GEOGRAFIJA SVIJETA - ljevakskole.hr prirucnik 6... · Ružica Vuk, Lidija Borko, Tomislav Štancl GEOGRAFIJA SVIJETA METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE za 6. razred osnovne škole

Ruica Vuk, Lidija Borko, Tomislav tancl

GEOGRAFIJA SVIJETA METODIKI PRIRUNIK ZA UITELJE

za 6. razred osnovne kole

Za nakladnikaIvana Ljevak Lebeda

Recenzentieljko MlatkoviJasminka Kosor

UredniceRuica Vuk

Lidija Borko

Grafika urednicaMarija Frii

LektoricaJasna Kovaevi

Izrada karataIvica Renduli

TisakTiskara Zelina d. d.

ISBN 978-953-303-767-7

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 890495.

Ruica Vuk, Lidija Borko, Tomislav tancl

GEOGRAFIJA SVIJETA METODIKI PRIRUNIK ZA UITELJE

za 6. razred osnovne kole

Zagreb, 2014.

Sadraj

PREDGOVOR 5

UVOD 6

I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE ZA ESTI RAZRED OSNOVNE KOLE (preuzeto iz Nastavnog plana i programa za osnovnu kolu, MZOS, 2006.)

7

II. KRITIKI OSVRT NA VAEI NASTAVNI PROGRAM S METODIKIM SUGESTIJAMA 14

III. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U ESTOM RAZREDU 15

IV. PRILAGOENI PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U ESTOM RAZREDU 23

V. INICIJALNI ISPIT ZNANJA 34

VI. PRIMJERI OBRADE NASTAVNIH JEDINICA 38

VII. LITERATURA I IZVORI ZNANJA ZA UITELJE 256

VIII. RJEENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJENICI 261

METODIKI PRIRUNIK ZA UITELJE 5

Predgovor

Potovane kolegice i kolege geografi,

ovaj separat Prirunika za uitelje najavljuje kompletiranje dodatnih materijala namijenjenih svim profesorima geografije koji su izabrali na udbeniki komplet, a posebno poetnicima, kako bi vam olakao planiranje nastave i obogatio realizaciju nastavnog procesa. Budui da je u geografiji jedno od osnovnih naela aktualizacija, osuvremenjivanje i problemski pristup nastavi, u skladu s tim ciljem pripremamo i ovaj prirunik. Njegovu aktualnost dokazujemo kompetencijskim pristupom kreiranju nastavnih jedinica, s jasnim i mjerljivim ishodima uenja kao i primjerima zadataka za njihovu pro-vjeru.

Prirunik se koristi uz udbenik i radnu biljenicu Geografija svijeta. Do poetka nastavne godine za vas emo u cijelosti pripremiti u analognom obliku: Prirunik za uitelje, Ispite znanja, Zbirku zada-taka i Prirunik za uenike Geografsko putovanje svijetom (teme za dodatnu nastavu). Uz analogni i digitalni oblik, Prirunik za uitelje, uz pomno odabrane materijale za pojedine nastavne teme, bit e vam dostupan i na kolskom portalu Naklade Ljevak.

Uz predgovor i uvod, prirunik za uitelje sadri sedam cjelina. U prve tri cjeline, uz vaei nastavni program geografije u osnovnoj koli, nastojali smo na to jednostavniji nain predoiti zadae ui-telja prilikom izrade izvedbenih nastavnih planova i programa. S obzirom na injenicu da je nastav-ni program za geografiju anakron, zbog intenzivnih prostornih promjena i znanstvenih dostignua pojedinih geografskih grana i disciplina, iza slubenog nastavnog programa navodimo kritiki osvrt na terminologiju koja sa znanstvenog aspekta nije prihvatljiva u nastavnoj praksi i neke metodike sugestije kako prevladati raskorak izmeu razvoja matinoga znanstvenoga polja i vaeeg nastav-nog programa.

Posebna pozornost posveena je izradi prilagoenog programa jer je praksa pokazala da je njihova izrada jedna od najsloenijih zadaa koju uitelj treba izvriti. Vrlo je vano utvrditi i s kojom razinom znanja uenici dolaze u esti razred te je stoga predoen prijedlog inicijalnog ispita znanja na poet-ku kolske godine. Napominjemo da inicijalni ispit nije obvezan, ali je pokazatelj stupnja predznanja. Slijede primjeri obrade nastavnih jedinica, literatura i izvori za pripremanje i individualno struno usavravanje profesora.

Udbenik Geografija svijeta podijeljen je u est nastavnih cjelina i 40 nastavnih jedinica te je stoga predloen mogui nain obrade svih nastavnih jedinica. Primjeri tijeka nastavnog sata obrade novih nastavnih sadraja samo su jedan od naina rada. Svaki e uitelj odabrati kojim e se metodama i oblicima rada sluiti, ovisno o osobnim sklonostima, strukturi razrednog odjela i materijalno-tehni-kim uvjetima rada.

Dodatni sadraji, izborne teme, statistiki podatci, tematske karte, slijepe karte, fotografije i ilustracije slue kao pomo u realizaciji nastave geografije.

Umjesto zakljuka elimo naglasiti da bez strunosti, stalne aktualizacije sadraja, problemskog pri-stupa nastavi i ljubavi prema uenicima i pozivu ne moe biti uspjenog nastavnog rada.

elimo vam to uspjeniji rad uz na komplet kojega ine udbenik, radna biljenica, prirunik za uitelje, zbirka zadataka, ispiti znanja, prirunik za uenike (teme za dodatnu nastavu) i interaktivni te multimedijalni sadraji na kolskom portalu Naklade Ljevak.

doc. dr. sc. Ruica Vuk, Lidija Borko, prof. savjetnik, Tomislav tancl, prof.

GEOGRAFIJA SVIJETA6

Uvod

Nastava geografije poseban je izazov uiteljima geografije i uenicima koji u njoj sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi uenja, usmjerenoj na uenika, njegove individualne stilove uenja, indi-vidualni napredak na temelju uloenog napora, samostalni rad, rad u paru, rad u skupini Odraava spremnost uenika za nove izazove i elju za dokazivanjem u odnosu na postavljene ciljeve. Nastava geografije temelji se i na novoj paradigmi pouavanja usmjerenoj na razvoj kljunih kompetencija, odgojno-obrazovne ishode, a specifino u geografiji na razvoj kognitivnih i praktinih vjetina. Nova paradigma uenja i pouavanja geografije stavlja uenike i uitelje u nove, drukije uloge. Uitelj or-ganizira proces uenja (a ne proces pouavanja), s pomno promiljenim planiranjem i osiguravanjem izvora za uenje, kompatibilnih stilovima uenja uenika s kojima realizira nastavu geografije.

Nastava geografije trebala bi osigurati uinkovito uenje, razvoj osam kljunih kompetencija i vie kognitivne razine geografskih vjetina. Na razini odgojno-obrazovnog ciklusa tako organizirana na-stava trebala bi osigurati jau korelaciju i integraciju nastavnih sadraja i otvoriti nove perspektive za individualni napredak svakog uenika, uz neizostavni uloeni napor. Poveani napor, uz adekvatno voenje u procesu uenja, rezultira veim zadovoljstvom, trajnim znanjima i vjetinama, rastom mo-tivacije za uenje geografije, ali i drugih predmeta, a vjerujemo i irenjem perspektiva/mogunosti izbora daljnjeg obrazovanja, dugorono i budueg zanimanja.

Novi pristupi uenju i pouavanju na razini pojedinih predmeta trebali bi biti odluan odgovor na postmodernistiko promicanje epistemolokog relativizma koji openito, a posebice u obrazovanju, odbacuje razum, istinu, objektivnost, smisao, stvarnost, injenice (Foley, 2011). Suvremeni (postmo-dernistiki) pristup promovira prava za kvalifikacijama bez zamornog uenja i negativnog odnosa prema znanosti, a u pouavanju isticanje prezentacije nad objanjenjem i slike nad sadrajem. Uga-anje uenicima i organizacija uenja koje rezultiraju smanjenjem napora u obrazovanju rezultirali su apsurdnom situacijom: u doba najvee dostupnosti obrazovnih resursa i mogunosti njihovog dijeljenja sustavima za upravljanje uenjem, uenika postignua globalno i individualno drastino su nia, posebice u podruju geografskih vjetina, a pod pritiskom zahtjeva modernog doba najve-a je pozornost usmjerena na brojani iskaz razine odgojno-obrazovnih ishoda, kao i na injenina znanja na razini pamenja. Uenici sve manje razvijaju vjetinu itanja, pa i na najnioj informativnoj razini. Vjetina itanja (kompetencija itanja) mora se posredovati u svim odgojno-obrazovnim pred-metima u sustavu odgoja i obrazovanja jer je preduvjet i temelj za razvoj svih ostalih kompetencija i s razlogom je na prvom mjestu meu osam kljunih kompetencija. Ta vjetina ne obuhvaa samo itanje teksta, ve i svih vrsta grafikih i tablinih informacija.

Prikupljanje, razumijevanje i vrednovanje informacija osnovne su tehnike rada. U prvim etapama samostalnog rada i napredovanja preporuujemo da uitelj prikupi informacije iz pouzdanih izvora i tijekom rada u nastavi geografije vodi uenike do etape samostalnosti i kritinosti prema izvori-ma informacija. Razumijevanje informacija jedan od vanijih faktora u razvoju kompetencije itanja. Obuhvaa ekscerpiranje (vaenje biljeaka iz strunih tekstova ili voenje biljeaka na temelju anali-ze drugih izvora informacija), zatim vizualizaciju, stvaranje kognitivnih shema (grafikih organizatora, misaonih shema) i u konanici tehnike razdjeljivanja i skupljanja teksta (analize i sinteze). Za uenike estih razreda oekuje se, na temelju uloenog napora uenika i uitelja, napredak u samostalnom radu do razine samostalnog prikupljanja, vizualizacije i evaluacije informacija.


I. Plan i program nastave geografije za esti razred osnovne kole

(preuzeto iz Nastavnog plana i programa za osnovnu kolu, MZOS, 2006.)

Ciljevi i zadae nastave geografije u 6. razredu

Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, znaenju i povezanosti pri-rodnih elemenata i drutvenih pojava i procesa u svjetlu suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje geografskog naina miljenja i razvijanje socijalno-afektivnih sposobnosti uenika. Geo-grafija ima ulogu prenijeti odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, geologija, metere-ologija...).

Uenike treba upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s prirodnim elementima (reljef, kli-ma, vode, tlo, biljni i ivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s drutvenim pojavama (stanovnitvo, nain ivota, djelatnosti, kultura); s prirodno-geografskim, drutveno-kulturnim i gospodarskim zna-ajkama kontinenata na primjeru odabranih drava, upoznati s ekolokim problemima u svijetu i sa znaenjem i mogunostima ouvanja okolia za zdravlje i kvalitetu ivota sada i u budunosti; uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati umijee uporabe geografske karte i atlasa kao izvora znanja; uvesti u metode znanstvenoga istraivanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje, ski-ciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraivanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmiljanja i priopivanja rezultata istraivanja (pisanja izvjea o istra-ivanju).

Uenici u 6. razredu trebaju upoznati demografska obiljeja i posebnosti stanovnitva svijeta. Vano je razumjeti globalne procese demokratizacije suvremenog svijeta i obraditi izvaneuropske konti-nente, njihova prirodno-geografska i drutveno-gospodarska obiljeja.

Napomene: Nastavni program 6. razreda razraen je na pluralistikom globalnom naelu (razliitost pojava i procesa te suodnosu i uzrono-posljedinoj povezanosti) po temama o stanovnitvu i gos-podarstvu, te temama vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu zahtijeva obavijetenost i otvorenost prema svijetu to pridonosi razumijevanju sloenosti i rjeavanju zajednikih problema. Pri obradi tema posebice treba izbjega-vati romantiarsko-turistike slike, a naglaavati objektivnu geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko miljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi rauna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano poticati ue-nike na samostalan rad kako bi uenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoljivost prema drugome. Posebnu pozornost treba posvetiti radu s raunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: verbalnoj, kvantitativnoj i grafikoj. Ekoloki odgoj i ouvanje okolia trajni je odgojni zadatak u nastavi geo-grafije. Sadraji nastavnoga programa u 6. razredu pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeanja prema gladnim, unesreenim ratom i prirodnim katastrofama. Kritiko miljenje i samopouzdanje u iznoenju uenikih stavova potiu razgovori, rasprave ili parlaonice (razgovaraonice).

GEOGRAFIJA SVIJETA8

Cjeline i teme:

I. ZEMLJA I LJUDI 1. Stanovnitvo 2. Gospodarstvo 3. Meunarodne organizacije

II. AZIJA 4. Geografski poloaj i smjetaj Azije 5. Reljef u pokretu 6. Pustinje i nafta Azije 7. Tradicija i suvremenost Azije 8. Monsunska Azija 9. Indija, Kina i Japan

III. AFRIKA 10. Geografski poloaj i prirodno-geografska obiljeja Afrike 11. Voda i ivot Afrike 12. Suvremena Afrika 13. Turizam Afrike 14. Gana i Republika Juna Afrika

IV. AMERIKE 15. Otkria i podjela Amerike 16. Prirodno-geografska obiljeja Amerika 17. Stanovnitvo i gospodarstvo Amerika 18. Sjedinjene Amerike Drave i Kanada 19. Meksiko 20. Brazil, Argentina i ile

V. AUSTRALIJA I OCEANIJA 21. Australija

22. Oceanija

VI. POLARNI KRAJEVI 23. Polarni krajevi


TEME

1. Stanovnitvo Kljuni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoa naseljenosti, razliitost ljudi. Obrazovna postignua: navesti priblian broj stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu

kretanje broja stanovnika; obrazloiti gustou naseljenosti i izraunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i obrazloiti njihovu vanost; razlikovati rodnost od smrtnosti i izraunati prirodnu promjenu; odrediti to je prirodni pad, a to prirodni porast stanovnitva; opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaiti razliku izmeu migracija u prolosti i danas; obrazloiti vanost praenja podataka o stanovnitvu.

2. Gospodarstvo Kljuni pojmovi: BDP (bruto drutveni proizvod), gospodarske djelatnosti,

globalizacija. Obrazovna postignua: nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti (primarne, sekundarne,

tercijarne i kvartarne) i imenovati pripadajua im zanimanja; obrazloiti emu nam slue podatci o BDP-u; razvrstati na temelju statikih podatka drave prema BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u odnosu na ostale drave svijeta; opisati dva do tri problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer globalizacije i obrazloiti kako globalizacija svakodnevno omoguuje povezivanje sve vie ljudi.

3. Meunarodne organizacije Kljuni pojmovi: meunarodne organizacije: UN, EU, NATO i G7/G8. Obrazovna postignua: opisati vanost UN-a i najvanijih organizacija svijeta; navesti dva do

tri primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta UNICEF-a; obrazloiti vanost prirodne i kulturne batine u Republici Hrvatskoj pod zatitom UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU.

4. Geografski poloaj i smjetaj Azije Kljuni pojmovi: Euroazija, geografski smjetaj, geografski poloaj. Obrazovna postignua: na geografskoj karti odrediti granicu (gorje i rijeka Ural), geografski

poloaj i smjetaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu razvedenost; obrazloiti vanost morskih prolaza, tjesnaca i najveih luka.

5. Reljef u pokretu Kljuni pojmovi: dubokomorski jarci, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni,

depresije. Obrazovna postignua: obrazloiti kako je pomicanje litosfernih ploa utjecalo na

oblikovanje reljefa Azije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti

GEOGRAFIJA SVIJETA10

dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije njihova obiljeja; obrazloiti pojam i na karti odrediti smjetaj pacifikog vatrenog prstena; procijeniti prednosti i nedostatke ivljenja uz vulkane i obale.

6. Pustinje i nafta Azije Kljuni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta, zemni plin, naftovod. Obrazovna postignua: prepoznati na klimatskim dijagramima tipove klime i pridruiti im

pripadajue biljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruja; obrazloiti pojam kontinentalnosti; pokazati na geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije; odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruja Azije; obrazloiti vanost nafte i zemnoga plina za gospodarstvo i promjenu zemalja izvoznica nafte; navesti primjere i probleme suvremenoga transporta nafte; obrazloiti vanost sustava za natapanje i izdvojiti negativne posljedice.

7. Tradicija i suvremenost Azije Kljuni pojmovi: stare kulture i civilizacije, suvremenost. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije ravniarske krajeve i rijeke te opisati njihovo

znaenje u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i civilizacija; usporediti tradicionalni nain ivota sa ivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice migracija selo grad; obrazloiti vanost kulturno-povijesne batine i raznolikosti vjera za turistiku djelatnost.

8. Monsunska Azija Kljuni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dungla, tropske kulture. Obrazovna postignua: opisati razliitost i vanost monsuna; odrediti prostorni obuhvat

Monsunske Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene prehrani domaega stanovnitva i izvozu; opisati problem krenja dungle; usporediti na tematskoj karti gustou naseljenosti Monsunske i ostalih dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvee gradove.

9. Indija, Kina i Japan Kljuni pojmovi: les, morske struje, velegradovi. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i usporediti smjetaj Indije, Kine i

Japana; usporediti na grafikonu kretanje broja stanovnitva i dobno-spolnu strukturu, a na tematskim kartama gustou naseljenosti; opisati povezanost lesa i naseljenosti; obrazloiti povezanost morskih struja i ribarstva; izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije, Kine i Japana; nabrojiti najvanije izvozne proizvode; obrazloiti utjecaj navedenih drava na svjetsko trite; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.


10. Geografski poloaj i prirodno-geografska obiljeja Afrike Kljuni pojmovi: Gondvana, zenitne kie, pasat, Sahel. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj Afrike prema ostalim

kontinentima; obrazloiti na geografskoj karti smjetaj Afrike; pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i oceane koji okruuju Afriku te Sueski kanal i opisati njegovu prometnu vanost; pokazati na geografskoj karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti; obrazloiti povezanost hladnih morskih struja i pustinja; obrazloiti razliku izmeu Visoke i Niske Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost Sahela; obrazloiti nastanak i posljedice pasata i zenitnih

kia.

11. Voda i ivot Afrike Kljuni pojmovi: oaza, akumulacijska brana, tektonska jezera. Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije rijeke i usporediti njihovu vanost; obrazloiti

vanost doline Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih brana; opisati proces irenja pustinja i posljedice; pokazati na geografskoj karti najvea tektonska jezera; navesti probleme obilja i nedostatka vode.

12. Suvremena Afrika Kljuni pojmovi: gospodarska ne/razvijenost, monokultura, rudna bogatstva. Obrazovna postignua: analizirati pomou grafikona dinamiku rasta broja stanovnika;

opisati razliitost rasa, vjera i jezika; obrazloiti probleme niske gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti podruja bogata rudama, energijom i umama; rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu; izdvojiti suvremene probleme stanovnitva i navesti primjere moguih rjeenja.

13. Turizam Afrike Kljuni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee, safarijski turizam, prirodni rezervati. Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja Egipta; opisati utjecaj mora,

spomenike batine, tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike; obrazloiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata i njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na karti najvanija turistika odredita.

14. Gana i Republika Juna Afrika Kljuni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i usporediti smjetaj Gane i JAR-a;

opisati preduvjete gospodarskoga razvoja; obrazloiti prednosti i nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti najvanije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a; izdvojiti i pokazati na karti najvee gradove.


15. Otkria i podjela Amerike Kljuni pojmovi: geografska otkria Amerike, europska kolonizacija, podjela Amerike,

umjetni kanal. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Amerike; obrazloiti

drutveno-prostornu podjelu Amerike i pokazati ju na geografskoj karti; obrazloiti prometnu vanost Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti smjerove i navesti posljedice naseljavanja.

16. Prirodno-geografska obiljeja Amerika Kljuni pojmovi: gejzir, tornado i hariken, prerija/pampa/campos, selvas, llanos. Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti reljefne cjeline Sjeverne i June

Amerike i opisati njihova obiljeja; obrazloiti utjecaj vanjskih procesa i unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti klimatske initelje, usporediti klime i biljni svijet Amerika; usporediti i analizirati na crteu i tematskoj karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom fotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa [ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najvea jezera i najdulje rijeke i opisati njihov znaaj.

17. Stanovnitvo i gospodarstvo Amerika Kljuni pojmovi: drutvena obiljeja Amerike, doseljavanje. Obrazovna postignua: obrazloiti uz grafikon kretanje broja stanovnika, a uz tematske

karte gustou naseljenosti, vjersku, jezinu i gospodarsku strukturu stanovnitva; opisati znaajke velegradova i izdvojiti probleme ivljenja u njima.

18. Sjedinjene Amerike Drave i Kanada Kljuni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalni parkovi. Obrazovna postignua: obrazloiti pretpostavke gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade;

obrazloiti podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti i imenovati najvee gradove SAD-a i Kanade; odrediti gospodarski i politiki znaaj SAD-a u svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove (Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati njihove osobitosti.

19. Meksiko Kljuni pojmovi: kultura Maya, Azteka i Tolteka. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Meksika; opisati

gospodarsku povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove Meksika; opisati gospodarsku vanost nafte i turizma temeljena na starim kulturama

Maya, Azteka i Tolteka.


20. Brazil, Argentina i ile Kljuni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed. Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti poloaj i smjetaj Brazila, Argentine

i ilea; opisati posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna, drutvena i gospodarska obiljeja Brazila (razlika izmeu priobalja i unutranjosti) Argentine i ilea; opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti specifinost poloaja ilea i utjecaj na naseljenost i gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih turistikih odredita i prirodnih osobitosti (Iquasu, Rio de Janeiro, Pantanal, Penitentes).

21. Australija Kljuni pojmovi: veliki koraljni greben, arteki bunari, endemi. Obrazovna postignua: na geografskoj karti svijeta odrediti geografski poloaj i smjetaj;

pokazati i opisati reljefne osobitosti Australije; protumaiti nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i vanost artekih bunara; navesti primjere ranoga odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati osobitosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored stanovnitva; nabrojiti glavne gospodarske grane; imenovati i pokazati na karti Australije

najvanije gradove.

22. Oceanija Kljuni pojmovi: atoli, vulkani vulkanski otoci. Obrazovna postignua: obrazloiti pojam Oceanije; izdvojiti i pokazati na geografskoj

karti velike otone skupine; obrazloiti njihov postanak, turistiku i prometnu vanost; usporediti prirodna i drutvena obiljeja Sjevernoga i Junoga otoka; imenovati i na geografskoj karti pokazati najvee gradove.

23. Polarni krajevi Kljuni pojmovi: polarno podruje. Obrazovna postignua: na geografskoj karti i globusu pokazati polarna podruja (Arktik,

Grenland, Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom na geografski poloaj, klimu, biljni i ivotinjski svijet; istaknuti ekoloko znaenje polarnih podruja.


II. Kritiki osvrt na vaei nastavni program s metodikim sugestijama

Budui da je u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu u tijeku implementacija Zakona o hrvat-skom kvalifikacijskom okviru, umjesto termina obrazovna postignua, planiranje, realizaciju i eva-luaciju nastave treba usmjeriti na razvoj kljunih kompetencija, ishode uenja (odgojno-obrazovne ishode) i skupove ishoda uenja. Taj pristup detaljnije razraujemo u primjerima nastavnih jedinica obrade novih nastavnih sadraja.

Umjesto termina grafikon, uobiajeno je u geografskoj literaturi koritenje termina dijagram. Kori-stimo ga u primjerima nastavnih jedinica obrade novih nastavnih sadraja. U nastavnim temama o reljefu svih kontinenata slijedimo recentne spoznaje iz geologije (geografiji srodne znanosti).

U nastavnoj temi Gospodarstvo nuna je distinkcija pojmova i dopuna terminologije. U ishodu uenja (obrazovnom postignuu) nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti nedostaju kvintalne djelatnosti. Obra-zovni ishod obrazloiti emu nam slue podatci o BDP-u precizirati: podatci o BDP-u (bruto domaem, a ne drutvenom proizvodu, kao to pie u kljunim pojmovima) slue za osnovnu sliku o veliini gospodarstva i iznosu vrijednosti proizvodnje i usluga po stanovniku. Bolji indikator, koji se koristi za izraunavanje sintetskih pokazatelja razvijenosti, je nacionalni dohodak po stanovniku pri emu se preraunavana na paritet kupovne moi i iskazuje u meunarodnim (a ne amerikim) dolarima po stanovniku. Tek ukljuivanje sintetskih pokazatelja razvijenosti, npr. indeksa drutvenog razvoja (HDI) mogue je ostvariti ishod razvrstati na temelju statikih podatka drave u razvijene, srednje razvijene ili slabije razvijene zemlje svijeta. Prema BDP-u to nije mogue. Umjesto nerazvijene drave (zemlje) bolje je koristiti termin slabije razvijene drave.

U nastavnoj temi Indija, Kina i Japan meu kljunim pojmovima naveden je pojam velegradovi. To je doslovni prijevod termina koji se koristi u svjetskoj literaturi, megagradovi, pa predlaemo da se koristi recentna struna terminologija, jer vee koncentracije funkcija i stanovnitva od megagra-dova su megalopolisi (to u doslovnom prijevodu moe izazvati zbrku u razlikovanju pojmova). U razvrstavanju viemilijunskih aglomeracija u megagradove i megalopolise dogovorena je granina vrijednost broja stanovnika (aglomeracije s vie od 10 milijuna stanovnika su megagradovi, a s vie od 20 milijuna stanovnika megalopolisi).

Ostale metodike sugestije primijenjene su u strukturiranju i kreiranju sadraja udbenika.


III. Izvedbeni plan i program nastave geografije u estom razredu

Za nastavu geografije za svaku se kolsku godinu izrauje Izvedbeni nastavni plan i program (INPP) koji je sastavni dio Godinjega plana i programa rada kole. Polazite za izradu je Nastavni program geografije za osnovnu kolu (odnosno predmetni kurikulum geografije) i Odluka o poetku i za-vretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora uenika osnovnih i srednjih kola za tu kolsku godinu (odluku donosi nadleni Ministar poetkom drugog polugodita prethod-ne kolske godine, a objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta). U Izvedbenom nastavnom planu i programu geografije za pojedini razred osnovne (i sred-nje) kole obvezne rubrike su mjesec, redni broj sata, naziv nastavne jedinice, tip sata i napomene. Mjesec i redni broj sata ukazuju na dinamiku realizacije nastavnoga programa. Iz naziva nastavne jedinice prepoznaje se sadraj odreenoga nastavnoga sata. U dnevniku rada iz INPP-a evidentiraju se redni broj sata, naziv nastavne jedinice i tip sata. Tip sata ukazuje na dominantnu (ne i jedinu) etapu u izvedbi nastavnoga sata. Za drugi, trei i etvrti obrazovni ciklus preporueni odnos satova obrade i ostalih tipova satova je tri sata obrade i nakon njih jedan sat ponavljanja. Ako je mogue, moe se planirati ponavljanje i vjebanje nakon dva sata obrade novih nastavnih sadraja. Uvodni sat je tip sata, a ne naziv nastavne jedinice. Sadraj uvodnog sata kreira sam nastavnik. Najee je to upoznavanje s nastavnim programom i obveznim nastavnim sredstvima za nastavu geografije u toj kolskoj godini. Sat tematskoga ponavljanja treba planirati nakon obrade svih nastavnih jedinica u pojedinoj nastavnoj temi. Iza tematskoga ponavljanja preporua se pisano provjeravanje. Broj pisa-nih provjera iz geografije u jednoj kolskoj godini nije propisan vaeim Pravilnikom o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli (MZOS, 2010.) ve je taj broj autonomna odluka nastavnika koji izvodi nastavni program. Navedenim Pravilnikom propisan je broj pisanih provjera u danu i tjednu, a ne po predmetima, te obveza transparentnosti provjeravanja. Sve relevantne informacije o pisanom provjeravanju sadre lanak 8. i 10. Pravilnika o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli:

lanak 8.Pisano provjeravanje

(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom uenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obraenih i uvjebanih na-stavnih sadraja, kontinuirano tijekom nastavne godine (podcrtala R. V.).

(2) Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u dalj-njem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati opsegom nastavnoga sadraja.

(3) Obrazovna postignua iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku zabiljeke u imeniku.

(4) Uitelj/nastavnik je duan obavijestiti uenike o opsegu sadraja koji e se provjeravati inainu provoenja pisane provjere.

(5) U jednome danu uenik moe pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najvie etiri pisane provjere.


lanak 10.Okvirni vremenik pisanih provjera znanja

(1) Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je kolski dokument koji je svaka kola duna imati za tekuu kolsku godinu.

(2) kola je duna do kraja treega tjedna nastave u svakom polugoditu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploi ili mrenoj stranici kole.

(3) Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izraen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela.

(4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe.

(5) Iznimno, vremenik u strukovnim kolama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najka-snije 15 dana unaprijed.

(6) U iznimnim je situacijama mogue odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrena vremenikom. Nakon obrazloenja i novoga dogovora s uenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, struni suradnik kojeg odredi ravnatelj i ravnatelj kole.

(7) Vremenik predlae uitelj/nastavnik, a usklauje i donosi uiteljsko, odnosno nastavniko vijee.

Metodiki nije opravdano planirati nastavne satove za koje bi naziv nastavne jedinice glasio Usmena provjera znanja. Osim metodikih postulata, u planiranju i realiziranju usmenog provjeravanja ostva-renosti ishoda uenja nuno je primijeniti odredbe vaeeg Pravilnika (lanak 7.) koje citiramo:

lanak 7.Usmeno provjeravanje

(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija uenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja.

(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenika moe se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po ueniku (podcrtala R. V.).

(3) U danu kada pie pisanu provjeru, uenik moe biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastav-noga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku biljeaka.

Usmeno, pisano i praktino provjeravanje usvojenosti geografskih znanja i razvijenosti geografskih vjetina su oblici provjeravanja, a ne elementi ocjenjivanja. Elementi ocjenjivanja ishoda uenja za geografiju dogovoreni su i usklaeni na nacionalnoj razini. To su usvojenost znanja, geografske vjetine i kartografska pismenost. Tablica s elementima ocjenjivanja, opisima pojedinih eleme-nata, oblicima provjeravanja i indikatorima vrednovanja (kriterijima) objavljena je na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje. Sadraj tablice rezultat je rasprava na meuupanijskim strunim skupovima i predstavlja usklaene stavove uitelja i nastavnika geografije. Dakako, svaki na-stavnik moe dopuniti opise elemenata ocjenjivanja kao i naine i postupke vrednovanja, a za svaki razred prilagoditi (precizirati) koje e praktine vjetine ocjenjivati u tom razredu.


Element ocjenjivanja

Opis elementa Oblik Indikator (kriterij)

Usvojenostznanja

poznavanje i primjena kljunih

pojmova, stupanj usvojenosti ishoda

uenja (obrazovnih postignua)

Pisano,

usmeno

tonost i kvaliteta odgovora;

reakcija na postavljeno

pitanje; samostalnost

Geografskevjetine

praktine vjetine (orijentacija u

prostoru, izrada grafikih priloga:

profila, tematskih karata, dijagrama,

powerpoint prezentacija, postera,

plakata, samostalnih pisanih radova)

kognitivne vjetine (analiza grafikih

priloga...)

Pisano,

usmeno,

praktino

tonost, preciznost,

samostalnost, preglednost,

primjena statistikih i

grafikih metoda

prezentacijske vjetine,

timski rad

Kartografskapismenost

poznavanje elemenata i sadraja svih

vrsta geografskih karata

uporaba geog. karata

Pisano,

usmeno,

praktino

orijentacija na geog. karti,

itanje i interpretacija

sadraja karata, pravilno

pisanje geografskih imena

Sukladno vaeem Pravilniku o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnov-noj i srednjoj koli, nastavnik mora uenike, razrednika, roditelje i strunu slubu kole upoznati s elementima ocjenjivanja te s nainima i postupcima vrednovanja. U lanku 12. vaeeg Pravilnika navedeno je koja zapaanja nastavnik unosi u rubriku biljeaka.

lanak 12.Prava i obveze uitelja/nastavnika(1) Uitelj/nastavnik odreenoga nastavnoga predmeta utvruje elemente ocjenjivanja te naine i

postupke vrednovanja s uiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga podruja.

(2) Struni je aktiv kole duan uskladiti naine, postupke i elemente praenja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih podruja.

(3) Uitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na poetku i tijekom kolske godine duan upo-znati uenike, razrednika te pedagoga, psihologa i strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila (u daljnjem tekstu: struna sluba) s elementima ocjenjivanja, kao i s nainima i postupcima vred-novanja.

(4) U prvome polugoditu prvoga razreda osnovne kole uitelj prati uenikova postignua, ali ga ne ocjenjuje brojano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potie i priprema na vred-novanje i ocjenjivanje njegovih postignua i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjemu kolovanju.

(5) Tijekom praenja uenikova razvoja uitelj/nastavnik u rubriku biljeaka u imeniku upisuje samo ona zapaanja koja su uitelju/nastavniku u praenju uenika uoljiva, ueniku i roditelju razu-mljiva te koja uitelju/nastavniku mogu pomoi u konanome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome podruju.

(6) U rubriku biljeaka uitelj/nastavnik moe unositi i sljedee podatke: datum pisane provjere, po-sljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj moguih bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova uenika, redovitost izvravanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga predmeta.

(7) Uenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje uitelj/nastavnik koji pouava nastavni predmet.


(8) Uitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osim u izni-mnim sluajevima (nastava u bolnici, u kui).

(9) Uitelj/nastavnik je duan svaku ocjenu javno priopiti i obrazloiti ueniku.(10) Uitelj/nastavnik je duan priopenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajui odjeljak.(11) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, uitelj/nastavnik je duan dati ueniku na uvid i u-

vati u koli do kraja kolske godine.(12) U umjetnikim kolama uenikovo znanje na redovitim godinjim ispitima ocjenjuje predmetni

nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo.

Nakon pisanih provjera, u priloenom izvedbenom planu i programu nastave geografije u sedmom razredu, planirana je analiza pisane provjere znanja. Na tim je satovima nuno analizirati prosjenu rijeenost pojedinih zadataka. Ako se analizom utvrdi da je pojedine zadatke rijeilo manje od 20 posto uenika, treba propitati uzroke tih slabih postignua i po potrebi dodatno objasniti nastavne sadraje ili uvjebati geografske vjetine. Budui da se na poetku godine ne moe predvidjeti rije-enost pojedinih pisanih provjera znanja, takve satove smatramo kombiniranima jer e sadravati analizu, ponekad i usmenu provjeru, dodatna obrazloenja (obradu nastavnih sadraja) ili vjebanje geografskih vjetina.

Zadnja nastavna jedinica u svakoj nastavnoj godini je zakljuivanje ocjena. Kako se utvruje zakljuna ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta, navedeno je u lanku 11. Pravilnika o nainima, postupci-ma i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli:

lanak 11.Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta

(1) Zakljuna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine uenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/podruju i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne go-dine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

(2) Uitelji/nastavnici na poetku kolske godine na strunim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvruju elemente, naine i postupke u procesu zakljuivanja ocjene.

(3) Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritme-tike sredine upisanih ocjena, osobito ako je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu.

U priloenom izvedbenom planu i programu nastave geografije nije eksplicitno navedeno koje se sadraje treba realizirati terenskom nastavom geografije. Terensku nastavu geografije prema op-segu, trajanju i sadraju planira i programira nastavnik samostalno, prema specifinostima kole u kojoj izvodi nastavu geografije. Terensku se nastavu moe organizirati i u okviru realizacije projekata ili drugih ciljeva kolskoga kurikuluma (npr. ostvarivanje ishoda uenja graanskog odgoja i obra-zovanja). Vano je da se barem jedan sat organizira terenski rad u kolskoj godini (ako se planira integrirana terenska nastava i svaki predmet koji je ukljuen u integriranu terensku nastavu za te potrebe izdvoji jedan sat godinjega fonda sati, na raspolaganju je najmanje etiri ili pet sati, a to nije malo). O izvanuionikoj nastavi geografije u Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu nave-deno je: Izvanuionika nastava geografije vrlo je vana u stjecanju znanja, umijea i navika, a ima i velike odgojne vrijednosti. Uitelj/uiteljica treba planirati takvu nastavu za odreene programske sadraje koji se mogu obraditi u naselju, blioj i daljoj okolici. Terenska i izvanuionika nastava treba biti logistiki i struno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa geografije jest i razvija-nje smisla za timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o po-trebi suradnje meu ljudima i potovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema zaviaju i domovini


stalna je zadaa nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka svijest i zatita biljnoga i ivotinjskoga svijeta, osjeaj za lijepo i duhovnu stranu ivota, ponos zavia-jem i domovinom.

Priloeni izvedbeni plan i program za nastavu geografije u estom razredu 2014./2015. kolske go-dine jedan je od naina planiranja i programiranja nastave. Va izvedbeni plan i program moe se razlikovati od priloenoga jer va INPP prilagoavate specifinostima kole, razrednih odjela u kojima realizirate nastavu i vaoj osobnoj jednadbi predavaa. Putovi do cilja (nastavne strategije, metode i oblici rada), dinamika rada, koritena nastavna sredstva mogu se i moraju se razlikovati kod po-jedinih uitelja, ali cilj nam je zajedniki i propisan je nastavnim planom i programom geografije za osnovnu kolu!


IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U ESTOM RAZREDU

kola:

uitelj/nastavnik:

razred/razredni odjel(i):

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE 2014. / 2015. KOLSKE GODINE

MjesecR. br. sata1

Nastavna jedinica2 Tip sata3 Napomena4

Ruja

n

1.

2.3.4.5.6.

Upoznavanje s nastavnim programom i udbenikim kompletom; upute za radNaseljenost ZemljeKretanje stanovnitvaObiljeja stanovnitvaStanovnitvo svijetaGospodarstvo

Uvodni sat

Obrada ObradaObradaPonavljanjeObrada

List

opad

7.8.9.

10.11.12.13.14.

Meunarodne organizacije Zemlja i ljudiPrva pisana provjera znanja: Zemlja i ljudiAnaliza prve pisane provjere znanjaGeografski poloaj i smjetaj AzijeOblikovanje reljefa AzijeGeografski poloaj, smjetaj i reljef Azije Klimatska i vegetacijska podruja u Aziji

ObradaTematsko ponavljanjeProvjeravanjeKombiniraniObradaObradaPonavljanjeObrada

Stud

eni

15.16.17.18.19.20.

21.22.

Vanost nafte i zemnog plinaPustinje i nafta AzijeDrevne civilizacije i gradoviStanovnitvo monsunske AzijeGospodarstvo monsunske AzijeTradicija i suvremenost Azije, gospodarstvo monsunske AzijeGeografska obiljeja Indije Geografska obiljeja Kine

Obrada PonavljanjeObrada ObradaObradaPonavljanje

ObradaObrada

Pros

inac

23.24.25.26.27.28.29.

Geografska obiljeja JapanaMonsunska AzijaAzija Druga pisana provjera znanja: AzijaAnaliza druge pisane provjere znanjaGeografski poloaj i smjetaj Afrike Reljef Afrike

ObradaPonavljanje Tematsko ponavljanjeProvjeravanjeKombiniraniObrada Obrada

Sije

anj

30.31.

32.33.34.35.

Klima i vegetacija AfrikeGeografski poloaj i prirodno-geografska obiljeja AfrikeRijeke i jezera AfrikeStanovnitvo Afrike Gospodarstvo AfrikeVode na kopnu, stanovnitvo i gospodarstvo Afrike

ObradaPonavljanje

ObradaObradaObrada Ponavljanje


Velja

a36.37.38.39.40.41.

42.43.

Turizam AfrikeGana i Republika Juna AfrikaAfrikaTrea pisana provjera znanja: AfrikaAnaliza tree pisane provjere znanjaGeografski smjetaj, geografski poloaj i podjela AmerikeSmjerovi naseljavanja Amerike Otkria i podjela Amerike

ObradaObradaTematsko ponavljanjeProvjeravanjeKombiniraniObrada

Obrada Ponavljanje

Ou

jak

44.45.46.47.48.

49.50.51.

Reljef Amerike Klima i vegetacija AmerikeVode AmerikePrirodno-geografska obiljeja Amerike Suvremena obiljeja stanovnitva i gradovi AmerikeGospodarstvo AmerikeStanovnitvo i gospodarstvo AmerikeSAD

Obrada ObradaObradaPonavljanjeObrada

ObradaPonavljanjeObrada

Trav

anj

52.53.54.55.56.57.58.

Kanada Geografska obiljeja MeksikaGeografska obiljeja SAD-a, Kanade i MeksikaGeografska obiljeja BrazilaGeografska obiljeja Argentine i ileaAmerike etvrta pisana provjera znanja: Amerike

Obrada ObradaPonavljanjeObradaObradaTematsko ponavljanjeProvjeravanje

Svib

anj

59.60.

61.62.63.64.65.66.

Analiza etvrte pisane provjere znanja Geografski poloaj, geografski smjetaj i naseljavanje AustralijePrirodno-geografska obiljeja AustralijeStanovnitvo, gospodarstvo i gradovi AustralijeAustralija Geografska obiljeja OceanijeArktik i AntarktikaAustralija, Oceanija i polarni krajevi

Kombinirani Obrada

ObradaObradaPonavljanje ObradaObradaTematsko ponavljanje

Lip

anj

67.

68.69.70.

Peta pisana provjera znanja: Australija i Oceanija i polarni krajevi Analiza pete pisane provjere znanja Terenska nastavaZakljuivanje ocjena

Provjeravanje

Kombinirani KombiniraniOcjenjivanje

* moe se organizirati kao dvosat (blok-sat) *** moe se organizirati kao dvosat (blok-sat) ** moe se organizirati kao dvosat (blok-sat) **** moe se organizirati kao dvosat (blok-sat)

1 Broj sati u pojedinim mjesecima ovisi o Pravilniku o kalendaru nastave u osnovnim i srednjim kolama.

2 Naziv nastavne jedinice mora odraavati sadraj nastavnog sata, primjerice, za satove ponavljanja upisati nastavnu temu ili cjelinu iji se nastavni sadraji ponavljaju, za satove vjebanja upisati sadraj (npr. orijentacija uz pomo kompasa, mjerilo karte), za satove provjeravanja upisati nastavnu temu/nastavnu cjelinu iji su nastavni sadraji obuhvaeni provjerom znanja.

3 Tipovi satova: uvodni sat, obrada, ponavljanje, tematsko ponavljanje, vjebanje, provjeravanje, ocjenjivanje, kombinirani.

4 Upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji; na kraju nastavne godine upisati komentar o ostvarenosti nastav-nog plana i programa.


GODINJI NASTAVNI PLAN GEOGRAFIJE U ESTOM RAZREDU OSNOVNE KOLE

Nastavna cjelina Broj sati obrade novih nastavnih sadraja

Broj sati vjebanja i ponavljanja

Ostalo (uvodni sat, terenska nastava, kombinirani sat)

Broj sati provjeravanja i ocjenjivanja

Zemlja i ljudi 5 2 2 1

Azija 10 5 1 1

Afrika 8 3 1 1

Amerika 12 5 1 1

Australija i Oceanija

42 2 2

Polarni krajevi 1

UKUPNO 40 17 7 6


IV. Prilagoeni program za nastavu geografije

u estom razredukolovanje uenika s tekoama u razvoju ureeno je Zakonom o osnovnom kolstvu (Narodne novine, br. 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 76/05), Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (Narodne novine, br. 23/91 i 74/99) te Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu, MZOS, 2006.

Uenicima s tekoama u razvoju smatraju se:

uenici s oteenjem vida

uenici s oteenjem sluha

uenici s oteenjem glasovno-govorne komunikacije

uenici s mentalnom retardacijom u pravilu su spori, kratkotrajnog i slabije razvijenog pam-enja, skloni brzom zaboravljanju nauenog i labilne su koncentracije. Tee usvajaju sloenije oblike izraavanja, a sposobnost apstrahiranja i zakljuivanja bitno je smanjena.

uenici s tjelesnom invalidnou i motorikim smetnjama mogu imati tekoa u davanju povratne informacije o usvojenosti nastavnih sadraja, moe se javiti sporost, nedovoljna preciznost i urednost, tekoe u itanju (disleksija), tekoe u pisanju (disgrafija) i tekoe u raunanju (diskalkulija).

uenici autisti

uenici s poremeajima u linosti

uenici s vie vrsta i stupnjeva mentalnosti u psihikom ili fizikom razvoju.

Osnovno kolovanje djece s lakim tekoama u razvoju provodi se u osnovnim kolama uz pri-mjenu individualnih i individualiziranih postupaka te produenih struno-rehabilitacijskih tretmana. Uenici s tekoama potpuno se ili djelomino integriraju u razredne odjele. Prilagoeni program predvien je za uenike kojima je izdano rjeenje Gradskog (ili upanijskog) ureda za obrazo-vanje, kulturu i sport, nakon provedene opservacije i dijagnostikog postupka.

Uenicima s tekoama u razvoju potrebno je osigurati program primjeren njihovim sposobnostima, opa i specifina nastavna sredstva i pomagala te strunu pomo nadlenog lijenika, defektologa i ostalih strunih suradnika.

Izrada prilagoenog programa vrlo je sloen zadatak koji uz predmetnog uitelja treba ukljuiti i strune suradnike, kako bi program u potpunosti bio prilagoen ueniku. Prije izrade prilagoenog programa dobro bi bilo uiniti sljedee:

ispitati predintelektualne funkcije kod uenika npr. snalaenje u vremenu i prostoru, raspo-znavanje boja i sl.

utvrditi kod uenika postignutu razinu sposobnosti itanja, pisanja i raunanja

izvriti inicijalno ispitivanje kako bi se utvrdila razina uenikova znanja

ispitati razinu intelektualnog razvoja, motivacije, interesa, socijalizacije, kvalitetu koncentracije i sl.

ispitati odnos uenika prema uenju i kolskim obvezama

upoznati se s obiteljskim prilikama uenika

upoznati socijalno-ekonomski status uenika.


Djeca s tekoama u razvoju udovoljavaju zadatcima nastave tek djelomino te stoga treba program rasteretiti sadrajima za koje se pretpostavlja da ih uenici nee moi usvojiti. Od uenika se u pravilu oekuju samo najnii obrazovni ishodi. Pojmovi koje uenici trebaju usvojiti uglavnom su na stup-nju traga (razina znanja koje su uenici samo uli ili proitali) i prepoznavanja, a u manjoj mjeri na razini interpretacije. Na toj razini znanja uenici moraju stei temeljna znanja kako bi shvatili smisao predmeta kojeg ue. Ishodi uenja koje je potrebno postii su prisjeanje, prepoznavanje, nabrajanje, imenovanje, razlikovanje, usporeivanje, opisivanje i memoriranje odreenih injenica i pojmova, to kod pojedinih uenika ne mora nuno znaiti i njihovo razumijevanje. Uenici e tee usvajati pojmove na razini operacionalizacije te se stoga takav stupanj znanja ne oekuje. Prilagoeni program treba biti iskljuivo individualan te znatno krai i manje zahtjevan od redovitog.

Tijekom kolske godine predmetni uitelj e u suradnji sa strunim suradnicima prilagoeni program smanjiti ili proiriti ako uoi eventualna odstupanja kod uenika (u negativnom ili pozitivnom smislu). Uitelj treba redovito pratiti rad uenika, biljeiti i vrednovati njegovo napredovanje jer je najvaniji cilj osposobiti uenika za kasniji ivot. Stoga programske sadraje treba koncentrirati oko osamosta-ljivanja i osposobljavanja uenika za rad.

Uitelj koji prati napredovanje uenika treba uzeti u obzir sljedee:

provjeravati samo ona znanja koja su predviena prilagoenim programom

znanje uenika dobro je provjeravati ee i s manjim brojem zadataka

znanje uenika koji imaju tekoe u itanju ili pisanju potrebno je provjeravati usmeno

postavljati ueniku jednostavnija pitanja (esto ona pitanja na koja se moe odgovoriti odgo-vorima da ili ne)

u pismenoj provjeri znanja potrebno je odrediti dulje vrijeme za rjeavanje zadataka od uo-biajenog

posvetiti ueniku dovoljno vremena, panje i strpljenja prilikom usmenog odgovaranja

izbjegavati situacije u kojima bi uenik eventualno bio izloen ruganju vrnjaka u razrednom odjelu zbog svoga neznanja ili nesnalaenja

dobro je uenika pohvaliti, ohrabriti i poticati na rad te ga na svaki mogui nain motivirati i zainteresirati

potrebno je izbjegavati usporeivanje s ostalim uenicima u razredu, primjenu kazne ili pri-govaranje u sluaju da uenik ne napreduje u skladu s oekivanjima jer razlozi za neuspjeh uenika mogu biti razliiti i vrlo kompleksni.

Rad svakog uenika koji radi po prilagoenom programu potrebno je kontinuirano pratiti tijekom kolske godine. Zato treba izraditi posebnu dokumentaciju u kojoj e biti evidentirani podaci o ue-niku, plan i program rada te realizacija prilagoenog programa.


PRIJEDLOG IZVEDBENOG PRILAGOENOG PROGRAMA ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U ESTOM RAZREDU

Ime i prezime uenika: __________________________________________________________________________________

Adresa i telefonski broj: _________________________________________________________________________________

S kim uenik ivi:_________________________________________________________________________________________

Osnovna kola: __________________________________________________________________________________________

Razred: __________________________________________________________________________________________________

kolska godina: __________________________________________________________________________________________

Rjeenje Gradskog (ili upanijskog) ureda za obrazovanje, kulturu i sport:

Klasa: __________________ Ur. broj: _______________________

Prilagoeni program verificiran je na Uiteljskom vijeu dana _________________________________________

Uitelj: __________________ Ravnatelj: _____________________

Naziv nastavne cjeline i teme

Ishodi uenja: geografska znanja i vjetine

metodika, komunikacijska i socijalna (graanska) kompetencija

Kljuni pojmovi i

novo struno nazivlje

Napomene

ZEMLJA I LJUDI

Stanovnitvo

Navesti priblian broj stanovnika na Zemlji i u Hrvatskoj.Razlikovati apsolutnu naseljenost i gustou naseljenosti.Prepoznati uzroke rijetke ili guste naseljenosti.Razlikovati prirodno i prostorno kretanje stanovnitva,Nabrojiti glavne rasne skupine.Navesti svjetske vjere i svjetske jezike.Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti svijeta, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati i pronai u udbeniku dijagram koji prikazuje kretanje broja stanovnika na Zemlji. Opisati posljedice naglog porasta broja stanovnika na Zemlji.Prepoznati pravilan odnos prema drugim narodima, kulturama i vjerama bez obzira na razliitosti.Razvijati volju i interes za novim spoznajama.

kretanje broja stanovnika

apsolutna naseljenost

gustoa naseljenosti

prirodno kretanje stanovnitva

smrtnost rodnost prostorno

kretanje stanovnitva

useljavanje iseljavanje glavne rasne

skupine mjeanci svjetski jezici svjetske vjere

upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji ili odstupanja kod uenika zbog kojih prilagoeni program valja proiriti ili smanjiti


Gospodarstvo Nabrojiti osnovne skupine ljudskih djelatnosti.Razlikovati razvijene i slabije razvijene drave. Imenovati nekoliko europskih i vaneuropskih drava koje pripadaju skupini najrazvijenijih drava svijeta.Opisati globalizaciju.Uvjebavati vjetinu prepoznavanja, usporeivanja, razlikovanja i opisivanja tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati i opisati probleme s kojima se susreu ljudi u slabije razvijenim dravama.Usporediti razlike izmeu razvijenih i slabije razvijenih drava u svijetu.

gospodarske djelatnosti (proizvodne i uslune)

razvijene, srednje razvijene i slabije razvijene drave

globalizacija

Meunarodne organizacije

Navesti sjedita OUN-a, EU i NATO-a. Imenovati sedam industrijski najrazvijenijih drava u svijetu (G 7).Navesti zatienu kulturnu i prirodnu batinu Hrvatske koja je na popisu UNESCO-ove svjetske batine.Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti svijeta, pokazivanjem i imenovanjem drava lanica G7, EU i NATO-a, uz pomo tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem zatiene kulturne i prirodne batine Hrvatske pomou fotografija u udbeniku.Opisati znaenje meunarodnih integracija i prepoznati nunost udruivanja pojedinih drava i suradnje meu narodima zbog zajednikih gospodarskih, politikih ili sigurnosnih razloga. Unaprijediti pismeno i usmeno izraavanje.

meunarodne organizacije

Organizacija ujedinjenih naroda (OUN)

Europska unija (EU)

Sjeverno- atlantski vojni savez (NATO)

Grupa sedmorice (G 7)

svjetska kulturna i prirodna batina




Kljuni pojmovi i


Napomene

AZIJA

Geografski poloaj i smjetaj Azije

Prepoznati dogovorenu granicu izmeu Europe i Azije.Prepoznati geografski smjetaj Azije na sjevernoj i istonoj polutki.Opisati geografski poloaj Azije.Prepoznati vee azijske otoke, otone skupine i poluotoke te tako uoiti veliku obalnu razvedenost.Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Azije, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova. Uvjebavati vjetinu prepoznavanja, razlikovanja i opisivanja tematskih karata u udbeniku. Opisati i prepoznati znaenje Sueskog kanala. Prepoznati znaenje morskih luka na obalama Azije, ali i ekoloku ugroenost mora oko velikih luka.

Euroazija kontinent

Starog svijeta geografski

smjetaj geografski

poloaj velika obalna

razvedenost morski prolazi


Reljef u pokretu Nabrojati, imenovati i opisati stara gromadna gorja, mlade ulanane planine, visoravni, velike nizine, dubokomorski jarak i depresije u Aziji. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Azije, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova. Uvjebavati vjetinu prepoznavanja, razlikovanja i opisivanja fotografija u udbeniku. Opisati prednosti i opasnosti kojima je izloenostanovnitvo u blizini vulkana i na istonim obalama Azije. Razvijati osjeaj solidarnosti prema stanovnitvu koje ivi u podrujima izloenim prirodnim katastrofama.Odgovorno izvravati postavljene zadatke.

stara gromadna gorja

mlade ulanane planine

visoravni velike nizine dubokomorski

jarci pacifiki vatreni

prsten depresije

Pustinje i nafta Azije

Navesti tipove klima u Aziji i pridruiti im pripadajue biljne zajednice.Opisati pustinje u Aziji i imenovati neke od pustinja.Opisati vanost nafte i zemnog plina.Opisati svojim rijeima kako se obavlja prijevoz nafte. Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti svijeta i Azije, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati znaenje nafte i zemnog plina za gospodarstvo drava izvoznica nafte.Prepoznati negativne posljedice izljevanja nafte u more. Pridravanje dogovora i pravila.

kontinentalnost pustinja oaza nomadi nafta zemni plin naftovod tanker

Tradicija i suvremenost Azije

Navesti plodne nizine uz rijeke u kojima su se razvile stare kulture i civilizacije.Prepoznati na jednom primjeru kako se tradicionalan nain ivota odrao u selima i starim azijskim gradovima.Prepoznati na jednom primjeru suvremeni nain ivota, prisutan u novim gradovima i gradovima nafte.Razlikovati pojmove tradicija i suvremenost.Imenovati i pokazati na geografskoj karti primjere za stare gradove i za nove gradove.Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati vanost kulturno-povijesne i spomenike batine te potrebu njezine zatite i ouvanja za budue generacije i turistiku valorizaciju.

stare kulture stare civilizacije tradicija suvremenost nova arita

naseljenosti

Monsunska Azija

Razlikovati ljetni i zimski monsun. Opisati svojim rijeima u emu je vanost monsuna.Razlikovati biljke koje se najvie uzgajaju za prehranu domaeg stanovnitva.Nabrojati tropske izvozne biljke.Prepoznati na jednom primjeru razvijene drave monsunske Azije koje najvie izvoze proizvode visokih tehnologija.Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti Azije, pokazivanjem i imenovanjem

monsun dungla naplavne nizine tropske kulture proizvodi

industrija visokih tehnologija


Monsunska Azija (nastavak)

zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Opisati probleme koji nastaju zbog krenja tropskih kinih uma. Prepoznati utjecaj ljudi na promjene u prirodi. Razvijati volju i interes za novim spoznajama.

Indija, Kina i Japan

Imenovati reljefne cjeline Indije i Kine te imenovati etiri vea japanska otoka.Prepoznati da su Kina i Indija najmnogoljudnije drave svijeta.Opisati povezanost nizina uz velike rijeke i lesa s gustoom naseljenosti.Opisati povezanost morskih struja i ribarstva.Nabrojiti najvanije izvozne proizvode Indije, Kine i Japana.Prisjetiti se kako ivi siromano stanovnitvo u rubnim dijelovima megagradova. Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti Azije, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati ulogu Majke Tereze koja je svoj ivot posvetila pomaganju siromanima i bolesnima te je zato dobila Nobelovu nagradu.Opisati teke uvjete u kojima ive stanovnici slamova. Unaprijediti pismeno i usmeno izraavanje

les morske struje megagradovi




Kljuni pojmovi i


Napomene

AFRIKA

Geografski poloaj i prirodno geografska obiljeja Afrike

Opisati geografski smjetaj i poloaj Afrike.Opisati Gondvanu.Razlikovati pojmove visoka i niska Afrika.Imenovati zavale, visoja i pustinje.Navesti tipove klima i pripadajue biljne zajednice u Africi.Opisati zenitne kie.Razlikovati sjeveroistoni i jugoistoni pasat.Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti svijeta i Afrike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati pozitivne i negativne posljedice u prirodi koje su rezultat ljudskih aktivnosti (npr. deforestacija i irenje pustinja).Prepoznati ljudske napore u svladavanju nepovoljnih prirodnih uvjeta. Razvijati volju i interes za novim spoznajama.

Gondvana niska i visoka

Afrika zavale visoja zenitne kie pasati Sahel


Voda i ivot Afrike

Opisati vanost Nila u prolosti i danas.Prepoznati emu slue akumulacijske brane. Nabrojiti najvanije rijeke u Africi te usporediti njihovu vanost.Imenovati neka od afrikih jezera (npr. najvee, najdublje, izvori Nila)Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti Afrike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Navesti probleme koji nastaju zbog obilja ili zbog nedostatka vode.Prepoznati nunost racionalnog gospodarenja pitkom vodom u prostorima koji su pogoeni uestalim suama.Odgovorno izvravati postavljene zadatke

akumulacijska brana

tektonska jezera

Suvremena Afrika

Navesti gusto naseljena i rijetko naseljena podruja u Africi.Opisati razliitost rasa, vjera i jezika.Opisati probleme slabije gospodarske razvijenosti veine afrikih drava.Nabrojati biljke koje se najvie uzgajaju za prehranu domaeg stanovnitva.Nabrojati biljke namijenjene izvozu.Navesti rudna bogatstva i izvore energije kojima raspolau afrike drave.Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti Afrike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati posljedice prekomjernog porasta broja stanovnika i prisjetiti se koje mjere valja poduzeti kako bi se nastali problemi ublaili. Pokazati spremnost za dodatni napor u odnosu prema radu i postavljenim zadacima.

slabija gospodarska razvijenost

samoopskrbna poljoprivreda

monokultura rudna bogatstva suvremeni

problemi afrikog stanovnitva

Turizam Afrike Nabrojiti turistiki najposjeenije afrike drave.Navesti neke od prirodnih ljepota Afrike.Navesti neke od kulturno-povijesnih spomenika Afrike.Opisati safari-turizam. Opisati svojim rijeima zato su mnoga podruja proglaena nacionalnim parkovima. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Afrike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati vanost kulturno-povijesne batine i prirodnih ljepota te njihovu valorizaciju u turizmu.Odgovorno izvravati postavljene zadatke

turizam graditeljsko

nasljee safari-turizam nacionalni

parkovi


Gana i Republika Juna Afrika

Usporediti geografski poloaj Gane i Republike June Afrike.Navesti glavne izvozne proizvode Gane i Republike June Afrike.Imenovati vee gradove u Gani i Republici Junoj Africi. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti Afrike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati prednosti i nedostatke monokulturne proizvodnje.Unaprijediti pismeno i usmeno izraavanje

izvozne sirovine i proizvodi




Kljuni pojmovi i


Napomene

AMERIKA

Otkria i podjela Amerike

Opisati geografski smjetaj i poloaj Amerike.Navesti starosjedioce Amerike. Opisati doseljavanje prvih Europljana i prisilno doseljavanje crnaca u Ameriku. Opisati i zapamtiti podjelu Amerike.Prepoznati vanost Panamskog kanala.Uvjebavati vjetinu snalaenja u atlasu i na geografskoj karti svijeta, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati nunost tolerancije i pozitivnog odnosa prema drugim rasama i narodima na primjerima odnosa Europljana prema Indijancima i crncima u prolosti. Razvijati volju i interes za novim spoznajama.

geografska otkria Amerike

Kristofor Kolumbo 1492. godina

starosjedioci (Indijanci, Inuiti, Aleuti)

europska kolonizacija i njezine posljedice

tri podjele Amerike

umjetni kanal

Prirodno- geografska obiljeja Amerike

Prepoznati i imenovati reljefne cjeline u Sjevernoj i Junoj Americi. Navesti tipove klima i pripadajue biljne zajednice u Sjevernoj i Junoj Americi. Imenovati i opisati znaenje odabranih rijeka (Mississippi, Tennessee, Columbia, Colorado, Niagara, Amazona, Parana) u Sjevernoj i Junoj Americi.Imenovati i opisati znaenje Velikih jezera u Sjevernoj Americi.Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Amerike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati tekoe s kojima se ljudi susreu zbog ekstremnih klimatskih uvjeta i prirodnih katastrofa (npr. tropski cikloni, esti i jaki potresi, vulkani). Odgovorno izvravati postavljene zadatke

reljefne cjeline Sjeverne i June Amerike

tornado hariken prerija pampas selva Velika jezera

i njihovo znaenje

najvee rijeke i njihovo znaenje


Stanovnitvo i gospodarstvo Amerike

Razlikovati prostore najvee i najmanje gustoe naseljenosti u Sjevernoj i Junoj Americi. Usporediti rasni, jezini i vjerski sastav stanovnitva Angloamerike i Latinske Amerike.Prepoznati razlike u gospodarskoj razvijenosti drava Angloamerike i Latinske Amerike.Usporediti osobitosti milijunskih gradova u Angloamerici i Latinskoj Americi te imenovati najvee od njih.Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Amerike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Pronai u udbeniku, prepoznati i usporediti dijagram koji prikazuje kretanje broja stanovnika u Angloamerici i u Latinskoj Americi. Opisati probleme stanovnika sirotinjskih gradskih etvrti u gradovima Latinske Amerike.

drutveno gospodarska obiljeja Amerike

najvei gradovi na obalama Atlantskog i Tihog oceana

Sjedinjene Amerike Drave i Kanada

Opisati gospodarsko i politiko znaenje SAD-a u svijetu.Opisati poljoprivredne pojaseve.Imenovati najpoznatije nacionalne parkove u SAD-u.Imenovati glavni grad i najvee gradove u SAD-u. Opisati prirodna bogatstva Kanade. Imenovati glavni i tri najvea grada u Kanadi. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti Sjeverne Amerike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati loe posljedice intenzivne poljoprivrede i industrije za okoli te potrebu vee brige za stanje okolia..Prepoznati vanost ouvanja prirodnih ljepota te njihovu valorizaciju u turizmu. Odgovorno se odnositi prema postavljenim zadacima i pridravati se dogovora i pravila.

poljoprivredni pojasi

nacionalni parkovi

SAD vodea gospodarska, politika i vojna velesila svijeta

Kanada druga po veliini i jedna od najrazvijenijih drava u svijetu

Meksiko Opisati geografski poloaj i smjetaj Meksika.Razlikovati najgue i najrjee naseljene prostore u Meksiku. Opisati gospodarsku povezanost Meksika i SAD-a.Navesti najvea rudna bogatstva Meksika.Prepoznati vanost turizma u gospodarstvu Meksika. Imenovati glavni grad i dva najvea grada u Meksiku. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti Sjeverne Amerike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati vanost kulturno-povijesne batine starih civilizacija Maya i Asteka te njihovu valorizaciju u turizmu.

stare civilizacije Maya i Asteka

Meksika visoravan


Brazil, Argentina i ile

Opisati geografski poloaj i smjetaj Brazila, Argentine i ilea. Razlikovati osnovna prirodna, drutvena i gospodarska obiljeja Brazila, Argentine i ilea.Imenovati glavni i najvee gradove u Brazilu, Argentini i ileu. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti June Amerike, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati tragine posljedice krenja i paljenja tropske kine ume u Amazoniji za cjelokupno ovjeanstvo. Unaprijediti pismeno i usmeno izraavanje

Ande Amazonija veleposjedi




Kljuni pojmovi i


Napomene

AUSTRALIJA I OCEANIJA

Australija

Opisati otkrie, geografski poloaj i smjetaj Australije.Usporediti biljni i ivotinjski svijet u Australiji s ostalim svijetom. Opisati osnovna prirodna, drutvena i gospodarska obiljeja Australije. Imenovati glavni i najvee gradove u Australiji.Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Australije, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati nunost tolerancije i pozitivnog odnosa prema drugim rasama i narodima na primjerima odnosa doseljenika prema Aboridinima u prolosti. Prepoznati vanost racionalnog gospodarenja pitkom vodom u prostorima suhih klima. Razvijati volju i interes za novim spoznajama.

James Cook, 1770. godina

Aboridini Veliki koraljni

greben arteki bunari endemi

Oceanija Opisati pojam Oceanija. Razlikovati pojmove Melanezija, Mikronezija i Polinezija. Razlikovati koraljne i vulkanske otoke. Opisati osnovna gospodarska obiljeja Oceanije.Prepoznati Novi Zeland kao jedinu razvijenu dravu Oceanije. Imenovati glavni i najvee gradove na Novom Zelandu. Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta i Australije s Oceanijom, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati vanost zranog prometa za razvoj turizma u dravama Oceanije.Unaprijediti pismeno i usmeno izraavanje

podjela Oceanije na Melaneziju, Mikroneziju, Polineziju i Novi Zeland

koraljni otoci atoli

vulkani vulkanski otoci





Kljuni pojmovi i


Napomene

POLARNI KRAJEVI

Polarni krajevi

Razlikovati sjeverno i juno polarno podruje.Razlikovati ledeni brijeg i ledenu santu.Usporediti klimatska obiljeja, biljni i ivotinjski svijet Arktika i Antarktike.Zakljuiti da na Antarktici nema stalnih naselja nego samo stalnih znanstvenih postaja.Uvjebavati vjetinu snalaenja na geografskoj karti svijeta, pokazivanjem i imenovanjem zadanih geografskih pojmova, te opisivanjem tematskih karata u udbeniku. Unaprijediti usmeno izraavanje opisivanjem i usporeivanjem fotografija u udbeniku.Prepoznati vanost ouvanja Antarktike od bilo kakvog zagaenja, prije svega zbog najveih zaliha pitke vode na svijetu.Odgovorno izvravati postavljene zadatke, pokazati spremnost za ulaganje napora za daljnji napredak u radu i postignuima.

sjeverno polarno podruje Arktik

juno polarno podruje Antarktika i okolna mora

ledeni brijeg ledena santa

upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji ili odstupanja kod uenika zbog kojih prilagoeni program valja proiriti ili smanjiti

Izvedbeni nastavni plan i program za nastavu geografije u estom razredu jedinstven je za sve ueni-ke budui da su uenici s tekoama u razvoju integrirani u razredne odjele. Broj sati po mjesecima valja planirati isto kao i u redovnom izvedbenom planu i programu nastave geografije za esti razred, ali e dinamika i realizacija plana i programa ovisiti o specifinostima svakog pojedinog uenika. Stoga je predloeni prilagoeni program predoen prema nastavnim cjelinama i temama, ishodima uenja, kljunim pojmovima, novom strunom nazivlju i napomenama. Veina kljunih pojmova se ponavlja iz prethodnih nastavnih tema i cjelina ili iz petog razreda. Stalnim ponavljanjem i nadopu-njavanjem temeljnih geografskih pojmova eli se postii to kvalitetnija razina usvojenosti znanja. Bolje je usvojiti manje sadraja nego nametati mnogo sadraja koje uenici nee moi usvojiti. Na-stavne sadraje valja obraivati na vizualnim predodbama i konkretnim primjerima. Potrebno je odabrati primjerene zadatke za ponavljanje i vjebu (diferencirane po teini, vrsti i nainu rjeavanja) te izraditi ispite znanja manjeg opsega i s manjim brojem zadataka nego za uenike ukljuene u re-doviti program.

Predloeni prilagoeni program iskljuivo je individualan te se izrauje u suradnji sa strunim su-radnicima za svakog uenika posebno. Prilagoeni program moe se tijekom kolske godine nado-puniti ili rasteretiti ako predmetni uitelj uoi da je isti prelagan ili prezahtjevan za uenika.

Predmetni uitelj e prilagoditi sposobnostima i potrebama svakog pojedinog uenika ciljeve nasta-ve geografije, aktivnosti za uenike te metode rada, oblike rada, nastavna sredstva i pomagala.

Za uenike koji rade po prilagoenom programu, predmetni uitelj je duan odabrati udbenik za uenike s posebnim obrazovnim potrebama, objavljen u Katalogu obveznih udbenika i pripa-dajuih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu kolu.


V. Inicijalni ispit znanja

Inicijalni ispit znanja moe se provesti na poetku kolske godine. Predloeni inicijalni ispit je krai, zadatci su jednostavno koncipirani i provjeravaju se samo neka od temeljnih znanja koja su uenici trebali usvojiti u petom razredu. Inicijalni ispit je predvien za A i B skupinu s dvadeset zadataka koji se u pravilu boduju s jednim bodom.

Ljestvica vrednovanja uenikih postignua samo je u funkciji procjene predznanja uenika i ne moe se upisati kao brojana ocjena u imenik, nego se upisuje u rubriku opisnog praenja.

Prijedlog ljestvice bodovanja uenikih postignua:

od 0 do 8 bodova = predznanje nije zadovoljavajue

od 9 do 11 bodova = dovoljno predznanje

od 12 do 14 bodova = dobro predznanje

od 15 do 17 bodova = vrlo dobro predznanje

od 18 do 20 bodova = izvrsno predznanje

Ime i prezime: ____________________________________ Razred: ________ Nadnevak: _____________

INICIJALNI ISPIT ZNANJA skupina A

U sljedeim zadatcima samo je jedan toan odgovor. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

1. Koliko priblino iznosi duljina ekvatora? a) 20 000 km b) 30 000 km c) 40 000 km d) 50 000 km

2. Od cjelokupne Zemljine povrine, koliki udio zauzima kopno, a koliki udio more? a) 9 posto kopno, 91 posto more b) 21 posto kopno, 79 posto more c) 29 posto kopno, 71 posto more d) 49 posto kopno, 51 posto more

U sljedeim zadatcima dva su tona odgovora. Zaokrui slovo ispred tonih odgovora.

3. Koji su od navedenih planeta najblii Suncu? a) Jupiter b) Mars c) Merkur d) Uran e) Venera


4. Zaokrui tone tvrdnje o meridijanima. a) meridijani su zamiljene krunice oko Zemlje b) na kolskoj zidnoj karti poetni meridijan prolazi kroz London c) na kolskoj zidnoj karti poetni meridijan prolazi kroz Pariz d) meridijani su zamiljene polukrunice oko Zemlje e) svi su meridijani razliitih duljina

5. U sljedeem zadatku na crtu u lijevom stupcu upii slovo odgovarajueg pojma iz desnog stupca. Jedno slovo je viak.

____ ekvator A odvaja istonu od zapadne polutke

____ juna polarnica B odvaja sjevernu od june polutke

____ poetni meridijan C odvaja tropski od sjevernog umjerenog pojasa

____ sjeverna obratnica D odvaja juni umjereni od junog polarnog pojasa

E odvaja sjeverni umjereni od sjevernog polarnog pojasa

U sljedeim zadatcima dopuni reenice upisivanjem odgovarajueg pojma ili kratkog odgovora na crtu.

6. Na Zemlji ukupno ima _______ vremenskih pojasa.

7. Strunjaci koji prikupljaju, odabiru i obrauju podatke za izradu geografskih karata zovu se

____________________________________.

8. Element geografske karte koji pokazuje odnos duljina na geografskoj karti prema

odgovarajuim duljinama u prirodi nazivamo ____________________________.

9. Sprava koja pomou magnetne igle pokazuje smjer sjevera naziva se _____________.

10. Skupni naziv za sve uzvisine, udubine i ravnice na Zemljinoj povrini je _____________.

11. U unutarnjoj grai Zemlje razlikujemo tri sloja: _____________________, _____________________ i

______________________.

12. Izbijanje lave, vodene pare, plinova, vulkanskog pepela i vulkanskih bombi iz Zemljine

unutranjosti naziva se vulkanska ______________________.

13. Morske mijene posljedica su privlane sile _______________ i _________________.

14. Poredaj tri oceana prema veliini od najmanjeg do najveeg. _______________________________

____________________________________

15. Rijeke Republike Hrvatske pripadaju __________________________ i

_______________________________ slijevu.

16. Prosjeno stanje vremena promatrano kroz dui vremenski period naziva se ___________.

17. Visoke temperature zraka tijekom dana i manjak padalina obiljeja su

______________________________ klime. (upii tip suhih klima)

18. Biljna zajednica visokih trava u tropskom pojasu naziva se _____________________.


19. Navedi tri obnovljiva izvora energije _________________________________________________________

__________________________________________________________.

20. Postupak kojim se uporabljeni proizvodi ponovno prerauju naziva se

_____________________________.

Ime i prezime: ____________________________________ Razred: ________ Nadnevak: _____________

INICIJALNI ISPIT ZNANJA skupina B

U sljedeim zadatcima samo je jedan toan odgovor. Zaokrui slovo ispred tonog odgovora.

1. Koliko priblino iznosi povrina Zemlje? a) 10 000 000 kmb) 149 000 000 kmc) 361 000 000 kmd) 510 000 000 km

2. Koje kontinente ubrajamo u Novi svijet? a) Sjevernu Ameriku, Australiju, Europu i Antarktikub) Australiju, Junu Ameriku, Sjevernu Ameriku i Antarktiku c) Junu Ameriku, Aziju, Sjevernu Ameriku i Australiju d) Australiju, Afriku, Sjevernu Ameriku i Antarktiku

U sljedeim zadatcima dva su tona odgovora. Zaokrui slovo ispred tonih odgovora.

3. Koji su od navedenih planeta najdalje od Sunca?a) Jupiterb) Neptunc) Saturnd) Uran e) Zemlja

4. Zaokrui tone tvrdnje o paralelama.a) sve su paralele jednake duljine b) sve su paralele razliite duljine c) paralele su zamiljene polukrunice oko Zemljed) najdulja paralela je sjeverna obratnicae) paralele su zamiljene krunice oko Zemlje


5. U sljedeem zadatku na crtu u lijevom stupcu upii slovo odgovarajueg pojma iz desnog stupca. Jedno slovo je viak.

____ 24 sata (1 dan) A trajanje kalendarske godine

____ 29,5 dana B trajanje Zemljine revolucije

____ 365 dana i 6 sati C trajanje prijestupne godine

____ 366 dana D trajanje Zemljine rotacije

E trajanje etiri Mjeseeve mijene

U sljedeim zadatcima dopuni reenice upisivanjem odgovarajueg pojma ili kratkog odgovora na crtu.

6. Datumska granica se velikim dijelom poklapa s meridijanom koji se nalazi na _________

stupnjeva.

7. Nizine su na preglednim geografskim kartama prikazane ___________________ bojom.

8. Zbirku geografskih karata uvezenih u knjigu nazivamo _____________________.

9. Nou se moemo orijentirati pomou zvijezde ____________________, koja se nalazi u zvijeu

Malog medvjeda .

10. Okamenjeni ostatci davnih biljaka i ivotinja utisnuti u stijene nazivaju se

_______________________.

11. Iznenadno i kratkotrajno podrhtavanje Zemljine kore nazivamo _______________.

12. Pjeana uzvienja nastala djelovanjem vjetra u pustinjama nazivaju se ______________.

13. Topla morska struja koja tee sjevernim dijelom Atlantskog oceana prema Europi naziva se

_____________________ struja.

14. Oblik rijenog ua koji se grana u vie rukavaca, s naplavnom nizinom na uu naziva se

_________________________.

15. Trenutano stanje troposfere nad nekim mjestom naziva se __________________.

16. Instrument za mjerenje tlaka zraka naziva se __________________________.

17. Visoke temperature zraka i velika koliina padalina tijekom cijele godine obiljeja su

_________________________ klime.

18. Vazdazelena uma koju uglavnom ine stabla bora, jele i smreke naziva se ___________.

(upii tip tropskih klima)

19. Najvaniji neobnovljivi izvor energije u suvremenom svijetu je _________________.

20. Navedi tri sirovine od koji se mogu recikliranjem dobiti novi proizvodi. ______________________

____________________________________________________________


VI. Primjeri obrade nastavnih jedinica

U primjerima obrade pojedinih nastavnih jedinica uz tipine geografske metode prikazana je pri-mjena metode brainstorming, INSERT metode i metode rada s karticama. Metoda rada pomou raunala moe se primijeniti u kolama koje zadovoljavaju materijalno tehnike uvjete (dovoljan broj raunala za razredni odjel, dostupnost programa i sl.). Od oblika rada prikazani su primjeri frontal-nog, individualnog (samostalnog), rada u parovima i rada u skupinama. Uz veinu nastavnih jedinica priloen je tekstualni materijal za obradu izbornih sadraja ili za individualno struno usavravanje. Mikroplaniranje i programiranje nastavnih jedinica temelji se na promiljanjima o razvoju kljunih kompetencija uenika.


PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT GEOGRAFIJE Naziv i sjedite kole:

Ime i prezime nastavnika:

Datum izvoenja nastavnog sata:

Nastavna cjelina: I. Zemlja i ljudi

Nastavna tema: 1. Stanovnitvo

Nastavna jedinica:

Naseljenost Zemlje

Razred:

Tip sata: obrada

Kompetencije Ishodi uenja Zadatci kojima u provjeriti ishode

1. Geografska znanja i vjetine

navesti priblian broj stanovnika Zemlje analizirati na dijagramu kretanje broja

stanovnika obrazloiti gustou naseljenosti i

izraunati (nekoliko primjera u RH) odrediti uzroke rijetke ili guste

naseljenosti pokazati na karti prostore guste i rijetke

naseljenosti

Zato svi krajevi na Zemlji nemaju jednakeuvjete za naseljavanje? Postoje li na Zemlji inenaseljeni prostori? Zakljuite kako su naseljene pustinje, polarna podruja, podruja tropskih kinih uma ili najvie planine svijeta, a kako su naseljene plodne doline rijeka. Kako se naziva ukupan broj stanovnika nekog prostora? Koji kontinent ima najvie, a koji najmanje stanovnika? Koji kontinent nema stalno stanovnitvo? to je gustoa naseljenosti i kako se izraunava? O emu ovisi gustoa naseljenosti? Navedite i na geografskoj karti pokaite najgue naseljene prostore na svijetu. Izraunajte gustou naseljenosti Hrvatske (povrina je 56 578 km, a broj stanovnika je 4 284 889).

2. Metodika kompetencija

izdvojiti bitno u tekstu, samostalno voditi biljeke tijekom sata

analizirati tematsku kartu, dijagram, tablicu i fotografije

nacrtati linijski dijagram prema detaljnim uputama i zadanim podatcima

Rad na zadanim tekstovima u udbeniku.Pregledati nekoliko biljenica na kraju sata.Koji kontinenti imaju najvei, a koji najmanji udio u svjetskom stanovnitvu?Usporedite podruja najgue naseljenosti na tematskoj karti (U/9) i na preglednoj karti svijeta.Analizirajte tablicu (U/10) i navedite primjere guste i rijetke naseljenosti na svakom kontinentu.

3. Komunikacijska kompetencija

sposobnost usmenog izraavanja znanja i misli

sposobnost sluanja sposobnost organiziranog voenja

biljeaka

Zadatci za metodu razgovora.Sadraj usmenog izlaganja.Pregledni plan kolske ploe u biljenici.

3. Socijalna kompetencija

pridravanje dogovora i pravila, odgovornost prema sebi i drugima

Aktivno sudjelovanje u metodi razgovora, samostalni i odgovoran rad na analizi zadanih grafikih priloga i pregledne geografske karte.


TIJEK NASTAVNOG SATA

Etape sata

Ciljevi etape Opis aktivnosti uitelja Opis aktivnosti uenika

Uvod provjera predznanja poticanje znatielje najava cilja

nastavnog sata

Ponoviti predznanje uenika iz 5. razreda.

Problemskim pitanjima najaviti upoznavanje nastavne jedinice naseljenost Zemlje.

Uz zadane pojmove upisati kratko obrazloenje (imena kontinenata, toplinski pojasi, tipovi klime, reljef )

Odgovoriti na pitanja: Koliko danas stanovnika ivi na Zemlji? Kako to znamo? Imaju li kontinenti isti udio u stanovnitvu svijeta? Zato su prisutne velike razlike u gustoi naseljenosti?

Glavni dio sata

nauiti temeljne pojmove, pojave i procese, algoritme

razvijati vjetine itanja

Documents

GEOGRAFIJA SVIJETA - ljevakskole.hr prirucnik 6... · Ružica Vuk, Lidija Borko, Tomislav Štancl GEOGRAFIJA SVIJETA METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE za 6. razred osnovne škole