GIMNAZIJA DUBROVNIK

k.god. 2011/2012

Mateo Krmek NP MLJET seminarski rad

Dubrovnik,svibanj 2012 1

SADRAJ:

3...........................................................................................Uvod 4...........................................................................................NP Mljet 5........................................................................................... Opdi podaci 6........................................................................................... Znaajke 7........................................................................................... Biljni svijet 8........................................................................................... ivotinjski svijet 9........................................................................................... Mljetska jezera 10........................................................................................... Veliko i Malo jezero 11.......................................................................................... Otoid Sveta Marija 12......................................................................................... Rimska palaa

2

Uvod Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi po veliini otok u Hrvatskoj, jedan od najvedih junodalmatinskih otoka te ujedno najjuniji i najistoniji od vedih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovakoj skupini otoka i njezin je najvedi otok. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju povijest gravitirao iskljuivo ovom podruju. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Peljeca ga dijeli Mljetski kanal.

Slika 1-Otok Mljet

3

NP Mljet Mljet je nacionalni park u Hrvatskoj, a obuhvada sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se protee podrujem od 5.375 hektara zatidenog kopna i okolnog mora. To je podruje 11. studenoga 1960. godine proglaeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokuaj zatite izvornog ekosustava na Jadranu.

Slika 2-Vrata od Solina

4

Opdi podaci nacionalnog parka Nacionalni park Mljet obuhvada zapadnu tredinu otoka Mljeta, od podruja Crna klada do najzapadnije toke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polae (glavna turistika i putnika luka), Goveari (u iji sastav ulaze naselja Babine Kude (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanite (mjesto s potom i upravnom nacionalnog parka)) te Pomena (bive ribarsko naselje stanovnika Goveara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).

Slika 3-Goveari

5

Znaajke Nacionalnog parka Mljet Vrata od Solina (Vratosolina), poetak Solinskog kanala i ulaz u Veliko jezero na Mljetu Nacionalni park "Mljet" proglaen je podrujem posebne namjene zbog: Jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otoida, te bogate ortografije okolnih brda to se strmo izdiu iznad morske povrine zaklanjajudi brojna kraka polja i drevna naselja u kamenu. Njegova vanjska obala, otvorena junom moru, strma je i puna garma uruenih pilja. Obala okrenuta kopnu i buri nia je i pristupanija Sustava Velikog i Malog jezera to predstavljaju jedinstveni geoloki i oceanografski fenomen u kru, znaajan u svjetskim razmjerima. Ova dva jedinstvena morska jezera, bila su prvotno, oko 10.000 godina, slatkovodna, negdje sve do poetka krdanske ere. Jedino na obalnim stijenama nalaze se endemine dalmatinske biljke poput dubrovake zeine Lijepo razvijenog bogatog umskog pokrova to je donedavna prekrivao velike povrine obala Mediterana, a danas se rijetko kao ovdje zadrao u svom izvornom obliku. Na podruju mljetskih jezera uma se sputa do samih obala jer su jezera zatidena od udara jakih vjetrova pa su i valovi manji Otoida Svete Marije na Velikom jezeru s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom koji datiraju iz 12. stoljeda. Otoid je zbog svog izuzetnoga estetskoga ugoaja i snane duhovno-kulturne dimenzije svojevrsni simbol otoka i nacionalnog parka "Mljet" Lokaliteta Polae kao sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s rimskom palaom i fortifikacijskim sklopom, te ranokrdanskim bazilikama uklopljenim u ivopisan, od vjetrova zatideni zaljev Izuzetne kulturno-povijesne batine koja u neprekinutom slijedu od vremena ilirskih plemena i Rimskog Carstva te Dubrovake Republike dosee sve do dananjih dana

6

Biljni svijet ume u NP Mljet zauzimaju vie od 90% ukupne povrine.Vegetacija nacionalnog parka Mljet je vrlo bujna zbog ega Mljet nazivaju Zelenim otokom.uma alepskog bora oko jezera se smatra najouvanijom i najljepom umom te vrste na Mediteranu. Izvorne ume hrasta crnike ili esvine, uz umu Dundo, na otoku Rabu, najouvanije su na Jadranu. Mljet je bogat brojnim endemima meu kojima su najpoznatiji dubrovaka zeina ((lat.) Centaurea ragusina), Jupiterova brada ((lat.) Anthyllis barba-jovis) i drvenasta mljeika ((lat.) Euphorbia dendroides).

Slika 5-Dubrovica

7

ivotinjski svijet Kopnena fauna je dosta osiromaena nakon nakon to je 1909. godine na Mljet donesen mungos ((lat.) Herpestes auropunctatus), vrsta grabeljivca koji unitava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica, ali je i mnogo manje divljai. Mungos je u danom trenutku poeo stvarati probleme lokalnom stanovnitvu jer je poeo napadati perad. Uz mungosa, na Mljetu od vede divljai obitavaju divlje svinje ((lat.) Sus scrofa), jeleni lopatari ((lat.) Dama dama) i mufloni. Podmorski svijet je bogat raznom bijelom i plavom ribom, koljkaima te rakovima. Na otoku je zabiljeeno pet vrsta zmija i est vrsta gutera. Od gutera svoje stanite su ovdje pronali zelembad ((lat.) Lacerta viridis), otroglava guterica ((lat.) Lacerta oxycephala), obina guterica ((lat.) Lacerta melisellensis) i kudni macaklin ili tarantela ((lat.) Hemidactilus turcicus).Zmije su na otoku zahvaljujudi mungosu gotovo u potpunosti istrijebljene. Ptiji svijet je bogat i raznovrstan pogotovo za vrijeme seobe. Tada borovu umu i makiju nastanjivaju ptise poput zeba ((lat.) Fringilidae), crvendada ((lat.) Erithacus rubecula) i kosa ((lat.) Turdus merula), dok se za vrijeme proljeda i ljeta moe vidjeti i uti slavuje ((lat.) Luscinia megarhynchos). Od ptica grabljivica u NP Mljet obitavaju vjetrue ((lat.) Falco tinnunculus), kobci ((lat.) Accipiter nisus), kanjci osai ((lat.) Pernis apivorus), duk ((lat.) Otus scops), umska sova ((lat.) Strix aluco) i uara ((lat.) Bubo bubo). Od manjih sisavaca moe se nadi poljski mi ((lat.) Apodemus mystacinus), je ((lat.) Erinaceus europeus), vie vrsta imia ((lat.) Chiroptera), obini puh ((lat.) Glis glis), kuna bjelica ((lat.) Martes foina) i obini zec ((lat.) Lepus europaeus).

Slika 6-Mungos

8

Veliko i Malo jezero Veliko jezero (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem krakog polja. Veliko jezero ima povrinu od 1,45 km2, najveda mu je duina 2,5 km, a irina 1 km. Najveda dubina Velikog jezera iznosi 46 metara. Veliko se jezero spaja s otvorenim morem dugim i irokim kanalom, na mjestu koje se zove Veliki most, a od tog se mjesta iri u Solinski kanal i zatim se spaja s otvorenim morem. Veliki je most prije 1958. godine bio plitkiji i ui nego danas, to je rezultiralo stvaranjem jake morske struje, koja se mjenjala svakih est sati. Za vrijeme plime ili oseke struje je ili ulazila ili izlazila iz jezera. Na tom su mjestu benediktinci izgradili mlin, kojeg je pokretala struja, i sluio je za proizvodnju soli (mjesto Soline, u neposrednoj blizini, po tome je dobilo ime). Veliki je most sruen 1958. godina kako bi predsjednik SFRJ Josip Broz Tito mogao udi u jezero sa svojom jahtom. Malo jezero se nalazi na sjeverozapadnom dijelu velikog jezera i sa njime je spojen kanalom dugim 30 metara i dubokim do 0,5 metara, kroz koji takoer ovisno o plimi i oseki, tee jaka morska struja. Kanal se nalazi na mjestu koje se zove Mali most. Povrina jezera iznosi 0,25 km2, a najveda mu je dubina 29 metara. More se u Malom jezeru slabo izmjenjuje pa ono ima svojstvo lagune.

Slika 7-Mljetska jezera

9

Otoid Sveta Marija U junom dijelu Velikog jezera nalazi se maleni otoid veliina 120 m x 200 m. Na njemu su pronaeni ostaci rimske graevine, ali je daleko najpoznatiji po samostanu benediktinaca koji su na otok doli u 12. stoljedu. Dolazak benediktinaca iz Apulije je izazvao nezadovoljstvo kod domadih benediktinaca (benediktinski samostan na Lokrumu je izgraen 1203. godine) pa je pravo na otok talijankim benediktincima dao i zahumski upan Desin (u nekim izvorima zahumski knez Desa). Benediktinci su najprije na otoidu izgradili samostan, a zatim (krajem 12. stoljeda) i crkvu. Romaniki je samostan vie puta pregraivan. Dananja je zgrada dvokatna renesansna graevina koju sa dvije strane omeuje dvorite, a glavni trakt, prema dvoritu, ima arkadni hodnik. Na jugoistonom je uglu izgraena obrambena kula, pa sve graevine, ukljuujudi i crkvu ine obrambenu cjelinu. Samostan je naputen 1869. godine i za taj se dogaaj vee legenda da su benediktinci prokleli stanovnitvo otoka tako da su sve radili obrnutim redoslijedom. U molitvenu su procesiju ili u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, svijede kad bi upalili okrenuli bi ih naopako, dok su molitve izgovarali od kraja prema poetku. U samostanu su kao redovnici boravili mnogi poznati znanstvenici i umjetnici. Najpoznatiji stanovnici mljetskog samostana bili su dubrovaki pjesnici Mavro Vetranovid i Ignjat urevid te jedan od najpoznatijih bizantologa svog vremena Anselmo Banduri. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanika (apulijska) graevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Crkva je pregraena i proirena u 16. stoljedu i tada je na trijem postavljen grb Gundulida

Slika 8-otoid Sveta Marija

10

Rimska palaa U 3. stoljedu Rimljani su sagradili ljetnikovac u zaljevu, koji je bio potpuno zatiden od udara bilo kojih vjetrova, ali su za odabir lokacije za gradnju palae bili presudni blizina i izvor pitke vode, koji jo uvijek postoji u mjestu. Prema legendi, palau je, prema uzoru na rimske zaseoke iz doba Carstva dao izgraditi Agezilaj iz Anazarba u Kalikiji. Agezilaj se na Mljet sklonio zajedno sa sinom, pjesnikom Opijanom, nakon to ga je rimski car, Septimije Sever, protjerao. Legenda dalje kae da ih je car Karakala oslobodio od zatoenitva nakon to mu je pjesnik sroio nadahnute stihove o ljepoti mora i ribarenja. Opijan i njegov otac odbili su povratak u Rim, opravdavajudi se kako svoje malo carstvo nikad ne bi mijenjali za veliko i pritom su caru poslali granu alepskog bora sa ptijim gnjezdom u kojem je bila koljka. U zajedniku cjelinu s palaom ulaze jo i ostaci termi u kojima je pronaen mozaik ptice drala, koja je bila simbolom Istonih Gota, arsenal te skladite za galije. Kasnije su uz palau bile izgraene dvije ranokrdanske bazilike po uzoru na solinske bazilike.

Slika 9-Polae

11

LITERATURA: http://www.atours.hr/baza/upload/Image/velike/mljet1_v.jpg http://dubrovacki.hr/datastore/imagestore/original/1282555153Zwergmanguste.jpg http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park_Mljet http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Croatia_-_Mljet.PNG http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Gove%C4%91ari1.JPG http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Oto%C4%8Di%C4%87.jpg http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Vratosolina1.JPG http://mymljet.com/media/images/content/mljet222.gif http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f0/Pola%C4%8De_ruins_02.JPG/250pxPola%C4%8De_ruins_02.JPG

12