Geopoliticki Aspekti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

aspekti

Citation preview

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    1/42

    1.Geografski elementi drave

    Drava se efinie kao ograniena teritorija koja je organizovana o strane autohtonog naroa, napolitiki efektivan nain sa politikim sistemom koji suvereno kontrolie tu teritoriju. Tu su kljuna 3elementa: teritorija, stanovnitvo i vlast onosno politiki sistem. Drave moraju imati osnove kao to suteritorija(veliina, oblik, poloaj, aministrativna pojela), stanovnitvo (broj, gustina, sposobnosti,razmjetaj), resursi (vrsta, kvalitet, kvantitet, lokacija, pristupanost), stepen politike kohezije rutvakoji se oglea u efikasnosti komunikacija i javnom prihvadanju ustanova i na kraju ikonografija (simbolipolitikog sistema) i patriotska osjedanja. Drava ima svoje granice, glavni gra, privreu, saobradaj,susjede te prijatelje i neprijatelje.

    2. Teritorijalna drava (evolucionizam i funkcionalizam)

    Meu moelima politiko teritorijalne organizacije rave ominantna su va pristupa prostornaevolucija i prostorna integracija rave. Ona su stvorila va metoa za razmatranje teritorijalne raveprocesualni (evolucionalizam) i funkcionalni (funkcionalizam). Oni imaju zajeniki izvor Raceolovuorgansku teoriju rave. Sutina Racelove teorije rave je ieja o geopolitikoj osnovi modi izakonima prostornog rasta. Teritorijalni imperativ ocrtava geostrateke interese, grai koalicije i stvarasuparnike. Razvoj rave slei zakone prironog organizma, iji cilj je opstanak. Racel je razvio ieju oravnotei snaga kao voedem principu u meunaronim onosima, koju je Kjelen jo vie proubio te na

    kraju zakljuio a politika mod velesila kao to su SAD i Rusija lei u velikim prostorima koje onizauzimaju.

    Evolucionalizam se oglea u vije teorije: teoriji ciklinog razvoja i moelu centralnog jezgra rave, afunkcionalizam polazi o injenice a svaki politiki sistem mora imati cilj funkcionisanja.3.Evolucionalizam

    Evolucionalizam se oglea u vije teorije: teoriji ciklinog razvoja i moelu centralnog jezgra rave.Ciklinu teoriju rave postavio je Van Valkenburg, po uzoru na Dejvisovu teoriju ciklusa prirodnogprejela. U njoj rave prolaze kroz 4 faze razvoja jetinjstvo, mlaost, zrelost i starost. Ove i slineteorije polaze o pretpostavke a su rave autonomni entiteti koji prolaze kroz pa ralelne faze razvoja,samo imaju razliito vrijeme poetka i razliite brzine prolaska kroz faze. (npr. Evropa je u fazi starosti,dok su SAD od 1918.u fazi zrelosti)

    Moel centralnog jezgera rave oznaava kolijevku rave. Jezgro rave efinisao je Vitlsi 1935.godinekao obast iz koje ili oko koje rava potie. J.Cvijid je govoredi o jezgru rave, kao osnovnojoblastirave razlikovao proste i sloene rave. U prostim, koje su teritorijalno male i ekonomski homogene,jezgro je prostorno olienje ravne ieje, sreite iz oga se vii zemlja. U sloenim ravama poloajravnog jezgra upravlja se po prironom blagostanju pojeinih krajeva i privrenom i kulturnomstepenu njegovih stanovnika.

    Cvijid takoe navoi a po pravilu postor jezgra moerne rave mora imati prenost na pograninimprejelima rave, te a se jezgro polako pomjera u zavisnosti o vanosti pojeinih krajeva za ravnucjelinu.

    Neostatak ove teorije je a ananja centralna jezgra ne mogu biti argument za objanjenje procesa u prolosti.Neke rave imaju nejasno centralno jezgro ili imaju vie vrsta jezgra. Postoje bar 3 vrste jezgra:1) originalno jezgro koje nije ovoljno modno za irenje teritorije2) nukleusni centarprostorno jezgro oko koga je irenjem nastala teritorijalna rava3) centralni regionpolitiko i ekonomsko jezgro raveVedina centralnih jezgara vaevropskih zemalja su jezgra koja su originalna jezgra kroz koja su one ule usvijetsku privreu. U Evropskim zemljama jezgra su centri modi.4. Funkcionalizam

    Funkcionalizam polazi o injenice a svaki politiki sistem mora imati cilj funkcionisanja

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    2/42

    Jo 1890 goine Racel je pisao a ravu ini io zemlje i io naroa organizovanog po posebnoj ieji.Razlog postojanja rave mora biti baziran na eljama stanovnitva regiona ukljuenih u ravu.Nacionalna ieja je bila uzrok raspaa imperija i nastanka nacionalnih rava. Nacionalna ieja sepretvara u ravotvornu. Jo je Hegel tvrio a nacija ne postoji ok ne stvori svoju ravu. Kljunifaktori ravotvorne ieje, prema Gotmanu bili su kretanje i ikonografija. On je analizirao politikupoijelu svijeta i zakljuio a je bazirana na va glavna faktora kretanju (cirkulaciji), koje uslovljavanestabilnost i ikonografiji koja uslovljava stabilnost.

    Hartornov funkcionalni pristup u politikoj geografiji potpunije je razvio ieju o vije suprotne sile.Njegova teorija se zove teorija teritorijalne integracije i kae a teritorijalna integracija zavisi o vijegrupe sila: centrifugalnih, koje razbijaju ravno jeinstvo (fizike karakteristike,veliina i oblik raneteritorije, fizika pojeljenost, kontinentalni poloaj, iverzitet stanovnitva), i centripetalnih kojeoravaju cjelovitost (ikonografija nacionalizam). Za Hartorna je funamentalni cilj rave a orijedinstvo i cjelovitost. Kritika funkcionalnih teorija bazira se na dva problema: prvi je njihova

    konzervativna priroa jer prihvataju status quo, i ne rjeavaju pitanje geneze,istorijske opravanosti iunapredjenje sistema. Funcionalisti prihvataju teritoriju kao atu, i usmjeravaju panju na snage kojere cjelovitost rave, i imaju u voi pojeinanu ravu a gube iz via postojanje mejunaronogsistema. Drugi problem je tvrnja Hartorna a integracija ili organizacija teritorije funamentalni cilj

    rave. Drava moe biti shvadena samo kao ogovor na potrebe izvjesnih grupa na ekspanziju rugihgrupa.

    5. Kulturna drava i koncept ikonografije

    Polazna taka Gotmanovog koncepta u politikoj geografiji je fenomen politike pojele geografskogprostora. Za objanjenje toga on koristi va koncepta faktor kretanja i ikonografije.Faktor kretanja je agens promjene, transformacije i premjetanja. Zavisan je o ruge sile iknografije.Ikonografija je zbir vjerovanja, simbola, predstava, ideja it.nasleenih o rutva i za koje njegovilanovi pokazuju uboku oanost. Kao ikonografija prestavljeni su razliiti elementi: religija, jezik,istorija, rutvena organizacija... Veoma je vana funkcija ikonografije, ne samo njen saraj.Ikonografije mogu a se mijenjaju, ali ne vrlo esto. Ikonografije mogu funkcionisati na razliitimnivoima, anacionalne ikonografije su vrlo znaajne. Koncept ikonografije u stvari povezuje kulturno i

    politiko.6. Nacionalna drava i koncept nacije

    Nacionalne rave su vrlo mlae pojave u ljuskoj istorijij. Nacije su oblik imaginarne politikezajenicekoja je ograniena i suverena. U pogleu sutine nacije razlikuju se 4 efinicije:1) nacija kao prirodna zajednica efinisao je njemaki filozof Fihte i prema njegovom gleitu pojeincine mogu birati svoju nacionalnost, tako to de se ientifikovati sa nacijom, jer su roeni u naciji i nemogu pobjedi ili se oredi svog nacionalnog ientiteta.2) ideja nacije kao ugovorne ili dobrovoljne asocijacije tj. nacija postoji jer se lanovi ientifikuju sanjom;

    3) nacija kao metafiziki ieal ili bezlini cilj;4) nacija kao politiki projekat malobrojne elite koja sebe vii kao olienje vrijenosti nacije;Nacija kao politika zajenica se efinie kao grupa ljui esto razliitog porijekla, a poneka i rase, kojizajeno ive na oreenoj teritoriji i prihvataju zajeniki ientitet. Jeinsto nacije obino je ojaanozajenikim jezikom, a poneka i zajenikom religijom. Etnika ili prirona nacija u osnovi ima etnos.Etnos ima vojnu prirou, kao prirona zajenica ljui kji ijele iskustvo suivota na orejenoj teritoriji ikao kulturna pojava koja ima originalni identitet i svoj sistem vrijednosti.na geografskom polju

    nacionalne zajenice granie jena sa rugom, ive pomijeane na orejenim prostorima, terasprostiru se na tujoj teritoriji. Usle takvog razmjetaja obrazuje se mejunarono polje, koje saripotencijalnu energiju uzajamnih odnosa. Na savremenoj polikoj karti jeluju va naizgle suprotna

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    3/42

    procesa, globalizacija- stvaranje jene super ravne zajenice i politiko-teritorijalno usitnjavanje u vienacionalnih rava stavaranje manjih relativno nezavisnihnacionalnih rava. Prvi je karakteristian za zapa a rugi na bivi istok.7. Teritorijalno politiki sistem i teritorijalno politiki proces

    Polazna taka za analizu polit.procesa je politiki sistem. Koncept procesa i sistema su nerazvojni.Pol.sistem ima svoje elemente (iniviualni, rutvene i institucionalne) i veze koje zajeno inepolitiku strukturu i okruenje koje utie na proces njegovog funkcionisanja. Pol.sistem je organizovantako a njegovo funkcionisanje ima neki cilj. U pogleu spoljanjih veza sistem moe biti otvoreni izatvoreni. Stepen otvorenosti i zatvorenosti sistema je oslonac za analizu irih mejusobnih vezaizmedju pol.djelatnosti i prostornih atributa. Prost.atributi pol.sistema nastaju usled pol.djelovanja u

    prostoru koji ima svoje fizike parametre i psiholoke efinitete.8.Politiko teritorijalni proces

    Politiki proces je hronolki reosle akcija i postupaka orejenog rutva, usmjerenih mauspostavljanje, razvoj i funkcionisanje politikog sistema. Proces ukljuuje va elementa : jelatn ostinstitucija vlasti koje su instrument ravnog aparata i uticaj rutvenih snaga koje orejuju grupnopolitiko ponaanje. Politiki proces je neovojiv o politikog sistema ali i politike teritorije, jer je onarelevantna za ekonomsku, politiku i vojnu mo rave. Svaki politiki sistem mora imati va cilja,

    unutranji- stabilnost i prosperitet, blagostanja rave i zaravanje modi u rukama onosioca oluka, ispoljanji sigurnost i teritorijnlni integritet, pol.nezavisnost tj.odbrana kontrole nad teritorijom. Pol-proces jeluje uvijek na ogranienoj teritoriji ; to je politiko -teritorijalni proces. Politiko-teritorijalniproces nastaje usle interakcija izmeju politikog i gegrafkog procesa. Geografski proces je procesnastajanja, transformisanja i mijenjanja geosistema.

    9. Sistemski model

    Sistemski moel treba a kompleksno prikae veze rutva (izraenog u politikoj ieologiji, politikojstrukturi i politikoj jelatnosti) sa geografskim prostorom (izranim kroz mjesto, region, preio) i u ticajtih veza na formiranje politikog sistema. Politiki proces i geografski prostor ine politiki sistem.Politike jelatnosti mijenjaju politike strukture tako a one sa svoje strane utiu na promjene sistemavrijenosti rutva. Osnovni problem je mjera mejuejstva izmeju politikog procesa i geografskog

    prostora u kontekstu politikog sistema.10. Funkcije drave

    ravne funkcije se ijele na unuranje i spoljanje. Prva grupa funkcija ukljuuje socijalno -ekonomskuorganizaciju i upravljanje, ouvanje nana proizvonje, zakonskih, etikh i moralnih normi ponaanjarutva. U spoljanje funkcije rave spaaju ouvanje teritorijalne cjelovitosti, osiguranje obranezemlje, uede u mejunarnoj pojeli raa, razliditi oblici integracija, lanstvo u medjunarodnimorganizacijama za rjeavanje globalnih i regionalnih problema. Funcije rave su u osnovi niza teorijarave. Teorije rave generalno se mogu poijeliti na liberalne, konzervativne i marksistike. One sebaziraju na nekoj o slijeedih funkcija rave : 1.usluna rava kao proizvoja javnih obara (kole,bolnice, policije, vatrogasne zatite, komunalnih i potanskih usluga i sl) ; 2.ekonomska funkcija ravaoperie makroekonomskim, regionalnim i r.politikama za porku ekonomije unutar njene teritorije;3.pravna funkcija rava je suija i u presujivanju sporova treba a bue neutralna; 4.socijalnafunkcijarava obezbjejuje neki stepen istributivnih pravila unutar svoje teritorije 5. bezbjenosnafunkcija povezana je sa aktivnostima ouvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, sa borbomprotiv kriminala i u neki zemljama sa represijom, i 6.ieoloka funkcija rave.11. Determinante mo

    postoje vije vrste pol.modi unutranja (vlast na srestvima javnog informisanja, uticaj na stavovepolicije, vojske, zakonoavstva, pravosuja) i spoljanja mod a se onose oluke koje se tiu rugihrava. Mejunarona mod je vezana za prostor, resurse, stanovnitvo, inustrijski potencijal, geografskipoloaj i stepen tehnologije. Svaka rava tei a pobolja svoju poziciju u mejunaronoj zajenici. Sau

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    4/42

    Koen je izvojio slijeede eterminante modi: 1.mrfoloke pretpostavke (veliina teritorije, geografskipoloaj, konfiguracija teritorije) 2.emografske pretpostavke (br.stanovnika, struktura stanovnitva,migracije, rane navike it) 3.ekonomske pretpostavke,koje proistiu iz resursne baze, tehnolokograzvoja i uea u mejunaronoj razmjeni, 4.organizacione pretpostavke (karakter uprave, stabilnost iautoritet vlasti), 5.vojne pretpostavke (iva sila, naoruanje, borbeni uh it), 5.spoljna integracija (ulogazemlje u medjunarodnim organizacijama i savezima).

    12. Elementi moi (mo znanja, ekonomska mo, vojna mo, prostor i mo)

    U elemente modi spaaju :1.mod znanja koja je vanaza osvajanje i orivost vlasti. Da bi obezbjeila poziciju u svjetskoj zajenicineophoni su obrazovani strunjaci, i zato rava mora razvijati obrazovanje. Specijalizacija ipaknaruava harmoniju socijalne homogenosti koja se sastoji u tenji a se rijee socijalni konflikti naraun preobraaja socijalne strukture u vjetaku formu, u kojoj de biti moguda pravena raspojelarutvenog proizvoa. U homogenim ravama gje se poreat oslanja na silu a ne na znanje iobrazovanje naune i obrazovne institucije su preteno emagokog karaktera, ok u socijalno -nehomogenim ravama intelektualci formiraju uruenja koja uzimaju uede u formulisanju ciljevarave.2. vojna mod je krajnji oslonac vlasti za sprovojenje oluka u ratu, ili po prijetnjom ratom. Primjena

    sile u mejunaronoj politici ovoi o rata, a u omadoj o iktature revolucije, ili grajanskog rata.3. ekonomska mod finansijski centri koji postiu ili blokiraju razvoj oejenih tenencija ulaudi u njihnovac, energiju.

    4. prostor i mod su povezani kroz sve tri naveene forme modi, i zato svaka politika ieja tei a seiskae i materijalizuje u prostoru.13. Ekonomska moEkonomska mod je u vezi sa resursima, raom, tehnologijom i kapitalom.Ekonomska mod rave proistie iz njenog ekonomskog potencijala koji ima vie elemenata. Sinteznajeinica rave je ekopot (ekvivalent milion km/kv teritorije, milion stanovnika, milijarda dolararutvenog bruto proizvoa i milion tona uslovnog goriva). Vaan io geopolitike prestavljageoekonomika. Ekonomski interesi utiu na politike oluke.14. Prostor i mo

    Prostor i mod su povezani kroz tri forme modi, i zato svaka politika ieja tei a se materijalizuje i iskaeu realnom prostoru. U stratekim planovima i operacijama veliina prostora se razmatra kao resurs, uvezi sa stratekom ubinom, poloajem i pravcima. Teitorija je izvor ekonomske modi, u vezi saostupnodu resursa, ekonomskim istancama, ekonomsko-geografskim poloajem. Intelektualna modse ogleda u prostoru, u vidu cilja -ieje rave. Izraz modi na orejenoj teritoriji je suverenitet ravekao jena o njenih najvanijih obiljeja.15. Pojam suvereniteta drave

    Pojam suvereniteta porazumjeva postojanje raave i obrnuto, rava je efinisana posjeovanjemsuvereniteta. To razlikuje ravu o svih rugih oblika rutvene organizacije. Suverena rava na svojojteritoriji ne priznaje vie sile u oluivanju osim sebe. Invazija stranih sila ili unutranje pobune nastvaranje nove rave smatra se povreom ravnog suvereniteta. Moerni politiki je bazirannacionalnom suverenitetu ili suverenitetu ljui, za razliku o politikog suvereniteta u srenjovijekovnojEvropi, koji je bio poijeljen izmeu razliitih nivoa vlasti i razliitih institucija. Taa je termin nacijabio samo vezan za grupu ljui roenih u nekom mjestu.Obiljeje moerne rave je i teritorijalnost. Ona je nastala usle tenje a se prevazie sloenahijerarhija i razvije suverenitet.

    Nacionalizam efinie ljue u smislu pripanosti nekoj naciji i teritoriji i ima svoje simbole, smisaoientiteta i kriterijume pripanosti posebnoj istoriji i geografiji oreene teritorije.Moerna rava, teritorijalni suverenitet i nacionalizam razvijali su se paralelno.16. Teritorijalni suverenitet

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    5/42

    Pojam suvereniteta se istorijski mjenjao. U prvobitnoj zajednici teritorije su pripadale rodovima,

    plemenima i plemenskim savezima koji su ih naseljavali. Feualni tip rave imao je teritorijalni karakter.Kapitalizam je stvorio nacionalnu ekonomiju i nac.ravu. Tu je postojala razlika izmeu vlasnitva isuvereniteta. Pravo svojine na teritoriji pripaa ravi i prestavlja javnu svojinu i teritorija je javnasvojina srave. Pravo rave na suverenitet je pravo na vlast u granicama svoje teritorije. Suverenitetrave implicira sistem vlasti i teritoriju. Sistem vlasti mora imati legitimetet o omadeg stanovnitva oi meunarono priznanje. Suverenitet pripaa ravi, a vlasnitvo narou.17. Teritorijalna bezbjednost i povoljnost (teritorijalnost)

    Dvije osnovne funkcije teritorijalne rave su sigurnost i povoljnost. Sigurnost zahtjeva snanuteritorijalnu bazu, unutranju stabilnost koja je povezana sa organizacijom vlasti i birokratijom, poreskogsistema i armije.

    18. Teritorijalnost

    Teritorijalnost je vana za ravne poslove regulative i kontrole. Regulativna i kontrolna strategijaukljuuju koritenje iskretnih, ogranienih prostora. Unutranjost teritorije omoguduje vedi brinazor akcije i aktivnosti nagleanih, a spooljnost je iskljuena teritorijalnim granicama,demarkacionim linijama koje ne mogu biti mijenjane.

    19. Suverenitet kao meunarodna mo

    Suverenitet impilicira a rava ima apsolutnu i iskljudivu vlast na svojoj teritoriji. Teritorija je platformaza uspostavljanje medjunarodnih odnosa, tako da suverenitet predstavlja medjunarodni legitimitet. Nisu

    sve teritorije suverene rave. Nastanak novih rava izaziva potrebu uzajamnog razgranidenja teritorijainae bi se teritorijalni onosi svoili na onose sile. Suverenitet nije mogude stedi samo eklarisanjem,suverenitet nije stvar samo jene rave, to je mejuravni ugovor, zato to suverenitet moe postojatisamo za rave koje reciprono priznaju jena rugoj legitimno postojanje unutar okvira i normimejuravog sistema. Npr.ocjepljenje sjevernog ijela Kipra nije priznala nijena rava osim Turske.Suverenitet aje teritorijalnu osnovu za mejunaronu mod u svjetskoj ekonomiji. Teritotijalnisuverenitet je karakteristika moernog ravnog sistema. Mejunarona zajenica anas moe seotkae suverenitet zbog bezbjenosti rugih rava putem vojne intervencije ili zbog nametanjaorejenih rjeenja putem lanih obedanja, sankcija ili olakica.

    20. Pojam politikog prostora i teritorije (teritorija, politika teritorija)U nauci se razlikuje vie tipova prostora kao to su: fiziki prostor, bioloki ili ivotni prostor, socijalniprostor koji se ijeli na ekonomski prostor, geopolitiki prostor it, te psiho -socijalni prostor. Prostor ufilozofiji je apstraktan pojam, dok je u geografiji to konkretan zemaljski prostor geoprosor. Pojamteritorija se razlikuje o pojma prostor svojom konkretnodu. Teritorija je io kopnene povrine saprironim i antropogenim svojstvima i resursima koji ine prostornu bazu rutvene jelatnosti. U stvari,teritorija je isjeak Zemljine lopte efinisan ravnim gtanicama. Teritorija ima ne samo ekonomske ivojnostrateke nego i istorijske, moralne, estetske i psiholoke efekte. Svaka nacija ima svoj savez sateritorijom na kojoj ivi.Politika teritorija je uslov a politiki sistem funkcionie.21. Politika teritorija

    Politika teritorija utie na mod i ciljeve funkcionisanja politikog sistema. Politika teritorija je omeenapolitikom granicom, koja prestavlja prostornu i zakonsku granicu suvereniteta politikog sistema.Politika teritorija ima svoje prostorne eterminante: geografski poloaj, veliina, oblik i pojelateritorije, ravne granice, stanovnitvo, prestonica i centralno jezgro tj. vitalni ijelovi rave.22. Struktura teritorije

    Teritorija je neophoan uslov postojanja rave. Teritorija je io zemljine lopte koja se nalazi posuverenitetom orejenje orave. U sastav rave ulazi granicom orejena povrina kopna (teritorija)i vode (akvatorija) a takodje i vazuni prostor (troposfera, stratosfera i jonosfera) o neorejenevisine i segment geoia o tehniki ostupne ubine. Sve to zajeno neki nazivaju geotorija.

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    6/42

    Pozemlje ulazi u sastav teritorije rave ali tu ima nekih izuzetaka npr.versajskim ugovorm sarska oblastje stavljena po mejunaronu kontrolu, a pravo na koritenje rue i uglja ato je Francuskom, koja jekasnije to pravo proala Njemakoj. Teritorijalne voe takoje ulaze u sastav ravne teritorije, i to 3-12nautikih milja, a ostalo su mejunarodne vode.23. Veliina teritorije klasifikacija drava po veliini (prednosti i nedostaci malih teritorija,

    balkanizacija)Postoji vie klasifikacija rava po veliini teritorije. Po klasifikaciju Racela rave se ijelena kontinentalne, srednje male. Po klasifikaciju Malua dijele se na dzinovske sile, velike sile srednje sile,

    male rave i patuljaste zemlje . Klasifikacija Paunsa rave se ijele na giganstke, ogromne, vrlo velike,velike, srenje, male, vrlo male, minijaturne i mikro rave. Po klasifikaciju vina rave mogu bititranskontinentalne, subkontinentalne, makrotope, mezotope, mikrotope i minitope. Nazivi mikro

    rave, mini rave, patuljaste onose se na rave ispo l.000 km kv, a broj stanovnika ispo 3 miliona.Vedinom su to graovi rave ili ostrvske rave i ima ih 24. U Evropi su Anora, Lihtentajn, San Marino,Vatikan, Monako, Malta. Njihova mod ne proistie iz teritorije, nego iz funkcija ireg znaaja vjerske,trgovake, turistike...nasuprot njima makro rave, 7 zemalja, obuhvataju oko pola svjetskog kopna i to su Rusija, Kanada,Kina, SAD, Brazil, Australija, Indija.

    24. Koje su prednosti i nedostaci velikih i malih teritorija

    Teritorijalna prostranstva nekaa nisu obra, ako je io teritorije anekumena, kao to su Kanadskisjever, ruski Sibir it, jer politika mod ne zavisi samo o teritorije nego i o stanovnitva. Prenostivelikih rava su: velike teritorije imaju bogatije i raznovrsnije prirone resurse i raznovrsniju ivotnusreinu, vede su mogudnosti za kompletiranje privrede, razvoj trgovine i podjele rada i za masovnijuproizvonju, takoe postoji oreena prenost zbog mogudnosti manevra u viu obrane zaleem ilimogudnosti trgovanja teritorijom. Negativne strane velikih teritorija ogleaju se u sleedem: tekode ase kontrolie teritorijalna cjelovitost, problem saobradajne infrastrukture i povezanosti, to imaju uegranice tee ih je braniti, osjetljivost na iznenaenja je veda, a mobilizacija sporija i prostornaorganizacija je tea.Prednosti malih rava su u homogenijoj i operativnijoj rutvenoj strukturi. Stepen komunikativnosti jevedi, organizacija prostora je laka, trokovi saobradaja su manji, intenzitet koridenja prironih resursa

    je veda, zatim imaju krade granice koje je lake braniti, osjetljivost na iznenaenja je manja, amobilizacija bra. Neostaci: veda osjetljivost na gubitke teritorije, na nuklearno, hemijsko i biolokooruje, te na ekoloke katastrofe. Resursi su im ogranieni, javlja se prenaseljenost i emigracijastanovnitva. Uglavnom ekonomski zavise o rugih zemalja, to moe biti nepovoljno u sluaju sankcija.25. Balkanizacija

    Balkanizacija je termin koji oznaava politiko teritorijalno usitnjavanje. Taj termin je nasta poslijeBalkanskih ratova i I svijetskog rata, u vezi sa pojelom Osmanske i Hazburke imperije na niz malihnacionalnih rava. Balkanizacija ima osnovu u reljefu, koji je po J.Cvijidu imao osobine izolovanja iovajanja naroa. U geomorfoloki iziferenciranoj sreini nastajala je usitnjena politiko teritorijalnastruktura prostora. To se moe primjetiti uporeujudi Istonu i Zapanu Evropu, Balkansko i Pirinejskopoluostrvo it. Primjeduje se a su se na velikim formama reljefa formirale rave velike povrine, a namalim formama reljefa male zemlje. Meutim, reljef nije oreni faktor, nego samo jean o faktora.Glavne inioce veliine treba traiti u istoriji, a ne u reljefu.26. Parametri teritorije

    Izuavanje parametara teritorije ima ne samo teorijsko-metooloki znaaj nego i praktian znaaj, Onipomau a se steknu oreene prestave kaje su vane za razumjevanje aministrativne uprave,saobradajne mree, infrastrukture i razmjetaja proizvonih snaga. Najvaniji parametri su kompaktnost,oblik, razmjer, centralna taka i centralna teritorija.27. Kompaktnost (homogenost) teritorije

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    7/42

    To je vrlo znaajno svojstvo ravne teritorije jer uveliko oreuje mreu saobradajnica, ostupnostcentara modi iz perifernih poruja, sistem aministrativne pojele, regionalnu iferencijaciju rave.Ako je u malo kompaktnim teritorijama jo i glavni gra ekscentrino poloen, to moe pogoovatiseparatizmu, regionalizmu i lokalizmu, uslonjavati procese organizacije i upravljanja teritorijom. Oblicirave su se istorijski menjali, ueavali i preueavali. Iealnan oblik politike teritorije je onaj kojiomoguduje najvedi stepen kompaktnosti pa je razumljivo zato su mu mnoge zemlje teile. Kompaktnaforma povedava koheziju i osedanje zajenitva ko stanovnitva a minimizira posebnosti i separatistiketenje. Kompaktna teritorija je pogonija za organizaciju ivota i raa stanovnitva. Kompaktnost jeutoliko vrenija ukoliko rava na svojoj teritoriji nema fiziko-geografskih prepreka-planinskih venaca,pustinja, movara, topografskih praznina i slino.u pogleu oblika sa ravama je isto kao i sa rugimgeografskim objektima-u mnotvu nema ponovljivosti, svaki je unikalan. Postoje kvalitativne ikvantitativne metode klasifikacije oblika.

    28. Kvalitativni metod

    Zasniva se na uporeivanju oblika nekog premeta ili geometrijske figure. Poznati su karakteristinioblici nekih rava- francuski heksagon, panski kvarat, urugvajski kifla, portugalski ljuskiprofil, italijanska izma, i r. Po obliku se rave mogu poijeliti na proste (jenoelne) i sloene(vieelne ili fragmentirane), koje se ele na vie tipova.

    1. Izuene rave su one kojima je uina najmanje 6 puta veda nego irina (ile, Norveka, Italija,Nepal, Republika Srpska, Hrvatska).

    2. Kompaktne ili prikupljene rave imaju bolje mogudnosti za organizaciju saobradaja i politikekontrole u svim svojim ijelovima ( Belgija, Maarska, panija, Zimbabve). Kompaktna ravaznai maksimum teritorije sa minimumom granica.

    3. Prouene rave imaju iste karakteristike kao prethodni tip izuzev nekog teritorijalnogprouetka u viu tiganjske rke ili rukava ili graninog epa koji ima ulogu koriora(holandija sa Limburgom, Italija sa Trstom, SAD sa Aljaskom).

    4. fragmentirane rave5. suene rave imaju neko teritorijalno suenje, kao a trpe pritisak koji im aje naut izgle (

    Mali, Zambija, Izrael)

    6. zagraene rave su one koje su ograene susenom ravom i morem (Monako, Makao, Hong-Kong)

    7. perforirane rave su one unutar kojih se smestila ruga rava, kao to je Italja sa San Marinomi Vatikanom i r. Umetnute rave nazivaju se enklave i uglavnom su slabije o svojih susjea.Ukoliko takve umetnute teritorije nisu rave nego ijelovi rugih rava, ona se sa gleitasopstvene rave nazivaju eksklave a sa gleita rave koja ih okruuje enklave.

    8. Geopolitiki poijeljene raveKvalitativni nain oreivanja oblika zasniva se na subjektivnim poreinjima s nekim objektima iligeometrijskim figurama, te ne aju osnovu za meusobna poreenja rava. Za to su pogonijekvantitativne metode.

    29. Teritorijalne anomalije

    Teritorijalne anomalije u viu prouetka mogu se poijeliti u vije grupe:a) teritorijalne anomalije koje su nastale kao rezultat istorijskog razvoja ili iz politikih i stratekih

    razloga. Primjeri anomalija usljed istorijskog razvoja su Limburg u Holandiji i Aleksandrov

    arhipelag na Aljasci. Primjeri anomalija koje su nastale iz politikih ili geostratekih razloga suVahan pojas u Afganistanu i Kaprivi Strip u Nambiji.

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    8/42

    b) Koridori- uzane teritorijalne trake koje su nastale a bi omogudile prilaz moru ili nekoj rugojteritoriji a pri tome seku neku rugu ravnu teritoriju ili se proteu izmeu granica rugihrava. Primjeri su Poljski korior, Zairski korior, korior Petsamo.

    30. Fragmentirane raveSu one koje se sastoje o mnotva ostrva u meunaronim voama kao to su Malezija, Filipini, Japan,Grka, Malivi... Neke rave su preteno kopnene ali su oeljene morem o nekog svog ijela. Netorugiji je sluaj je sa ravama iji su ijelovi teritorije razvojeni ne morem nego kopnom. To su tzv.eksklavne rave, gje se ovojeni ijelovi nazivaju eksklave sa gleita rave matice. U ovakvimsluajevima oteane su komunikacije meu stanovnitvom ovojenih ijelova, vlast se tee sprovoizbog odvojenosti i individualizma pojedinih dijelova.

    31. Geopolitiki poijeljene raveMogu se podijeliti u dve grupe s obzirom na uzrok podjele:

    a) Poijeljene nacije (jena nacija-ve rave) su sluajevi kaa je rava imala kulturno ilingvistiko jeinstvo prije pojele (Koreja, mongolija, Kina). Ove pojele su rezultat spoljanjihsnaga.

    b) Poijeljene rave- kaa je pojela rezultat unutranjeg pritiska. To je posljeica estruktivnogiverziteta unutar rave ( Inija-Pakistan, Pakistan-Banglae).

    32. Kvantitativne metodeOmoguduju a se oblik teritorije izrazi brojem koji je uporeiv s brojevima rugih rava ili geometrijskihfigura. Poznato je nekoliko kvantitativnih pokazatelja, koji se mogu sistematizovati u pet grupa: 1) za

    uporeivanje uine granica i povrine teritorije; 2) mjerenje izuenosti teritorije; 3) za uporeivanjeteritorije s oreenim geometrijskim figurama; 4) za uporeivanje oblika teritorije sa parametrimaupisane i opisane geometrijske figure; 5) za mjerenje isperzije elemenata teritorije oko centralne take.33. Problem centralne take i sreinje teritorije.Naovezuje se na problem oblika. Geografski centar ( sreite) teritorije je taka koja je u prosjekunajmanje ualjena o svih ostalih taaka njene povrine. Centralni ili sreinja teritorija onosi se na 20% povrine koja se nalazi oko geografskog centra. Omeena je perisreinjom izofrontirom koja jeparalelna sa granicom teritorije rave. Postoji vie metoa za oreivanje centralne take. To su metod

    izofrontira, meto koorinata krajnjih graninih taaka, meto ijagonala, meto translacije, metoteita, meto koorinata mnotva unutranjih taaka i kombinovani meto izofrontira i translacije.34. Demografski centar

    To je taka ( stanovnik ) koja ima najmanju prosjenu ualjenost o svih rugih taaka ( stanovnika) naatoj teritoriji. Feografski centar je relativno statian- menja svoju lokaciju samo kada se promjeni oblikteritorije. Demografski centar je inamian- menja lokaciju u zavisnosti od promjena regionalneemografske ravnotee. Pomjera se u pravcu regiona sa inaminom stopom rasta ili koncentracijestanovnitva.35. Suverene raveNaglo se umnoavaju u XX vijeku. Proces nastajanja novih rava poeo je ekolonizacijom Sjevern eAmerike u drugoj polovini XVIII vijeka koja je rezultirala stvaranjem SAD. Drugi period nastanka novih

    rava bio je prva polovina XIX vijeka, kaa je nastalo 23 rave, o kojih 18 u Centralnoj i Junoj Americikoja je bila osloboena o panske kolonijalne kontrole. Tredi znaajan perio stvaranja rava bio jeizmeu 1944 -1984, kaa je nastalo 97 rava svijeta, uslje evropske ekolonizacije u Africi, Aziji,Bliskom Istoku, Karibima i Okeaniji. etvrti perio stvaranja rava je izmeu 1990 1994, kada jenastalo novih 25 suverenih rava, veinom u Centralnoj i Istonoj Evropi i Centralnoj Aziji usljeraspaa SSSr, ehoslovake i Jugoslavije. Suverenitet nije uvijek jasno efinisan, to se vii iz sljeedihprimjera.

    a) Poijeljene rave to to je poijeljeno moe biti teritorija u geografskom smislu, naro uetnikom smislu, ili vlast kaa na teritoriji jene rave nastanu vije vlae.

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    9/42

    b) Patuljaste zemljemogu biti patuljaste po povrini i po broju stanovnika. U svijetu anas imaoko 20 ravica sa manje od 200 000 stanovnika, u kojima je teritorija mala. Za neke spoljnupolitiku voe susene zemlje. One se mogu smatrati ravama po meunaronimstarateljstvom susjene zemlje. To su Lihtentajn, Monako, San Marino, Butan.

    c) Sloene rave su savezne rave, konfeeracije. Neoumice bue asimetrine rave, kojesare neku teritoriju koja ima poseban status ( Danska, Panama). Sa gleita meunaronogprava mogu se izvojiti sljeedi tipovi:

    1. Drave iji sastavni ijelovi nemaju nikakva meunarona prava, ali imaju garantovanekompetencije u oblasti optih interesa

    2. Feeracije iji ijelovi imaju ograniene modnosti u meunaronim poslovima, kao to sukantoni vajcarske, zemlje Njemake

    3. Feeracije iji ijelovi imaju opte kompetencije u meunaronim poslovima i zato su samerave u smislu meunaronog prava (Bjelorusija i Ukrajina).

    4. Konfeeracije u kojima svaka lanica zarava sva prava (Zajenica nezavisnih rava, Evropskaunija)

    36. MEUNARODNO PRIZNANJE. Meunarono priznanje moe biti potpuno ili jelimino. Na politikojkarti svijeta ima oko 50 rava, teritorija i r. entiteta koji nemaju nikakvo ili imaju nepotpuno

    meunarono priznanje, i status im je nejasan i nestabilan. To su: Drave sa specijalnim statusom - meunarono priznate i "slobono priruene" SAD-u

    (Portoriko, Mikronezija, Palau...)

    Kvazi suverene autonomne teritorije (Krim u Ukrajini, Juni Tirol, Alanska ostrva...) Entiteti koji su nepotpuno priznati ali efektivno funkcioniu (Republika Srpska, Tajvan, eenija..) Entiteti u kojima postoji pokret za nezavisnost (Abhazija,Kuristan, Palestina, Istoni Timor...) Entiteti u kojima postoji svijest o posebnosti (Tibet u Kini, Tatarstan u Rusiji, Kvebek u Kanadi...) Teritorije koje se pominju kao geopolitike jeinice bez nekihozbiljnijih osnova (britansko ostrvo

    Sark u Lamanu, provincija Hat River u Zap. Australiji, Nanavu eskimska teritorija u Kanai,

    Ilirida u Makedoniji...).

    37. ZAVISNE TERITORIJE. Zavisne teritorije su one koje nemaju puni meunaroni politiki subjektivitet.Sare 2 elementa: teritorijalnu posebnost i politiko-upravnu zavisnost. U svijetu ih ima oko 50. Mogubiti nekolonijalne i kolonijalne.

    NEKOLONIJALNE teritorije su politiko-teritorijalne tvorevine koje imaju unutranji suverenitet alinemaju ire meunarono priznanje niti istorijsko opravanje. (Tajvan sa vlastitim nazivom KineskaRepublika, Sjeverni Kipar kog je priznala samo Turska, marionetske rave u JAR prije ukianjaapartheja, Zap. Berlin prije ujeinjenja Njemake...)KOLONIJALNE teritorije su ostaci nekaanjih kolonijalnih imperija. Neke nemaju politiki subjektivitet , aneke ga imaju samo formalno jer su "kozmetikom ustava" proglaene za prekomorske zemlje nejeljiveod metropole, iako su hiljadama km udaljene. U razlikovanju tih sluajeva postoje 2 kriterijuma:

    a) Politiki kriterijum - izvaja kao zavisne teritorije koje nisu ukljuene u integralnu pravnu struktururave. One su zavisne i najede imaju pol. cilj a se osamostale, nemaju suverenitet ali imaju istorijskoopravdanje.

    b) Geografski kriterijum - izdvaja kao zavisne zemlje koje su "kozmetikom ustava" dobile status

    integralnog ijela rave metropole. Taj formalni akt ih je trebao osloboiti kolonijalnog statusa ali seipak u pogleu zavisnosti nije nita promijenilo. U ovu grupu spadaju francuski prekomorski departmani,anske teritorije Grenlan i Farska ostrva, panska sjevernoafrika ostrva Seuta i Melilja.Geografskikriterijum se ne moe svua primijeniti (npr. Havajska ostrva sa amerikim stanovnitvom su integralni

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    10/42

    io SAD); takoe se ne primijenjuje na ostrva naseljena stanovnitvom vlasnike rave (Kanarska ostrvanaseljena pancima). Neke susjene polau pravo na osnovu geografske blizine ( Argentina na Malvinskaostrva koja pripadaju Britaniji, Maroko na Zap. Saharu koja pripaa paniji.. U irem smislu u zavisne seubrajaju kolonije, semi-suverene zemlje i sve teritorije koje imaju pokret za nezavisnost (okupirana

    teritorija Zap.Sahara, kineski "Autonomni region" Tibet, Korzika...).

    1. KOLONIJALNI POSJEDI su zemlje koje namju lokalnu ravnost nego prenesenu, putem namjesnika,guvernera i sl. Izabrani zakonoavci i izvrni organi realizuju unutranju samoupravu. Kolonije nisuzastupljene u parlamentu metropole. Francuski, britanski i ameriki kolonijalni sistemi imaju vie oblikazavisnosti.

    2. TERITORIJE POD OKUPACIJOM su malobrojne. (Zapadna Sahara-panija, Maroko, Mauritanija; Izrael-Palestina,Gaza;SAD-Panamskikanal...)

    3. DOMINIONI su u prolosti bili sinonim za kolonije a u XIX v. tako su nazivani britanski posjedi koji suobili iru autonomiju (Kanaa 1867, Australija i Novi Zelan 1900). Vestminsterskim sporazumomominion je ef. kao suverena rava ukljuena u Britansku zajenicu naroaKomonvelt. Kondominijumje ominion koji zavisi o 2 rave (lezvig i Holtajn su bili prusko-austrijski, Novi Hebridi britansko-francuski, Sudan britansko-egipatski...).

    4. PROTEKTORAT predstavlja privremenu upravu na nekoj teritoriji koja nema status kolonije ili

    dominiona (poslije raspada Osmanske imperije Sirija je bila pod francuskim protektoratom, a Palestinapod britanskim).

    5.TERITORIJE POD STARATELJSTVOM OUN, po zatitom mirovnih snaga OUN i teritorije po upravommeunaronog aministratora. (izmeu 2 svj.rata Japan je upravljao njemakim kolonijama na Pacifiku,a nakon 2.svj. rata tu ulogu preuzele su SAD; Meunaroni aministrator ustanovljen je Dejtonskimsporazumom u BIH 1995 i poslije intervencije NATO-a na Kosmetu 1999.)

    6. TERITORIJE SA SPECIJALNIM MEUNARODNIM STATUSOM su uglavnom u subpolarnim i polarnimoblastima (picberg koji pripaa Norvekoj je o 1920. po meunaronim nazorom kaoemilitarizovana zona koju mogu koristiti sve zainteresovane zemlje; Meunaronim ogovorom 1959.Antarktik je trajno demilitarizovan i internacionalizovan.

    38. TERITORIJALNI SPOROVI I TRGOVANJA TERITORIJAMA Povelja OUN porava teritorijalni integritet i

    stavlja van zakona intervencije i mijeanja u unutranje stvari rava. Meunarono pravo u sutini jekonzervativno jer po priroi titi status quo u meuravnom sistemu. Ali to je uslov za stabilnostsvjetske politike karte. U geopolitikoj teoriji poznate su vije koncepcije geoprostora koje se zasnivajuna ekonomskoj (koncepcija "ivotnog prostora") i vojno-stratekoj (koncepcija "prirodnih granica")nunosti za proirivanje ravne teritorije. Ako vije rave pretenuju na istu teritoriju one o njemogu odi: 1) silom ili prijetnjom sile; 2) kupovinom i 3) sporazumom o razmjeni. Najeda opravanjapolitikih zahtjeva su efektivna kontrola teritorije, teritorijalni integritet i istorijsko-kulturna pripadnost.EFEKTIVNA KONTROLA kao kriterijum ravnog prava na teritoriju je koriden za legitimiziranje oruanogosvajanja. Pore iealizma OUN, politika modi ipak ivi u korenu meunaronih onosa. Suverenitet jepriznat samo na teritoriji koja je efektivno kontrolisana. Taj princip primijenjen je za pojelu Afrike meuevropskim silama nakon Berlinske konferencije 1884.

    TERITORIJALNI INTEGRITET moe biti koriden kao izazov pravurave a ima efektivnu kontrolu nateritorijom. Geografski zahtjevi mogu biti u razliitom razmjeru. Poznat je ameriki zahtjev "manifestdestiny" koji opravdava ekspanziju na "divlji zapad" od okeana do okeana, a zatim i preko okeana.

    Suprotno tome, neki zahtjevi su mikrorazmjera, esto strateke take (CG zahtijeva Prevlaku, panijaGibraltar).

    ISTORIJSKI I KULTURNI ZAHTJEVI se odnose na neko pravo prvenstvo ili trajanje okupacije. Istorijsko

    pravo prvenstva u podjeli Afrike bilo je redukovano na "otkride" evropskih istraivaa. Drugi istorijskizahtjevi su obino bili povezani sa parolom nacionalnog samo-opreijeljenja.Uz malo izuzetaka ananjanezavisnost afrikih rava ima iste granice kao kolonijalne teritorije koje su one nasljeile . To je dobra

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    11/42

    ilustracija konzervativizma unijetog u meuravni sistem koji blokira promjene u izgleu svjetskepolitike karte.39. PRERASPODJELA TERITORIJA Preraspodjela teritorija, kao posljedica promjene odnosa snaga,

    prestavljala je istorijski sloen problem koji je rijeavan ratovima, trgovinom teritorijama,meunaronim kongresima, konferencijama i sporazumima. U XIX i XX vijeku bilo je primjera razmjene,nagobi, ustupanja i trgovine teritorijama i pripaajudim stanovnitvom. Primjeri: Napolen prodaoLuizijanu SAD-u, panija proala Floriu, Meksiko io svoje teritorije, ruski car Aljasku, Krim obrovoljnopredat iz Ruske Federacije u sastav Ukrajine, Kazahstan predao Bostandijski rejon i dio Gladne stepe u

    sastav Uzbekistana... Teritorijalni ustupci ne bi trebalo a buu protiv volje suverenog stanovnitva. Zatose na spornim teritorijama sprovodi plebiscit.

    40. KOMPONENTE GEOGRAFSKOG POLOAJA Geografski poloaj moemo efinisati kao promjenljivonos nekog mjesta, regije ili rave prema prironim (fiziko-geografskim) i rutvenim (ekonomsko-geo., saobradajno-geo., politiko-geo. i geopolitikim) iniocima blie i alje okoline (na mikro -, mezo- imakro-nivou razmjera), koji su relevantni za procese njihovog razvitka, funkcionisanja i transformisanja.

    Odnosi u geografskom prostoru izmeu izuavanog objekta (zemlje, regiona, grada) i uslova njegovog

    postojanja, funkcionisanja i razvoja, mogu se def. kao geografski poloaj objekta.

    U osnovi pojma lei kategorija "onos". To je teritorijalni onos koji moe biti:

    matematiko-geografski (u geografskom koordinatnom sistemu tj. u geodezijskom prostoru) fiziko-geografski (u realnom fiziko geografskom prostoru s njegovim prironim zonama,

    oblastima, orografijom, rasporedom kopna i mora, i sl.)

    ekonomsko-geografski (onos prema centrima ekonomske modi) saobradajno-geografski (onos prema vanim saobradajnicama) socijalno-geografski (onos prema socijalno znaajnim objektima) politiko-geografski (odnos prema politikim iniocima - u vezi sa geopolitikim, geostratekim i

    meunaronim onosima).

    S obzirom na karakter i saraj onosa, poloaj se ijeli u 2 kategorije: apsolutni i relativni

    41. TIPOVI APSOLUTNOG ILI PRIMARNOG POLOAJA Apsolutni ili egzaktni poloaj podrazumijeva odnosrave, mjesta ili objekta prema prostornim koorinatama (matematiko-geografski poloaj) i iniocimakoji proistiu iz geografske irine, namorske visine, onosa prema moru (fiziko-geografski poloaj).Apsolutni poloaj izraava tip prejela i prironih oblika koji ominiraju u atoj ravi. Izvaja se niztipova poloaja (matematiko-geografski, orogeografski, klimatski, maritimni, hidrogeografski,biogeografski, resursni).

    42. MATEMATIKO - GEOGRAFSKI POLOAJ Matematiko-geografski poloaj je poloaj u prostornimkoorinatama. Poseban sluaj je antiposki poloaj kao najualjenija taka na suprotnoj strani, gleajudikroz centar Zemljine kugle. Nalazi se na antiposkoj geografskoj irini i uini.43. OROGEOGRAFSKI POLOAJ Orogeografski poloaj je prostorni onos prema reljefu. Drave se moguimenovati kao:

    a) ravniarske zemlje (Holanija, Danska, FInska, Paragvaj)b) planinske zemlje (Norveka, eka, Grka, Maroko, Japan, Novi Zelan, Meksiko)v) visoko planinske zemlje na prevojima (vajcarska, Anora, Nepal, Butan)g) planinsko-visokoplaninske zemlje (Iran, Avganistan, JAR, Zimbabve, Zambija)

    ) orografski heterogene zemlje (Francuska, Njemaka, Italija, Jugoslavija).Nazivi pojedinih oblika reljefa nisu samo oznake za orijentaciju. Planine su esto simboli nacionalnogientiteta (Lovden-CG, Triglav-Slovenija) ili etnopsihikih osobina (inarski psihiki tip-po Cvijidu). Znaajvoedih orografskih pravaca za privreu i saobradaj moe se cijeniti razliito-kao bogatstvo ili kaohenikep. Sistem voedih linija saobradaja u okviru nekog prostora uveliko je orografski uslovljen. To

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    12/42

    moe biti osnova za vrenovanje prirono-prostorne strukture rave. Orografski henikepirane zemljeulau velika srestva i napore a otklone taj henikep izgranjom tunela, uspinjaa, mostova,eljeznikih linija i autostraa koje savlauju energiju reljefa.44. KLIMATSKI POLOAJ Klimatski poloaj pokazuje onos prema irinskoj zonalnosti i visinskojpojasnosti. U vezi sa klimom govori se o ravama: subpolarnim (Islan), tropskim vlanim (Inonezija),monsunskim (Inija), pustinjskim (Kuvajt), meiteranskim s vlanom zimom (Grka), okeanskim vlanim(Velika Britanija), subokeanskim (Njemaka), stepsko-pustinjskim s hladnom zimom (Mongolija), itd.Drave s velikom teritorijom najede zahvataju vije ili vie klimatskih zona, bilo u planetarnoj ilihipsometrijskoj verziji. Klima je veliki izazov za ravu ako izaziva tete. Ljuski ogovori na klimatske izazove su granja kuda, sistema za navonjavanje, zatitnih ureaja protiv graa, magle, mraza,poizanje vjetrozatitnih pojaseva, brana, nasipa i sl.45. MARITIMNI POLOAJ Maritimni poloaj je geopolitiki i ekonomski vaan. Stepen maritimnosti ufiziko-geografskom pogleu oreuju ekviistante (linije jenakih ualjenosti o mora). Veza rave samorem mjeri se takoe procentnim ujelom morske granice u onosu prema cijeloj uini granice, iliveliinom prostora koji pripaa prosjeno na 1km obale. Pokazatelj stepena maritimnosti dobija seijeledi procente obalskih granica ate rave sa procentom njenih kopnenih granica. Najboljepokazatelje u tom pogleu imaju Velika Britanija, Japan, Norveka.

    U onosu prema moru rave mogu biti:1) OSTRVSKE (insularne): Vel. Britanija, Kuba, Japan, Island, Irska, Filipini, Novi Zeland, Kipar, itd. Ima ih

    ukupno 45, i mogu biti:

    Jenoostrvske, ima ih 17, o kojih 13 zauzimaju cijelo ostrvo (Maagaskar, Kuba, ri Lanka,Jamajka...) a 4 su dio ostrva (Haiti, Dominikanska Republika, Irska, Borneo).

    Drave na arhipelagu (Inonezija, Malta, Malivi, Japan, Velika Britanija, Novi Zelan...)2) POLUOSTRVSKE rave se mogu poijeliti u 2 grupe:

    Kopneni tip, koji nema jako razuenu obalu (Italija, Koreja, Katar...) Maritimni tip, sa jako razuenom obalom (Danska, Grka, Malezija...)

    3) PREKOMORSKE zemlje su preteno ostaci kolonijalnih impreija. Saa Britanija ima oko 30 mjesta usvijetu, a Francuska 14. Sve su to uglavnom mali posjedi sem Francuske Gujane, Nove Kaledonije i jonekih.

    4) PRIMORSKE zemlje sa izlazom na more-tu spada veliki br. zemalja koje se mogu podijeliti na:

    monomaritimne (Jugoslavija), bimaritimne (Francuska), polimaritimne (Rusija, SAD).

    5) ZEMLJE BEZ IZLAZA NA MORE-ima ih 42 (Afrika 15, Amerika 2, Azija 11, Evropa 14).

    Znaaj mora za ravu moe biti neposrean (za saobradaj, ribolov, so, rue, turizam) i posrean(prekoklime). Stepen iskoridenosti mora zavisi o nivoa ekonomske i kulturne razvijenosti zalea, o uine irazuenosti obale, prosjene ualjenosti teritorije o obale, pristupanosti prironih uslova za izgranjuluka, otvorenosti mora prema svjetskom moru, bogatstva resursima mora i podmorja, itd. razvojem

    eljeznikog, rumskog i vazunog saobradaja znaaj pomorskog poloaja je onekle umanjen.

    46. Hirografski poloaj.Vaan je prije svega zbog vonih resursa i plovibe. Voa je neravnomjernorasporeeno bogatstvo u svijetu i unutar pojeinih rava. U arinim oblastina postoji problem manjkapitke vode, dok u industrijskim zemljama postoji problem manjka pitke vode, dok u industrijskim

    zemljama postoji problem manjka tehnoloke voe i problem zagaivanja voa. U bezvonimprijeelima rijeke i jezera su neka cilj teritirijalnih pretenzija. Rijena mrea ima znaajnu ulogu ukonsolidaciji teritirije. Razlikuju se zemlje sa centralnim i centrifugalnim mreama. U arinim prejelimapoznate su rijene rave. Ureenje vootokova i obuzavanje voene stihije je izvoz takve snage kojimoe u nekim sluajevima a oblikuje istoriju. Rijeke sa velikim ekstremitetima voostaja esto

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    13/42

    prouzrukuju katastrofe. Zatita o visokih voostaja kao i o voenih nanosa spaa u zaatak rave.Plovne rijeke su geopolitiki znaajne. Ako je rijeka meunarona ona rava u gornjem toku moeuticati na reim rijeke i izazivati oreene poremedaje u srenjem i onjem toku. Onaj ko ri udevelike rijeke moe monopolisati spoljnom trgovinom njenog sliva.47. Biogeografski poloaj. On je u vezi sa vegetacionim zonama. Vegetacija je vaan ioprejela.Vegetacione zone smanjuju se jena za rugom prema geo.irini i namorskoj visini. uma i stepauveliko su uticale na nain ivota, kulturu i nain ratovanj. Danas brojne rave imaju izazov a razliitevegetacione zone na svojoj teritiriji privedu korisnoj funkciji.

    48. Resursni poloaj.On je apsolutan u pogleu razmjetaja a relativan u vezi sa promjenom vanostipojeinih resursa i stepena istraenosti leita. Prironi uslovi nisu neposreno ukljueni u jelatnostljui, ali utiu na razmjetaj proizvonje, naseljenosti i sl. Prirodni resursi su komponente prirode koji sekoriste kao srestva za proizvonju ili potronju. Teritorijalna struktura prironih resursa moe bitirazliita po koliini rezervi, stepenu iferencijacije, teritorijalne koncentracije, raznovrsnosti,ostupnosti. Posebno su vani sleedi momenti:

    teritorijalna nepouarnost izmeu resursak s jene i proizvonje i naseljenosti sa ruge strane.Usljed prirodnih uslova dolazi do ekonomske i demografske polarizacije teritorije. Resursi nisu

    jedini faktor ekonomske efikasnosti.

    teritorijalna kauzalnost razmjetaja vanijih prironih resursa i razmjetaja stanovnitva inaselja. Koncentracija resursa esto povlai za sobom koncentraciju proizvonje i stanovnitva.

    razliit je znaaj prironih resursa za formiranje teritorijalnih struktura pojedinih zemalja. Zamale i srenje zemlje geografija prironih resursa nema tako vanu ulogu kao to je imala u

    prolosti. Pri resursnoj preorjentaciji teritorijalna struktura se mijenja.

    komplementarnost resursno-sirovih baza povedava meuzavisnost rava i nacionalnugeokoorinaciju. Runo blago u svijetu je neravnomjerno rasporeeno. Glavni izvoznici su

    zemlje u razvoju. Njihova prirodna bogatstva su bila jedan od glavnih razloga kolonijalizma i

    neokolonijalizma.

    Strateke sirovine su anas energetski izvori, rijetki i plemeniti metali, sirovine za metalurgiju i hemijsku

    inustriju. Razlikuju se sleede grupe rava: potencijalno siromane, potencijalno umjereno bogate,

    potencijalno bogate sa jednim vidom vesursa, potencijalno bogate sa nekoliko vrsta resursa,

    potencionalno bogate raznovrsnim resursima. Drave bogate sa jenom vrstom sirovina ne mogu biti

    sigurne za svoju buudnost, jer se rezerve mogu iscrpiti. Opti fiziko.geografski uslovi rave zavise o

    poloaja u pogleu irinske zonalnosti, vertikalne pojasnosti, ualjenosti o mora i o opteg tipa

    prejela. Kontrast fiziko-geografskih uslova jako utie na teritorijalnu strukturu prironih resursa i na

    geografsku podjelu rada.

    49. Tipovi relativnog ili sekunarnog poloaja. Poloaj - to je sistem viestrukih prostornih onosa,

    uzetih u svojoj posljeinosti i genetskim vezama. Politiko-geo poloaj je poloaj u politikom prostoru,tj.prostoru formiranom od istorijskih i prirodnih elemenata. Politiko-geo poloaj je onos nekog mjesta,

    regiona ili rave prema politikim iniocima blie i alje okoline. Vani njegovi atributi su: potencijalni

    karakter i istorijska promjenljivost. Politiko-geografske pojave i objekti postoje u 'politikom prostoru' i

    mijenjaju se u 'istorijskom vremenu'.

    50. Politiko-geografski poloaj. Sari istovremeno vije komponente - geografsku i politiku, izmeu

    kojih postoje funkcionalne veze. To je promjenljiv onos neke geopolitike jeinice prema prironim i

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    14/42

    rutvenim iniocima blie i alje okoline, koji su relativni za unutranje politike prilike, njenu spoljanju

    politiku i posebno za karakter onosa i poziciju prema rugim ravana, naroito prema 'politikom

    susjestvu', 'centrima modi' i 'kriznim aritima'. Prilikom analize politiko-geo poloaja moraju se

    ijalektiki posmatrati uzajamni onosi i meuzavisnost geografskog i polotikog procesa, apsolutnog i

    relativnog procesa. Ui znaaj ima pojam geopolitikog poloaja koji u fokusu ima uticaj geografskih

    faktora na polotiko-istorijski proces. Pojam meunaronog poloaja porazumijeva ukupni, optipoloaj jene zemlje u meunaronim onosima i meunaronoj zajenici kao rezultat unutranje i

    naroito spoljanje modi rave. Posebni sluajevi politiko-geo poloaja su tamponski, enklavski,

    susjeski, ukljeteni, sepni, kontaktni, koriorski, mostovski ili prelazni i sl.

    - tamponski poloaj je ilustracija politike vrijenosti teritorijalnog poloaja. Tamponske rave su

    obino male ali samostalnepolitike jeinice koje teritorijalno razvajaju suprostavljene sile. Tamponske

    zone su imale funkciju razvajanja velikih geopolitikih prostora. Promjenom ravnotee snaga neke su

    apsorbovane ili integrisane u jedan od tih prostora.

    - u zatvorenom poloaju treba razlikovati eksklave (kaa je io teritorije jene rave zatvoren u

    teritotiji ruge rave) i enklave (umetnute teritorije). Enklava moe biti istovremeno i eksklava ako

    pripaa nekoj rugoj ravi. Enklave su takoeetnike oaze okruene rugim vedim etnosom. Pene -

    eksklave su ijelovi rava koji su zbog fizikih prepreka pristupani samo preko teritorije susjene

    rave. Regijon koji politiki pripaa jenoj ravi, a gravitira rugoj naziva se periklava. Pojam kvazi-

    eksklava oznaava prostor koji je tehniki enklava ali nema funkciju enklave. Drava ija je teritorija po

    srijei, priznaje sloboan prolaz izmeu sva ijela susjene rave.

    -kontaktni poloaj je prelazni, povezujudi poloaj izmeu razliitih stno.kulturnih i civilizacijskih krugova.

    Hijerarhija politiko-geo poloaja ima vie nivoa. Makro poloaj je onos prema svjetskim centrima

    ekonomske i politike modi, interesnim sferama i glavnim saobradajnim pravcima. Mezo poloaj je

    mjesto rave u geopolitikom regionu u onosu prema kriznim aritima, susjeima i regionalnim

    integracijama.

    51. Geostrateki poloaj. To je istorijski promjenljiva kategorija. Drave ili ijelovi rava mogu u

    izvijesnim okolnostima imati ulogu u obrani ili napau, kao baze iz kojih se moe kontrolisati more,

    kopno ili vazuh, zatititi putevi ili ostvariti privrene veze. U svakom sluaju obar poloaj povedava

    mod rave u ratu i u miru. Vrijenost geostratekog poloaja je razliita, zavisno o geopolitike

    ravnotee snaga a takoe o promijena u tehnologiji saobradaja i komunikacija. Strateke takeo

    posebne vanosti su u morskim tjesnacima, na kanalima i na morskim pravcima. Danas se neki pravci za

    prevoz nafte smatraju 'vitalnim' za zapane inustrijske veze. U osvajakoj strategiji nekih zemalja

    posebnu ulogu su imali tzv mostobrani. To su prekomorske teritorije na suprotnoj obali mora koje su

    trebale a osiguraju prevlast na moru ravi vlasnici. Poloaj u okruenje - neke rave se nalaze u

    nepovoljnom neprijateljskom okruenju, a neke tee a stvore okruenje oko rugih. Koriorski ploajimaju teritorije koje prema vitalnim prostorima izlaze uskom teritorijom.

    52. Saobradajno-geografski poloaj ima poseban geopolitiki znaaj. Saobradajna mrea povezuje skup

    aktivnosti u unutranjem i meunaronom prometu. Politika organizacija prostora zavisio

    prohonosti i pristupanosti tog prostora. Unutranja povezanost teritorije zavisi ne samo o

    saobradajne mree nego i o kompaktnosti teritorije. Osim saobradajnih linija vani su i saobradajni

    vorovi. To su take noaliteta tj.take atrakcije koje privlae ljue zbog razmjene ieja i obara.

    Saobradajna okosnca u velikoj mjeri formira teritoriju, aje joj oreenu privrenu i emografsku

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    15/42

    konfiguraciju i karakteristina svojstva. S obzirom a se saobradajne linije uveliko podudaraju sa

    rijenom mreom, to se take noaliteta mogu pofijeliti na noalitete konvergencije i noalitete

    ivergencije. Vaan faktor teritorijalne integracije i konsoliacije jesu karakteristike saobradaja i to

    kompaktnost teritorije, pristupanost, povezanost ijelova i noalitet graova. Ove karakteristike utiu

    na politike i opte ciljeve kao i na unutranju i spoljanju mod rave. U zemljama sa slabo razvijenim

    saobradajem oteana je kontrola svih ijelova teritorije te se lake javljaju separatizmi. Kljuni prostorisu luke, morski tjesnaci, kanali, raskrsnice. Oni prestavljaju strateka vrata na meunaronim

    saobradajnim koriorima. Morski tjesnaci su prironi plovni putevi koji povezuju mora i okeane. Morski

    kanali su vjetaki izgraeni plovni putevi i regulisanje plovibe u njima spaa u nalenost rava

    kojima pripaaju. Raskrsnica je presjecite najmanje svije saobradajnicem a vor presjecalite vie

    saobradajnica. To su mjesta gje se proimaju etniki, religiozni i kulturni uticaji i obrasci; preplidu

    socijalne, politike, vojne i ekonomsko-trgovinske veze, akumulira znanje, informacije i kapital.Saobradaj

    je o stratekog znaaja za jeinstvo i mod rave.

    53. Ekonomsko-geografski poloaj. Moe biti centralni (razvijene zemlje), poluperiferni

    (bivesocijalistike zemlje) i perifeni(zemlje tredeg svijeta). Periferni poloaj imaju zemlje koje su na

    periferiji glavnih svjetskih ekonomskih zbivanja. Ima sleeda svojstva:

    procesualnost (uzrono posljeini onos poloaja i nastanka, funkcionisanja i razvitkaekonomsko-geo sistema

    potencijal poloaja kao resursa (ekon potencijal periferne teritorije je obrnuto proporcionalanekon udaljenosti te teritorije u odnosu prema centralnoj teritoriji i direktno prop.obimu

    privrednog potencijala ove druge.

    razmjer (omet) poloaja ukazuje na rastojanje koje se efinie razliitom metrikom. Distance semogu mjeriti vremenom, cijenom prevoza, psiholoko-saznajnim predstavama, socijalnim

    razlikama i interesima za uzajamno upoznavanje i kontakte.

    Dekompozicija ekon-geo poloaja moe se izvriti na sleede naine:

    1. U onosu na faktore privree (resursni poloaj, proizvono-geografski, transportno-geografski,trino.geo, emo-geog, turistiko-geo, ekoloko-demografski)

    2. Poloaj u prostoru - moe biti introarealni-centralni(ubinski) ili ekscentrini (periferni) iinterarealni (kontaktni). Introarealni moe biti razliit ovisno o viu prostora: geometrijski

    centralni poloaj; fiziko-geo centri se nalaze u takama presjecanja prironih komunikacija;

    ekonomsko-geo centar onosi se na teite u socio-ekonomskom prostoru; ekonomsko-geo

    perifernost i ubina poloaja sutinski utiu na aktivnost, tempo i nain privrenog razvitka

    regiona ili gradova.

    3. Interarealni poloaj rave moe biti istovremeno prelazni, susjedski i kontaktni. U susjedskompoloaju voedu ulogu igraju onosi meu emljama i karakter granica u prironom,ekonomskom i politikom smislu.

    4. Integralni teritorijalni onosi sintetizuju u sebi sve viove geografskog poloaja, koji serazmatraju u zavisnosti od razmjera ili distanci objekta.

    54. Pojam granice. Granice prestavljaju kvalitativni prelaz jenih geografskih pojava u ruge, s tim to

    one mogu biti linearne ili zonalne i frontalne. Dravna granica je rutveni fakt u viu imaginarne linije,

    zone ili fronta koja ijeli teritoriju rave o svih rugih ili o otvorenog mora. Granica prestavlja limit

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    16/42

    ravne modi i instrument zatite suvereniteta. To nije samo linija koja ijeli vije rave, nego takoe i

    kontaktna zona. One su takoe simboli nacionalnog ientiteta. U prolosti su to bile obino pustinje,

    ume, planine, movare. Dananji pojam granice vee se s koncepcijom oznaenih i utvrenih graninih

    linija. Koncepcija granica je vezana sa pojmom suvereniteta koji ima teritorijalne konotacije. Granice su

    ijelile prostore sa zajenikom aministracijom, ali razliitim starjeinstvom. Frontijer oznaava

    graninu zonurave u ekspanziji. Zona frontijera je poruje izmeu va socijalna sistema ili entiteta.Postoje frontijeri kolonizacije, politiki frontijeri. Termir bouneri implicira oreenu liniju teritorijalne

    delimitacije ili demokratije.

    54. POJAM GRANICEGranice i glavni gradovi su povezani sa dva oblika ponaanja trgovinom i diplomatijom, i sadva razliita tipa predjela pograninim (perifernim) i prestonikim (centralnim). Izuavanjemgranica bavi se posebna disciplina limologija (lat. limes granica). Granice predstavljajukvalitativni prelaz jednih geografskih pojava u druge, s tim to one mogu biti linearne (skoko vitprelaz) ili zonalne (postepen prelaz) i frontalne (vertikalne). Dravna granica je drutveni fakt uvidu imaginarne linije, zone ili fronta koja dijeli teritoriju drave od svih drugih ili od otvorenogmora. Granica predstavlja limit dravne moi i zatitu suvereniteta. Suverenitet mora bitiogranien svijet suverenih drava je svijet podijeljen granicama. To nije samo linija koja dijelidve drave, nego takoe kontaktna zona. Granice su esecijalni element moderne svjetskeekonomije. Savremene dravne granice su zamiljene kao membrane. U prolosti granice suesto bile iroke zone ili pogranini pojasevi sa neodreenom pripadnou. Bile su to obinopustinje, ume, planine ili movare. Dananji pojam granice vee se s koncepcijom oznaenih iutvrenihgraninih linija. Relikte nelinearnih i nejasno odreenih granica danas nalazimo samou nerazvijenim i slabo naseljenim prostorima.

    55. FRONTIJERFrontijer potie od rijei in front koja oznaava eonu stranu civilizacije, ili u vojnom znaenju zonu kontakta sa protivnikom. Frontijer oznaava graninu zonu drave u ekspanziji. To jezonalni rub oko utvrde, predzie. Zona frontijera je podruje izmeu dva socijalna sistema ilientiteta. To je civilizacijska granica ili granica velikih imperija meusobno i prema okolnimmanjim zemljama. ire, frontijer je koriten za oznaavanje pokretne zone naseljavanja(kolonizacije) u unutranjosti kontinenta. Postoje frontijeri kolonizacije i politiki frontijeri. Sarazvojem kapitalistike svjetske privrede frontijer nastaje izmeu tog sistema i sistema koji supotiskivani. Danas u svijetu nema vie takvih granica. Frontijer moe znaiti jo i region.56. KONCEPT GRANICEU politikoj geografiji se razlikuje pet tipova koncepta granice: prirodne, nacionalne, ugovorene ,geometrijske i granice politike moi.Ideja prirodnih granica je proizvod prosvetiteljstva, koje se oslanjalo gdje god je to bilo moguena prirodu i njene zakone, i tenje Francuske (Napoleonove) drave u XVIII vijeku da zahvati

    vee prirodne teritorije. Nasuprot tome, ideja nacionalnih granica baziranih na jeziku i rasi jegermanska reakcija na francusku ekspanzionistiku ideju. Na osnovu francusko-njemakepolemike o sutini granica, mogu se izdvojiti 4 koncepta granice:

    1) Koncepcija prirodnih granica oslonjenih na zakone prirode tj. na rijeke, vododijelnice,planinske masive, mora, jezere i sl.

    2) Koncepcija istorijskih granica oslonjenih na argumente tradicije3) Njemaka koncepcija nacionalnih granica oslonjenih na jezik i rasu4) Francuska koncepcija nacionalnih granica oslonjenih na kulturu

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    17/42

    Polemika je rijeena na Versajskoj konferenciji 1919. godine zakljukom da ukoliko jepogranino podruje nenaseljeno optimalne su prirodne granice, ako je naseljeno optimalnesu etnike granice zasnovane na jeziku i plebiscitu.57. KLASIFIKACIJA GRANICAPostoje klasifikacije po morfologiji (geometrijske, astronomske, vijugave, prave), po fizionomiji

    (orografske, hidrografske), po genezi (prirodne i vjeteke), po uslovima i uzrocima postanka(poslijeratne, kompenzacione, naslijeene, kolonijalne, sporne), po funkcijama (barijerne,filtrirajue, kontaktne, otvorene).Postoje dva principa po kojima se odabira granina linija:Prvi princip je u osnovi teorije prirodnih granica, drugi u osnovi teo rije etnikih (ili jezikih)granica. Obe teorije se mogu koristiti za agresivne ciljeve. Prema prvom principu nastaju

    mofroloki, a po drugom funkcionalni tipovi granica.58. MORFOLOKA KLASIFIKACIJA GRANICASa gledita morfologije ima dve vrste graninih linija one koje su stvorene po upadljivimodlikama prirodne sredine, i one definisane geometrijskim terminima kao to su paralele,meridijani, lukovi kruga ili prave linije.

    Prirodne granice mogu da prate pravac planinskog vijenca; prate liniju rijeke, kanala ili jezera;prate prirodnu granicu kroz pustinju, umu ili movaru; prate neku drugu liniju koja je nekad bilauoljiva u prirodnoj sredini.Na Versajskoj konferenciji 1919. godine usvojeno je da za neregulisane rijeke granica ide po

    sredini, a zaplovne glavnom maticom ili talvegom. Sredina rijeke se mijenja u zavisnosti odvodostaja, a neke plovne rijeke nisu cijele godine plovne i zbog toga one nisu sasvim pouzdane

    kao granine linije, pa se esto javljaju granini sporovi. Prirodne granice sejavljaju kao barijereza kopneni saobraaj. Geometrijske i astronomske granice se zasnivaju na konvencijama.Geometrijske granice se lako oznaavaju na karti i na terenu, ali ne vode rauna ni o prirodnimosobinama terena, ni o etnikim odnosima, ni o privrednim cjelinama.59. GENETSKA KLASIFIKACIJA GRANICA

    Bazira se na kulturno-istorijskim relacijama i privrednim kriterijumima. Hartorn razlikujeantecedentne i subsekventne granice.Antecedentne granice prethodile su konanom naseljavanju i razvitku teritorije. To su prethodneili pionirske granice koje su postavljene prije kulturnog osvajanja teritorije. Primjer je graninalinija izmeu SAD i Kanade na 49. paraleli. Subsekventne granice su naknadno delimitirane, poslije formiranja kulturnog pejzaa i topotujui istorijske, privredne i etnike momente. Takve su veine granica u Evropi.One granice koje koindiciraju sa kulturnim prostorom, etnikom ili ekonomskom konfiguracijomnazivaju se konsekventne, a one koje ignoriu takvu konfiguraciju nazivaju se diskordantnegranice. Nezavisno od svoje geneze, vremenom granica urasta u kulturni pejza regiona ipostaje prirodna. Hartorn je taj proces nazvao inercijom. Suprotan proces je erozija

    antecedentnih granica, odnosno njihova degradacija. Reliktne granice su tragovi naputenegranice u kulturnom pejzau.60. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA

    Ona moe da se oslanja na reim funkcionisanja granice stepen barijernosti kontaktnosti, ilina hijerarhiju granica. Prema stepenu kontaktnosti moemo izdvojiti etiri osnovna tipa dravnihgranica:

    1) barijerna (izolujua) granica predstavlja projekciju nacionalistikih i geopolitikihsuprotnosti

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    18/42

    2) filtrirajua (polupropusna) granica je visoko militarizovana, ali u ekonomskom pogleduima pograninu razmjenu, koja je dijelom ilegalna;

    3) kontaktna (sjedinjujua) granica odlikuje se stabilnim i raznovrsnim saveznikimodnosima, uveliko je otvorena za tokove ljudi, robe, kapitala u oba pravca ali regulie

    neke disbalanse, kao to su imigracija, pogranini kapital i sl.

    4) integraciona (povezujua) granica je otvorena u svim sferama drutvenog ivota. Onapodrazumijeva prenos velikog dijela kompetencija drave na meunarodni nivo.

    Kada je rije o granicama, treba uzeti u obzir tri uzajamno povezana inioca: veze, prostor ivrijeme.

    61. VOJNE GRANICE

    U vojnim operacijama prvo se odreuje linija prekida vatre, zatim demarkaciona linija kaoprivremena granica. Ona ima funkciju granice do povlaenja stalne granice. Linija prekida vatrenaziva se demarkaciona linija i ima ulogu privremene granice koja se moe pretvoriti u stalnu.

    Odbrambene linije nastajale su usljede geostratekih koncepcija nekih drava. Te linije suuglavnom graene na eonoj strani drave, koja je okrenuta prema potencijalnom neprijatelju.Odbrambene linije na moru, pomorske bare, uglavnom se grade u tjesnacima i moreuzima ili naostrvskim linijama. Poznate su Otrantska bara, Doverska bara, Sjeverna bara itd.62. PRINCIPI RAZGRANIENJA DRAVAIma vie principa, koji su ponekad meusobno protivrijeni, to izaziva granine sporove.Princip samoopredeljena naroda i nacija danas slui kao jedan od osnovnih naela savremenogmeunarodnog prava.-Princip prirodne sredine - tei da dravna granica slijedi geomorfoloke (morfotektonske,morfogenetske, morfoloke) ili hidroloke (linearne-vodni tokovi ili planarne-jezera, movare,more) prirodne granice.

    -Princip geografske blizine - poteu neke zemlje koje imaju aspiracije prema tuim ostrvimaispred svoje obale. Npr. Argentina trai Malvinska ostrva (V. Britanija), Turska trai neka ostrvau Egejskom moru (Grka).-Ekoloki princip - granica treba da titi (pravo na zdravu) ivotnu sredinu drave. Ekolokizahtjeva podrazumjevaju da se potuju potrebe svih ivih bia koja egzistiraju na nekoj teritoriji,tako da uspostavljanjem granica ne doe do pogoranja ivotnih uslova.

    Ovaj pricip podrazumjeva nekoliko drugih: Princip ekosistemske potpunosti Princip ouvanja zone uticaja Princip ouvanja uslova ivotnih funkcija Princip fizikog kontinuiteta Princip jednorodnosti ili homogenosti

    U blizini granice ne bi trebalo da se lokalizuju ekoloki opasna postrojenja. Zato treba voditirauna o rui vjetrova, vodenim strujama i tokovima, kapilarnom i strujnom kretanju podz. voda,geolokoj grai terena i karakteristikama samog emitera.- Etniki princip razgranienja drava - ili princip nacije - drave, premjeta naglasak sa fizikihosobina na kulturne karakteristike naroda. Granica bi idealno trebala da razdvaja razliite

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    19/42

    etnose, to istie znaaj samoopredeljenja naroda. Separatistike tenje esto se potkrepljujuprincipom samoopredeljenja, dok se drava i meunarodna zajednica pozivaju na principnepovredivosti granica. Ta dva principa su meusobno protivrijena. Etniku granicu je tekodefinisati kao liniju, jer je ona u stvari prelazna zona. Cilj etnikog principa je da stvori granicekoje u teritoriji drave ukljuuju sve pripadnike odgovarajue nacije i obrnuto - da iskljui sve

    druge. Pri tome se uglavnom uzima etnolingvistiki kriterijum i princip procentualne etnikezastupljenosti.-Religijski princip - moe se definisati biblijskoj zrekom ije stado, toga i planina. Primjeri suIndija i Pakistan u Pendabu, takoe i granice Izraela i fed. i kantonalnih jedinica u BiH.-Ekonomski princip - istaknut na Versajskoj konferenciji kao princip ivotnosti kojipodrazumjeva bezbjednonosne i ekonomske perspektive. Gledalo se gdje e sporni prostor boljeekonomski prosperirati. Npr, gledalo se da se Poljskoj osigura izlaz za trgovinu - dobila je

    koridor na Gdanjsk, francuska potreba za ugljem - Sarska oblast,.. Granica ne bi trebalo da

    sijee funkcionalne cjeline, ali ima primjera zanemarivanja ovog principa.-Pravni princip - sadri dva protivrijena naela: 1. princip prava na samoopredeljenje naroda,sto odgovara razilaenju na nacionalnoj osnovi; 2. princip nepromjenjivosti granica, ouvanja

    teritorijalnog inegriteta i suvereniteta, koji je zagarantovan ustavom i meunarodnim pravom. Toznai da se granice ne mogu mijenjati putem sile, nego samo putem dogovora i sporazuma, to jeu praksi teko postii.-Princip prava prvjenstva -poteu drave koje su prve otkrile i osvojile neku teritoriju. Po njemukolonija pripada onome koji ju je otkrio, tj. dravi ija je zastava prva probodena na njenom tlu.-Princip istorijskog prava - dovodi o mnogih konflikata jer se javljaju zahtjevi za povratak stare

    granice, velikodravne ideje itd.-Vojno - strateki princip - zahtjeva da granica bude takva da odvrati od napada i olaka odbranu.Moe se podjeliti na strategijski princip i vojnogeografski princip. Pravilan oblik granice jepovoljniji za komandovanje, odbranu i snabdjevanje graninog sastava nego jako izuvijan iizlomljen oblik.

    -Princip moi - bio je odluujui u uspostavljanju nametnutih granica. Velike sile su na tajnimsastancima iscrtavale granice na tuem terenu, koje su odraavale balans njihovih politikihsnaga u datom momentu. Ovaj princip se kosi sa vanim principima meunarodnog odnosa kaoto su:

    Princip mirnog rjeavanja sporova, dogovorom i sporazumom Princip nepromjenjivosti granica putem sile Princip uvaavanja teritorijalnih suvereniteta drave unutar njenih granica

    Princip realpolitike je politika bez pricipa i pravila, gdje dominiraju sila i lukavstvo.

    63. ETNIKI PRINCIP RAZGRANIENJA DRAVA - ili princip nacije - drave,premjeta naglasak sa fizikih osobina na kulturne karakteristika naroda. Granica bi idealno

    trebala da razdvaja razliite etnose, to istie znaaj samoopredeljenja naroda. Separatistiketenje esto se potkrepljuju principom samoopredeljenja, dok se drava i meunarodna zajednicapozivaju na princip nepovredivosti granica. Ta dva principa su meusobno protivrijena. Etnikugranicu je teko definisati kao liniju, jer je ona u stvari prelazna zona. Cilj etnikog principa je dastvori granice koje u teritoriji drave ukljuuju sve pripadnike odgovarajue nacije i obrnuto - daiskljui sve druge. Pri tome se uglavnom uzima etnolingvistiki kriterijum i princip procentualneetnike zastupljenosti.64. FUNKCIJE POLITIKIH GRANICA

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    20/42

    U teoriji granica vano mjesto zauzima funkcija barijernosti - kontaknosti. Kontaknost -propustljivost za kretanje resursa, ljudi, informacija, finansijskih sredstava. Zavisi od principa

    funkcionisanja nacionalne privrede , kao i meunarodne infrastukture. Barijernost - sastoji se odposebnog reima izolovanja i odvajanja nacionalnog prostora od ostalnog svijeta. Barijere mogubiti nerormalne (fizike, kulturne) i formalne (politike, finansijske, tehnoloke).

    Fizike su obino prirodne prepreke, a kulturne: a) psiholoke ili drutveno-psiholoke, b)tehnike i c) organizovane. Formalne barijere su raznovrsne administrativne i ekonomske metodekontrole spoljanjih veza.Svaka granica ima vie funkcija, od kojih svaka ima poseban reim u pogledu stepenabarijernosti i kontaktnosti. To su:

    Pravna (juridika) funkcija - linija do koje se prostire suverenitet jedne drave Fiskalna - granica prostora nacionalne privrede, poreske politike, carinske kontrole, i sl. Kontrolna - na granici se vri kontrola robe i putnika po utvrenim kriterijumima Vojna -politika granica je prije svega odbrambena linija drave protiv napada spolja Ideoloka - granica ima ulogu barijere za cirkulaciju politikih ideja

    Posebna kategorija prostornih barijera je stepen njihove prohodnosti.

    65. EFEKAT GRANICE

    Efekat granice (halo efekat) nastaje kada se odbija privreda i stanovnitvo od perifernihpograninih regiona, pogodujui formiranju teritor. strukture centripetalnog tipa. Faktori kojiuzrokuju formiranje relativno stabilnog odbojnog efekta granice mogu biti:

    1. Funkcionalne barijere - carinske tarife, etno - kulturne razlike,..2. Vojna situacija na granici - vojno opasne granice3. Spore i konfliktne granice proizvode efekat destabilizacije pogranija

    Procesi regionalnog integirsanja doveli su do druge krajnosti-pojave mita o brisanju granica kao

    prevazienih oiljaka istorije. Ne treba zaboraviti da je granica bioetnosocijalna determinantadrutvenog ivota, koja poput membrane regulie razmjenu ili kretanje robe, ljudi kapitala i td.Defunkcionalizacija granica vri se u vezi sa:

    1. Internacionalizacijom i globalizacijom u sferi proizvodnje, usluga, nauke i tehnike, robnih trita,korienja izvora goriva i energije, cirkulacije finansijskih i radnih resursa

    2. Integracijomprivrednog razvoja pograninih i primorskih teritorija3. Decentralizacijom vlasti, kada procesi etnoregionalnog karaktera istiu zahtjeve za preraspodjelu

    centralne vlasti u korist regiona

    Dijalektika razdjeljujuih i povezujuih funkcija granice ogleda se u terminolokojnejednoznanosti termina graninog predjela. Pojam granice se esto mijea sa pojmom ruba, aotuda se mjeaju i pojmovi prigraninog regiona i pogranija .66. BONITACIJA GRANICADobrom granicom naziva se ona koja ispunjava zadatke zbog kojih je postavljena. Takva granicadaje maksimalnu efektivnost uz minimalne politike napetosti. Sa stratekog gledita za dobre sesmatraju one pogodne za odbranu (obino najkrae). Teorijski, takva granica je u oblikukrunice. Stepen slinosti stvarne sa idealnom odreuje se pomou tzv. koeficijenta razuenosti

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    21/42

    granica, pod kojim se podrazumjeva odnos stvarne granice prema krunoj granici prostora istepovrine. Stepen optimalnosti granice zavisi ne samo od oblika nego i od funkcija. Optimalnameunarodna granica bila bi ona koja se podudara sa linijom najmanjeg kretanja. U ekonom.smislu, to bi bila granica regiona saobraajno izolovanog, ekonomski autarkinog i politikisuverenog.

    67. GRANICE NA MORU (UNUTRANJE MORSKE VODE, TERIT. MORE,SPOLJANJE MORE, EKON. ZONA, SLOBODNO MORE, PODMORJE(DNO IPODZEMLJE))Obala kao geografski pojam je kopneni pojas koji je u povremenom dodiru sa morem, zavisno od

    plime i oseke. Obali ne pripada dio kopna koji je stalno pokriven morem ili mu samo ekonomskigravitira. Obala kao gegraf. pojam ima tri elementa: obalski pojas, obalski rub i obalno more.

    Granica na moru ne moe se odvojeno posmatrati od obale i morskog dna. Morska masa, obala imorsko dno su elementi mora kao geo.-pol. pojma. Problemi u vezi sa delimitacijom svjetske

    akvatorije odnose se na eksploataciju resursa mora i podmorja izvan dravnih granica, naslobodu plovidbe i ribolova, status tjesnaca i zatitu morske sredine, nauna istraivanja i sl. Poslije II svj. rata odrane su tri konferencije UN o pravu mora. Prva u enevi 1958. sa 86

    drava uesnica, druga u enevi 1960. sa 88 drava, a trea je trajala 9 godina 1973-1982. uParizu sa 150-160. drava. Prva je donijela 4 Konvencije: o terit. moru i spoljanjem morskompojasu , o otvorenom moru, o epikontinentalnom pojasu, o ribolovu i ouvanju biolokihbogatstava otvorenog mora. Druga je bila u znaku prijedloga Perua da se termin slobodaribolova zamjeni pravom na ribolov. Trea je odredila principe korienja mora i okeana, dnai vazdunog prostora nad njim.68. UNUTRANJE MORSKE VODE - spadaju pod suverenitet date drave kao i teritorija.Ono obuhvata prostor izmeu obalske linije i bazne linije od koje se mjere zone podjele mora.enevska konvencija o teritorijalnom moru i pograninoj zoni odredila je dva tipa bazne linije:a) Normalna bazna linija-linija niske vode koja predstavlja nultu dubinu odnosno hidrografsku

    nulu, to se ponekad pogreno izjednaava sa linijom oseke,

    b) Prosta bazna linija-prava linija koja zatvara ulaz u zaliv ili povezuje istaknute ta ke narazuenoj obali i ostrvima.Po enevskoj konv. u unutranje vode se ubrajaju:

    Vode u lukama i pristanitima unutar linije koja spaja najudaljenije take lukih ureaja i sistema Vode zaliva, zatona i limana ako pripadaju jednoj dravi,kada prirodan ulaz u zaliv nije iri od

    24 milje i ako provrina polukruga iji je prenik linija povuena na ulazu u zaliv nije vea odpovrine zaliva

    Vode istorijskih zaliva ija irina prelazi 24 milje, ali koji po istor. tradiciji pripadaju jednojdravi

    Vode unutranjih mora okruene teritorijom jedne drave, koje su povezane ili ne tjesnacima sdrugim morima

    Sve druge vode ograniene prostom baznom linijom koja spaja spoljanje take ostrva i rtova69. TERITORIJALNO MORE - obuhvata pojas voda du obale na koji se protee suverenitetpribrene drave, ali sa jednim ogranienjem - na teritorijalnom moru imaju pravo nekodljiveplovidbe brodovi svih zastava. Ova zona prua se od bazne linije do zamiljene linije naudaljenosti od 12 nautikih milja (22.2 km). U toj zoni priobalna drava moe sprovoditicarinsku, fiskalnu, imigracionu ili pak sanitarnu i ekoloku kontrolu. Teritorijalno more neobuhvata oko 120 tjesnaca koji se nalaze u zoni 12 milja od susjednih drava, koji su slobodni za

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    22/42

    meunarodnu plovidbu. Spoljanja granica je ujedino i granica drave. Razgranienjekorespodentnih drava na moru koje nema dovoljnu irinu, utvruje se meusobnimsporazumom.70. SPOLJANJE MORE - moe se uspostaviti u cilju zatite teritorijalnog mora na jo 12milja. Pribrena drava moe jednostrano uspostaviti ovu zonu u cilju zatite posebnih interesa -

    carinskih, bezbjedonosnih, imigracionih, koja ne naruavaju interese drugih drava, npr. radispreavanja irenja zaraznih bolesti, suzbijanja krijumarenja, piratstva. Spoljanje more je diootvorenog mora ili ekonomskog pojasa, utvreno posebnim zakonom ili meunarodnimugovorom.

    71. EKONOMSKA ZONA - zahvata akvatorij do 200 milja od bazne linije, u kojoj obalna

    drava ima iskljuiva prava iskoritavanja prirodnih bogatstava, ivih i neivih, ukljuujuiiskoritavanje energije mora. Obuhvata oko 40% svjetskog okeana ili 28% povrine planeteZemlje. Uvoenje ove zone uzrokovalo je stvaranje raznih ribolovnih zona u cilju zatite lovitaibiolokih resursa. Postoje kategorije: zona zatite ribolova, zona prvenstvenog prava ribolova,zona iskljuivog prava ribolova. Ekonomska zona ne ugroava interese drugih zemalja u pogledu

    slobodne plovidbe, preleta, postavljanja pomorskih kablova i ureaja za navigaciju ikomunikacije. Tu se javlja problem granica u zatvorenim morima na ijim obalama ima viedrava ili problem ostrva na otvorenom moru. Npr. danski Bornholm na Baltiku, grka ostrva uEgejskom moru blizu turske obale, engleska ostrva u kanalu La Man na francuskom elfu. Kadaje Island 1952. god proirio ekonomsku zonu na 50 milja Velika Britanija to nije priznala te jeizbio tzv. bakalarski rat. Postoje i sporna ribolovna podruja na Sjevernom moru.72. SLOBODNO (OTVORENO) MORE - su svi dijelovi svjetskog mora koji ne ulaze ni u

    jednu od prethodno navedenih kategorija. Meunarodni status zasniva se na 4 principa slobode,koje mogu koristiti sve zemlje pa i one koje nemaju izlaz na more: Sloboda plovidbe, ribolova,

    podmorskih kablova i cjevovoda, preleta aviona. Predvieni su jos: sloboda graenja vjetakihostrva i drugih ureaja, naunih istraivanja mora i podmorja. Konvencija daje pravo formiranja

    unutranjih i teritorijalnih voda i ekonomske zone do 200 milja oko naseljenih ostrva. To dajemogunost nekim ostrvskim dravicama da znatno uveaju svoju akvatoriju. Npr. Ekonomskazona Naurua je 15329 puta vea od njene kopnene teritorije. Problem nastaje kod drava naarhipelagu. Pod arhipelagom se podrazumjeva grupa ostrva i drugih prirodnih punktova koji sumeusobno povezani tako da ine neraskidivu geografsku i politiku jedinicu koja je takodje kaotakva istorijski poznata. Drava arhipelag je drava koja se sastoji u cjelini od jednog ili viearhipelaga,a u njenom sastavu mogu biti usamljena ostrva. Osnovna linija u tom sluajupovezuje spoljne punktove najudaljenijih ostrva, pod uslovom da se u okviru osnovne linije

    nalaze glavna ostrva i prostor u kojem proporcija vodene povrine prema kopnenoj moe biti 1:1do 9:1.

    73. PODMORJE (DNO I PODZEMLJE) - dijeli se na:

    1. Morsko dno unutranjih i teritorijalnih voda; 2. Kontinentalni elf; 3.Dno slobodnog mora.Pravni reim u epikontinentalnom pojasu je ustanovljen odgovarajuom enevskomkonvencijom 1958. god. do dubine od 200 m, dokle obino dopire kontinentalni elf. Sada seiskljuiva prava obalne drave mogu prostirati preko izobate od 200 m, do granice ekonomskezone i dalje ako je kontinentalni elf iri od toga, obuhvatajui strminu u podnoje, ali najdaljedo 350 milja ili 100 milja mjerenih od izobate od 2500m. Granica epikontinentalnog pojasa je

    ujedno granica meunarodne zone u podmorju izvan nacionalne jurizdikcije. Na tu zonu i njenaprirodna bogatstva primjenjen je koncept zajednicke batine ovjeanstva koja je u nadlenosti

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    23/42

    institucije Medjunarodnog dubokomorskog rudarstva. Djelatnosti u zoni - istraivanje ieksploatacija minerala, obavljae se u korist ovjeanstva kao cjeline. Time je obustavljenovjekovno irenje vlasti pomorskih sila nazvano pauzirajuom jurizdikcijom prema puini, ispreena ponovna kolonijalna dioba morskog dna i njegovog podzemlja, gdje je na velikimdubinama mogue iskoritavati manganove oblutke koji sadre metale kao sto su kobalt, nikal,

    mangan.

    74. GRANICE U VAZDUNOM I KOSMIKOM PROSTORU - Kroz graninu linijuperpendikulatorno prolazi zamiljena zavjesa koja ograniava suverenitet drave u dubini ivisini. To znaci da u prostor suvereniteta ulazi ne samo povrina teritorije nego i njena geolokaunutranjost, teritorijalno more, vazduni i kosmiki prostor. Dravni prostor je tako definisan uKonvenciji o civilnoj avijaciji i u Sporazumu o istraivanju i koritenju kosmosa. Principi zakoritenje Kosmosa su: ravnopravnost svih drava koje mogu da ga istrauju i koriste, zabranalansiranja objekata opasnih za bezbjednost drugih zemalja. Visinska granica je odreenanajniom takom trajektorije vjetakih satelita ili da se fiksira na 80 km od povrine Zemlje.

    Ispod te granice vazduni prostor je dio dravne teritorije. Prelet kroz taj prostor regulie drava.Istrazivanje Kosmosa je poelo lansiranjem prvog vjetakog satelita iz SSSR-a. Kosmikiprostor blii Zemlji ve je uveliko naseljen satelitima za vojne, komunikacione, meteoroloke,kartografske, istraivake i druge ciljeve. Koritenje Kosmosa je postalo predmet velikihpolitikih i vojnostratekih nesuglasica i suparnitva izmeu SAD i SSSR. Dobijanje informacijao nekim dravama iz kosmosa, neke zemlje koje nemaju svoje kosmike programe smatraju da jeto naruavanje njihovog teritorijalnog suvereniteta. Francuska je predloila da drave mogu davre kosmika osmatranja na teritoriji druge drave ali se obavezuju da kopije informacijadostave toj zemlji.

    75. GRANINI SPOROVI- nastaju usljed dvije protivrjene pravne etike - promjenljivosti ipostojanosti. Na prvoj je zasnovano pravo nacionalnog samoopredeljenja, cijela ideja

    demokratije, a na drugoj ideja teritorijalnog suvereniteta i nepovredivosti granice. Izmeudrava nastaju otri granini sporovi zbog malih izmjena, npr. kada granina rijeka promijenisvoj tok. Dobitak ili gubitak ovom izmjenom je nitavan, ali politika napetost time nije manja.Iza svega toga stoji etika postojanosti. Etiki znaaj nepovredljivosti granica sastoji se u tome dase u graanskom drutvu sve ono to je formalno - pravno razdvaja od svega to jeneneformalizovanog, nacionalnog, samobitnog. Granica je formalno - pravna kategorija koja

    sijee etnike, kulturne i druge teritorijalne cjeline. Sporne granice je francuski geograf akAnsel nazvao politikim izobarama. S obzirom na uzroke mogu se razlikovati 4 vrste graninihsporova:

    1. Pozicioni granini sporovi - nastali usljed razliitih gledita na interpretaciju granica koja jeutvrena ugovorom.

    2. Teritorijalni granini sporovi - nastali kada jedna od strana negira vanost samog ugovora, jerse situacija promijenila. Mogu se bazirati na istorijskim zahtjevima, etnonac ionalistikimargumentima ili nezadovoljstava zbog podjele dobitka u ratu.

    3.Funkcionalni granini sporovi - proizilaze iz dravnih funkcija primjenjenih na granicu (npr.zabrane tranzita)

    4.Sporno transgranino koritenje resursa - nastaje zbog koritenja rijecene vode, leista uglja ilinafte u pogranicnoj zoni i drugog.Granini sporovi su potencijalna ili stvarna krizna arita.

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    24/42

    76. PRIMJERI GRANINIH SPOROVA: ZAPADNA EVROPAJuzni Tirol pripada Italiji od 1919.god. Germanogfonska veina (63% stanovnistva) trai pravo

    na samoopredjeljenje. Sjeverna Irska - katoliki nacionalisti vode borbu protiv veinskihprotestantskih unionista koje smatraju uljezima i britanske vlasti za ujedinjenje sa RepublikomIrskom. Ostrvo je podijeljeno 1920.

    Korzika - uprkos unionistickoj veini postoje mafijaske organizacije i jak separatsisticki pokretpredvoen Frontom za nacionalno osloboenje Korzike.Baskija - ekstremni nacionalisti trae stvaranje baskijskog entiteta sa obe strane pansko-francuske granice.

    77. PRIMJERI GRANINIH SPOROVA: JUGOISTONA I ISTONA EVROPAKosovo i Metohija - iptarski separatisticki pokret eli stvaranje Velike Albanije. Srbi tupokrajinu smatraju hartlendom i istorijskom kolijevkom srpske nacije, a iptare smatrajuuljezima. Poslije vojne intervencije NATO 1999.godine uspostavljena je meunarodna prinudna

    uprava.Republika Srpska - izborila se za status konstitutivne republike u sastavu Federacije BiH

    garantovan Dejtonskim sporazumom 1995. godine. Grad Brko je distrikt pod meunarodnomupravom. Efemerna Republika Srpska Krajina u Hrvatskoj ugasena je 1995. godine.

    Sjeverni Epir - dio Albanije na koji pretenduje Grka.Sjeverni Kipar - naseljen kiparskim Turcima otcijepljen je 1974. poslije upada turske vojske ali

    nije meunarodno priznat. Kipar je u periodu 1878-1960. bio britanski posjed. Grci Kipriotismatraju Turke uljezima.Egejsko more - Turska smatra spornom granicu na moru i neka grka ostrva.Krimbio 400 god. sjedite tatarske drzave. 1783. godine zauzeli su ga Rusi, a 1954. Hruovga poklonio Ukrajini. Na Krimu 90% stanovnitva govori ruski. Pridnjestrovlje - u Moldaviji

    naseljeno veinom Rusima i Ukrajincima koji imaju separatistike tenje kao i Gagauzi,pravoslavci koji govore turski.78. PRIMJERI GRANINIH SPOROVA: AZIJA-Tajvan - nezavisna drava, nastala 1949 godine kada se na ostrvo Formoza sklonila izbjeglikavlada Kvomintanga, pod vodstvom ang Kaj eka, pobijeena od komunista. Kina elireunifikaciju.

    -Isoni Timor - bio portugalska kolonija da 1975. Zatim ukljuen u Indoneziju. Poslijereferenduma za nezavisnost 1999. godine dolo do vojne intervencije Indonezije.

    79. PRIMJERI GRANINIH SPOROVA: AFRIKA-Ogaden - Etiopska provincija na koju pretenduje Somalija (rat krajem 1970). Unutranji

    problemi u obe zemlje 1990., separatizam i meu klanovski ratovi, privremeno su skinuli ovopitanje sa dnevnog reda.-Etiopsko Sudanska granica prema ugovoru iz 1899 godine trebalo bi ide du 22 paralele kojaprolazi preko drugog katarakta reke Nil. Zbog plemena koji ive na tom sektoru, granica jepomjerena u vidu cik-cak linije. Egipat trai da se granica vrati na 22-paralelu zbog istraivanjanafte.

    80. PRIMJERI GRANINIH SPOROVA: AMERIKA

  • 5/28/2018 Geopoliticki Aspekti

    25/42

    -Faklandska ostrva naseljena englezima. Argentina polae pravo geografske blizine. U ratuprotiv Velike Britanije 1982 g.nije uspjela da ih zauzme.

    -Gvantnamo - baza SAD na Kubi-Dio Gvajane zapadno od reke Eseki