporazumima odredio podložnost države i nje-nog pravnog ustrojstva op�im vrijednostima na-ro�ito prava, ljudskih prava i slobode pojedi-naca. Jednakost i slobo-da objedinjuju se u ideji �ovjekovog dostojanstva, što je glavno mjerilo ljud-skih prava i vladavine prava uop�e. Sama težnja za jednakoš�u progresiv-na je i plemenita ako je povezana s težnjom za slobodom. Cjelokupna vlast se odnosi na legi-timno koriš�enje mo�i koju posedjuje državni aparat. Vladavina prava ili pravna država zbog svojih vrijednosti a i ulo-ge koje imaju u gra�an-skom društvu postale su njegov sinonim. Karakte-ristika pravne države je da je njen državni aparat pot�injen društvu, gdje je suverenitet naroda pu-tem zakona izraz njego-ve najviše volje. Državni aparat treba biti adekva-tan uvjetima gra�anskog društva i u skladu sa ka-rakteristikama pravne države. Uvjetnost ure�e-nja pravne države proi-zvod su koji je preduslov ekonomskog prosperiteta društva u cjelini. Iako su

ljudska prava najve�e do-stignu�e moderne teorije liberalizma zasnovane na tradiciji prirodnih prava, ona su, poput demokrati-je, najviše zloupotreblja-vana time što su postala bitan element imperijalne politike. Kopenhaški kri-teriji za prijem novih �la-nica u EU su: pravna dr-žava i harmonizacija svih zakona sa zakonima EU; politi�ki stabilne institu-cije, demokratski pore-dak i poštivanje ljudskih i manjinskih prava.

U Srbiji nije mogu�e raz-matranje stanja reformi bez analize realnih pro-mjena u takozvanoj sferi politi�ke vlasti. Što go-vori da je na temeljima pravne države ili kakvom se predstavlja Srbija sta-nje gra�ana koji nisu srp-ske nacionalnosti i dalje problemati�no jer nisu priznati u srbijanskom društvu. Pored eviden-tnih dokaza i �injenica o njihovom stvarnom sta-nju, društvo ne pokazuje spremnost da se sa tim suo�i. Nespremnost da se po�injeni zlo�in prizna

vodi njegovom poricanju i kasnijem ponavljanju, gdje se mogu�nost da se nešto preduprijedi krije u odgovornom suo�ava-nju s prošloš�u. Važan preduvjet pravne drža-ve je institucionalizacija bošnja�kog naroda, nje-gove kulture, inoviranje školskog sistema, te omo-gu�avanje bošnja�kom narodu da bude uklju-�en u sfere državnog si-stema. Ljudska sloboda je viši princip gra�anske i pravne države gdje je ista ustavno garantira-na i zašti�ena, što govori da su prava bošnja�kog naroda u Srbiji predmet neslobode, nejednakosti i diskriminacije. Osnovna pretpostavka e�kasnosti kvalitetnog ostvarivanja državne vlasti jeste zako-nitost. Zakoni su podjed-nako obavezni za sve dr-žavne organe, odgovorna lica, društvene, privred-ne organizacije i gra�ane. Pravna država je apsolut-ni uvjet da se svi subjekti organiziranog društva pridržavaju zakona. Za-konitost je princip na kome se temelji pravna

država. Me�utim, ona je univerzalni princip koji se odnosi na sve struktu-re ekonomskog i politi�-kog sistema, prije svega na državnu vlast. Princip jednakosti države i �ove-ka izražava ideju o auto-nomnosti �ovjeka u od-nosu na državu. Ssuština ovog principa svodi se na to da je �ovek jedan od klju�nih �inilaca društva sa svojim garantiranim i zašti�enim pravima i slo-bodama. Ljudska prava su ona koja omogu�uju �ovjeku da bude slobod-no bi�e, da zadovoljava-bitne materijalne, poli-ti�ke i duhovne potrebe, da bude subjekt vlasti-tog života. To su prava bez kojih on nije �ovek u savremenom smislu. Odnosno, ostvarenjem jednakih mogu�nosti na vlast, obrazovanje, rad, pristojnih uvjeta za život, zdravstvenu i drutštvenu zaštitu – ispunjavaju se preduvjeti za poštivanje osnovnih prava �ovjeka. Društveni sistem u Srbi-ji nosi preovladavaju�a obilježja primitivnog, a u socijalnom smislu i repre-sivnog kapitalizma, gdje se, uglavnom, pojavljuju ponižavaju�e socijalne nejednakosti, kao i insti-tucionalizirani haos, što se posebno odnosi na bošnja�ki narod. Bez mo-ralnog napretka �ija je bit nepovredivost ljudskog života i li�nosti, nema ni suštnskog napretka u ra-zvoju i realizaciji ljudskih prava, gdje svakako u samom državnom i druš-tvenom rastrojstvu nema ni malo ohrabrenja u cilju poštivanja elementarnih prava Bošnjaka u Srbiji. Državni aparat treba biti adekvatan uvjetima gra-�anskog društva i u skla-du s karakteristikama pravne države

PRAVO U SRBIJI

PALA

TA NEP

RAVDE

Bez moralnog napretka �ija je bit nepovredivost ljudskog života i li�nosti, nema ni suštnskog napretka u razvoju i realizaciji ljudskih prava, gdje svakako u samom državnom i društvenom rastrojstvu nema ni malo ohrabrenja u cilju

poštivanja elementarnih prava Bošnjaka u Srbiji.


ISLAMIJET

Palestinski zvani�-nici žestoko kriti-ziraju objavljivanje

tajnih dokumenata o pripajanju Izraelu svih, izuzev jednog nezako-nito izgra�enog naselja u Isto�nom Jerusalimu. Prijedlog bez preseda-na otkrivaju Al-Džazi-ra i Gardijan. On iznosi samo jedan od ustupaka koji su šokirali Palestin-ce i Arape širom svijeta, a sadržan je na hiljada-ma stranica povjerljivih bilježaka o sastancima, e-mail prepisci i drugim kontaktima palestinskih, izraelskih i ameri�kih li-dera. Dokumenta se od-nose na period od 2000. do 2010. godine i pružaju izuzetan i živopisan uvid u raspad dvadestogodiš-njeg mirovnog procesa.Britanski list tvrdi da �e sljede�ih dana biti objavljeno još detalja o intimnom nivo tajne sa-radnje izme�u izraelskih bezbjednosnih snaga i palestinskih vlasti, kao i o centralnoj ulozi britan-ske obavještajne služ-b e u sastavljanju

tajnog plana kako bi se smanjila mo� Ha-

masa na palestinskim te-ritorijama. U dokumenti-ma se tako�er tvrdi da su palestinski lideri privat-no bili upu�eni u izrael-ski rat u Gazi 2008-2009.

Glavne palestinske frak-cije ljutito su reagirale na curenje dokumenata, a mnogi se pitaju ko je i za-što dostavio dokumente medijima i da li je cilj da se diskreditira palestin-ski predsjednik Mahmud Abas u okviru borbe za prevlast u pokretu Fatah. Prema Hamasu, sadr-žaj dokumenata govori da Palestinska uprava pokušava upropasti-TI palestinske ciljeve. Jaser Abed Rabo, viso-ki palestinski zvani�nik, kaže za Rojters da je ka-tarski emir „dao zeleno svjetlo” za kampanju protiv palestinskog ru-kovodstva na Zapad-noj obali. Katar ima bli-ske veze sa Hamasom. Al-Džaziru sponzorira Doha, mada vlada pori�e da ima direktnu kontrolu nad kanalom.

Palestinsko vo�stvo na Zapadnoj obali, koje je ovlaš�eno za pregovore sa Izraelcima, dovodi u pitanje autenti�nost do-

kumenata i nastoji ublažiti štetu na-

stalu njihovim curenjem. Glavni palestinski pre-

g o v a -

ra� Saeb Erekat ih je ocijenio kao „gomilu laži”, dok je vladaju�a stranka Fatah pozvala �lanstvo na demonstra-cije ispred biroa Al-Dža-zire na Zapadnoj obali. „Ono što je objavljeno je iskrivljeno, izvu�eno iz konteksta i sadrži laži.“ – rekao je agenciji Frans pres Erakat.

Mahmud Abas je djelo-vao iznena�eno i kazao da je uvijek smatrao da su arapski lideri obavi-ješteni o stanju prego-vora. „Ne znam odakle je Al-Džazira dobila te tajne dokumente, ali mi ništa ne krijemo od naše arapske bra�e.” – kazao je Abas.

Ovo nije prvi put da se Abasova administracija sukobila sa Al-Džazi-rom, za koju se smatra da je naklonjena Hamasu.Palestinske vlasti su za-branile ovaj televizijski kanal na Zapadnoj obali 2009. godine nakon što je objavio tvrdnje da je Abas uj�estvovao u zavjeri i ubistvu palestinskog li-dera Jasera Arafata.

Rojters podsje�a da mno-ga dokumenta datiraju iz vremena pregovora Pale-stinaca sa administraci-jom Ehuda Olmerta 2008. godine koji su okon�ani po�etkom 2009., kada

je Olmert bio primoran napustiti funkciju zbog korupcije.

Šef izraelske diplomati-je Avigdor Liberman je izjavio da objavljeni do-kumenti pokazuju da je, umjesto kona�nog, ne-ophodno posti�i prelazni sporazum sa Palestinci-ma: „Pošto se pokazalo da (prethodna) vlada Ehuda Olmerta nije mo-gla posti�i sporazum, uprkos velikim ustupci-ma, svi shva�aju da treba tražiti prelazni sporazum na duge staze.“ Liberman je govorio o planu prema kojem bi Izrael prihva-tio stvaranje palestinske države u „privremenim granicama”.

Prema izraelskom dnev-niku Harec, Liberman raz-matra stvaranje mini pa-lestinske države na manje od 50 odsto okupirane Zapadne obale. Stvaranje takve države ne bi uklju-�ilo uklanjanje jevrejskih naselja, niti zamrzava-nje procesa podizanja istih. Palestinci se protive tom planu zato što gra-nice takve države ne�e biti kona�no utvr�ene.Ako dokumenti budu potvr�eni i iz nezavisnih izvora, rije� je o najve�em „curenju” dokumenata u historiji bliskoisto�nog mirovnog procesa.

4040404040404040

Tajna dokumenta koja je objavila Al-Džezira pokazuju da su palestinske vlasti htjele da pristanu na zna�ajne ustupke Izraelu

KAPARISALI JERUSALEMre

vija

SAND

ŽAK

| 1.

febr

uar 2

011.

| b

r. 14

9 |

Sand

zakP

RESS

.net


Kraj diktatora u arapskom svijetu? Sigurno da im ko-

ljena klecaju diljem Bli-skog Istoka, šejhovima, emirima i kraljevima. Uklju�uju�i veoma stare, kao saudijskog, i mlade, u Jordanu, i predsjedni-ke – opet jednog veoma starog u Egiptu i mladog u Siriji – jer se Tunis nije trebao desiti. Niti ne-redi zbog poskupljenja namirnica u Alžiru, niti demonstracije protiv po-skupljenja u Amanu. Da ne spominjemo broj mr-tvih u Tunisu �iji despot je potražio azil u Rijadu; u istom gradu u kom se sakrio i Idi Amin.

Ako se to može desiti u Tunisu, onda se može desiti bilo gdje, zar ne? Zapad je Zejnul-Abidina Ben Alija podržavao zbog “stabilnosti”. Francuzi, Englezi i Nijemci, samo da spomenem, hvalili su ovog diktatora kao “pri-jatelja” civilizirane Evro-pe koji je umio iz�i na kraj sa islamistima.

Tunižani ne�e zaboraviti ovu historijsku epizodu, iako bismo mi voljeli da je zaborave. Arapi imaju obi�aj re�i da dvije tre�i-ne tuniškog stanovništva – skoro sva odrasla popu-lacija – na jedan ili drugi na�in je radila za tajnu policiju Ben Alija. I oni su sigurno bili na ulicama protestiraju�i protiv �o-vjeka kojeg smo do proš-le sedmice voljeli. Ali, budite bez brige. Vlada “nacionalnog spasa” koju treba formirati Muhamed Ganuši, Ben Alijev vjerni sluga ve� dvadeset godi-na, sigurno �e više imati obzira za naše, nego za interese sopstvenih gra-�ana.

Bojim se da �e se desiti ista pri�a kao i uvijek. Da, mi

bismo voljeli da u Tunisu bude demokratija – ali ne puno demokratije. Sje�ate li se kako smo željeli da i Alžir u ranim devedese-tim ima demokratiju? Ali kada je izgledalo da bi islamisti mogli pobijediti u drugom krugu izbora, podržali smo vojsku koja je poništila izbore i iza-zvala gra�anski rat koji je odnio 150.000 života. Ne, mi u arapskom svijetu ne želimo demokratiju. Mi tamo želimo red, mir i stabilnost. �ak i u Hosni Mubarakovom korumpi-ranom Egiptu je to što že-limo. I to je ono što �emo i dobiti. Arapski svijet je-ste tako nefunkcionalan, koruptan, ponižavaju�i i nemilosrdan – ne za-boravimo da je Ben Ali protestante nazvao “tero-ristima” i nesposoban za bilo kakav socijalni ili po-liti�ki napredak, jer prili-ke da postoje�e demokra-tije proizi�u iz haosa koji vlada na Bliskom Istoku su ravne nuli.

“Naši” momci

Zadatak arapskih vo�a je onakav kakav je uvijek i bio: da kontroliraju svoj narod, da drže poklopac nad njima, da vole za-pad i da mrze Iran. Šta je Hillary Clinton radila prošle sedmice kada je Tunis gorio? Ona je ko-rumpiranim prin�evima Zaljeva govorila kako je njihov zadatak da podr-že sankcije protiv Irana, da mu se suprotstave, da se pripreme na još jedan udar na jednu musliman-sku zemlju nakon dvije katastrofe kojima su SAD i Engleska poklopile regi-on. Za nas na Zapadu je ovo stari problem. Nama su puna usta “demokra-tije” i mi svi zagovaramo fer izbore – snadbijevaju-�i Arape ljudima za koje mi želimo da budu izgla-sani. Ali, u Alžiru prije

dvadeset godina nisu bi-rali “naše momke”. Niti u Palestini. Niti u Libanu. A onda im mi udarimo sankcije, prijetimo im,

upozoravamo ih na Iran i o�ekujemo da drže usta za�epljenim kada Izrael krade još više zemlje za svoje kolonije na Zapad-noj Obali.

Godinama je ovaj užasni diktator Ben Ali govorio o “lagahnoj liberalizaci-ji” svoje zemlje. Ali, svi diktatori znaju da su u najve�oj opasnosti kada po�inju osloba�ati svoj narod od okova. I Arapi su se ponašali kako smo i o�ekivali. Samo što je Ben Ali pobjegao iz Tuni-sa, arapska štampa, koja ga je do tada hvalila, jer je dobijala novac do nje-ga, po�ele je da ga satani-zira. Sada ti novinari pišu o “lošoj vladi”, “korup-ciji”, “autoritarnom stilu reagiranja”, potpunom odsustvu ljudskih pra-va”. Rijetko kada su rije�i libanskog pjesnika Halila Džubrana zvu�ale tako bolno ta�ne: Jadna je na-cija koja pozdravlja novog vladara cvije�em i ispra�a ga zvižducima, samo da bi pozdravila novog vladara ponovo sa cvije�em.

Navodno je Alžir bogat kao i Saudijska Arabija. Zemlja posjeduje zalihe nafte i plina, ali istovre-meno imaju i jednu od

najviših stopa nezaposle-nosti na Bliskom Istoku, ljudi nemaju socijalnu sigurnost niti bilo �ega za svoje gra�ane, jer su nje-zini generali državno bla-go sklonili u Švicarsku. Ne zaboravimo ni poli-cijsku brutalnost. Podru-mi za mu�enje �e i dalje raditi punom parom. Mi �emo i dalje imati dobre odnose sa diktatorima. Nastavit �emo naoruža-vati njihove vojske i tra-žiti da uspostave mir sa Izraelom.

I oni �e raditi ono što bu-demo željeli. Ben Ali je pobjegao. Sada po�inje traganje za diktatorom u Tunisu koji �e biti po našem ukusu, “dobro-naklonom autoritarnom vladaru” – kako �e no-vinske agencije nazvati tog okrutnog �ovjeka. A pucnjave �e se i dalje na-staviti, sve dok se ne us-postavi “stabilnost”. Ne vjerujem da je vrijeme arapskih diktatora proš-lo. Za to �emo se ve� po-brinuti.

GLOBUSRobert FISK

4141

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

Jadna je nacija koja pozdravlja novog vladara cvije�em i ispra�a ga zvižducima, samo da bi pozdravila novog vladara ponovo sa cvije�em.

INDIPENDENTOVA ANALIZA DEŠAVANJA U TUNISU

SUROVA ISTINA O TUNISU


JAVNI NATPISI U NOVOM PAZARU SVJEDO�E O DISKRIMINACIJI NAD BOŠNJACIMA

Dženita NICEVI�

Džežž nitaNICEVEE

IVV �

4242

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

etOZNA�ENO

ŽIVIMO ZAJEDNO – DA ILI NEStari grad „Ras“, manastir „Sopo�ani“, stara Petrova crkva... A gdje su Altun-alem džamija, Hamam, Arap-džamija... Zar se to ne

nalazi u Novom Pazaru? Zar se na prostoru Novog Pazara ne prepli�u vijekovima islamska i hriš�anska kultura?

Svejedno da li se kre-�ete iz Beograda put Kraljeva, Prištine ili

Podgorice, sigurno ne�e-te nai�i na natpis koliko je Novi Pazar udaljen od Beograda ili još koliko kilometara treba pre�i do dolaska u Novi Pazar, peti grad po veli�ini. Ali �ete, budite ubije�eni u to, pro�itati natpise mno-go manjih gradova ili op-�ina od Novog Pazara. Ako svi pri�aju i svima su puna usta multieti�nosti, razli�itosti, zajedni�kog života, �ak i vlast u No-vom Pazaru �ine Bošnjaci i Srbi, zašto onda na sa-mom ulazu u Novi Pa-zar, na tabli, jedan ispod drugog ne mogu stojati natpisi džamija i crkava,

odnosno kulturno-histo-rijskih spomenika islam-ske ili hriš�anske kultu-re. Dobro je da se imaju natpisi pravoslavne arhi-tekture, ali gdje su nazivi islamske arhitekture? Da li to zna�i da u Novom Pazaru ne postoji Altun-alem džamija? Da li to zna�i da u Novom Pazaru ne postoje Hamam, Arap-džamija, Amiragin han i još mnogi drugi o�u-vani spomenici kulture iz perioda Otomanskog

carstva? Zar Novi Pazar nema nadaleko �uvenu Staru banju? Ko je kriv za to? Mi ili vlast? Podjed-nako smo krivi i mi i oni koji natpise postavljaju! Nije prvi put da se o tome govori. �ak su i putnici namjernici primjetili ne-postojanje natpisa spo-menika kulture islamske arhitekture koji su pod zaštitom Zavoda za za-štitu spomenika. Ipak, poslije svake posjete No-vom Pazaru, oni pri�aju o kulturnom naslje�u i spomenicima kojih“ ima, ali i nema“.Iako imovina na kojoj pravo polaže Islamska zajednica još uvijek nije vra�ena, mada je Zakon o restituciji usvojen, bar

bi bilo dobro da se na ta-blama, na ulazu i izlazu iz Novog Pazara ,vrate, pored naziva pravoslav-ne arhitekture, i nazivi islamske kulture. Narodi koji žive u Novom Paza-ru nisu isti, razli�iti su. To nije mahana, to je vrlina. Naše razli�itosti su naše bogatstvo. Pa zašto ne bismo s tim bogatstvom upoznali i turiste koji do-laze u Novi Pazar?

EJ VALA TI MEHONeke izjave se mogu opravdati samo gladnim tr-buhom, krmeljavim o�ima i nagluhoš�u. Ali one posebne, koje zdrav razum može pravdati jedino poimanjem da su kazane našte srca, ili kako bi mi u Sandžaku kazali naštinje, zavrje�uju najdublju pažnju zbog svoje stupidnosti i bezskrupulozno-sti, u �iju istinitost ni sami autori ne mogu povje-rovati.

Jednu takvu naštinjsku bacio je skoro i Meho Omerovi�, narodni poslanik i rukovodilac Ljaji-�evog SDPS-a, govore�i da ne vidi ništa sporno u tome što se bošnja�koj djeci name�e pravoslavni blag-dan sveti Sava, te da svi trebamo sve praznike proslav-ljati. Ej vala ti, Meho! I sretna ti slava bila! I sretan ti slavski kola�, i opelo, i kandilo, i sveta vodica, i svi sveti!

Jahja Fehratovi�

PRIPREMA ZA HISTORIJSKI PROJE-KAT ‘’THE BALKANS’’

Studenti IV godine glume na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru u klasi Envera Petrovcija, zajedno sa svojim profesorom, pripre-maju projekat ‘The Balkans’ .

Oni kazu da ,ukoliko se ovaj projekt realizira, to �e biti predstava svetskog nivoa i da �e u�estvo-vati na svim regionalnim i me�unarodnim festi-valima.

U cilju podrške kulturnim doga�ajima u Novom Pazaru koji su od lokalnog,regionalnog i me�u-narodnog karaktera, ovom prilikom studenti pozivaju sve zainteresirane da �nansijski podrže ovu predstavu.

NA NAŠTINJE

REGIONALNO POZORIŠTE U NOVOM PAZARU


Mladunac bjeloglavog supa koji se proljetos ispi-lio u kanjonu Uvca nedavno je zalutao �ak u da-leku Re-publ iku J e m e n . Pri pr- vom letu iznad vode Uva�kog jezera pti�a nejakih krila nebu pod oblake podigle su vazdušne struje i odnijele do krajnjeg jugozapada Arapskog poluo-strva, tri i po hiljade kilometara daleko od roditeljskog gnijezda.Vijest o prizemljenju mladog bjeloglavog supa u za njega nepoznate krajeve u Srbiju su poslali or-nitolozi iz Jemena. Na nozi odbjeglog pti�a oni su pronašli identi�kacioni prsten i o dolasku nezva-nog gosta obavijestili kolegu dr Sašu Marinko-vi�a iz Beograda, a ovaj zaposlene u preduze�u „Rezervat Uvac“ koje se stara o 7.500 hektara zašti�enog prirodnog dobra i koloniji od oko 500 ptica orla lešinara koji je pod zaštitom države.- Mada je ovo najduži zabilježeni let jednog bje-loglavog supa iz kanjona Uvca, ipak nije veliko �udo za pticu koju zbog zadivljuju�eg leta i ras-pona krila od gotovo tri metra s pravom zovu „nebeski kralj“. Jedan od naših prstenovanih or-lova pre nekoliko godina stigao je do Izraela, na oko dvije hiljade kilometara od Uvca, a drugi do

Estonije – kaže Slobo-dan Ljubojevi�, direk-tor preduze�a „Rezer-vat Uvac“.Beloglavi supovi su

visokoleta�i koji �esto dosegnu visinu od oko tri hiljade metara. Tehniku leta su, tvrde ornitolozi, doveli do savršenstva i jedre�i na toplim vazduš-nim strujama �esto znaju da prevale i po par sto-

tina kilometara.Bjeloglavi supovi, svojevrsni �ista�i prirode koji su odvajkada letjeli iznad ovih prostora, prije samo tridesetak godina bili su na ivici istrebljenja. Zahvaljuju�i akciji koju je sredi-

nom devedesetih godina prošlog vijeka pokre-nula grupa zaljubljenika u ove ptice i pomo�i države, danas se u liticama iznad Uva�kog, Zlatarskog i Radonjskog jezera gnijezdi preko 80 parova ptica, a kolonija bjeloglavog supa u Specijalnom rezervatu prirode Uvac jedna je od najve�ih u ovom dijelu Evrope.

- Narod se u ovom kraju oduvijek prema be-loglavim supovima ophodio sa strahopoštova-njem, pa je „nebeski kralj“ vjerovatno zbog toga i odabrao da mu kanjon Uvca bude jedno od po-sljednjih staništa na Balkanu. U ne tako davna vremena, kada su se pašnjaci na obodu kanjona bijeleli od stada, doma�ini su, kaže legenda, naj-boljeg brava iz stada ostavljali za orlove. Danas se na dva hranilišta u kanjonu, uz pomo� mješta-na i klani�ara, istjera i orlovima servira preko 60 tona mesa uginulih životinja i klani�kog otpada – kaže Ljubojevi�.Gosti na pansionu- Beloglavi supovi iz našeg rezervata redovno kr-stare nebom iznad Mediterana i vra�aju se ovdje na Uvac. Nije rijedak slu�aj ni da ove ptice zaluta-ju u kanjon Uvca iz kolonija širom Evrope i Azije. Tako trenutno „na pansionu“ imamo nekoliko bjeloglavih supova stranaca iz Izraela i Italije, kao i jednog orla lešinara sa nepoznatim marke-rom, koji �e tek narednih dana biti dešifrovan uz pomo� ornitologa – kaže Slobodan Ljubojevi�, di-rektor preduze�a “Rezervat Uvac”.

Ministar bez portfe-lja u Vladi Srbije Su-

lejman Ugljanin izjavio je za Tanjug da je pri-sustvovanje predstavnika nacionalnih manjina svetosavskim akademijama fakultativno ne samo za Bošnjake ve� i za sve druge koje žive u Srbiji. Ugljanin smatra da su, kada je rije� o posljednjim izjavama glavnog mmuftije Muamera Zukorli-�a, mediji ipak upali u zamku dozvolivši da on, kako je rekao, diktira politi�ka zbivanja u zemlji. „Ja sam kao gradona�elnik govorio i preko medi-ja i na skupštini mojim sugra�anima nešto šta je istina: svetosavlje to je temelj srpskog i vjerskog i nacionalnog identiteta. I to je jedna od poželj-nih razlika izme�u srpskog ve�inskog naroda i

manjina koje imaju neki svoj idnetitet. Ja kao mi-nistar u ovoj demokratskoj Srbiji, demokratskoj vladi tvrdim da mi, kao vlada, ne�emo dozvoliti ni�iju asimilaciju. Prisustvovanje akademija, to je jedna fakultativna stvar. Regularno bi bilo da pri-sustvuju roditelji a ne djeca. Zašto ne djeca? Zato što su djeca maloljetna. Ona ne poznaju svoju vje-ru, a kamoli tu�u. I postoji mogu�nost da postoji mogu�nost asimilacije. Zato smi mi, kao Vlada, rekli: ‘To je fakultaivno.’ Ko ho�e nek do�e, ko ne�e ne mora. Nije stvar samo sa Bošnjacimam, ista je stvar i sa Rusinima. Ima ateista u Pazaru �ija �e djeca da u�estvuju, i da pišu radove, i da crtaju, i da u�estvuju na takmi�enju. Zna�i, to je fakultativna stvar.“

BJELOGLAVI SUP STIGAO DO JEMENA

ZA IBRET

4343

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

��FAKULTATIVNO POKRŠTAVANJE


BH TEME

44

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

U roku Od petnaest godina, bosanskog držav-ljanstva se odreklo 51.847 gra�ana. Ako se ne promijeni Zakon o državljanstvu BiH, taj broj �e biti drasti�no pove�an nakon prvog januara 2013. godine.

Naime, tada �e svi državljani BiH sa kojim naša država nema potpisan sporazum o dvojnom dr-žavljanstvu izgubiti bh. državljanstvo, ukoliko prihvate državljanstvo zemlje u kojoj se nalaze. Tako nešto može sprije�iti vladaju�a garnitura izmjenom postoje�eg zakona ili potpisivanjem ugovora o dvojnom državljanstvu. Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, kaže da važe�i Zakon ne predvi�a olakšice za one koji su izvorni državljani BiH, nego su duž-ni ostvariti privremeni boravak u našoj zemlji u trajanju od pet godina i stalni od osam godina, kako bi stekli pravo da ponovno zatraže bosan-sko državljanstvo.

„Imaju�i u vidu �injenicu da je veliki broj gra-�ana koji su se odrekli našeg državljanstva radi školovanja ili ostvarivanja drugih statusnih pita-nja u inostranstvu, predložili smo izmjene Zako-na kako bi rokovi bili skra�eni. Predloženo je da oni koji su izvorni bh. državljani mogu ponovo ostvariti pravo na državljanstvo BiH, nakon dvi-je godine boravka.“ – precizira Rulj. Ina�e, u Mi-nistarstvu smatraju da takav pristup pozitivno uti�e na status bosanske dijaspore, kao i na one koji nisu svojom željom postali državljani druge države.

“On je koliko znam prošao u Vije�u ministara preglasavanjem bošnja�kih ministara i predlo-žen Parlamentu. Me�utim, taj prijedlog uop�e ne rješava ovo pitanje, a to je �lan 17. Zakona o državljanstvu koji treba ukinuti.” – kaže Džafe-rovi�. On naglašava da treba sprije�iti �injenicu da veliki broj gra�ana izgubi državljanstvo BiH zato što naša država nije zaklju�ila ugovore. Ne-ophodno je predložiti ili da se briše �lan 17 ili zaklju�iti ugovore o dvojnom državljanstvu sa svim državama gdje se nalaze bosanski držav-ljani, kako oni ne bi izgubili državljanstvo BiH.

“Oni ne samo da se ne bave ukidanjem �lana 17, nego idu dalje u pogoršavanju statusa bh. dijaspore. Predlažu da, ako neko od njih izgubi državljanstvo a bude htio ponovo aplicirati za bh. državljanstvo, mora imati odobren stalni ili privremeni boravak najmanje dvije godine. Do sada se to nije tražilo.” – pojašnjava Džaferovi� dodaju�i da �e SDA odbiti predložene izmjene Zakona o državljanstvu.

Senada Softi�-Telalovi�, potpredsjednica Vije-�a bh. organizacija Australije, kaže da izmjene Zakona o državljanstvu predstavljaju �nalni dio etni�kog �iš�enja. Ona podvla�i da je “namjera da se protjeranim bh. gra�anima za sva vreme-na zatvore vrata BiH”.

IZVOR: SAN

BOSANCI STRANCI U BOSNI

Reisulema dr. Mustafa ef. Ceri�

1952. – Ro�en u Velikom �aj-nu kod Visokog;1967. – Završio osnovnu ško-lu u rodnom mjestu;1972. – Završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu;1978. – Diplomirao na Uni-verzitetu Al-Azhar u Kairu;1978. – Vjersko-prosvjetni re-ferent u Bijeloj džamiji u Gra-�anici;1981. – Imam Islamskog kul-turnog centra u �ikagu;1983. – Magistrira na Odsjeku za bliskoisto�ne jezike i civili-

zacije Univerziteta u �ikagu;1986. – Doktorira na istom univerzitetu s tezom: Studija o teolokom u�enju Ebu Mensura el-Maturidije;1986. – Glavni imam Zagreba�ke džamije, docent na Islam-skom teološkom fakultetu u Sarajevu, predsjednik Udruže-nja ilmije u Hrvatskoj i Sloveniji;1991-1993. – Profesor na Institutu za islamsku misao i civi-lizaciju u Kuala Lumpuru, Malezija;1993. – Izabran za naibu reisa u ratnom Sarajevu;1995. – Objavio knjigu na engleskom Roots of Synthetic Theology in Islam u Kuala Lumpuru;1996. – Primio Menšuru za vršenje dužnosti reiu-l-uleme;1997. – Dobitnik odlikovanja najvišeg ranga od egipatskog predsjednika Husni Mubaraka za doprinos u širenju islam-ske misli unutar i izvan svoje zemlje;1997. – Osniva� i punopravni �lana Evropskog vije�a za fe-tve na �ijem �elu je šejh Kardavi;1997. – Osniva� i �lan Me�ureligijkog vije�a Bosne i Her-cegovine;1998. – Izabran za reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini;2000. – Izabran za redovnog �lana Fikhske akademije za fe-tve pri Rabiti (Svjetska muslimanska liga) u Meki;2001. – Jedan od osniva�a i punopravni �lan Fondacoje za mezarje i memorijalni centar u Poto�arima;2001. – Jedan od osniva�a Islamskog evropsko vije�e sa sje-dištem u Parizu;2002. – Sudionik konferencije Evro-atlantskog partnerskog vije�a i održao predavanje o temi: Islam protiv terorizma;2002. – Objavio knjigu Vjera, narod i domovina u Sarajevu;2003. – Dobitnik UNESCO-ve nagrada za mir Felix Houp-houet Boigny za poseban doprinos me�ureligijskom dija-logu, toleranciji i miru u svijetu;2003. – Sudionik na OSCE-ovoj konferencija u Be�u sa pre-davanjem o temi: Rasizam, ksenofobija i diskriminacija;2004. – Dopisni �lan Kraljevske akademije Muesset Al Bejt u Ammanu;2004. – Dobitnik Sir Sternbergove nagrade koju dodjeljuje Me�ureligijsko vije�e Krš�ana i Jevreja za doprinos me�u-vjerskom razumjevanju;2004. – �lan Svjetskog vije�a za islamsko misionarsvo, Li-bija;2005. – Dobitnik nagrade Gazi Husrevbeg;2001-2005. – Sudionik na Svjetskom ekonomkom forumu u Davosu i �lan Grupe 100 za odnose izme�u islama i Za-pada;2005. – Ponovo izabran za reisu-l-ulemu.

CURICULUM VITAE


REGION

ULAZAK REGIONA U EU KO�E RATNI ZLO�INI

Objavljen izvještaj Hjuman rajts vo�a o stanju ljud-skih prava na zapadnom balkanu

Sarajevo (Rojters) – Neadekvatno procesuiranje rat-nih zlo�ina po�injenih 1990-ih sprije�ilo je evropske integracije zapadnog Balkana, ocijenila je organizaci-ja Hjuman rajts vo� (HRW) u svom godišnjem izvje-štaju koji je objavljen ju�e.

„Svi �e se složiti da integracije u EU predstavljaju cilj zapadnog Balkana“, naveo je u saopštenju Ben-džamin Vord, zamjenik direktora HRW-a za Evropu i centralnu Aziju. „Me�utim vlade iz regiona mora-ju da shvate da ve�a posve�enost ljudskim pravima predstavlja klju�ni dio ovih evrop-skih aspiracija“.

U izvještaju HRW-a se kritikuje stanje ljud-skih prava u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu i Srbiji. Od svih pomenutih država, Hrvatska je najbliža tome da postane �lani-ca EU i nastoji da okon�a pristupne prego-vore ove godine. BiH, Srbija i Kosovo su još uvijek u ranoj fazi procesa pristupanja i ne o�ekuje se da �e u narednim godinama po-stati �lanice Unije.

Sve one treba da porade na popravljanju u�inka u hvatanju i procesuiranju bjeguna-ca optuženih za ratne zlo�ine, navodi se u izvještaju i istovremeno poziva EU i SAD da nastave da vrše pritisak u tom smjeru, naro-�ito na Srbiju i Kosovo.

U izvještaju se od misije EU na Kosovu traži da temeljno ispita navode o ratnim zlo�ini-ma Oslobodila�ke vojske Kosova (OVK).

Izvještaj je objavljen dan prije sjednice Par-lamentarne skupštine Savjeta Evrope na kojoj �e se glasati o izvještaju Dika Martija kojim se pripadnici OVK lojalni premijeru Hašimu Ta�iju optužuju za kidnapovanje, šverc oružjem i narkoticima, te za ilegalnu trgovinu ljudskim organima u periodu 1999-2000.

HRW je pozvao Srbiju, za koju navodi da je napravi-la izvjesni pomak u procesuiranju doma�ih slu�ajeva ratnih zlo�ina, da uhapsi glavnog haškog bjegunca Ratka Mladi�a, optuženog za genocid u Srebrenici.

U Hrvatskoj, gdje je porastao broj istraga ratnih zlo-�ina po�injenih nad Srbima od strane hrvatskih oru-žanih snaga tokom rata 1991-1995, u izvještaju se na-vodi da su uglavnom Srbi ti koji se procesuiraju za ratne zlo�ine i izražava se zabrinutost o prisustvu pristrasnosti.

Pravosudne vlasti u Bosni, gdje su u toku mnogi pro-cesi kako pred specijalnim vije�em za ratne zlo�ine, tako i u lokalnim sudovima, se suo�avaju sa prepre-kama koje se ti�u osoblja i �nansiranja, kaže se u iz-vještaju.

MAKEDONIJA MIJENJA USTAV

Sada je na potezu vlada koja je i inicirala promjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na ekstradiciju osum-nji�enih s dvojnim državljanstvom kako ono ne bi bilo prepreka za izru�enje osoba optuženih za korup-ciju, pranje novca i šverc

Poslanici u Sobranju Makedonije podržali su inicijati-vu za promjene u Ustavu, �ime je zapo�ela prva od tri faze u promjenama najvišeg pravnog akta.

Od 120 poslanika, 90 je za promjenu Ustava. Sada je na potezu vlada koja je i inicirala promjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na ekstradiciju osumnji�enih s

dvojnim državljanstvom, kako ono ne bi bilo prepre-ka za izru�enje osoba optuženih za korupciju, pranje novca i šverc.

Vlada sada treba podnijeti nacrt amandmana za pro-mjenu Ustava, o kojima �e se na sjednici parlamenta pojedina�no glasati.

Poslije toga bi trebala uslijediti javna rasprava o amandmanima.

U tre�oj fazi je predvi�eno podnošenje prijedloga amandmana na Ustav, a procedura se završava gla-sanjem o amandmanima za �ije usvajanje je potrebna dvotre�inska ve�ina ukupnog broja poslanika.

Opozicija i albanske stranke najavili su svoje aman-dmane za promjenu Ustava.

45

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et


46464646

IZ ARHIVA

�� , �� "��#��. $�� &�� &� � ��&. � �� &�� &�� &�� ' *&�& ��' * � �� & * �*�� &�+�� &��. "�& �� <&�� = &� � >��@�� Q�&@�� , �� &� �� , � � &� �� & �� @��@�� &�. X�� , �� . Y "&�� * *&�& �� , �� &�� *&�� &��, "�� >�� &�, >&�� [�� . "��#�� *&�& �� &�� \ ��, � � � rope �� &�+�� +� ��. ] � �� , �� : ��, �&�*��, �� &�� '�, *&��, � &��?"� �� *�� , * �� "��#��, �� &�� , �� *& �� &� <&�� = &�, �� , �� *&��. X�� ^�� "��#��? Y� "&��, �� ` � ��, �� <&�� = &� �� \ ��? q� ��*�� ' �&�� — � �� * �&�� &�� \�� — �&� �� +� �� *�� * �&��. {�� *&��@ � �� &�� , �� *& �� , �� * �&�� &��' � ��' � ��. To �� & |�� &�� , � �� *�� @��. "� � �� &��, ��, �+� � "��#��?>� �� *�� &�� , �&�� *&��' �� "��#�� @�, �� <&�� = &�, Q�&@�� }�+�� . ] "&�� +�� &� |�� |�� &�� "��#��, �� "��& �� ~&'�, � "��@�, � { � � ��&�. . . To �� |�� |��, — ��&� �� *�� &��, — �� <&�� = &� �� Q�&@�� . = � &� �� *�� &�� "��#��,

��' � � |�� ¬�&�� . �� , ��, ��& �� @�, �� &�@��, �� <&� � &@� � Q�&@�� @�, — ��& �� *�� &�, — �� @�, �� "&��@� � ~ �� ^��. �� *&�� "��#�� @� � �� * ��?}�� &�� ^�� *& �|��. {�� '�� *�� &�� &� �&�� "��#��. ~�� *&� �� , � �� &� , �� * �� . > �� |�� "��#�� |�� &�� , � �� & ��|�� * � ��. � ��|�� * ��, � �� |� �� "&��. "�� &�� "��#�� *�� @�, �� @� �� Q�&@�� , �� <&�� = &�, �� }�� '��, � �� "&��, ��&�� &��, *&� �� *&�^� � "&��.>� �� |� �� *&� �� no � �� "��#�� |�� *&�� &�� <&� � = &� � Q�&@�� . {��, ��, ��|� � * �� (��*��, �� .), �� & �� , �� <&� � = &�. {��, �� "��#�� &� �+� � �� +� � �� *�� |� ��^� <&� � &@��, — � � �� &��, ��^� ��*��@�� &��@��. "��#�� , ��, �� |�� u *��&��'��, � �� |�� & �� &�� . ] � ��, � �� &�� "&�� , &�� &�� . X� �� &�� &�� &�^�� "&��, — � � �� & � � ��. ] � @� � �� * �� "��#�� *&�� *& �� "&��, � � �� &�^�� "&�� +� �� "��#��.Y��, ��^��, �� |��@� � �� &��. �&� �� &�� * � �� &�+��: �� &�|�� ; ��, �� & � �� *��, � �� "&�� . X�� |��@� �� *&�� *&�� "��#��, > �� &��+��: � ��, ��^��, ��#�|�� } &��. � �� *&�� |�&�� *&�� & �� "��#��.

X� +� �� |�� &��|� �, �� , *&��&�� &� ��*&�� "��#��. }�� +�� &�� : �� &�� ' �|�� &�� *&�� . <��&� *&��&�� &, �� &�� |�� *��, &� �� '��|�� . ] ��+�, �� +� �� &�� , � �&�� *�� . ` �� +� ��|��; �& � ��@� +� �� ; �� +� �� *& &��. � ��+� �� +�� & �� &�� |� � ��' �� &�� *�&��@�. "�� +� �� . Y � +�, � * �&+�. `� � "� ��: � > �� , � = &�� ; �� &�|�� , �� @�&�� .�&�� &�+��. [ �� "��#�� : � �� &�� &�� *&��&�� "&��, a � � �� *�� &� ��@�. ] � &�� * � �� <&�� = &�, ��& �� &�� &� � �� &�� *��. "��#�� , ��& �� *��: ��& �� * ��, � � ��, � �� no �&�� no |��&�� ?�� "��#�� |�� &��, �� &�� *�� *& �� @�, �� * �� &�� , *��|�� &�� , — � he �� &��. X�� *&��. {�� * � �� he ��+�. "��#�� +� � �� &��, � �� *& ��. �� '�� &�� '��. ��@�, � �� "��#��, ��+� �� @� ��' ��&��' �&�� q�� , ��@� �&�� ^� � �� "��#��, a �� &�� @��@��. �&� ��@� � �� |�� &�� +� *�� &�� *��|�� . Y �� , � �� , � �� .` +� � �� &��? $�� "��#��. X�� &�� &�� &��. {� �� * �� * �� &�� &��, �� |��. Y*��, ��+� �� * �� "��#�� *&�*�� *�� @��.

��. ��

revij

a SA

NDŽA

K |

1. fe

brua

r 201

1. |

br.

149

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et



VAKUF MEARIF NA HADŽETU VAKUF MEARIF NA HADŽETU PRIJE I POSLIJE SKRNAVLJENJAPRIJE I POSLIJE SKRNAVLJENJA


Documents

GENOCIDI: OKONANJE EPOHE HADŽET I LIMSKA …bkz.rs/sandzak/149/files/sandzak 149.pdf · 44 CV REISULEMA 46 NACIONALNI KALENDAR REVIJA SANDŽAK 1. FEBRUAR 2011, BROJ 149. ... Galib