GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013...GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013 6 GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013 Crna Gora će u bliskoj budućnosti biti u Evropskoj uni- ji,

GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013


[email protected]

3


www.privrednakomora.me

4 GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013

Privredna komora Crne Gore i Komitet trgovine, indu-strije i bankarstva Tajlanda potpisali su Sporazum o saradnji kojim su definisane smjernice razvoja privre-dnih odnosa dvije zemlje kao i buduće aktivnosti.

Poslovni forum Crna Gora - Tajland

Promocija partnerstvaza uspješne biznis veze

Privredna komora Crne Gore 14. septembra 2013. godine je bila

domaćin državno – privrednoj delega-ciji Kraljevine Tajland koja je, na čelu sa predsjednicom Vlade Kraljevine Jingluk Šinavatra, boravila u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 13. i 14. septembra 2013. godine.

Pored ministara ekonomije, nauke i ostalih visokih državnih zvaničnika Tajlanda u delegaciji su bili i 16 pri-vrednika iz oblasti bankarstva, teleko-munikacija, energetike, proizvodne građevinskih materijala, industrije gume, prerade ribe itd.

Na poslovnom forumu u Komori o mogućnostima privredne saradnje govorili su Jingluk Šinavatra i Milo Đu-kanović, premijeri dvije zemlje, kao i Velimir Mijušković, predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore i Payungsak Chartsutipol, predsjednik Komiteta tr-govine, industrije i bankarstva Tajlan-da. Na skupu, kojem je prisustvovao veliki broj crnogorskih privrednika, prezentirani su ekonomski potencijali

ko Luke Bar, koja može biti ulazna luka za realizaciju važne namjere da svoje tržište proširite na širi regi-on Evrope”, poručio je Mijušković. Prema njegovim riječima, uz iskustvo koje Tajland ima u razvoju elitnog i svih drugih vidova turizma, i ta grana privrede bi mogla biti interesantna za tajlandske investitore.

-Takođe, uzimajući u obzir specija-lizovane ljudske resurse u IT sektoru, koje naša zemlja produkuje u poslednje vrijeme, cijenim da bi mogli razgova-rati na temu saradnje kroz investicije u proizvodne pogone IT industrije kod nas. Crna Gora ima kvalitetan poslovni ambijent, uređenu legislativu i dobre stimulativne mjere za pokretanje pro-izvodnih djelatnosti. Posredstvom Pri-vredne komore Crne Gore prošle godi-ne Tajland je posjetila grupa od sedam predstavnika crnogorskih kompanija iz IT sektora koji su imali priliku da obiđu tamošnje proizvodne pogone i upo-znaju se sa najvnovijim dostignućima u ovoj oblasti“, rekao je Mijušković.

Predsjednik Komore je govorio i o kvalitetu poslovnog ambijenta u Crnoj Gori ocjenjujući da je on sistematski građen o čemu govori činjenica da smo imali izuzetno visok priliv stranih investicija prije izbijanja ekonomske krize.

-Na žalost, investicija iz vaše zemlje do sada nije bilo. Očekujem, zaista, da se nakon ove posjete i vašeg direktnog upoznavanja sa mogućnostima koje Crna Gora nudi, ta situacija promije-ni“, naveo je predsjednik Komore.

Unaprijeđen poslovni ambijent

Premijer Milo Đukanović je na po-slovnom forumu dvije države rekao da Crna Gora i Tajland, pored dobrih političkih odnosa, mogu da unaprije-de ekonomsku saradnju u oblastima poljoprivrede, turizma i saobraćaja, a Luka Bar može biti dobra veza za pri-bližavanje tajlandskih proizvoda.

-Dobri politički odnosi i poslovni ambijent grade atraktivan prostor za mnoge ideje i inicijative. Naša uloga, kao donosioca odluka je da stvorimo institucionalne pretpostavke za uspje-šno povezivanje biznisa, nesmetanu trgovinu i spovođenjem adekvatnih

dvije zemlje kao i najvažniji investici-oni projekti. Ocijenjeno je da postoji potencijal za unaprijeđenje privredne saradnje sa Tajlandom.

Investicije i tržište

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković smatra da, iako dvije države nijesu po veliči-ni ekonomije koje se mogu upoređi-vati, zbog veličine zemlje, brojnosti populacije i strukture privrede, mogu imati bolju ekonomsku saradnju u smislu prepoznavanja Crne Gore, pri-je svega kao sigurne zone za investi-ciona ulaganja, a svakako i kapije na Jadranu za Balkan i centralnu Evropu. Za prvih sedam mjeseci ove godine uvoz u Crnu Goru sa Tajlanda izno-sio je nešto više od dva miliona eura, dok izvoza iz Crne Gore gotovo da nije bilo.

-Naša nadanja od posjete tajlan-dske delegacije su zanačajno usmje-rena ka ostvarivanju saradnje pre-

U radu foruma učestvovali premijeri dvije države

GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013 GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013

[email protected]

5

politika doprinosimo unapređenju konkurentnosti privrede. Ovim i slič-nim događajima promovišemo par-tnerstvo, bolju povezanost i umreže-nost investitora, potrebu da dijelimo ideje, dobra iskustva i projekte kako bismo postali konkurentni – naveo je premijer Đukanović.

- Crna Gora je zainteresovana da uči na primjeru Tajlanda. Kako da is-koristimo razvojne potencijale, poseb-no u sektoru poljoprivrede i turizma, kako da proširimo i diverzifikujemo izvoz i kako da iskoristimo ogroman potencijal globalnog tržišta za dinami-ziranje ekonomskog razvoja – kazao je Đukanović.

On je ohrabrio tajlandsku privre-dnu delegaciju i crnogorske privredni-ke da se, uz posredovanje dvije vlade, ili direktno povežu i tragaju za dobrim i profitabilnim poslovima.

Prema njegovim riječima, to-kom prethodnih godina, Crna Gora je ostvarila veliki napredak, mjeren povećanjem dohotka po stanovniku i smanjenjem siromaštva, progresom u strukturnim reformama i pripremom za članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.

Od 2003. godine Crna Gora je utrostručila svoj bruto nacionalni do-hodak po stanovniku, sa 2.400 dolara na 7.160 dolara u prošloj godini.

- Crna Gora ima najveći dohodak po glavi stanovnika među šest zemalja regiona – tvrdi premijer Đukanović.

On smatra da je unaprijeđen po-slovni ambijent i investiciona klima tako da danas Crna Gora zauzima 51. mjesto po mjerilima kvaliteta poslov-nog ambijenta Svjetske banke, što je svrstava među 25 odsto vodećih svjet-skih privreda po kvalitetu poslovnog ambijenta.

- U narednom periodu uložićemo dodatne napore na unapređenju po-slovnog ambijenta kako bi postali još atraktivnija investiciona destinacija. Očekujem da izvještaj Svjetske banke ove godine prepozna reforme i napre-dak koji je ostvaren i da se Crna Gora približi grupi najuspješnijih država ko-joj pripada Tajland – rekao je Đukano-vić.

Napori Vlade u narednom periodu će, kako kaže, biti usmjereni na eko-nomske politike koje će donijeti veću konkurentnost i produktivnost privre-

de uz stvaranje više prilika za zapošlja-vanje i podsticanje znanja i vještina.

Premijer Đukanović je naveo da je osnovna ekonomska karakteristika Crne Gore otvorenost, a članstvo u Sv-jetskoj trgovinskoj orgainzaciji i ugovo-ri o slobodnoj trgovini čine crnogorsko tržište mnogo širim od lokalnog.

- Dio smo velikog slobodnog trži-šta od preko 810 miliona stanovnika i preko 22 milijarde dolara – dodao je Đukanović. Premijer je naveo da je zadovoljan zbog usaglašavanja spora-zuma kojima se olakšava i ohrabruje saradnja između privrednika dvije dr-žave.

Pratnerstvo i podrška

Premijerka Tajlanda, Jingluk Šina-vatra je kazala da treba proširiti sara-dnju, kao i da su privrednici zadovoljni što čuju za sve oblasti koje su potenci-jalne za saradnju i mogu biti od uzaja-mne dobrobiti za dvije zemlje.

-Ključ naše saradnje je povezi-vanje i to može biti jedna osnova za snažno partnerstvo. Smatramo da jedni drugima treba da bude-mo podrška”, poručila je Šinavatra. Tajland, kako je rekla, vidi Crnu Goru kao zemlju u kojoj postoji ekonomija od povjerenja i politička stabilnost i koju smatraju centralnom vezom, od-nosno, kapijom za Balkan.

-Tajland gradi brze pruge i angažo-vani smo na poboljšanju infrastruktu-re kako bi ga povezali sa Kinom i Evro-pom, što može da bude veza i prema

vama”, navela je Šinavatra.-Treba se osvrnuti i na razvoj tu-

rizma i prehrambrenu industriju. A Tajland je spreman da sarađuje i u oblastima menadžmenta u turizmu na onaj način da obje države imaju kori-sti”, poručila je Šinavatra.

Luke Bar i Bangkok

Ekonomske potencijale dvije ze-mlje kao i mogućnosti njihove saradnje prezentirali su Payungsak Chartsuti-pol, predsjednik Komiteta trgovine, industrije i bankarstva Tajlanda i Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne ko-more Crne Gore. Na forumu su pred-stavljeni i razvojni projekti Crne Gore u turizmu i energetici o čemu su govorili Biserka Dragićević, pomoćnica sekre-tara Sekretarijata za razvojne projekte i Marko Vujović, pomoćnik ministra ekonomije.

Na kraju Foruma, crnogorska Ko-mora i Komitet trgovine, industrije i bankarstva Tajlanda potpisale su Spo-razum o saradnji kojim su definisane smjernice razvoja privrednih odnosa dvije zemlje kao i buduće aktivnosti.

Sastanku u Komori prethodila je posjeta Luci Bar gdje su gosti sa Taj-landa sa zvaničnicima ove kompanije razgovarali o mogućnostima buduće poslovne saradnje. “Geografski polo-žaj Luke”, smatraju predstavnici taj-landskih kompanija “pruža izvanredne šanse za saradnju sa Lukom Bangkok i plasman roba sa Tajlanda u region i šire.”

Učesnici foruma: unaprijediti saradnju u poljoprivredi, turizmu i saobraćaju




Crna Gora će u bliskoj budućnosti biti u Evropskoj uni-ji, pa je investiranje u Crnu Goru ulaganje u Evropu.

Poslovni forum sa Turskom

Potencijal zajače ekonomske veze

Poslovni forum crnogorskih i turskih privrednika, održan 25. septembra

2013. godine, koji je organizovala Komo-ra u saradnji sa Kancelarijom za trgovin-ske odnose Ambasade Turske u Crnoj Gori, okupio je oko šezdeset domaćih i privrednika iz Burse, predstavnika turiz-ma, poljoprivrede, trgovine, tekstilne, građevinske, drvne, elektro i industrije nakita.

Centralna tema Foruma bila je una-pređenje i razvoj privredne saradnje dvije zemlje, predstavljanje privrednih, prirodnih i investicionih mogućnosti Crne Gore i Burse, kao i intenziviranje saradnje kroz međusobne razgovore pri-vrednika.

Turizam, prehrana, energija

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić kazao je da ra-duje što raste interesovanje iz Turske za uspostavljanje direktnih kontakata sa crnogorskim kompanijama, prije svega jer je riječ o jednoj od najačih ekonomi-ja svijeta. Ocijenio je da se ekonomske

veze moraju jačati, a da za to „ima više nego dovoljno prostora”.

Robna razmjena između Crne Gore i Turske je posljednjih godina u stalnom porastu, što pokazuje i sve veće učešće Turske u ukupnoj razmjeni naše zemlje.

Saveljić je kazao da su za sedam mje-seci 2013. godine Crna Gora i Turska raz-mijenile roba u vrijednosti od 24,2 milio-na eura. Izvoz je iznosio 5,9 miliona eura, što je činilo 2,6% ukupnog crnogorskog izvoza, dok je uvoz iznosio 18,3 miliona eura tj. 1,8% ukupnog uvoza.

Tokom sedam mjeseci 2013. godine iz Turske su se najviše uvozili: mašine i mehanički uređaji (2,25 mil.eura), zatim vozila (1,81 mil.eura), električne mašine i oprema (1,5 mil.eura), gvožđe i čelik (1,4 mil eura) i odjeća i pribor za djecu (1,26 mil.eura), a iz Crne Gore izvozili gvožđe i čelik (5,8 mil. eura), sirova koža (76 hilj. eura) i drvo i proizvodi drveta (32,9 hi-ljada eura).

- Osim poboljšavanja trgovinskih veza, prenos znanja i ulaganja u različi-te proizvodne djelatnosti koja bi mogla doći iz vaše zemlje prepoznajemo kao ono na čemu trebamo intenzivno raditi – rekao je Saveljić.

Naglasio je da kroz različite stimu-lativne programe Crna Gora pokušava privući strane investitore da ulažu u pro-izvodne djelatnosti.

- Budući da je u čitavoj Turskoj, a i u pokrajini Bursa iz kojih dolazite, veoma zastupljena proizvodnja kako mašin-ska, tako i poljoprivredna, očekujemo da, kroz razgovore na nivou komora, a i međukompanijske, ovo zauzme važno mjesto – rekao je potpredsjednik Komo-re.

On se posebno osvrnuo na tursku kompaniju koja je pokazala direktno interesovanje za razvoj kozarstva, što je za Crnu Goru izuzetno važno, jer ima prirodne predispozicije za razvoj poljo-privrede.

Pomenuo je da su ukupne investi-cije iz Turske, u periodu 2006 – februar 2013. godine, iznosile 43,5 miliona eura. Najveće investicije su bile u 2012. godi-ni, i iznosile su 25 miliona eura.

Saveljić smatra da je uspostavljanje direktnog avio saobraćaja na relaciji Crna Gora - Turska, doprinijelo ukupnom unapređenju odnosa, naročito kada su u pitanju turizam i zdravstvo.

- Kao nedovoljno korišćen crnogorski resurs uvijek ističemo Luku Bar, koja se nalazi na ulazu u Jadran i koju u našim projekcijama vidimo kao hub destinaciju za daleke zemlje koje svoje tržište žele proširiti ka Balkanu i centralnoj Evropi. U tom smislu saradnja turskih luka pre-ko kojih se usmjerava značajna količina roba iz Azije sa Lukom Bar skriva brojne šanse – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik je naglasio pozitiv-nu saradnju privrednih komora dvije zemlje, kojoj doprinosi člastvo u EURO-CHAMBRES i Asocijaciji privrednih ko-mora Balkana.

- Sa Privrednom komorom Izmira, uspostavili smo tijesnu saradnju i kroz kandidaturu Izmira za organizaciju EXPO 2020 u ovom gradu. Crna Gora će na svim nivoima podržati kandidaturu Iz-mira da dobije organizaciju ove najveće svjetske izložbe u 2020. godini – rekao je Saveljić.

Predsjednik udruženja BALKANSIAD Naci Şahin kazao je da je Crna Gora veo-ma bitna za privrednike iz Burse.

- Najviše nas zanima turizam, pre-hrana i energija, kao i građevinarstvo i građevinski materijali. Crna Gora je za nas veoma važna, poput Antalije i Bodruma. Nadamo se da će saradnja

Stalni rast robne razmjene između Crne Gore i Turske


[email protected]

7

nakon ovog susreta privrednika biti još uspješnija – rekao je Şahin, predsta-vljajući udruženje kojim predsjedava, a koje čine, kako je kazao, svjetski poznati industrijalci i biznismeni.

Pomoćnik guvernera Burse Ahmet Hamdi Usta očekuje da će ekonomski i trgovinski odnosi biti sve bolji, kandidu-jući kao potencijalnu oblast za saradnju proizvodnju tekstila za djecu i mašina.

- Crna Gora je možda mala po broju stanovnika, ali vjerujemo da će uskoro biti članica Evropske unije, pa je investi-ranje u vašu zemlju ulaganje u Evropu – rekao je Usta.

On je pozvao crnogorske privrednike i rukovodstvo Privredne komore da pos-jete Bursu.

Potencijali

Potencijale Crne Gore i Burse, pre-zentovali su predstavnici Privredne ko-more Crne Gore, Novica Bulatović i BAL-KANSIAD-a Aztuğu Onur.

Bursa, nekadašnja prijestonica Oto-manske imperije, stara više od 5.000 godina, danas je četvrta po ekonomskoj razvijenosti u Turskoj, sa BDP-om za 4 odsto većim od prosjeka zemlje. Poslije Istanbula, Bursa je najveći turski izvoznik. U njoj je 13 industrijskih zona, a pet je u izgradnji. Tu posluje više od 60.000 firmi. Četiri glavne industrije su auto, tekstilna, prehrane i mašina. Svaki četvrti auto u Turskoj je proizveden u Bursi. Samo od izvoza automobila Bursa je do avgusta 2013. godine prihodovala više od 500 miliona dolara. Više od 5.500 proizvođa-ča svih vrsta tekstila posluje u Bursi. Iz-voz teksila iznosio je prema podacima iz avgusta više od milijardu dolara.

Privredno-industrijska komora Burse okuplja 35.000 članova.

Onur je kazao da Bursu krase liberal-na investiciona klima, povoljan geograf-ski položaj – veza između istoka i zapada, kvalitetna radna snaga, dobra infrastruk-tura, kao i niski porezi, „doduše ne niski kao u Crnoj Gori”.

- Cilj ovog sastanka je da pozovemo naše investitore da ulažu u Crnu Goru, ali i crnogorske da ulažu u Bursu – rekao je Onur.

Uslijedili su B2B susreti privrednika dvije zemlje tokom kojih su razmijenje-ne informacije o privrednim subjektima i najavljene potencijalne saradnje.

Riječ privrednika

Aybar Uluca iz kompanije Milksa CO. LTD, kazao je da već 30 godina posluju sa zemljama bivše Jugoslavije. MILKSA je konsultantska i investiciona kompanija koja posluje u sektoru uzgoja koza i pre-rade mlijeka, i ima veliki socio-ekonom-ski projekat za Bosnu i Hercegovinu, koji se odnosi na uzgoj koza u vidu porodič-nog biznisa pod sistemom franšize.

- U Crnoj Gori prije ovog sastanka nijesmo imali kontakte sa privrednicima, i nadam se da je ovo prilika da započne-mo saradnju sa njima – rekao je Uluca.

Dijana Kajošević iz podgoričke kom-panije Bubulj DOO, koja se bavi proi-zvodnjom kozjeg mlijeka i sira, kazala je da će na forumu prikupiti potrebne informacije o potencijalnim poslovnim

partnerima, što je jedan od načina za povećanje proizvodnje kojom za sada pokrivaju samo tržište Crne Gore.

Đorđe Brajović, Marko Polo Travel, kazao je da želi da uspostavi saradnju sa kolegama iz Burse. On kao razvojnu šansu vidi sportski turizam čime bi se popunili hotelski kapaciteti na primorju tokom februara i marta. On je apelovao na izgradnju sportskih kapaciteta koji su neophodan preduslov za navedeno.

Serdal Can, Plaza Turizm Kongre Or-ganizasyon A.Ş, iznio je novnarima kon-kretne planove.

- Želim da žiteljima Turske pokažem vašu predivnu državu i da ovdje otvorim kancelariju koja bi bila spona između dvije zemlje. Siguran sam da će sastanak sa privrednicima iz sektora turizma biti veoma uspješan – kazao je Can.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković pri-mio je je 25. septembra 2013. go-dine delegaciju Burse koju su čini-li pomoćnik guvernera Burse Ahmet Hamdi Usta, predsjednik Udruženja BALKANSIAD Naci Şahin, i član tog udruženja Aztuğu Onur.

Sastanku su prisustvovali po-tpredsjednik Komore Ivan Saveljić, trgovinska savjetnica Kancelarije za trgovinske odnose Ambasade Turske u Crnoj Gori Sultan Iskender, Arne-la Bučan iz Kancelarije za trgovinske odnose Ambasade Turske u Crnoj Gori, te šefica kabineta predsjednika Komore Fiorela Vušurović.

Predsjednik Komore Mijušković šansu za saradnju Turske i Crne Gore vidi preko regija. Predstavio je eko-nomske potencijale Crne Gore, po-sebno istakavši poljoprivredne i tu-rističke. Podsjetio na istorijat uspje-šne saradnje ekonomije dvije zemlje, kao i na značajne investicije turskih kompanija u Crnu Goru. Mijušković je govorio i o izuzetno dobroj među-komorskoj saradnji. Ponovio je po-dršku Privredne komore Crne Gore kandidaturi Izmira za EXPO 2020.

Pomoćnik guvernera Burse Ahmet Hamdi Usta očekuje da će ekonomski i trgovinski odnosi biti sve bolji. Pozvao je rukovodstvo Komore

i privrednike da naredne godine pri-sustvuju ekonomskom sastanku pod pokroviteljstvom Guvernera Burse.

Predsjednik Udruženja BALKANSI-AD Şahin je naglasio da je Crna Gora jako važna kako za Bursu tako i za Tursku. Istakao je da udruženje kojim predsjedava predstavlja most sara-dnje između Turske i Balkana. Govo-rio je o mogućnostima unapređenja te saradnje, i vidi ih u energetici, tu-rizmu i proizvodnji hrane.

Kazao je da na crnogorskom pri-morju ima mnogo prostora za inves-ticije iz te zemlje, istakavši tursko iskustvo u izgradnji turističkih kapac-iteta i u njihovom menadžmentu. Takođe vidi šansu za ulaganje u sek-tor energetike.

Član Udruženja BALKANSIAD-a Onur smatra da postoji velika mogućnost da turski investitori ulažu u Crnu Goru i obratno. On je poželio da se dobra saradnja Privredne ko-more Crne Gore sa Privrednom ko-more Burse i dalje nastavi, te pozvao delegaciju Komore da prezentuje crnogorske potencijale u Privrednoj komori Burse.

Sultan Iskender je zahvalila na odličnoj saradnji sa Komorom i na uspješnom forumu privrednika koji je održan istog dana.

Mijušković razgovarao sa delegacijom Burse




Postavljanje podmorskog kabla ubrzaće ekonomije Crne Gore i Italije i otvoriti nove mogućnosti za poslo-vanje. Iskazana spremnost za formiranje italijanskih malih i srednjih preduzeća u našoj zemlji.

Susreti crnogorskih i italijanskih privrednika

Šanse u energetici, poljoprivredi i prehrambenom sektoru

Privrednici italijanske regije Abru-zzo su veoma zainteresovani za

partnerstvo sa preduzećima iz Crne Gore i prostor za saradnju vide prije svega u energetici, poljoprivredi i prehrambenom sektoru, rečeno je na poslovnom forumu Crna Gora – Abru-zzo, održanom 26. septembra 2013. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Delegaciju Abruzza činili su zvaničnici regije, predstavnici auto-mobilske, građevinske i industrije namještaja, energetike, prerade ot-padnih materijala i uslužnih djelat-nosti.

Rukovodilac Sektora za ekonom-ske odnose sa inostranstvom Željko Baltić kazao je da je aktuelna privred-na situacija u Crnoj Gori obilježena globalnom ekonomskom krizom, ali i evropskim i evroatlanskim integraci-jama. Naglasio je da je Privredna ko-mora Crne Gore usmjerila aktivnosti u značajnoj mjeri na podsticanje raz-voja ekonomske saradnje crnogorske privrede sa inostranim privrednim sistemima, privlačenje stranih investi-

tora i jačanje konkurentnosti crnogor-skih preduzeća na ino – tržištima.

- Crna Gora poklanja posebnu paznju stalnom unapređenju ekonom-ski odnosa sa Italijom, a to izmedju os-talog podrazumijeva veće angažovanje crnogorskih preduzeća na italijanskom tržištu i veće prisustvo italijanskih in-vestitora u Crnoj Gori. Vjerujem da je današnji susret doprinos razvoju uspješne ekonomske saradnje između Crne Gore i Italije – rekao je Baltić.

Potencijale Crne Gore i aktuelne investicione projekte predstavila je savjetnica Predsjednika Privredne ko-more Tanja Radusinović.

Investicije u Balkan

- Zainteresovani smo za da inve-stiramo u energetski sektor na Bal-kanu. Investicija koju TERNA sprovodi putem postavljanja podmorskog kabla između Italije i Crne Gore dodatno će nas povezati. To je investicija koja će pokrenuti nove procese, ubrzati ekonomije naše dvije zemlje i otvoriti

nove mogućnosti za poslovanje – re-kao je vice guverner regije Abruzzo dr Alfredo Castiglione, dodajući da žele da pomognu ulazak Crne Gore u Ev-ropsku uniju.

Istakao je da saobraćajne veze između dvije zemlje nijesu adekvat-ne, te da je potrebno da italijanski privrednici bolje iskoriste Luku Bar. Uvjeren je da će saradnja Crne Gore i Italije biti sve bolja, ističući da je Abru-zzo i u vremenu krize stabilna regija, te da stabilnost traži i u Crnoj Gori.

Učesnici foruma su posebno istakli značaj malih i srednjih preduzeća koja su, kako je istaknuto, nosilac prelaska sa ekonomije potrošnje na ekonomiju proizvodnje, što je neophodan pre-duslov za izlazak iz krize.

- Mi mnogo vjerujemo u Balkan i Crnu Goru i naša mala i srednja preduzeća su zainteresovana da in-vestiraju na ovom prostoru – kazao je Castiglione.

Na sličnom fonu bila je i diskusija predstavnika Konfindustrije Paola Pri-mavere.

- Spremni smo da formiramo mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori, razvijemo proizvodnju i izvozimo te proizvode u regiju Balkana, ali i u Rus-iju – rekao je Primavera, naglašavajući da italijanskim preduzećima odgovara da posluju u Crnoj Gori zbog stimula-tivnog poslovnog ambijenta.

Dr Giuseppe Cetrullo, potpred-sjednik Pula firmi iz oblasti uslužnih djelatnosti predstavio je aktivnosti njihove poslovne mreže i ocijenio da postoji puno mogućnosti za saradnju sa Crnom Gorom, sa kojom su, kako je kazao, ekonomski odnosi sve bolji.

- U Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj vidimo tržišta kojima stremimo – ka-zao je Cetrullo.

Predstavnik autoindustrije Raf-faele Trivilino istakao je važnost veza sa Balkanom ističući proizvodnju au-tomobila fabrike Fiat u Kragujevcu, i

Razgovori privrednika u Komori


[email protected]

9

ulogu Luke Bar za njeno poslovanje.- Želimo da direktno budemo pov-

ezani sa Lukom Bar što bi bio novi put ka tržištima zemalja okruženja. Razgo-varali smo i o uspostavljanju saradnje sa firmama iz crnogorskog sektora aluminijuma što je veoma značajno za sektor autoindistrije – rekao je Triv-ilino.

Ovo je bila treća posjeta pred-stavnika regije Abruzzo Crnoj Gori, što, kako su gosti rekli, najbolje govori o njihovoj zainteresovanosti za jačanje poslovnih veza.

Slađan Topuzović iz Državne raz-vojne agencije Abruzzo, pozvao je na objedinjavanje potencijala te regije i Crne Gore u susret IPA 2 projektima za koje je Evropska unija opredijelila 14 milijardi eura za period 2014-2020.

Gosti iz Italije pozvali su pred-stavnike Komore na mediteranski sas-tanak o privrednim aktivnostima koji će biti održan u novembru.

Robna razmjena

Ukupna robna razmjena izmedju Crne Gore i Italije u periodu januar –jul 2013. godine iznosila je 78,8 mil-iona eura. Izvoz iznosi 9,9 mil. eura i viši je za 28,2% u odnosu na isti pe-riod 2012. godine, dok je ukupan uvoz iznosio 68,9 mil. eura i povećao se za 3,1%. Deficit iznosi 59,1 mil. eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 14,3%.

Ukupan obim robne između dvije zemlje u 2012. godini je iznosio 124.9 miliona eura od čega je izvoz 12,4 miliona eura (niži za 60% u odnosu na ostvaren u 2011. godini). Ukupan uvoz je iznosio 112,5 mil. eura i viši je za 4,8% od uvoza u 2011.godini.

U razmjeni sa Italijom Crna Gora konstantno ostvaruje deficit, koji se iz godine u godinu povećavao, tako da je sa 76,3 miliona eura, koliko je iznosio u 2011. godini, povećan na 100,1 mil-ion eura u 2012. godini.

U strukturi uvoza najzastupljeniji su: mašine i mehanički uređaji (6,7 mil. eura), namještaj i slični proizvodi (5,1 mil. eura), obuća i slični proizvodi (4,6 mil. eura), vozila i njihovi djelovi (3,5 mil. eura), odjeća i pribor za djecu (3,2 mil. eura), keramički proizvodi (3,1 mil. eura), optički, fotografski, ki-nematografski, mjerni, kontrolni, pre-cizni, medicinski i hirurški instrumenti

Neophodno je intenzivirati saradnju malih i srednjih preduzeća u poljoprivredi, energetici i turizmu.

Ekonomska saradnja Crne Gore i Italije

Giovani Mafodda u Komori

Direktor Italijanskog instituta za spoljnu trgovinu u Beogradu

i Podgorici (ICE) Giovani Mafodda posjetio je 18. septembra 2013. go-dine Privrednu komoru Crne Gore.

Gost iz Italije razgovarao je sa potpredsjednikom Privredne ko-more Crne Gore, Ivanom Saveljićem o ekonomskoj saradnji dvije zemlje, kao i načinima na koji se ona može unaprijediti. Sagovornoci su saglasni da se ekonomske veze mogu inten-zivirati, prije svega, u energetici, pol-joprivredi i turizmu, posebno kada je u pitanju saradnja malih i srednjih preduzeća.

Tokom sastanka istaknuto je i da su dosadašnji odnosi ove dvije insti-tucije na visokom nivou, kad je u pi-tanju organizacija poslovnih foruma, povezivanje crnogorskih privrednika

sa italijanskim kompanijama, kao i razmjena iskustava.

Rukovodilac Službe za projekte u Privrednoj komori Crne Gore, Slavi-ca Pavlović upoznala je gosta sa pro-jektima koje implementira Komora, a direktno su finansirani od strane Ministarstva ekonomije Italije (Legge 84), kao i sa projektima u kojima je glavni nosilac Italija (IPA Adriatica). Direktor ICE je predložio da se inten-zivira dalja saradnja na zajedničkim projektima iz oblasti poljoprivrede.

Potpredsjednik Saveljić i gos-podin Mafodda su se saglasili da će ubuduće puni kapaciteti ovih institucija, u okviru nadležnosti koje imaju, biti stavljeni u službu bolje privredne saradnje i razmjene iskustava, kako bi unapređivali ekonomske veze Italije i Crne Gore.

i aparati, njihovi djelovi i pribor (3,0 mil. eura).

Najzastupljenije grupe proizvoda u izvozu su: aluminiujum i proizvodi od aluminijuma (2,0 mil. eura), biseri, drago ili poludrago kamenje, plemeniti metali i proizvodi od njih, nakit, met-

alni novac (1,7 mil. eura), drvo i proiz-vodi od drveta, drveni ugalj (1,5 mil. eura), gvožđe i čelik (1,4 mil. eura).

Ukupne strane direktne investicije iz Italije od 2003. godine do juna 2013. iznose 576,6 miliona eura.

U Komori je održan i sastanak zvaničnika Privredne komore Crne Gore i Konfindustrije italijanske regije Abruzzo. Konfindustrija Abruzzo predstavlja udruženje poslodavaca ove italijanske regije i zastupa interese preko 10.000 preduzeća članica - od Fiata do malih porodičnih firmi koje se bave poljo-privrednom i prehrambennom industrijom.

Na sastanku se razgovaralo o implementaciji mehanizama za primjenu Sporazuma o saradnji koji je jula ove godine potpisan između Privredne ko-more Crne Gore i Konfindustrije Abruco i definisale oblasti saradnje između crnogorski i italijanskih preduzeća.

Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić je istakao potrebu crnogorske ekonomije za direktnim stranim investicijama i predočio partnerima iz Italije na koji način bi se mogle usmjeriti.

- Otvaranjem proizvodnje u Crnoj Gori, italijanska preduzeća, zbog pot-pisanih sporazuma o slobodnoj trgovini, imala bi olakšan i konkurentan prist-up na tržišta CEFTA regiona, Turske i Ruske Federacije - rekao je Saveljić.

Sastanak sa potpredsjednikom




Privredna komora Crne Gore i Ukrajinski nacionalni komitet Međunarodne trgovinske komore (ICC Ukra-jine) potpisali su 17. septembra 2013. godine sporazum o saradnji.

Ekonomska diplomatija

Sporazum o saradnji Komore i ICC Ukrajine

Privredna komora Crne Gore i Am-basada Ukrajine u našoj zemlji or-

ganizovale su susret privrednika dvije države, i prezentaciju ukrajinsko-češke kompanije Olymp-Ecology.

Sporazum

Sporazum o saradnji su potpisali potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić i potpred-sjednik ICC Ukrajine Igor Gres.

Potpredsjednik Saveljić je ocijenio da su odnosi dvije zemlje na uzlaznoj putanji, te ukazao da prostor za dalju ekonomsku saradnju postoji prije svega u turizmu, energetici i poljo-privredi.

- Nadam se da će i današnji skup privrednika dovesti do poslovnih rezultata i osnažiti zajedničke na-pore da se poveća privredna sarad-nja Ukrajine i Crne Gore – rekao je Saveljić.

Značaj saradnje dvije institucije

za razvoj ekonomskih odnosa poten-cirao je i potpredsjednik ICC Ukrajine Gres.

- Nadamo se da ćemo u okviru naše saradnje biti podrška i ukrajin-skom i crnogorskom biznisu – kazao je potpredsjednik ICC Ukrajine Igor Gres.

Na prezentaciji koja je uslijedila, a kojoj su prisustvovali predstavnici crnogorskih privrednika i resornih ministarstava, potpredsjednik ICC Ukrajine uručio je ambasadorki te zemlje Oksani Sljusarenko orden za izuzetan angažman na izgradnji privrednih veza.

Ambasadorka Sljusarenko kazala je da je zajednički cilj da se odnosi dvije države unaprijede. Tome, pre-ma njenim riječima, doprinosi us-postavljanje zone slobodne trgovine između Ukrajine i Crne Gore, kao i međusobni sporazum o bezviznom tromjesečnom boravku građana.

- Ovo je veoma važno za razvoj

biznisa. Potrebno je još uspostaviti direktnu avio liniju Podgorica – Ki-jev i otvoriti ambasadu Crne Gore u Ukrajini – rekla je Sljusarenko i istak-la odličnu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, koja je „uvijek dobar domaćin“.

Prezentacija

Kompanija Olymp-Ecology, koja je specijalizovana za projektovanje i izgradnju hidroelektrana na malim rijekama, prečišćavanje otpadnih voda kao i vode za piće, već više od deceniju uspješno izvodi projekte u Ukrajini, Češkoj Republici, Slovačkoj i drugim zemljama.

Predstavnici kompanije su pr-ezentovali konkretne realizovane projekte prečišćavanja otpadnih i voda za piće u gradovima od nekoliko desetina hiljada stanovnika, koji su doprinijeli značajnoj uštedi resursa, finansijskih sredstava i vremena. Iz-razili su spremnost da pomognu pri realizaciji sličnih projekata u Crnoj Gori, ali i da investiraju u obnovljivu energiju u našoj zemlji. Oni su izrazili očekivanje da će u kratkom roku us-postaviti poslovnu saradnju u našoj zemlji, te naglasili da imaju znanje i stručnost da projekte realizuju u kratkom roku.

Predstavnici resornih ministarsta-va i kompanije E3 upoznali su goste iz Ukrajine sa stanjem na tržištu energi-je u Crnoj Gori, sa fokusom na inves-ticione potencijale u ovoj oblasti. Oni su konstatovali da Crna Gora ima po-tencijal za razvoj energetike i kroz ve-like i male projekte, u oblastima kako hidro i termo energije, tako i obnov-ljive. Izražena je spremnost ministar-stava da pruže punu pomoć potenci-jalnim ino partnerima, te naglašeno da u Crnoj Gori postoje mogućnosti da se kroz zajednička ulaganja un-aprijedi kvalitet komunalnih usluga.

Potpisivanje sporazuma: Igor Gres i Ivan Saveljić


[email protected]

11

Na sastanku je govoreno o predselekciji kandidata za Bord direktora ove asocijacije za 2014. godinu.

Komitet pridruženih članica „Eurochambres”

Radovanović na sastanku u Ankari

Sastanak Komiteta pridruženih članica „Eurochambres” (Asocijacija privre-

dnih komora Evrope) održan je u Ankari (Turska) 8. septembra 2013. godine. Pri-vrednu komoru Crne Gore predstavljao je generalni sekretar Pavle D. Radova-nović.

Učesnicima su se obratili predsje-dnik „Eurochambres” Alesandro Barbe-ris i potpredsjednik Rifat Hisarciklioglu, bivši potpredsjednik Evropske komisije Ganter Verheugen, turski ministar za EU i glavni pregovarač Egemen Bagıš, te mi-nistar rada i carine Hajati Jazici.

Na sastanku je, kako je saopšteno, bilo riječi i o predselekciji kandidata za Bord direktora ove asocijacije za 2014. godinu.

Dirk Vantigem, direktor za međuna-rodne odnose „Eurochambres” je imao prezentaciju Implementirani projekti i „kanali“ za pridružene članice.

„Eurochambers” je asocijacija pri-vrednih komora Evrope, sa sjedištem u Briselu, osnovana 1958. godine. To

je mreža 45 nacionalnih komora i dvi-je transnacionalne organizacije, koje zastupaju interese više od 20 miliona preduzeća (od čega je 93 odsto malih i srednjih). Osnovni cilj učešća u radu ove organizacije je jačanje partnerstva i sa-radnja sa institucijama EU, finansijskim institucijama u zemlji i inostranstvu, fon-dovima sa međunarodnim ekonomskim organizacijama, asocijacijama i instituci-jama.

Crna Gora je pridružena članica Euro-chambres od septembra 2006. godine. Pridružene članice su i Turska, Albanija, Azerbejdžan, Makedonija, Hrvatska, Ru-sija, Ukrajina, Belorusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Jermenija, Gru-zija, Izrael, Norveška, Švedska, Island, Mreža insularnih trgovinskih i industrij-skih komora EU i AIC Forum (Forum ja-dransko-jonskih privrednih komora).

Slovenija na 62. mjestu, Makedonija na 73, Hrvatska na 75, Bosna i Hercegovina na 87, a Srbija na 101.

Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF)

Crna Gora najkonkurentnija na Balkanu

Švajcarska ekonomija je i dalje naj-konkurentnija u svijetu, dok je

Crna Gora na listi konkurentnosti na 67. mjestu. Naša zemalja napredova-la je i popela se sa 72. na 67 mjesto. Kako stoji u izvještaju Svjetskog eko-nomskog foruma (WEF) za 2013. godi-nu, među 10 najkonkurentnijih u svi-jetu ove su godine sve zemlje koje su i lani bile visoko plasirane, ali sa drugim redoslijedom.

Švajcarska je zadržala titulu najkon-kurentnije svjetske ekonomije petu godinu zaredom, no želi li ostati na vrhu, trebala bi da prestane da previ-še štititi svoj bankarski sektor, poručio je World Economic Forum, poznat po okupljanju političara i poslovnih ljudi

jednom godišnje u alpskom odmara-lištu Davosu. Singapur i Finska ostale su na novoj listi na drugom i trećem mjestu, dok je Njemačka napredovala sa šestog na četvrto mjesto.

Za dva mjesta, na peto, napredo-vale su SAD, šesta je Švedska, koja je bila četvrta. Na sedmo mjesto napre-dovao je sa devetog Hong Kong, dok

je osma Holandija, koja je pala s pro-šlogodišnjeg petog mjesta. Deveti po konkurentnosti je Japan, koji je prošle godine bio deseti, dok se Velika Brita-nija spustila sa osmog na 10. mjesto.

Hrvatska se plasirala na 75. sa 81. mjesta, na kojem je bila prošle godine, s prosječnom ocjenom od 4,13. Švaj-carska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,67 od ukupno sedam.

Od zemalja u regiji najbolje je pla-sirana Slovenija, na 62. mjestu, no u odnosu na prošlu godinu pala je za šest mjesta. Crna Gora je napredova-la sa 72. na 67. mjesto, a Makedoni-ja sa 80. na 73. mjesto. BiH je na 87. mjestu, čime je napredovala za jedno mjesto, dok je Srbija pala sa 95. na 101. mjesto, prenosi Hina.

Analitika

Rifat Hisarciklioglu i Pavle D. Radovanović




Redovni sastanak predsjednika privrednih komora zemalja bi-

vše Jugoslavije, održan u organizaciji Gospodarske zbornice Slovenije 6. septembra 2013. godine u Ljubljani, okupio je više od 120 poslovnih lju-di iz regiona koji su kroz bilateralne susrete uspostavljali nove poslovne kontakte.

Crnogorsku delegaciju predstavni-ka 30 preduzeća iz gotovo svih obla-sti crnogorske privrede predvodio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, koji je ocije-nio prioritetnim unapređenje poslov-ne saradnje u regionu.

- Mislim da je ovo prostor koji mora da bude poslovno povezan, jer zajednički imamo najviše šansi da budemo konkurentni prema osta-lom dijelu Evrope i svijeta. Sada su vremena kada bi morali zajednički, objedinjeno, da nastupamo na trećim tržištima, da organizujemo zajednič-

Postoje brojne mogućnosti da se ekonomska saradnja intenzivira kao i da se poboljša poslovanje privrednih subjekata iz regije.

Susreti privrednika i predstavnika komora bivše Jugoslavije

Unaprijediti poslovnu saradnju u regionu

ke izložbe, predstavljanja sajmove, poslovne forume, da radimo na tome da se konstituišu određeni konzorci-jumi. Onda bi mogli, obimom naših proizvoda i usluga, da konkurišemo na širim tržištima – kazao je Mijuško-vić, dodajući da će se nastaviti praksa organizovanja sličnih sastanaka.

Domaćin, predsjednik Gospodar-ske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič smatra da saradnja komora doprinosi unapređenju političke situ-acije u regiji i ekspanziji ekonomskih veza. Rekao je da vjeruje da postoje mnoge mogućnosti i prilike da se ta saradnja unaprijedi kao i poslovanje privrednih subjekata iz regije.

Potpredsjednica Hrvatske gospo-darske komore Jasminka Trzun izrazi-la je očekivanje da će sastanak dopri-nijeti uspostavljanju novih poslovnih partnerstava, te ukazala na to da su ulaskom u EU u toj zemlji otvorene nove poslovne mogućnosti.

- Mi smo apsolutno spremni po-magati našim kolegama koji se pri-premaju za punopravno članstvo u EU, spremni smo im prenijeti svoja is-kustva i prije svega zainteresirani smo za što intenzivniju i bolju gospodarsku suradnju – kazala je Trzun.

Raša Ristivojević, potpredsjednik Privredne komore Srbije, naglasio je značaj razmjene informacija i isku-stava između predstavnika komora, i dodao da je namjera te asocijacije da na jesen organizuje sličan poslovni forum.

- S obzirom da Srbija ima status kandidata za članstvo u EU, bitno nam je što smo tokom sastanka bili u prilici da apsorbujemo iskustva Slovenije i Hrvatske, tim pre što je Srbija definisala sebe kao državu koja više od 50 odsto trgovinske razmjene obavlja sa zemljama Unije – rekao je Ristivojević.

Stojmirka Tasevski, Privredna komora Makedonije, istakla je da je jačanje ekonomije regiona imperativ za svaku zemlju, te da je saradnja ko-mora most koji povezuje njihove pri-vrede.

Potpredsjednik Vanjsko trgovin-ske komore Bosne i Hercegovine Ne-manja Vasić govorio je o regionalnoj saradnji u svijetlu ulaska Hrvatske u EU, odnosno izlaska iz CEFTA. Izrazio je očekivanje da će regionalna sara-dnja za godinu ili dvije biti osnažena i bez ikakvih barijera.

Predsjednik Privredne komore Re-publike Srpske Borko Đurić pozvao je na veću efikasnost državnih admini-stracija koje, prema njegovim riječi-ma, moraju da budu u funkciji potre-ba privrede. Sastanak predstavnika komora je ocijenio dobrom praksom koja vodi jačanju saradnje privreda regiona i iznalaženju novih načina da se postignu poslovni ciljevi.

Sastanak predstavnika komora je, podsjećamo, održan u jeku Evropskog prvenstva u košarci koje se odigrava u Sloveniji. Iz GZS su ranije saopštili da im je namjera bila da i taj veliki sportski događaj iskoriste za promo-ciju ekonomije i uspostavljanje novih poslovnih kontakata.

Detalj sa sastanka u Ljubljani


[email protected]

13

Strane diplomate takmičile se u berbi grožđa, pobije-dio kineski ambasador Ži Žaolin.

Jubilej

Plantaže obilježile pola vijeka poslovanja

Svečanom berbom vranca i večernjim koncertom Plantaže su

24. septembra 2013. godine obilježile 50 godina poslovanja.

U takmičarskom dijelu manifest-acije pobijedio je ambasador Kine u Crnoj Gori Ži Žaolin, koji je uz pomoć supruge, za pola sata, ubrao 47 kanti grožđa, prenosi Pobjeda.

Nešto lošiji rezultat, ubranih 45 kanti grožđa, imao je ambasador Rusi-je Andrej Aleksejević Nesterenko, dok su treće mjesto osvojili ambasadorka Poljske Gražina Sikorska sa suprugom i ekipom iz ambasade.

Među beračima su i ove godine, kao i prošle, kada su Plantaže počele sa manifestacijskim obilježavanjem berbe vinskog grožđa, najbrojniji bili strane diplomate. Učestvovali su i predstavnici Vlade, međunarodnih organizacija, političkih partija, kao i zaposleni u kompaniji.

Pobjednik takmičenja, ambasador Kine Ži Žaolin je na samom početku berbe kazao da je već imao priliku da grožđe bere u vinogradima u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i kod jednog privatnog proizvođača u Crnoj Gori.

Za crnogorsko vino, posebno vranac, kaže da je odlično, i da se zbog toga probilo na kinesko tržište.

Ambasador Žaolin vjeruje da će izvoz vina na kinesko tržište biti još veći, pa je savjetovao Plantažama da povećaju proizvodnju, jer je to tržište ogromno.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič smatra da je akcija u kojoj učestvuju strane diplomate do-bar marketinški potez Plantaža, jer je bitno da se oni upoznaju sa vinogra-darstvom u Crnoj Gori, posebno u procesu priključivanja EU.

On je ocijenio da je konkurencija na svjetskom tržištu vina ogromna, ali da je pitanje kvaliteta ovog proizvoda subjektivan doživljaj, pa crnogorsko vino ima istu šansu da se nametne potrošačima kao i jedno francusko.

Ministar poljoprivrede Petar Ivanović, iako iskusan vinogradar jer ima svoj zasad vinove loze, rekao nam je da nije došao da se takmiči, ali jeste da podrži izvanrednu inicijativu Plantaža.

- Smatram da postoji kult vina i gajenja grožđa i da je to nešto po čemu Crna Gora može da bude pre-poznatljiva. Ono gdje očekujem da moj doprinos bude veći to je u borbi za priznavanje autohtonih sorti vina. Ukoliko na međunarodnom tržištu budemo prepoznatljivi, onda je to

način da popularišemo zemlju i vinsku kulturu – rekao je Ivanović, dodajući da Plantaže nijesu konkurencija malim proizvođačima, nego inspiracija oni-ma koji žele ozbiljno da se bave ovim poslom.

Priliku da učestvuju u svečanoj berbi imali su i španski stručnjaci predvođeni Martinesom Zapaterom, koji ovih dana opet obilaze crnogor-ske vinograde istražujući genetiku au-tohtonih sorti vinove loze.

- Sigurno ima boljih berača od mene, ali mi kao naučnici možemo bolje da razumijemo šta sve stoji iza ove fantastične produkcije Plantaža – kazao je Zapater.

Njegov kolega iz naučnog tima Mi-odrag Grbić smatra da je ova manifes-tacija dobra prilika da se Crna Gora uz-digne na mapi vinskih, ali i gastronom-skih destinacija.

Izvršna direktorica Plantaža Veri-ca Maraš saopštila je da je do danas ubrano oko 15 miliona kilograma vin-skog grožđa, a da je plan za ovu godinu 18 miliona kilograma.

- Zadovoljni smo kvalitetom, iako je bilo teško očuvati grožđe zbog vremenskih prilika. Nadam se da će i ove godine biti dobrog vina – ka-zala je direktorica Maraš, dodajući da prerađivački kapaciteti rade punom parom 24 sata.

Povodom jubileja 50 godina Plantaža, direktorica Maraš je ka-zala da su za uspjeh kompanije na domaćem, ali i regionalnom i širem tržištu zaslužne generacije zaposlenih, ali i investicije u kvalitet i ljude.

Ona je dodala da se ove sezone ne mogu pohvaliti kvalitetom grožđa koje su otkupili od privatnih vinogradara, ali da se nada da će iduća godina vre-menski biti povoljnija, a berba bolja.

- Otkupili smo mnogo manje grožđa nego lani, za sada nekih 50 do 60 tona. Razlog su naši ograničeni ka-paciteti, ali i kvalitet koji, nažalost, nije zadovoljavajući, jer grožđe ima nizak nivo šećera – kazala je direktorica Maraš.

Na koncertu odžanom uveče na Trgu Republike u Podgorici nastupili su Who See, Nina Žižić, Perper, Milena Vučić, Šukrija Žuti Serhatlić i Aleksan-dra Vojvodić. Posjetioci su bili u prilici da probaju vina i grožđe Plantaža.




Privredna komora je usmjerena na srednje i dugoroč-ne ciljeve, a ne na lobiranje za pojedinačne interese, na bazi čega doprinosi koherentnosti ekonomske po-litike.

Intervju: Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković za „Pobjedu”

Najviše kritikuju oni koji najmanje znaju

– Divim se hrabrosti, ili je to ipak nešto drugo, onih koji koristeći za to apsolutnu širinu medija, saopštavaju svakodnevno razne stavove, poglede, vizije budućnosti, a da pri tome nemaju nužne pretpostavke da bi mogli govoriti na tu temu. Čini mi se da sve više po-staje praksa da se najglasnije govori o onome o čemu se najmanje saznanja ima, čak zahvaljujući prije svega poli-tičkim strukturama i medijima, koji kao da podstiču da svi imamo pravo baviti se i komentarisati situaciju u privatnom sektoru. Moramo shvatiti da privatno preduzeće nije javna scena, te da nje-govim kapitalom raspolaže slobodno i neprikosnoveno isključivo njegov vla-snik – kaže predsjednik Privredne ko-more Velimir Mijušković u intervjuu za Pobjedu.

- Brine me što pozitivan impuls mno-gih privrednika ne umijemo prepoznati i podržati, već kao da jedva čekamo da ih izložimo sudu srama, potirući sve ono dobro što je već urađeno.

Pobjeda: Sve više je kompanija koje su u problemima, nelikvidnost se ne smanjuje, privrednici se i da-lje žale na poslovni ambijent.

V. Mijušković: Mi ne smijemo zabo-raviti da bez napretka svakog pojedinač-nog preduzeća nema ni razvoja u cjelini. Umjesto toga, skloni smo predstavnike privatnog sektora a priori proglašavati, najblaže rečeno, lošim, dajući im mno-ge veoma ružne kvalifikative.

Nažalost, mi danas imamo situaciju da se različiti predstavnici NVO sekto-ra, političari, te brojni drugi samopro-glašeni stručnjaci i analitičari bave kao osnovnom djelatnošću radom kompa-nija privatnog sektora i stičem utisak da loši rezultati ili propast nekih preduzeća kao da se jedva čekaju.

Bojim se da na taj način naš poslov-ni ambijent činimo manje atraktivnim i za buduće domaće i za strane investito-re, a za one koji su već u poslu, klimu za

privređivanje nepodnošljivom.Uz to, kod nas se godinama pona-

vlja situacija i da se socijalni problemi prenose na poslodavce, umjesto da za to postoji jasno definisan program od strane države. Iz dana u dan stižu novi zahtjevi radnika ili bivših radnika, veza-no za njihova prava, koji se pozivaju na propise iz minulih vremena, što parališe rad poslodavca.

Ne manje vrijedna pomena kao ka-rakteristika našeg ambijenta je i sporo donošenje odluka od strane državnih organa, koje nerijetko predstavljaju kompromisna rješenja na štetu poslo-davca i privrede.

Pobjeda: Rebalans budžeta, Vladin program da iz KAP-a Rusi izađu za oko četrdesetak miliona eura… stopirani su neslaganjem manjeg koalicionog partnera u vlasti?

V. Mijušković: Nije dobro da se ekonomska politika, njeno kreiranje i vođenje prenose sa nosioca izvršne vla-sti na političke strukture u parlamentu. Naime, Vlada nema ni pravo ni obavezu da to čini.

Logično je da parlament za pita-nja KAP-a i druga slična ne može imati odgovornost, te u konačnom odluku o tome treba očekivati od izvršne vlasti.

Industrija aluminijuma, kao i sva-ka druga industrija je specifična, kako sa aspekta tehnoloških, tako tržišnih i drugih karakteristika. U Crnoj Gori pro-izvodnja aluminijuma ima sve pretpo-stavke za postojanje (imamo kvalitetnu rudu sa značajnim rezervama, energet-ski potencijal, dugogodišnju tradiciju u proizvodnji, što podrazumijeva postoja-nje kvalitetnog i kvalifikovanog kadra). Umjesto da se bavimo posmatranjem problema iz tog ugla, svi se u Crnoj Gori bavimo KAP-om, kao postojećim predu-zećem i njegovim problemima bez obzi-ra na činjenicu da o tome nemamo, niti možemo imati potrebne informacije.

Velimir Mijušković


[email protected]

15

Pobjeda: Ukoliko ne bude usvojen rebalans budžeta, čeka nas doda-tno stezanje kaiša, možda i teškoće sa isplatama plata i penzija…

V. Mijušković: Crna Gora je od peri-oda kada je ostvarivala budžetski suficit zapala u situaciju da prihodi ne pokriva-ju rashode. Nakon toga je nastupila kri-za i našli smo se u situaciji kada prihodi moraju biti isključivo iz realnih izvora. Neću saopštiti ništa novo kada kažem da se uravnoteženje budžeta može po-stići na dva načina: povećanjem priho-da sa jedne ili smanjenjem rashoda sa druge strane, odnosno kombinacijom pomenutih načina. Naravno, nijesu to popularne mjere u bilo kojem društvu ni ekonomiji, ali im se mora pribjeći uzi-majući u obzir sve njihove prednosti i nedostatke.

Takođe, poznato je svima da je za-duživanje države limitirano i da mora-mo poštovati kriterijume Mastrihta koji govore o visini istog.

Podsjetiću da smo iz Komore dugo apelovali da se krene u „obračun“ sa sivom ekonomijom, upozoravajući da je prisutnija nego što se to zvanično procjenjuje. Ove godine zahvaljujući zaista dobro koordiniranom djelovanju Poreske uprave i Uprave za inspekcijske poslove, kao i kampanji koja je vođena rezultati su očigledni. Iz Poreske uprave saopštavaju da su prihodi osjetno po-većani. Dakle, to je dobar primjer da sinhronizovano i kontinuirano djelova-nje nadležnih organa daje rezultate.

Svi pominjani instrumenti su u na-dležnosti Vlade, a koliko i kako će biti prihvaćeni od strane građana, to oni pokazuju na izborima.

Mora se pomenuti i glomazna admi-nistracija koju imamo i koju je potrebno racionalizovati. Smatram da sa manje izvršilaca kojima treba obezbijediti do-bre uslove i svu potrebnu motivaciju možemo dobiti efikasniju javnu upravu.

Pobjeda: Koji su ključni problemi na koje se trenutno žale privrednici – članovi Komore?

V. Mijušković: Nizak nivo konkuren-tnosti, nizak stepen diverzifikovnosti i nepovoljna struktura privrede, što za-jedno uzrokuje negativan spoljnotrgo-vinski bilans. Veoma je izražena nelikvi-

dnost, visoke su cijene kapitala i otežan pristup kreditima realnom sektoru, nedovoljno sređena prostorno-planska dokumentacija na svim nivoima, kao i nerazvijena saobraćajna i komunalna infrastruktura, kao osnovni preduslov za razvoj. Sve ovo, moramo priznati, prati i neadekvatna i nedovoljno struč-na radna snaga, koju karakteriše i slaba pokretljivost.

U dijelu finansiranja osnovni pro-blem je nedovoljan neto priliv likvidnih sredstava iz redovnog poslovanja, što se negativno odražava na njenu tekuću likvidnost.

Tekuće poslovanje privrede se u sve većoj mjeri zasniva na korišćenju eks-ternih izvora.

Promjene u strukturi poslovne imovine i izvora finansiranja dovele su do pogoršanja pokazatelja dugoročne finansijske ravnoteže i finansijske sta-bilnost. Naime, veliki dio sopstvenog i ukupnog neto obrtnog kapitala je imo-bilisan u nekretnine i tako stavljen van funkcije. Ovo je, čini se, i osnovni razlog visokog stepena rizika koje poslovne banke procjenjuju u procesu odobra-vanja kredita. Zbog toga svaki privredni subjekat mora dobro voditi računa o optimizaciji strukture sopstvenog kapi-tala.

Početak rješavanja problema je u identifikovanju dužnika i uvođenju fi-nansijske discipline kod izmirivanja oba-veza.

Uprkos činjenici da su u sektor sao-braćaja posljednjih godina uložena zna-čajna sredstva, i dalje imamo problem loše saobraćajne infrastrukture, kao veliku prepreku našem ekonomskom razvoju.

Pobjeda: Crna Gora nema dovoljno kadra koje tržište traži, a iz Komore se uporno upozorava da ni socijal-ni dijalog nije dovoljno razvijen?

V. Mijušković: Radna snaga je ta-kođe jedan od velikih problema. Upr-kos reformama u sistemu obrazovanja ne uspijevamo da stvorimo dovoljno kadra koji može odgovoriti zahtjevima tržišta, a koji takođe nije ni spreman na kontinuirano učenje. Kombinovano sa krutim radnim zakonodavstvom, ovo je problem koji traži hitno djelovanje.

Ne rjeđe pominjan problem od stra-ne privrednika je i nedovoljno razvijen

ekonomsko-socijalni dijalog, koji se u najskorije vrijeme mora kvalitativno i zakonski unaprijediti. Raduje saznanje da je u pripremi novi zakon o socijalnom savjetu i njegovom budućem sastavu.

Ovi i drugi identifikovani problemi su predočeni Vladi sa setom predloga mjera za njihovo uklanjanje.

Pobjeda: Koliko se glas privrednika uvažava i da li Vlada ima sada više sluha za privredu?

V. Mijušković: Ono što karakteriše taj odnos kod nas je: otvoren dijalog u kome smo najznačajniji partner Vladi kod kreiranja ekonomske politike i stva-ranja povoljnog poslovnog ambijenta. Podsjetiću da su u Komori kao osnovni vid organizovanja sektorska udruže-nja koja preko svojih zastupnika iznose stavove i predloge koje kao prirodni partneri nude Vladi. Dakle, Komora, odnosno privreda, nije opozicija Vladi i to ne treba niko da očekuje, jer to nije prirodno. Ona je, ne samo u našoj, već i u svim državama partner Vladi, jer su pred nama isti ciljevi. Zbog sveobuhva-tnosti članstva i bazirano na praksi koju oni imaju mi zapravo nudimo rješenja Vladi za prevazilaženje situacija koje se percipiraju kao problemi, i na taj se na-čin se ostvaruje partnerstvo sa Vladom.

Sve veća uključenost Komore u rad brojnih tijela i savjeta Vlade čiji je rad usmjeren na regulatornu reformu, izra-du propisa i slično, ide u prilog iznijetoj tezi. Sa druge strane, na svim skupovi-ma i sastancima privrednika u Komori, kojih je veliki broj, učestvuju predstav-nici Vlade sa svih nivoa. To je prilika da se u razgovoru sa onima koji iz prakse mogu ponuditi najbolja rješenja dolazi do rezultata.

Podsjetiću da je crnogorska Privre-dna komora organizovana kao javno pravna institucija, kao uostalom i ko-more svih razvijenih evropskih zemalja. To podrazumijeva našu usmjerenost na srednje i dugoročne ciljeve, a ne lobi-ranje za pojedinačne interese, na bazi čega doprinosimo koherentnosti eko-nomske politike.

Vjerujem da snagu koju generiše-mo iz članstva koje imamo treba da i dalje koristimo u punom kapacitetu, namećući energično svoje stavove i interese kreatorima politika, nastojeći da unapređujemo dinamiku rješavanja




identifikovanih problema.Ono što privreda na bazi argumento-

vanih stavova i činjenica iznosi u Komo-ri, procesuira se ka Vladi i u najvećem dijelu bude prihvaćeno. Očekivanja su da neke od reakcija budu promptnije.

Oprezno birajte partnera

Pobjeda: Ministarstvo finansija i Centralna banka objavljuju spi-skove blokiranih poreskih dužnika i povratnika u prekršajima. Zdrave firme sada imaju mogućnost da se klone poslovanja sa onima koje su u velikim gubicima kako se nelikvi-dnost ne bi povećavala?V. Mijušković: To je rezultat jedne

od inicijativa pokrenutih u Komori. Pre-ma raspoloživim pokazateljima, takvo činjenje pokazalo se apsolutno oprav-danim. Nema dileme da spiskovi koje objavljuje Centralna banka predstavljaju pomoć svim kompanijama koje posluju na zdravim osnovama, jer im omoguća-vaju oprez pri odabiru partnera za po-slovanje. Tu praksu treba unapređivati i nastaviti.

Istina, mi smatramo da ti spiskovi treba da budu dostupni zainteresova-nim stranama, a ne ukupnoj javnosti, jer upravo zbog te, rekao bih, preotvo-renosti uzrokujemo probleme.

Pristupilo se i izradi propisa kojim je moguće iznalaženje načina za sprečava-nje kašnjenja pri plaćanju, što je takođe inicirano iz Komore, neposredno nakon što je u Evropskom parlamentu usvoje-na Direktiva koja uređuje tu oblast. To je bilo prije više od dvije godine. Dakle, Komora je to inicirala na vrijeme.

Hitno je potreban razvojni doku-

ment

Pobjeda: Koji je urgentni posao u ekonomiji Crne Gore?

V. Mijušković: Crna Gora mora od-mah početi da priprema dokument koji će jasno i precizno definisati pravce ukupnog privrednog razvoja. Mi smo kao jednu od obaveza prema EU izradili Nacionalni plan razvoja, koji je u nazna-kama pokušavao objediniti sve aspekte budućeg razvoja, ali to svakako ne može zamijeniti dokument o kojem govorim.

Bez takvog dokumenta, koji bi obu-hvatio budući razvoj iz svih uglova, uzi-

majući u obzir raspoložive resurse, pro-jekciju razvoja, regionalne, demografske i druge specifičnosti, teško da možemo govoriti o sigurnom ekonomskom ra-stu. On mora biti urađen na bazi priori-teta i specifičnosti, a njime se od strane države trebaju svakako utvrditi nosioci, rokovi, kao i stimulativne mjere koje ne smiju biti uniformne, već određene u zavisnosti od različitosti prioriteta pri-vredne grane ili regije.

Česti izbori loš signal za investitore

Pobjeda: Najavljuje se mogućnost vanrednih izbora – samo godi-nu nakon formiranja nove Vlade. Kako će se to odraziti na ekono-miju Crne Gore, odnosno projekte koji su u toku?

V. Mijušković: Učestali izbori ni u jednoj zemlji za ekonomiju nijesu dobri. Prije svega, mentalitetima kakav je naš u takvom ambijentu fokus se prenosi na politička pitanja, a ekonomska – životna se potiskuju u drugi plan.

Česti izbori šalju poruku potencijal-nim investitorima da država i ekonom-ski ambijent u njoj nijesu sigurni i stabil-ni. A za nas je svaki investitor izuzetno važan, budući da dalji razvoj moramo u dobrom dijelu temeljiti na svježem nov-cu koji treba da u Crnu Goru dođe kroz investicije, otvori nova radna mjesta i zaposli naše mlade ljude, multiplikujući na taj način mnoge dobre efekte. Vjeru-jem da će to imati na umu svi koji treba da utvrđuju uslove povoljne za investi-tore i da neće dozvoliti da izgubimo vri-jeme koje se ne može nadoknaditi.

Udruženi do novih tržišta

Pobjeda: Koliko sarađuju komore Balkana u kontekstu prekogra-nične saradnje koju forsira EU, a i projekti takve vrste jednostavnije dobijaju podršku?

V. Mijušković: Objedinjeni kao ko-more bivše Jugoslavije jedni drugima možemo biti od velike pomoći u ostva-rivanju zadataka koji se nalaze pred na-šim nacionalnim ekonomijama. U orga-nizaciji naših komora treba pripremati zajedničke nastupe na važnim sajam-skim i sličnim manifestacijama, kako bi imali veće uspjehe na novim tržištima.

Pored ovoga, mogućnost učešća u brojnim projektima i široku lepezu usluga koju pružamo našim članica-ma ostvarujemo zahvaljujući činjenici da smo kao institucija veoma aktivni članovi EUROCHAMBRES-a, asocijaci-je komora Evrope, Međunarodne tr-govinske komore, Asocijacije komora Balkana i Foruma jadransko- jonskih komora. Crnogorska komora ove godi-ne predsjedava Asocijacijom balkanskih komora. Naše aktivno članstvo u ovim asocijacijama potvrđuje činjenica da su predstavnici rukovodstva Komore više puta birani na veoma odgovorne visoke upravljačke pozicije pominjanih asocijacija. Takođe, ovogodišnje pro-glašenje Privredne komore Crne Gore za naj komoru jugoistočne i centralne Evrope najilustrativnije govori o ugledu koji Komora ima u međunarodnim raz-mjerama.

Najvažnije od svega je što kvalitet naših usluga naravno testiraju crnogor-ski privrednici, koji u konačnom plani-raju aktivnosti u skladu sa svojim prio-ritetima. Tako pokušavati da se cijeni o radu Komore ukoliko nemate iskustva u privredi i ne poznajete dovoljno komor-ski sistem, nije oportuno.

Pobjeda: Slovenija i Hrvatska su članice EU. Koliko njihova isku-stva mogu pomoći kompanijama i preduzetnicima drugih zemalja da uspješnije konkurišu za projekte?

V. Mijušković: Ove dvije zemlje već su članice Evropske unije i imaju boga-to iskustvo vezano za proces integracija koji druge zemlje sada prolaze. Stoga, kada je riječ o budućoj saradnji, pred nama se postavlja izazov i korišćenja evropskih fondova za unapređenje pre-kogranične saradnje. Činjenica je da su strukturni fondovi Evropske unije i pro-grami podrške namijenjeni zemljama u pretpristupnoj fazi veoma naklonjeni projektima bilateralne i prekogranične poslovne saradnje između preduzeća, posebno kada je riječ o ulaganjima u proizvodni sektor. Preduzeća, posebno mala i srednja, nemaju dovoljno kvali-fikovanog kadra koji bi, između ostalog, mogao da se bavi i uistinu komplikova-nim procedurama koje su nametnute od strane evropske administracije. Sto-ga, sve više privrednih komora regiona razvija svoju konsultantsku funkciju.


[email protected]

17

Komora znatno doprinosi kreiranju stimulativnog po-slovnog ambijenta, rješavanju dugoročnih i tekućih privrednih problema te pružanju svih vrsta logističke podrške i pomoći kompanijama.

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Komore za „Dan”

Kontinuirana i uspješna saradnja sa privredom i državom

U ovoj, kao i u prethodnim godinama, Privredna komora Crne Gore je po-

vezujući privatni i javni interes, djelujući u okviru: društvo – država – privreda, imala funkciju vezivnog tkiva, odnosno aktera prisutnog u svim segmentima, primarno legitimisanog zajedničkim interesima svih privrednih subjekata Crne Gore, ocijenila je potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Fi-lipović.

- Komora je aktivno učestvovala u kreiranju stimulativnog poslovnog am-bijenta, rješavanju dugoročnih i tekućih problema, pružanju svih vrsta logističke podrške i pomoći, obezbjeđivanju ko-munikacija i povezivanju sa potencijal-nim partnerima iz zemlje i inostranstva. Ona to radi kontinuirano i uspješno, što je prepoznala i Regionalna nezavisna agencija za izbor i promociju najme-nadžera i najkompanija regiona Jugoi-stočne Evrope, koja joj je na svečanosti održanoj 4. jula ove godine u Sarajevu, dodijelila nagradu Najkomora regiona za 2013. godinu”, istakla je Filipović.

Rezultati

Ona smatra da se osnovna uloga or-ganizacije, odnosno društvene institucije kao što je Privredna komora Crne Gore, najbolje razumije ukoliko se, pored nje-nih deklarisanih vizija i misija, sagledaju i praktična polja njenog konkretnog dje-lovanja, i u tom smislu, navela je dio rea-lizovanih aktivnosti u ovoj godini:

organizovanje - Prvog Crnogorskog parlamenta preduzeća, koji je dopri-nio unapređivanju dijaloga između privrede i zakonodavne vlasti, a is-tovremeno otvarajući novu dimen-

ziju unapređivanja uspostavljenog kontinuiranog dijaloga sa izvršnom vlašću;predsjedavanje Asocijacijom balkan-- skih komora, gdje je u okviru orga-nizovanja Generalne skupštine ove asocijacije organizovana konferenci-ja posvećena sivoj ekonomiji;učešće u radu EUROCHAMBERS-a, - asocijacije Jadransko-jonskih komo-ra, CEFTA tijelima i drugim multi-lateralnim aktivnostima, doprinosi snaženju privrede za integracije i ko-rišćenje fondova pomoći i podrške;organizovanje 12 poslovih foruma i - to sa privrednicima: Srbije, Mađar-ske, Rumunije, Ekvadora, Monaka, Bosne i Hercegovine, Kosova, Argen-tine, Malte, Italije, Albanije i Turske, bili su prilika za neposredno poslov-no povezivanje;učešće u pregovorima za članstvo u - EU u 27 poglavlja Acquis-a, priprema i izvještavanje na screening-zima;organizovano je 38 seminara na ra-- zne teme za koje su privrednici iska-zali interesovanje;

promovisanje privrede, kako kroz - projekat “Dobro iz Crne Gore”, tako i na sajmovima i svim poslovnim su-sretima.Potpredsjednica ocjenjuje da je po-

sebno važan segment djelovanja una-pređenje poslovnog ambijenta.

-Argumentovane zahtjeve članica Komora upućuje nadležnim ministar-stvima i Savjetu za regulatornu reformu čiji je član. Činjenica je da kod donosilaca odluka nailazimo na razumijevanje, po-sebno kada se radi o poslovanju špedi-tera (direktna i indirektna odgovornost), kod plaćanja PDV (treset, igre na sreću), akciza (lož ulja) i dr, navodi Ljiljana Filipo-vić.

Uloga

- Kao i do sada, na državnom nivou, objedinjavajući interese privrede, Pri-vredna komora analizira, sarađuje, uče-stvuje, inicira, pokreće, predlaže mjere za unapređenje ambijenta poslovanja. Na nivou privrednih subjekata i kompa-nija, Komora servisira, pomaže, stimuli-še, istražuje, organizuje, povezuje, daje logistiku za poslovne odluke koje donosi menadžment tih firmi. Oporavak bilo koje ekonomije, pa i crnogorske u vre-menima ekonomske krize svjetskih raz-mjera, omeđen je eksternim faktorima, koje ne možemo prenebregavati. Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija zna-čajno se oslanja na inostranu ponudu, te upravo zbog toga mora intenzivnije biti posvećena osmišljavanju instrumenata kojima će se podstaći ekonomski razvoj. Naravno, svima nama mora biti jasno da oporavak ekonomije zahtijeva uklju-čenost svih struktura društva. Privredna komora će i u narednom periodu jasno prepoznavati prioritete privrede i na bazi toga usmjeravati svoje programske aktivnosti, kao i voditi dijalog sa Vladom po pitanju kreiranja ekonomske politike”, zaključila je potpredsjednica Komore.

Ljiljana Filipović




Od januara do aprila 2013. godine, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio 82,6 miliona eura.

Ulaganja u Crnu Goru

Recesija u eurozoni smanjila interesovanje investitora

Nepovoljna kretanja u eurozoni i neizvjesnost na finansijskom trži-

štu uticali su na manje interesovanje stranih investitora za ulaganja u Crnu Goru.

Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Crne Gore Nina Drakić podsjeća da je re-cesija u eurozoni, koja je karakterisala prošlu godinu, imala negativan uticaj na tražnju i direktne strane investicije u svim zemljama regiona, a oštra zima i suša oslabili su poljoprivredu, nega-tivno uticali na trgovinsku razmjenu i ekonomske aktivnosti uopšte.

U prošloj godini Crna Gora bilježi rast priliva stranih direktnih investicija.

- Ostvareni neto priliv od 453,6 mi-liona EUR, veći je 16,6 odsto u poređe-nju sa 2011. Ipak, u periodu januar-april ove godine, neto priliv SDI iznosio je 82,6 miliona EUR i manji je 11,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine - rekla je Drakić agenciji Mina-business.

Ona je dodala da je, imajući u vidu značaj stranih direktnih investicija za ekonomski rast i razvoj zemlje, Pri-vredna komore na sjednici Upravnog odbora analizirala mogućnosti i pod-sticajne mjere za investiranje. Pripre-mljen je materijal kojim su objedinjene

relevantne informacije na državnom i lokalnom nivou sa ciljem stvaranja po-slovnog ambijenta atraktivnog za inve-stitore.

- Cijeneći da privlačenje stranih direktnih investicija kroz podsticajne mjere treba da doprinese povećanju proizvodnje, supstituciji uvoza i proširi izvoznu ponudu i učini je konkuren-tnijom, opredjeljenje Vlade i lokalnih samouprava je da daju dodatne po-voljnosti za sve one investitore koji su spremni da izgrade određene prerađi-vačke ili turističke kapacitete - rekla je Drakić.

Mjere na državnom nivou, kako je kazala, usmjerene su na razvoj manje razvijenih područja, a obuhvataju oslo-bađanja i umanjenja plaćanja poreza, kao i subvencije za zapošljavanje teže zapošljivih osoba.

Prema njenim riječima, biznis zone, kao poseban oblik organizovanja privre-dne aktivnosti, pružaju mogućnosti za poslovanje pod povoljnijim uslovima, što treba da doprinese razvoju mikro i malih proizvodnih preduzeća, poveća-nje zaposlenosti, posebno u manje raz-vijenim opštinama, povećanju izvoza i balansu između sektora proizvodnje.

Opštine Berane i Kolašin proglasile

su biznis zone otvorenim za ulaganje, do 2016. godine planirano je otvaranje biznis zona u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Baru, dok su i ostale opštine opredi-jelile lokacije na kojima će investitori imati određene povoljnosti.

U okviru biznis zona planirano je ulaganje u proizvodnju prehrambenih proizvoda, prerađivačku industriju, transport i logistiku, naučno istraživač-ke djelatnosti i informisanje i komuni-kacije.

- Turizam kao strateška privredna grana predstavlja dodatni potencijal za ulaganje, gdje je Planom privatizacije za ovu godinu definisano tridesetak lokaliteta čija valorizacija je planirana u ovoj godini. Iako se može očekivati da masovni turizam u doglednoj bu-dućnosti i dalje ima svoje mjesto, razvoj je usmjeren ka sofisticiranom turizmu, uz izgradnju marina za mega jahte, golf terena, hotela sa četiri i pet zvjezdica - navela je Drakić.

Turizam, kako je dodala, ima poten-cijal za diverzifikaciju jačanjem veza sa poljoprivredom, saobraćajem i logisti-kom.

Privrednici ukazuju da je potrebno istrajati u naporima da se realizuju ku-poprodajni ugovori na atraktivnim lo-kacijama, odnosno, preduzeti mjere u cilju oslobađanja ovih lokacija za nova investiranja ukoliko obaveze iz ugovora nijesu ispunjene. Takođe je potrebno poreskom politikom djelovati u prav-cu definisanja stimulativnih poreza za objekte koji su u funkciji i namjenski se koriste, odnosno, destimulativnih po-reza za objekte koji su van funkcije.

- Privredna komora je u proteklom dijelu godine realizovala brojne aktiv-nosti u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta i investicione klime u Crnoj Gori, jačanja međunarodne ekonom-ske saradnje, dajući snažan doprinos i evroatlantskim integracionim procesi-ma - zaključila je Drakić.


[email protected]

19

Prvi „One & Only“ hotel u Evropi, na 3.000 kvadrata, imaće 110 luksuznih soba, apartmane, vile i spa centar. Planirana je izgradnja marine sa 250 vezova za jedre-njake i brodove.

Investicija od 500 miliona eura u Kumboru

Počeli radovi na luksuznom ljetovalištu

Rušenjem objekata u krugu nekada-šnje kasarne u Kumboru, kompanija

„Azmont“ je 20. avgusta 2013. godine i zvanično počela investiciju vrijednu 500 miliona eura, koja podrazumjeva izgra-dnju prvog „One & Only“ rizorta u Evropi, prenose agencije.

Prvi „One & Only“ hotel u Evropi, biće sa 110 luksuznih soba, apartmana, vila i spa centrom, na 3.000 kvadrata. Planira-na je izgradnja marine sa 250 vezova za jedrenjake i brodove dužine od 12 do 70 metara, malih naselja na samoj obali, za-tim velikog kompleksa za organizaciju kon-ferencija i banketa, korporativnog smje-štaja i teniske akademije. U kompleksu će se naći i domaći i međunarodni restorani i barovi, bulevari, plažni i kantri klub, luksu-zne vile, park, botanička bašta…

Podsjećamo, prvobitno planirana in-vesticija od 250 miliona povećana je na 500 miliona eura, dok su rokovi za gradnju sa osam godina skraćeni na minimalna 33 mjeseca. Ukupna površina zemljišta u Kumboru iznosi 241.695 kvadratnih me-tara, a Vlada je sa azerbejdžanskom kom-panijom „Sokar“ sklopila ugovor o zakupu na 90 godina.

Građevinski radovi povjereni su kom-paniji „Alek Montenegro“ koja je pred-stavnik džoint-venčer organizacije koju čine „Bemaks“ iz Crne Gore i „Alek Du-bai – Al Jaber LEGT Engineering & Con-tracting“. Raščišćavanje terena će trajati godinu, nakon čega će početi gradnja One&Only rizorta. Projekat će biti završen do 1. maja 2016. godine. U narednih ne-koliko mjeseci najavljeno je zapošljavanje oko 500 radnika.

Direktor Projekta James Vilson rekao je da radovi idu po planu, zahvaljujući ogromnim naporima Opštine Herceg Novi

i Vlade Crne Gore koja je, kako kaže, brža u razvojnom planiranju i izdavanju dozvo-la nego što je to slučaj u mnogim drugim zemljama.

- Nadam se da će Herceg Novi biti neprestano u „jeku sezone“ i da više neće biti „zimskog bluza“. Srećan sam da kažem da će 500 radnika biti uposleno u narednih nekoliko mjeseci, za saradnju nam se javilo oko 450 kompanija i primili smo 2.500 aplikacija za posao – kazao je Vilson, dodajući da će finansijska sredstva od aukcijske prodaje starog materijala iz bivših vojnih objekata ići u humanitarne svrhe.

Aleksandar Mijajlović, u ime Alec Montenegro, kazao je da je One Only re-sort trenutno najveći turistički projekat u Evropi, te da će uraditi sve da radovi teku po planu.

- Rad na ovako velikom projektu i sa ovako visokim standardima koje je po-stavio „One & Only“ na njihovom prvom rizortu u Evropi velika je čast, ali i nevje-rovatna odgovornost. Mi smo apsolutno spremni i uradićemo sve da projekat teče po planu. Sa pripremnim radovima počeli smo 11 dana prije predviđenog roka. Za rušenje je predviđeno 80 objekata, a po-stojeći kulturno-istorijski spomenici biće rekonstruisani. Zgrada glavne komande je u fazi ispitivanja i ukoliko sve bude u redu, sačuvaćemo je. U planu je da tu bude kancelarijski prostor za zaposlene – obja-snio je Mijajlović, dodajući da će u zenitu poslova biti angažovano oko 6.000 ljudi, mahom iz Crne Gore i regiona.

Kumbor

Pripremni radovi će trajati godinu




Poljoprivreda

Budžetskim izdvajanjima do veće zaposlenosti Izdvajanje za Agrobudžet ne predstavlja trošak već in-vesticiju koja će, kroz korišćenje sredstava EU, obez-bijediti značajan fond za razvoj.

Veća izdvajanja iz nacionalnog bu-džeta za poljoprivredu doprinijela bi

većoj zaposlenosti u tom sektoru i sma-njenju deficita u hrani, ocijenila je se-kretar Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Pri-vredne komore Crne Gore Lidija Rmuš.

Ona je kazala da se posljednjih go-dina deficit u hrani smanjuje zbog rasta izvoza, iako je to i dalje nedovoljno jer postoje značajne rezerve za dodatno smanjenje, što je prije svega uslovljeno povećanjem konkurentnosti domaće proizvodnje.

- Upravo je to još jedan od razloga zbog čega bi iz nacionalnog budžeta tre-balo usmjeriti značajnija sredstva za pod-sticanje razvoja poljoprivrede - rekla je Rmuš agenciji Mina-business.

Zahtjevi EU

Agrobudžet u ovoj godini iznosi oko 20,3 miliona eura, što, kako je ocijenila Rmuš, nije dovoljno za postizanje značaj-nijih pomaka u proizvodnji.

- Pri tome, treba imati u vidu na-stupajući proces pridruživanja EU koja postavlja vrlo stroge zahtjeve za poljopri-vrede zemalja kandidatkinja, naročito sa aspekta bezbjednosti hrane. Izdvajanje za Agrobudžet ne predstavlja trošak već investiciju koja će kroz korišćenje sred-

stava EU obezbijediti značajna sredstva za sopstveni razvoj – rekla je Rmuš.

Prema njenim riječima, glavni zada-tak države je da stvori povoljan poslovni ambijent u kojem će privrednici realizo-vati proizvodnju i plasirati svoje proizvo-de na domaćem i stranom tržištu.

- Iako je Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja od 2009. do ove godine bilo predviđeno povećanje sredstava nami-jenjenih razvoju poljoprivrede za oko 1,8 puta u petogodišnjem periodu, do toga nije došlo zbog ekonomske krize koja je prouzrokovala nedovoljno punjenje bu-džeta - navodi Rmuš.

To je, kako je navela, moralo uticati i na definisanje nešto drugačijeg modela finansiranja poljoprivrede od planiranog Nacionalnim programom, koji podrazu-mijeva ukidanje pojedinih mjera i sma-njenje planiranih iznosa za subvencioni-ranje pojednih vrsta proizvodnje.

Prema riječima Rmuš, Agrobudžet je u ovoj godini trebalo da iznosi oko 35 miliona eura.

Kvalitet i izvoz

Ona je saopštila da je opšte pozna-to da je pred privrednicima stalni cilj da povećaju proizvodnju i naprave proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet, kao i

cijenu koja mora biti konkurentna na do-maćem i stranom tržištu.

- Posljednjih godina evidentno je da izvoz poljoprivredno-prehrambenih proi-zvoda stalno raste, pa je za posljednje tri godine povećan oko 22 odsto - rekla je Rmuš.

Ona je navela da se, kada je riječ o izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, mora uzeti u obzir takozvani „izvoz na pragu”, odnosno prodaja do-maćih proizvoda na crnogorskom tržištu kroz turističku tražnju, koji se često nazi-va i „nevidljivi izvoz” i čija se vrijednost još ne može precizno odrediti.

- S druge strane, veća turistička tra-žnja zahtijeva i povećan uvoz poljopri-vrednih proizvoda koje Crna Gora ne proizvodi ili proizvodi u nedovoljnim ko-ličinama da zadovolji potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje - dodala je Rmuš.

Ona je podsjetila da se crnogorski poljoprivredni proizvodi nalaze na tržišti-ma zemalja u okruženju, o čemu svjedoči i podatak da se godišnje izvozi oko osam hiljada tona voća i povrća u vrijednosti od oko 7,3 miliona eura.

Godišnje se, kako je kazala, uveze oko 22 miliona EUR voća i povrća, od čega oko osam miliona banana i južnog voća.

- Pri tome treba imati u vidu da su kvalitet i cijena opredjeljujući prilikom prodaje proizvoda, tako da prisustvo pro-izvoda iz uvoza bitno utiče na potrebu kompanija da stalno rade na konkuren-tnosti proizvoda - poručila je Rmuš.

Prema njenim riječima, Crna Gora se uključivanjem u međunarodne to-kove trgovine, kroz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanjem međunarodnih ugovora, obavezala da će prihvatiti da svoje poslovanje i legislativu prilagodi međunarodnim standardima.

- To podrazumijeva liberalizaciju trži-šta, ali istovremeno otvara značajno veća tržišta za plasman crnogorskih proizvoda. Zbog jake tržišne utakmice proizvođači moraju stalno raditi na povećanju kon-


[email protected]

21

kuretnosti proizvoda, koji prvo treba da nađu mjesto na domaćem, a zatim i na drugim tržištima - smatra Rmuš.

Marketing

Moćne strane kompanije, kako je na-vela, rade stalno na poboljšanju marke-tinškog nastupa kako bi zadržale postoje-ća tržišta u sve jačoj konkurenciji.

Rmuš je saopštila da je pozicioniranje na tržištu jedan je od najtežih zadataka koji stoji pred crnogorskim kompanija-ma, jer je potrošačke navike društva te-ško mijenjati, posebno u sektoru hrane.

- To se prije svega odnosi na sektor hrane, gdje se potrošači nerado odlučuju da kupuju proizvode drugih dobavljača od onih od kojih su već u dužem vremen-skom periodu navikli da kupuju - objasni-la je Rmuš.

Crna Gora treba da obezbijedi uzgoj u skladu sa stan-dardima koje zahtijeva tržište zemalja gdje će se iz-voziti meso.

Šansa za prerađivače

Podstaći izvoz mesa u arapske zemlje

Crna Gora priprema projekat koji će podstaći izvoz jagnjećeg i ja-

rećeg mesa u arapske zemlje, a oba-vljeni su i prvi razgovori sa crnogor-skim prerađivačima, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović kazao je da bi Crna Gora izvozom jagnjećeg i ja-rećeg mesa u arapske zemlje dobila novo tržište, povećala zaposlenost i poboljšala imidž ekonomije, piše Po-bjeda.

On smatra da Crna Gora ima uslove za kvalitetnu organsku proi-zvodnju jagnjetine i jaretine, za koji-ma raste tražnja u svijetu.

Ivanović je saopštio i da bi pre-thodno trebalo riješiti nekoliko pro-blema. Crna Gora bi, prema njegovim riječima, prije svega trebalo da obez-bijedi uzgoj u skladu sa standardima koje zahtijeva tržište zemalja gdje će

se izvoziti meso.- Važno je i da završimo takozvani

bip-bar. To je poseban granični prelaz u okviru Luke Bar, koji je namijenjen izvozu žive stoke - kazao je Ivanović.

On je dodao da je neophodno imati standarde koji se traže u različi-tim državama, kao i da će Crna Gora, nakon što poveže ta tri segmenta, do-biti mogućnost da dugoročno realizu-je planirani program.

Ivanović je naveo da se izvozom jagnjetine i jaretine u arapske zemlje otvara prostor za zapošljavanje ljudi, koji bi imali regularan posao i sigurne prilive.

- Izvozimo svoje proizvode i pola-ko počinjemo da osvajamo strana tr-žišta. Na taj način, ne samo da popra-vljamo spoljno-trgovinski bilans, nego obezbjeđujemo prilive koji nam mogu pomoći da ostvarimo drugačije eko-nomske parametre od onih na koje smo navikli - saopštio je Ivanović.

Najčešći razlozi za kupovinu istih proizvoda od drugih dobavljača su, pre-ma njenim riječima, visok kvalitet i niža cijena, kao i dobro osmišljena promocija i reklama novih proizvoda.

Rmuš je podsjetila da Privredna ko-mora Crne Gore, imajući u vidu potrebu promovisanja kvalitetnih domaćih proi-zvoda i njihovog boljeg pozicioniranja u svijesti domaćih potrošača, kao i uspje-šnog nastupa na stranim tržištima, već šestu godinu realizuje aktivnosti na pro-jektu Dobro iz Crne Gore.

- Kroz analizu rezultata projekta evi-dentiran je značajan pomak u pozicio-niranju domaćih proizvoda i njihov bolji plasman na domaćem i stranom tržištu. Upravo u sektoru voda, mlječnih i me-snih prerađevina vidan je napredak u plasmanu proizvoda na domaćem i stra-nom tržištu - zaključila je Rmuš.

Manifestacija privukla i oduševila brojne turi-ste.

Izložba zdrave hrane na Durmitoru

Zdravlje sa planina

Izložba zdrave durmitorske hra-ne okupila je 27, avgusta 2013.

godine vrijedne proizvođače, pla-ninke i domaćice iz sela Opštine Žabljak, kao i brojne turiste.

Među domaćicama koje su izlagale svoje proizvode bila je i planinka Stanica Anđelić iz Njego-vuđe.

- Izložila sam kajmak, stari i mladi sir, sir prljo, koji se danas rijetko pravi, a usput sam ubra-la i borovnica. Želim da pokažem da ima vrijednih i radnih ljudi koji hoće da doprinese svom gradu i promociji durmitorske hrane - re-kla je Anđelić Radiju Crne Gore.

Ona je kazala da je ta izložba za njih proizvođače veoma kori-sna i trebalo bi da bude više takvih manifestacija, prenosi Mina-busi-ness.

Iako je dominantno stočarski kraj, u selima kanjona Tare dobro uspijeva voće i povrće koje je izlo-žila domaćica iz Tepaca Branislava Džabasan.

- Sijemo paradajz, papriku, kra-stavac, krompir, sve odlično uspi-jeva. Ove godine rodilo je i voće, šljive i kruške - navela je Džaba-san.

Ona je dodala da sa plasma-nom nema problema, dio proizvo-da se proda, a dio služi za vlastite potrebe.

Izložba zdrave durmitorske hra-ne oduševila je i turiste.

- Ovo je prelijepa akcija da lju-di pokažu šta sve rade i proizvode. Ovo je savršenstvo boja, ukusa i mirisa - prokomentarisala je gošća iz Novog Sada.




Turizam

Potrebno raditi na razvoju ponudeIzgradnja hotela visoke kategorije, edukacija kadra, unaprijeđenje infrastrukture, suzbijanje sive ekono-mije, preduslovi su za povećanje konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

Nastavak pozitivnih trendova u crnogorskom turizmu, koji će

doprinijeti konkurentnosti Crne Gore, pretpostavlja gradnju hotela visoke kategorije, unaprijeđivanje turističke ponude, produžetak sezona i suzbija-nje sive ekonomije.

Sekretar odbora Udruženja turiz-ma Privredne komore Crne Gore Sa-nja Marković kazala je da je, kada se radi o razvoju ove grane, potrebno is-puniti nekoliko važnih preduslova koji će doprinijeti daljem unaprijeđenju konkurentnosti Crne Gore kao turi-stičke destinacije.

- Radi se o izgradnji hotela visoke kategorije i drugih kapaciteta, eduka-ciji kadra, unaprijeđenju komunalne i lokalne infrastrukture, suzbijanju sive ekonomije u oblasti turizma i ugosti-teljstva. Takođe je potrebno prevazići strukturnu monolitnost i uticati na produžetak sezone - rekla je Marković agenciji Mina-business.

Prema njenim riječima, na crno-gorskom tržištu dominiraju turisti iz Rusije i Srbije. Međutim, potrebno je privući glavna emitivna tržišta Evrope kao što su Njemačka, Velika Britanija, Francuska i skandinavske zemlje.

- Visoko izražena sezonalnost je još karakteristika crnogorskog turi-

stičkog proizvoda, iako relativno mala udaljenost od brojnih većih evropskih centara, velike prirodne i kulturne raznolikosti, mogućnost da se većina atraktivnih lokacija može obići u toku jednog dana, omogućavaju da turistič-ki proizvod Crne Gore bude atraktivan i za tržišta koja karakteriše nesezonal-nost, a posebno za sve veći broj turista iz Azije, odnosno Kine i Japana i Južne Amerike - precizirala je Marković.

Ona je podsjetila da u Crnoj Gori špic sezone tradicionalno počinje sre-dinom jula, što su pokazali i podaci sa aerodroma Podgorica i Tivat o pro-metu aviona, koji bilježi rast od deset odsto i prometu putnika koji je viši 18 odsto u prvoj polovini jula u odnosu na isti period prošle godine. U istom periodu, prema podacima Uprave policije, broj putnika na graničnim prelazima je veći u odnosu na prošlu godinu.

- Glavni pokazatelj uspješnosti tu-rističke sezone je, svakako, broj ostva-renih noćenja, koji će, na osnovu tre-nutnog stanja bukinga na većini trži-šta, biti bolji nego prošle godine. Zain-teresovanost za crnogorsku turističku ponudu je više nego ohrabrujuća što govori da će ovogodišnja sezona biti bolja od prošlogodišnje - ocijenila je

Marković.Crna Gora, kako je navela, ima

nepovoljnu strukturu smještajnih ka-paciteta, gdje dominira individualni smještaj koji čini 74 odsto.

- Razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima predstavlja osnovni cilj koji će omo-gućiti povećanje kvaliteta turističke ponude. S obzirom na teritorijalnu ograničenost Crne Gore, potrebno je stvoriti uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, odnosno da se već postojeći hoteli niže katego-rije vremenom osavremene i prevedu u hotele više kategorije - smatra Mar-ković.

Individualni smještaj, kako je ka-zala, treba posmatrati kao dobar po-tencijal koji treba registrovati, stan-dardizovati i objediniti i na taj način doprinijeti suzbijanju sive ekonomije u turizmu.

- U cilju veće prepoznatljivosti cr-nogorske turističke ponude. nameće se kao neophodnost povezivanje tu-rizma i poljoprivrede koji imaju izra-žen sezonski karakter, jer se sezona poklapa sa povećanom proizvodnjom i ponudom sezonskih poljoprivrednih proizvoda. Plasman domaćih proizvo-da kroz turističku tražnju predstavlja „izvoz na pragu”, koji podrazumijeva prodaju domaćih proizvoda na do-maćem tržištu - objasnila je Marko-vić.

Glavni generatori sive ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu su, kako je na-vela, rad bez odobrenja, neregistrova-ni smještaj, promet akciznih proizvo-da, evidencija prometa u maloprodaji, odnosno neizdavanje fiskalnih računa i tržište rada, posebno zapošljavanje stranaca.

Marković je dodala da kvalitet tu-rističke ponude umanjuju privremeni objekti koji su locirani u blizini hotela i ulaze u zonu sive ekonomije.

- Međutim, kontinuitet, bolja međusobna saradnja i zajednički ko-ordinirani rad nadležnih državnih or-


[email protected]

23

gana i turističke privrede, restriktivniji pristup i strožija primjena propisa i standarda prilikom izdavanja odobre-nja za rad privremenih objekata, dali bi dalji doprinos u procesu svođenja sive ekonomije na nivo koji neće ugro-žavati zdrav dio ekonomije - poručila je Marković.

Za dalji razvoj crnogorskog turiz-

ma, bilo bi dobro sagledati mogućnost da se osim na usluge smještaja, niža stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV), primjenjuje i u sektoru ugosti-teljstva na usluge pripremanja hrane i prehrane, kao i na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima.

- Dosadašnja iskustva govore da

smanjena stopa PDV-a na usluge smje-štaja nije imala negativni uticaj na pri-hode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a, tako da bi realno bilo očeki-vati i od primjene snižene stope PDV-a za ugostiteljstvo, povećanje investicija i rast zapošljavanja - smatra Marko-vić.

Rezultati

Uspješna sezonaOčekuje se da će u ovoj godini Crnu Goru posjetiti 1,5 miliona turista i ostvariti 10 miliona noćenja.

Prihodi od turizma za osam mje-seci ove godine iznosili su 620,6

miliona eura, što je 1,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Kako prenosi Pobjeda, očekuje se da u ovoj godini Crnu Goru posjeti 1,5 miliona turista i da ostvare 10 miliona noćenja. Krajem septembra registro-vano je 32 odsto više turista nego u istom prošlogodišnjem periodu.

- Ljetnja turistička sezona je uspješna – rekao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdeno-vić.

Kazao je da je, u periodu od janu-ara do oktobra, 1,36 miliona putnika doputovalo na aerodrome u Crnoj Gori, što je povećanje od 16 odsto. U tom periodu je državnu granicu pre-šlo oko 2,5 miliona motornih vozila,

nistarstva biće projekti vezani za Dur-mitor i Bjelasicu, kao i uspostavljanje dodatnih veza sa zemljama srednje, zapadne i istočne Evrope. Ministar očekuje investicije u hotele „As“ i Cen-tar Igalo.

- Date su garancije za realizaciju tog dijela posla i očekujemo da se u narednih 15 dana potpišu ugovori i pristupi realizaciji ugovorenih poslo-va. U slučaju nepotpisivanja ugovora ponovo će biti pokrenuta procedura raskida i više se rokovi neće produža-vati – objasnio je Gvozdenović.

Državni sekretar u Ministarstvu Predrag Jelušić rekao je da je do 25. septembra većina glavnih hotelskih grupa u Crnoj Gori uspjela da ostvari godišnji plan.

- Najznačajnije hotelske kuće bilje-že rast posjete od 7 do 9% u odnosu na isti period prošle godine – saopštio je Jelušić.

Direktor Nacionalne turističke or-ganizacije Saša Radović saopštio je da Crna Gora bilježi sve bolje rezultate, što su konstatovale i inostrane institu-cije koje se bave turizmom.

Prema njegovim riječima, prvi put ove godine je zabilježen dolazak oko 2.000 turista iz Azerbejdžana, a to je 14.000 noćenja, što u ukupnom tu-rističkom prilivu čini oko milion eura novog prihoda.

- Luka Kotor bilježi takođe dobru posjećenost. Evidentirano je 14 odsto više putnika na jahtama i 32% na kru-zerima – dodao je Radović.

Prema njegovim riječima, kol cen-tar NTO-a je sedam hiljada poziva, uz značajno smanjenje žalbe na buku. Porastao je broj pohvala u odnosu na uređenost plaža i poboljšan kulturno-zabavni program.

Iz Ministarstva su poručili i da je naplata boravišne takse bila veća, kao i da u opštini Budva do kraja godine očekuju naplatu od dva miliona eura.

što je šest odsto više nego u pretho-dnom periodu.

- Ove godine prvi put smo napra-vili kategorizaciju oko 16 novih hotela i skoro 1.000 novih ležajeva. Na se-zonskim poslovima iz Crne Gore zapo-sleno je 10.244 ljudi ili 12 odsto više – rekao je Gvozdenović, dodajući da je za turističku sezonu veoma važna izgradnja velikih hotelskih kapaciteta, te da su omogućene zakonske olakši-ce za podizanje hotela sa četiri i pet zvjezdica.

Saopštio je da onlajn predstavlja-nje turističke ponude daje dobre re-zultate.

- Zakupili smo oglasni prostor na 17 najpoznatijih portala iz regiona sa minimalno zagarantovanim brojem prikaza od 44 miliona – izjavio je Gvoz-denović.

U narednom periodu u fokusu Mi-




Direktori aerodroma u Podgorici i Tivtu za Glasnik

Ljeto rekordnih rezultataOvogodišnja ljetnja sezona je najuspješnija od osniva-nja dvije crnogorske vazdušne luke, uz znatno poveća-nje broj putnika i slijetanja, naročito u avgustu, kažu Dragan Milanović i Ranko Bošković, direktori podgo-ričkog i tivatskog aerodroma.

Glasnik: Ljetnja turistička sezona, čini se, jednom od najuspješnijih. Da li u prilog tome govore i poda-ci o broju slijetanja i broju putnika na aerodromima?

D. Milanović: Protekli period lje-tnje sezone 2013. godine se i sa stano-višta aerodroma Podgorica može oka-rakterisati više nego uspješan, o čemu najbolje govore brojke koje su već nadmašile projektovana očekivanja za tekuću godinu. Tako je za period od 01. maja do 30. avgusta preko aerodroma Podgorica opsluženo 335.501 putnika što je rast od 14 % i 2350 vazduhoplo-va što predstavlja povećanje dva odsto u odnosu na isti period prošle godine. Treba reći da je samo tokom osmog mjeseca opsluženo 101.184 putnika što je 19 % više u odnosu na isti mjesec 2012. godine, a to je ujedno i rekord u broju opsluženih putnika na mjeseč-nom nivou u dosadašnjoj istoriji aero-droma Podgorica.

R. Bošković: Da li je sezona naju-spješnija ocjeniti će oni koji sumiraju i upoređuju podatke iz svih segmenata u kojima je naše društvo oslonjeno na turizam, ali, kada je riječ o saobraća-ju na aerodromu „Tivat” onda je ova ljetna sezona, definitivno, najuspje-

šnija u njegovom postojanju. Naime, od 1.maja do 31.avgusta opsluženo je 3.360 vazduhoplova u odnosu na lanj-skih 2.887 ili 16,4% više, dok je broj putnika bio 588 u odnosu na lanjskih 477 hiljada ili 23% više. Možda još bolje, od ovih brojeva govore sledeći podaci: u avgustu je opsluženo 1.102 vazduhoplova 203.498 putnika ili pros-ječno dnevno 6.564, pri čemu je, 10. avgusta, postignut i dnevni rekord od opsluženih 11.053 putnika. Osim toga, najavljeni red letenja i proteklih 11 dana septembra, govore da se trend porasta saobraćaja nastavlja.

Glasnik: Šta je po Vašem mišljenju potrebno učiniti da bi Crna Gora postala još popularnija avio-de-stinacija?

D. Milanović: Cijenim da su Aero-dromi Crne Gore sa svoja dva aerodro-ma, svih proteklih godina, bili pozitivan primjer kako treba planski graditi i pro-širivati sopstvene kapacitete i raditi na podizanju nivoa svojih usluga. Na taj način modernizovani i rekonstruisani aerodromi u Podgorici i Tivtu otvorili su crnogorsko nebo za sve zaintere-sovane avio kompanije i turoperatore i učinili Crnu Goru popularnijom avio destinacijom. To ne znači da je posao završen, naprotiv, kako Aerodromi Crne Gore tako i svi ostali subjekti mo-raju u kontinuitetu raditi na stalnom usavršavanju kadrova, povećanju sop-stvenih kapaciteta i poboljšanju kvali-teta svojih usluga.

R. Bošković: Pošto je postojanje ljudske potrebe za putovanjem gene-rator rasta saobraćaja, to je očigledno da bi povećanje turističkih kapaciteta, kvaliteta objekata i usluga, te odgo-varajuća promocija, Crnu Goru uči-

nili interesantnijom za posjetioce sa područja za koje je avionski prevoz logičan i dostupan izbor. Primjerom te popularnosti možemo navesti ka-rakteristike saobraćaja na aerodromu „Tivat” u segmentu tzv. biznis avijacije gdje su očigledne promjene u strukturi vazduhoplova u korelaciji sa pojavom i razvojem projekta „Porto Montene-gro”, kao i porast ukupnog saobraća-ja u okviru sticanja popularnosti Crne Gore u zemljama kao što su Rusija i Ukrajina.

Glasnik: Kompanija Aerodromi Crne Gore godinama uspješno posluje. Planirate li poslovne po-teze/investicije na aerodromima da bi se poslovanje dodatno una-prijedilo?

D. Milanović: Naravno, naši rezul-tati su vidljivi, na njih smo ponosni ali u isto vrijeme su i obavezujući. Stoga Ae-rodromi Crne Gore pomno prate, ana-liziraju i preispituju svoje kapacitete. Tako smo prvi Master plan, koji je obu-hvatao period od 2003. do 2023. godi-ne, već ažurirali 2011. godine i izradili novi koji obuhvata period do 2030. go-dine, što predstavlja ključni dokument za dalji razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu. Ono što smo, u ovom momentu, prepoznali nužnim za Aerodrom Pod-gorica je rekonstrukcija, proširenje i modernizacija manevarskih površina i platforme. Shodno tome uveliko su započete sve aktivnosti u vezi sa ovom investicijom, a njenom realizacijom će

Dragan Milanović

Ranko Bošković


[email protected]

25

biti značajno povećan kapacitet i si-gurnost zemaljskih operacija na aero-dromu Podgorica. Pored ovih krupnih investicija uporedo se odvijaju i ništa manje zahtjevni i bitni procesi obuka, usavršavanja i obnavljanja znanja, na-bavka novih i zanavljanje postojećih uredjaja i opreme u skladu sa važećim međunarodnim standardima.

R. Bošković: Pod uspješnošću po-slovanja se podrazumjeva, osim pozi-tivnih finansijskih rezultata, zadovolj-stvo klijenata kvalitetom usluge, dobro funkcionisanja sistema i postojanje strategije za budućnost kompanije. O dugogodišnjim, pozamašnim pozitiv-nim finansijskim efektima rada JP ACG se sve zna, solidno funkcionišemo i kao sistem, dok je potreba povećanja kapaciteta (što će dovesti i do pobolj-šanja kvaliteta usluga) imperativ naše strategije daljeg razvoja. Nakon usva-janja Državne studije lokacije aero-droma “Tivat” stekli su se uslovi da se projektuje i izgradi nova zgrada za pri-hvat i otpremu putnika i rekonstruišu i dograde manevarske površine i plat-forma za opsluživanje vazduhoplova. To su dva krupna investiciona zahvata u koje smo krenuli tenderima za izradu projekata, a tu je i dalje opremanje ae-rodroma novom opremom.

Glasnik: Vaša djelatnost je izuze-tno zahtjevna pa je važno primje-njivati svjetske standarde. Da li su aerodromi u potpunosti ospo-sobljen i da li rade po mjerilima aerodroma razvijenih zemlja?

D. Milanović: Aerodrom Podgorica svoj rad bazira na implementaciji kako domaćih tako i međunarodnih propisa i preporučene prakse iz oblasti vaz-dušnog saobraćaja. Istina standardi iz godine u godinu postaju sve strožiji i uvode se novi, tako da je i naš stalni napor sa tendencijom kontinuiteta tj. da idemo u korak sa svim novim mje-rama po pitanju bezbijednosti i sigur-nosti zemaljskih operacija. Vazdušni saobraćaj je djelatnost koja ne ostavlja mogućnost da ono što radite ne bude i prekontrolisano, tako je Aerodrom Podgorica na redovnoj provjeri od strane mnogobrojnih medjunarodnih institucija (ICAO, ECAC-a i dr.), audi-tora redovnih i čarter avio kompanija i Agencije za civilno vazduhoplovstvo

Crne Gore. A odgovor na vaše pitanje, da li se radi po mjerilima aerodroma razvijenih zemalja, najbolje ilustruje činjenica da je na skriningu o pristu-panju Crne Gore Evroskoj uniji dio po-glavlja 14 – Saobraćajna politika, koji se odnosi na vazdušni saobraćaj, oci-jenjen kao najuskladjeniji sa pravnim tekovinama EU.

R. Bošković: Možda bi nekome, tvr-dnja da radimo po svjetskim standar-dima, mogla zvučati pretenciozno, ali to predstavlja samo citiranje izvještaja raznih tijela i subjekata iz ove branše. Naime, ako na ovim prostorima postoji djelatnost koja je pod stalnim nadzo-rom raznih inspekcija, onda je to ova naša – aerodromska. Kontrolišu nas: naša Agencija civilnog vazduhoplo-vstva, Evropska komisija, ECAC-a, au-dite vrše avio kompanije (SAS, Thomas Cook, Air Berlin, Condor, Aeroflot ...) itd. Naravno, ima mjesta daljim po-boljšanjima i da sada ne citiram ono: „Svakog dana u ...”.

Glasnik: Koji su problemi u po-slovanju sa kojim se srijeće Vaša kompanija i šta je potrebno da bi se oni otklonili?

D. Milanović: Problema ima, uvijek će postojati i neminovno je da prate i uspješne. Naša je obaveza da te pro-bleme učinimo manje uticajnim na našu poslovnu politiku, partnere i ko-risnike usluga.

R. Bošković: U zadnjih par godina najveći problem i negativan uticaj na efikasnost poslovanja nam predstavlja imperativ postupanja po ovakvom sis-temu javnih nabavki, pogotovo u od-ržavanju specifičnih sistema nabavlje-nih od inostranih isporučilaca. Dobra namjera kontrole trošenja sredstava javnog sektora i sprečavanja korupcije, u provedbi, se pretvorilo u kočnicu bilo kakvog rada. Sklon sam reći: Mi ćemo obezbjediti sredstva za nabavke, a neka samu nabavku vrši ko god hoće (neki Vladin organ, nevladina organizacija, ko god to bio), samo da mi dobijemo to što nam treba i kad nam treba.

Glasnik: Irski niskotarifni prevo-znik Ryan Air u junu je počeo da prevozi putnike za Brisel, uz naja-vu da će na ljeto 2014. godine sli-jetati u Tivat sa turistima iz drugih

destinacija. Kakvo je Vaše, istina kratko, iskustvo sa ovom kompa-nijom i da li smatrate važnim ula-zak low-cost prevoznika na razvoj Crne Gore kao avio-destinacije?

D. Milanović: Što se tiče početka Ryan Airovih letova, da se primijetiti da je ova avio kompanija u kratkom vrtemenu ostavarila jako zavidan nivo popunjenosti putničke kabine, kako za dolazeće tako i za odlazeće letove. Ta činjenica nas zaista raduje. Prvi utisci su pozitivni, a međusobna saradnja je na visokom profesionalnom nivou. Prema Ryan Air-vim mjesečnim stati-stičkim analizama Aerodrom Podgori-ca se nalazi među prvih deset stanica po postignutim performansama (u pogledu tačnosti i ispunjenju drugih preuzetih obaveza) od ukupno 186 aerodroma na kojima saobraćaju u svijetu, dok smo za jul ove godine bili po određenim elementima analize i na prvom mjestu.

Početak Ryan Air-ovih operacija predstavlja još jednu više avio kom-paniju na našem nebu i upostavljanje novih destinacija i konekcija, što na-šim trenutnim i budućim putnicima povećava mogućnost izbora i olakšava avio dostpunost Crne Gore.

R. Bošković: Niskotarifni avio pre-voznici koriste usluge aerodroma koji imaju višak kapaciteta i kojima je nužno povećanje saobraćaja, odnosno gdje je interes grada ili regije za povećanjem broja posjeta (pa onda oni finansijski nadoknađuju dio troškova). Trenutno stanje infrastrukture aerodroma „Ti-vat” ne može podnijeti značajniji po-rast saobraćaja u toku ljetnje sezone, a za zimski period nema interesovanja tih prevoznika. Sa druge strane, ne mi-slim dobrim izvršiti supstituciju dijela postojećeg čarter saobraćaja (kojim turističke agencije dovoze svoje goste) sa low-cost prevoznicima i njihovim, većinom putnicima individualcima. Time se ne odbija ideja letenja nisko-tarifnih prevoznika za Crnu Goru, jer aerodrom „Podgorica” ima dovoljno kapaciteta (u avgustu „Tivat” 203.000, a „Podgorica” 101.000 putnika) i do Budve, kao glavnog odredišta turista, je 63 km, a iz Tivta 21 km – taman kao što su odaljeni od Brisela glavni aero-drom i aerodrom „Charleroi” - na koji leti Ryanair.




Intervju: Vladan Tabaš, direktor kompanije Čikom

Dvije decenije IT lideraPrihvatanje IT-a i mogućnosti koje on nudi u Crnoj Gori može i mora biti veće, sa manje rezervi i skepse i sa više znanja. Iako imamo računare u domovima, mislim da ih nedovoljno i na ne baš najbolji način koristimo.

Kompanija za informatički inženje-ring i konsalting Čikom proslavlja

ove godine dvije decenije uspješnog poslovanja. Sagovornik Glasnika Vladan Tabaš, direktor kompanije, na početku je bio njen jedini zaposleni. Danas, 20 godina kasnije, Čikom je među vodećim firmama u sektoru i (zajedno sa kćer-kom-firmom Advanced Services) ima 45 radnika i potpisane ugovore sa svjetskim gigantima kao što su Microsoft, HP, EMC, Symantec, Cisco, Allied Telesis, Lexmark i Adobe.

Glasnik: Otkud ideja, pa i hrabrost da krizne 1993. formirate kompani-ju i da li ste tada imali viziju da će ona stasati u informatičkog lidera u Crnoj Gori?

V. Tabaš: Dvadeset godina je period poslije koga svako ima pravo da se okrene za sobom i ocijeni postignuto. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka u Cr-noj Gori je počinjalo intenzivnije korišće-nje računarske opreme. Tadašnja uprava

Elektrotehničkog fakulteta imala je sluha da u cilju širenja znanja o, u Crnoj Gori, tada još nadolazećoj tehnologiji, okupi desetak zainteresovanih studenata i stavi im na raspolaganje petnaestak PC raču-nara koliko ih je ukupno bilo na fakulte-tu. Naš prijatelj i kolega, „bard“ među informatičatima u Crnoj Gori, Radosav Puzović je organizovao obuku za nas i prenio nam svoja znanja o korišćenju i servisiranju PC opreme, nakon čega smo u organizaciji ETF-a započeli prve kurseve računara u Crnoj Gori. Poslije par godina u meni je sazrela odluka da informatika bude moj budući poziv i, uz saglasnost uprave Univerziteta, počeo sam sa pru-žanjem servisne podrške tehničkim fa-kultetima. Poslije par godina priključio mi se kum i prijetelj Nenad Vraneš, su-vlasnik u firmi i izvršni direktor. Iskreno, ambicija, prije nego vizija, bila je pokre-tač naših aktivnosti. Tek kasnije, kada se firma konsolidovala ustanovili smo misi-ju firme „Informatika sa ljudskim likom“ - širenje i promocija informatičke kulture u funkciji budućeg biznisa, što nas je, uz

istinsku posvećenost korisnicima, pola-ko pozicioniralo u grupu najozbiljnijih IT kompanija u Crnoj Gori.

Glasnik: Koje faze razvoja je kompa-nija prošla tokom 20 godina rada i koje usluge pružala korisnicima?

V. Tabaš: Čikom je u ovih dvadeset godina od klasičnog prodavca računar-ske opreme, prateći razvoj IT tehnologija, evoluirao u implementatora najkomple-ksnijih informatičkih rješenja. Danas smo sigurno najsertifikovanija IT kompanija u Crnoj Gori, imamo ugovore sa vodećim svjetskim kompanijama kao što su Micro-soft, HP, EMC, Symantec, Cisco, Allied Te-lesis, Lexmark, Adobe... Stečena znanja i vendorska podrška su nas profilisale kao kompaniju za pružanje usluga IT infrat-strukturnih servisa, prodaju i održavanje tehnološki najkompleksnije IT opreme i izradu manjih softvera specifične namje-ne. Prvu godinu poslovanja sam počeo kao jedini zaposleni uz podršku nekoliko kolega koji su radili na ETF-u, a poslednju godinu poslovanja smo završili sa 45 za-poslenih u Čikomu i ćerki-firmi IT Adva-ced Services, koja se bavi razvojem i im-plementacijom softvera.

Glasnik: Objasnite – šta znači po-slovna filozofija Informatika sa ljud-skim likom?

V. Tabaš: Ranih devedesetih informa-tička oprema je bila prilicno nedostupna većini crnogorskih porodica zbog visokih cijena, ali i nepoznavanja nove tehnolo-gije. U želji da potencijalnim korisnicima opreme i usluga demistifikujemo i približi-mo tehnologiju koju promovišemo, osmi-slili smo slogan „Informatika sa ljudskim likom“ - informatika koju zajedno stavlja-mo u funkciju zadovoljenja korisničkih potreba, koju razumijemo i koristimo bez straha. Danas i dalje promovišemo ovu poslovnu filozofiju, jer smatram da u Crnoj Gori prihvatanje IT-a i mogućnosti koje on nudi, može i mora biti veće, sa manje rezervi i skepse i sa više znanja. Iako imamo računare u domovima, mi-slim da ih nedovoljno i na ne baš najbo-lji način koristimo. Čikom se trudi da što češće organizuje work-shopove i evente u cilju promocije IT-a.

Glasnik: Na koji ste projekat, koji je Čikom realizovao tokom pomenu-tog perioda, posebno ponosni? Pla-

Uspjeh prate priznanja: Vladan Tabaš


[email protected]

27

nirate li nove projekte - možda nešto potpuno novo na crnogorskoj infor-matičkoj sceni?

V. Tabaš: Elektronske sjednice Vlade Crne Gore, rješenje koje je u funkciji već nekoliko godina promoviše on-line siste-me čineći rad vlade, barem na tehničkom nivou, efikasnijim i produktivnijim. Pome-nuo bih i projekat Electronic Document Management System - sistem za elek-tronsko upravljanje dokumentima imple-mentiran u Vladi i ministarstvima čijom punom primjenom (što sada još uvijek nije slučaj) rad državne uprave treba da postane i efikasniji i transparentniji. U na-rednom periodu posvetićemo pažnju ra-zvoju mobilnih aplikacija jer je očigledno da one preuzimaju primat na svjetskom tržištu i nastaviti sa implementacijom in-frastrukturnih servisa.

Glasnik: Šta je Čikom predstavio na ovogodišnjem Infofestu?

V. Tabaš: Na ovogodišnjem Infofestu fokus je na promociji rješenja elektronske peticije „Glas građana“, čiji je razvoj podr-žao i finansirao UNDP, prihvatajući inicija-tivu koju je pokrenuo prethodni premijer, gospodin Igor Lukšić, u želji da uspostavi transparentnu elektronsku komunikaciju sa građanima. Tu je i sistem za upravlja-nje štampom koji poslednjih godinu dana uspješno implementiramo i čije kori-šćenje rezultira kontrolom i praćenjem kompanijske štampe u funkciji značajnog smanjenja troškova, a značajno je i sa or-ganizacionog i bezbjednosnog aspekta.

Ove godine cilj nam je da održimo kontinuitet naših nastupa, kontinuitet Infofesta, a sve u cilju promocije informa-tike na ovim prostorima i naše borbe za nju. Na Infofest nismo došli samo da se prezentujemo, već da se družimo, suče-ljavamo, da učimo od afirmisanih i da se afirmišemo. Ne da budemo viđeni, već da vidimo, da napravimo korak više na skali uspješnih, korak bliže najboljima. Infofest nudi jedinstveno osjećanje pripadnosti privilegovanom esnafu koji je prepoznao budućnost.

Glasnik: Ocijenite stanje u crnogor-skom ICT sektoru. Šta je potrebno da se uradi da bi se situacija popra-vila?

V. Tabaš: Drugim pitanjem zapravo ste odgovorili na prvo. Ja bih u cilju ove

elaboracije razdvojio IT i komunikacioni sektor. Ekonomska kriza u poslednjih pet godina je ozbiljno uzdrmala i kompanije koje se bave informaciono-komunikaci-onim tehnologijama, s tim da su one iz komunikacionog sektora samo smanjile prihode i profit, dok su IT kompanije, kao reprezenti tržišta koje je u Crnoj Gori još u razvoju, danas među najugroženijim u cr-nogorskoj privredi. Nažalost, ovo je malo poremetilo i međukompanijske odnose, što se odrazilo i na rad Odbora za ICT kojim apsolutno nisam zadovoljan i koji mora biti intenziviran. Osnivanjem IT kla-stera nekoliko kompanija pokušalo je dati impuls novom udruživanju u cilju siner-gije kapaciteta, ali trebaće vremena da rezultati rada klastera budu javno vidljivi. Osim intenziviranja aktivnosti ICT Odbo-ra i IT klastera neophodno je raditi na iz-građivanju odnosa sa državnom upravom kao potencijalnim inicijatorom razvoja IT servisa bez čijih je razvoja, implemen-tacije i intenzivnog korišćenja IT sektor osuđen na stagnaciju ili propadanje.

Glasnik: Kako ocjenjujete ulogu Privredne komore u unapređenju poslovnog ambijenta u vašem sek-toru?

V. Tabaš: Komora mora pomoći inten-zivniji rad Odbora za ICT ili ga raspustiti u ovakvom obliku i formirati manji i ope-rativniji, sa kompanijama i ljudima koji zaista žele da participiraju u njegovom radu. Mislim da je mnogo više inicijative na nama, a od Komore očekujem da nas podrži u našim inicijativama. Ali inicijativa nema, upravo zbog lošeg stanja u sekto-ru. Da pojasnim, ova moja konstatacija se odnosi na rad i zalaganje kolega iz IT

kompanija koji se ponekad ponašaju kao da nisu zainteresovani za sopstveni posao očekujući da će do posla doći samo „gle-danjem u ogledalo obasipajući se kom-plimentima”. U takvim uslovima nam ni kadrovi Komore sa kojima saradjujemo, uprkos velikom sopstvenom angažmanu, ne mogu pomoći.

Glasnik: Koja je veza između Vaših Pljevalja i informatike, pošto je po-znato da je, osim Vas, iz tog grada još nekoliko poznatih IT stručnjaka?

V. Tabaš: Sticajem okolnosti, u grupi studenata koju sam pomenuo našlo se najviše nas iz Pljevalja. Većina se profili-sala ka informatici, direktno ili indirektno. Već sam pomenuo Nenada Vraneša, značajnu ulogu u crnogorskom IT-u ima-ju Duško Petrović iz Digita Montenegro i Slavoljub Popadić koji je bio dugogodišnji direktor Interneta CG i Crnogorskog Tele-koma, sa možda i ključnom ulogom u cr-nogorskom ICT sektoru. Jednostavno, svi mi smo društvo iz škole koje je zgrabilo pruženu šansu i iskoristilo je.

Glasnik: Kako vidite buduću ulogu IT-a u Crnoj Gori?

Vjerujem u neku vremenski blisku Crnu Goru kao državu u kojoj imamo uređene registre stanovništva, preduzeća, podatke o njihovom bonitetu, pravni sta-tus, evidencije zaloga nepokretnosti, ka-drovske potencijale, socijalni status, brzu i efikasnu lokalnu i državnu upravu bazira-nu na portalima i elektronskoj komunika-ciji sa građanima putem portala, digitalno potpisane matične dokumente, ali i sve ostale dokumente dobijene mailom .

Slika koja simbolizuje slogan - Informatika s ljudskim likom. Kada ovi robotizovani i imaginarni ljudi postanu blijedi dio slike, a ovaj dječak njen primarni sadržaj, to će značiti da j e misija IT kompanija u Crnoj Gori prihvaćena“, kaže Tabaš.




Odbor MSP

Biznis zone – povoljnije poslovanjeBiznis zone, kao poseban oblik organizovanja privre-dne aktivnosti, treba da doprinesu povećanju izvoza, zapošljavanja i balansu između sektora proizvodnje.

Na sjednici Odbora, održanoj 25. septembra 2013. godine na Jadran-

skom sajmu u Budvi, u okviru 15. Sajma biznisa, predstavljena je Informacija o planiranim biznis zonama i uslovima poslovanja malog i srednjeg biznisa na nivou Glavnog grada Podgorice i razma-trana je informacija o poslovanju malih i srednjih preduzeća. Sjednici su prisu-stvovali predstavnici italijanskih firmi koje izlažu na sajmu.

U cilju obezbjeđivanja bržeg privre-dnog razvoja kreirane su podsticajne mjere za investiranje kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Mjere na dr-žavnom nivou usmjerene su na razvoj manje razvijenih područja, a obuhvataju oslobađanja i umanjenja plaćanja pore-za (na dobit i dohodak fizičkih lica), kao i subvencije za zapošljavanje teže zapošlji-vih lica. Lokalne samouprave odobravaju olakšice u dijelu plaćanja komunalnih ili drugih naknada, povoljne cijene zakupa, smanjenje ili oslobađanje plaćanja prire-za poreza na dohodak fizičkih lica, sma-njenje stope poreza na nepokretnosti i infrastrukturno opremanje.

Biznis zone pružaju mogućnosti za poslovanje pod povoljnijim uslovima, što u krajnjem treba da doprinese povećanju izvoza i zapošljavanja. Vlada Crne Gore je usvojila „Program podsticaja razvoja bi-znisa“ koji ima za cilj podsticanje razvoja mikro i malih proizvodnih preduzeća na

infrastrukturno opremljenom zemljištu, povećanje zaposlenosti u manje razvije-nim opštinama, kao i aktiviranje kapitala domaćih i inostranih investitora. Opšti-ne Berane i Kolašin proglasile su biznis zone otvorenim za ulaganje, do 2016. godine planirano je otvaranje biznis zona u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Baru, dok su i ostale opštine opredijelile lokacije na kojima će investitori imati određene povoljnosti.

U okviru biznis zona planirano je ulaga-nje u sledeće sektore:

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - proizvodnja prehrambenih proi-zvoda, prerađivačka industrija - laka indu-strija i proizvodnja, saobraćaj i skladištenje – trasport i logistika, stručne, naučne i tehničke djelatno-sti – naučno istraživačke djelatnosti, informisanje i komunikacije – ICT.

U cilju podsticaja razvoja poljoprivrede i privrede u cjelini, Glavni grad Podgorica je 2011. godine donio Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom je predvidio niz povla-stica za određenu namjenu objekata ili određene biznis zone. Planirane zone većinom sadrže industrijske/privredne

objekte, na lokacijama koje su obuhvaće-ne DUP-om i čija je namjena uglavnom određena. Zemljište je u najvećem dijelu u vlasništvu Glavnog grada. Podgorica nudi zemljište na period od 99 godina, uz obavezu investiranja u razvoj infrastruk-ture.

Mjere podsticaja obuhvataju sle-deće: 1) radi podsticaja investitora za pri-vođenje namjeni ključnih biznis zona u Glavnom gradu, Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz 2011. propisana su sledeća umanjenja:

za objekte namijenjene za proizvo-dnju, odnosno preradu poljopri-vrednih proizvoda u zahvatu DUP-a „Agroindustrijska zona“ za 60%, za objekte namijenjene industrijskoj proizvodnji u zahvatu DUP-a „Indu-strijska zona A“ za 50%, za skladišta i servise otvorenog i po-luotvorenog tipa za 25%.

2) korisnici zone mogu ostvariti poreske olakšice za zapošljavanje teže zapošljivih lica.

Tri najznačajnije zone - Agroindustrij-ska, Industrijska zona A i Servisno skladi-šna, po površini ne zaostaju za onima u svijetu što se, međutim, ne može reći za ostale njihove karakteristike (loša ili nika-kva infrastruktura, neriješeni imovinski odnosi). Za ove zone Glavni grad Podgo-rica umanjio je naknadu za komunalno opremanje i do 60%. Naknada za komu-nalno opremanje građevinskog zemljišta moći će da se plati na 20 godina za stam-beni, a za druge objekte na 10 godina u mjesečnim ratama.

U informaciji o poslovanju MSP, na-kon sagledavanja aktuelnih privrednih kretanja i prognoza poslovanja do kraja godine, konstatovano je da su najčešće barijere razvoju MSP: nizak nivo konku-rentnosti, nepovoljna struktura privrede, nelikvidnost poslovnih subjekata, visoke cijene kapitala i otežan pristup kredi-tima, nedovoljno sređena prostorno-planska dokumentacija na svim nivoima, nerazvijena saobraćajna i komunalna in-frastruktura, neadekvatna i nedovoljno stručna radna snaga, koju karakteriše i

Detalj sa sjednice Odbora MSP


[email protected]

29

slaba pokretljivost, netransparentni po-stupci javnih nabavki i dr.

Saglasno trenutnom stanju u privre-di, ukazano je na potrebu:

Formiranja i aktiviranja biznis zonaOdbor MSP je istakao značaj formiranja i aktiviranja biznis zona, ali se u praksi nije daleko odmaklo od početnih planova. Odbor upućuje zahtjev lokalnim samo-upravama da izađu sa konkretnom po-nudom za MSP u vezi poslovanja biznis zona i olakšica za mali i srednji biznis.

Rješavanja problema narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa ko-rišćenjem iskustava zemalja EU i regiona

Donijeti novi Zakon o rokovima izmi-rivanja novčanih obaveza, koji će obu-hvatiti rokove izvršenja obaveza u skladu sa Direktivom 2011/7/EU o borbi protiv zakašnjelih isplata, u cilju povećanja likvi-dnosti privrede. Kreirati nove instrumen-te za efikasniju naplatu potraživanja, kako bi se smanjila vrijednost postoje-ćeg duga preduzeća, po osnovu kojeg su računi blokirani. Početak rješavanja problema je u identifikovanju dužnika i uvođenju finansijske discipline kod izmi-rivanja obaveza.

Izmjena Zakona o PDV-u, kojom bi se omogućilo odloženo plaćanje te dažbine

Izmijeniti zakon, kako bi se PDV plaćao po izvršenoj naplati (naplaćenoj fakturi), a ne po fakturisanoj i po izdatoj robi. Alternativa ovom rješenju je tražiti od Vlade odloženo plaćanje PDV sa ro-kom otplate 60 ili 90 dana od fakturisa-nja i izdavanja robe.

Povećanja kontrole postupaka jav-nih nabavki

Uvesti sistem elektronskih javnih na-bavki čime bi se značajno smanjili troško-vi tendera i povećala efikasnost poslova-nja. Kriterijumi za bodovanje moraju biti usklađeni sa tipom nabavke. Uvođenje „crne liste“ za izvođače koji ne izvršavaju ugovorene obaveze.

Unapređenje saradnje obrazov-

nog i privrednog sistemaPotrebno je unaprijediti saradnju

obrazovnog sistema sa privedom i ini-cirati izradu i implementaciju projekta stručnog osposobljavanja lica sa steče-nim srednjim stručnim obrazovanjem deficitarnih zanimanja, po ugledu na sprovedeni Program za stručno osposo-bljavanje lica sa visokim obrazovanjem koji se realizuje od 2012 godine.

Pokrenuti akciju prikupljanja sredsta-va za Fond za stipendiranje učenika sre-dnjih stručnih škola obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije, koji je osno-vala Privredna komora Crne Gore u julu 2013.

Članovima Odbora su se predstavili italijanski privrednici – izlagači na sajmu, koji su prezentirali svoje poslovne mo-gućnosti, proizvodne programe i intere-sovanja u vezi saradnje sa crnogorskim firmama.

Inicijativa

Hitno izmijeniti Zakon o raduTrenutna situacija i uslovi poslovanja privrednih su-bjekata, kao i prognoze poslovnih prilika za naredni period, ni u kom slučaju ne idu na ruku mogućnosti nastavka rada na neodređeno vrijeme, velikom bro-ju zaposlenih kojima uskoro ističe ugovor o radu na određeno vrijeme.

Povodom utvrđenog mišljenja Mi-nistarstva rada i socijalnog stara-

nja kojim se daje tumačenje odredbi Zakona o radu, a koje se odnosi na nemogućnost zasnivanja radnog od-nosa na određeno vrijeme, nakon isteka prekida rada u trajanju od 60 dana, Privrednoj komori Crne Gore se masovno obraćaju privredna društva ističući probleme u poslovanju koji će nastupiti usljed takvog tumačenja, o čemu je Komora upoznala Ministar-stvo rada i socijalnog staranja.

Trenutna situacija i uslovi poslova-nja privrednih subjekata, kao i progno-ze poslovnih prilika za naredni period, ni u kom slučaju ne idu na ruku mo-gućnosti nastavka rada na neodređe-no vrijeme, velikom broju zaposlenih kojima uskoro ističe ugovor o radu na određeno vrijeme.

O nemogućnosti preobražaja ra-dnog odnosa na određeno vrijeme u radni odnos na neodređeno vrijeme, u trenutnim uslovima poslovanja je gotovo iluzorno govoriti, imajući u vidu nelikvidnost privrede, smanjen obim poslovanja i nesigurnost tržišta, s jedne strane i rigidnost važećeg Za-kona o radu, koji poslodavce dovodi u neravnopravan i gotovo bezizlazan položaj, prilikom problema u primjeni propisa.

Uz sve ovo, u većini slučajeva za

privredne subjekte je ekonomski ne-isplativo angažovanje radne snage putem outsourcing-a, uzimajući u ob-zir prirode i vrste posla koji obavljaju zaposleni na određeno vrijeme.

Posebno zabrinjava činjenica, što se na ovaj način desetinama hiljada građana Crne Gore uskraćuje ustavno pravo na rad, jer nakon isteka perioda od 24 mjeseca i 60 dana, njima se za-konom zabranjuje zapošljavanje kod jednog poslodavaca za razliku od dru-gih građana koji mogu zasnovati radni odnos na određeno vrijeme.

Preduzimanje mjera u pravcu hi-tnog presipitivanja odredbi Zakona o radu i izradu novog zakona kojim će se potpuno i savremeno urediti radno zakonodavstvo, smatramo urgentnim, budući da su se o izrazitoj negativnost predmetne odredbe, kao i niza drugih djelova ovog zakona, u najvećem mo-gućem obimu složili sindikalni pred-stavnici i rukovodstva većine privre-dnih subjekata u Crnoj Gori.

S toga je, iz Privredne komore Crne Gore Ministartsvu rada i socijalnog staranja predložena izmjena Zakona o radu po hitnoj proceduri, posebno imajući u vidu činjenicu da nam je na raspolaganju još uvijek dovoljno vre-mena, za otklanjanje negativnih po-sljedica po zaposlene i poslodavce.




Privredna komora osniva grupaciju za ribarstvo kako bi ojačali subjekti iz ovog sektora opterećnog proble-mima.

Ribarstvo

Politika EU zahtjevna, izazovi brojni

Crnu Goru u procesu pregovora sa EU u oblasti ribarstva, posebno mor-

skog, očekuju brojni izazovi, tim prije što ovaj sektor opterećuju brojni problemi.

Zastarjela i mala ribarska flota koja izlovljava skoro zanemarljiv dio raspolo-živih resursa, nepostojanje ribarske luke, nedostatak administrativnih kapaciteta za upravljanje…samo su neki od proble-ma koje, uz usklađivanje propisa, treba prevazići.

Organizacije proizvođača

Novom reformom evropske tržišne politike u ovoj oblasti ključna uloga biće povjerena organizacijama proizvođača, koji će dobiti veća prava i obaveze. To je bio jedan od razloga što je u Privrednoj komori Crne Gore usvojena inicijativa za formiranje grupacije za ribarstvo, čiji će članovi biti predstavnici udruženja pro-fesionalnih ribara, uzgajivača školjaka i ribe, preduzeća za preradu i distribuciju ribe, stručnjaci…

U Crnoj Gori, koja ima samo 17 bro-dova i koja, prema nekim ranijim procje-nama, sa samo jedan odsto učestvuje

u izlovu na južnom Jadranu, postoji čak pet udruženja ribara koji imaju dozvole za obavljanje malog i velikog privrednog ribolova (tri u Baru i dva u Herceg No-vom).

U Privrednoj komori Crne Gore se na-daju da će formiranje grupacije doprini-jeti, ne samo boljem povezivanju zainte-resovanih subjekta i zajedničkom uticaju na mjere upravljanja ovim sektorom već i boljem razumijevanju značaja njihovog organizovanja u profitne organizacije.

- Iako je učešće sektora ribarstva u cr-nogorskom BDP relativno mali i iznosi 0,5 odsto Privredna komora prepoznaje veli-ki potencijal, s obzirom na procijenjene količine ribe u moru, kao i čiste vodoto-kove povoljne za uzgoj. Zato je potrebno ojačati ulogu subjekata iz ovog sektora u procesu upravljanja ribarstvom – kaže za Pobjedu Slavica Pavlović iz Stručne služ-be Komore.

Zajedničke slabosti

Ona je podsjetila da ribarstvo obu-hvata podsektore – ulov morske i slat-kovodne ribe, akvakulturu, marikulturu,

sportsko rekreativni ribolov, preradu ribe, distribuciju i stavljanje na tržište ribe i proizvoda od ribe.

- Prepoznate su zajedničke slabo-sti vezane za neispunjavanje standar-da zdravstvene bezbijednosti hrane, neodgovarajući marketing ribe i ribljih proizvoda, slab sistem menadžementa, nedovoljna obučenost i stručna pomoć za inovacije – kaže Pavlović, posebno iz-dvajajući problem stare, neefikasne flote za morsko ribarstvo.

- Troškovi ribara, zbog zastarjele flo-te, su veliki, pa je i stvarni broj dana koje mogu da provedu na moru znatno manji od mediteranskog prosjeka. Da bi osa-vremenili brodove i opremu nedostaju im povoljni izvori finansiranja – kaže Pavlović, napominjući da je za novi brod potrebno izdvojiti najmanje nekoliko stotina hiljada eura.

Veliki problem je, kako dodaje, i ne-dostatak infrastrukture na kopnu – ri-barskih luka u kojima bi vezali brodove i imali neophodnu logističku podršku, mjesta prvog iskrcaja i mjesta prve pro-daje.

Pregovori

Pavlović smatra da će pregovori u sektoru ribarstva, za koji su da podsjeti-mo završeni procesi skrininga, biti jako zahtjevni i odgovorni, jer je riječ o osje-tljivom resursu.

- U skladu sa Zajedničkom ribarskom politikom EU, biće potrebno ojačati i ad-ministrativne kapacitete za bolje upra-vljanje ovim sektorom, jer je cilj da se na trpezama nađe samo riba izlovljena registrovanim brodovima i dozvoljenim alatima i opremom – kaže ona.

- Moraćemo pokriti sve djelove ove politike – upravljanje resurima i flotom, tržišna politika, strukturna politika i in-spekcija i kontrola. Kapaciteti inspekcije za morsko ribarstvo su dosta ograniče-ni. Imamo tri inspektora koja nemaju sopstveno vozilo za kontrolu već koriste asistenciju pomorske policije – kaže Pa-vlović.

U narednom periodu, dodaje ona, treba raditi i na izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi iz 2009. godine, jer je u toku i reforma evropske politike u ovoj oblasti.

Sitan ulov male plave ribeProcijenjena biomasa sitne plave

ribe i ostalih pelagičnih vrsta u crno-


[email protected]

31

gorskom moru kreće se od 30 do 130 hiljada tona. Prema riječima Pavlović, maksimalno dozvoljen godišnji izlov je devet hiljada tona, od čega crnogorski ribari ulove samo mali dio. Tokom 2011. i 2012. godine, prema podacima resor-nog ministarstva, izdate su 102 dozvole za veliki i mali privredni ribolov.

- Ove dozvole su izdate za izlov bije-le, pelagične ribe kao i za obalni ribolov

Studija se uklapa u veliku evropsku strategiju za po-morske, a pogotovo za mediteranske zemlje, pod na-zivom Plavi rast.

Ribarstvo, ekspertska studija EK

Ekskluzivne zone za značajno veći prihod

Crna Gora bi mogla povećati godišnji prihod od ribarstva sa 1,64 miliona

na 3,1 milion eura ako bi proglasila ek-skluzivnu zaštićenu pomorsku zonu, navodi se u studiji Evropske komisije.

Crna Gora, kao i svaka pomorska zemlja koja bi proglasila takvu zonu, koja je veća od pomorskog pojasa i koja uspostavlja pravo da se u njoj ek-skluzivno ribari, imala bi troškove pa-troliranja i kontrole, ali bi, kako sma-traju u Evropskoj komisiji, dobit bila, svejedno, veća, prenose Vijesti.

Evropska komisija predstavila je tehničku studiju, koju je ranije naru-čila, u kojoj piše da ona ne odražava mišljenje niti EU niti Evrošpsk, niti bilo koje zemlje članice, nego da je samo ekspertsko mišljenje.

Plavi rast

Komesar za ribarstvo i maritimna pitanja Maria Damanaki, ogradila se, rekavši da je proglašenje ekskluzivne pomorske zone za eksploataciju isklju-čivo i samo u nadležnosti suverenih zemalja.

Damanaki je vrlo pozitivno govo-rila o nalazima ove studije, jer se ona uklapa u veliku evropsku strategiju za pomorske, a pogotovo za mediteran-ske zemlje pod nazivom Plavi rast.

Strategija Plavi rast je multidisci-

plinarna i sveobuhvatna i njen je cilj povećanje rasta i zapošljavanja u svim pomorskim zemljama EU i zahvata polja od ribarstva preko akvakultura, turizma, očuvanja kulturne baštine i tradicije, do brodogradnje i saobraća-ja, dakle svim elementima koji se tiču neke mediteranske zemlje. U tom kon-tekstu, ekspertska studija proučila je troškove i dobitke uspostavljanja ma-ritimnih zona svih zemalja na Medi-teranu, kako članica, tako i kandidata Turske i Crne Gore i potencijalnih kan-didata Albanije i Bosne i Hercegovine.

Glavni zakljuak je da bi, kad bi sve zemlje EU ili oko EU imale zone, bilo mnogo lakše dovesti investicije i osigu-rati razvoj.

Sve sadašnje evropske maritimne reforme, kao ribarstvana primjer, u kontekstu su strategije Plavi rast. Po-stavljeni cilj je povećanje zaposlenosti u maritimnom sektoru u EU sa sada-šnjih pet na sedam miliona ljudi do 2020. godine.

Glavna zarada u tom ekskluzivnom ekonomskom pojasu ili njegovim va-rijantima, bila bi upravo u ribarstvu. Povećale bi se obaveze zemlje oko ekologije, potencijalno bi se uticalo na pomorska istraživanja i vojne vjež-be trećih zemalja, ali ne bi donio bitne promjene u očuvanju bezbjednosti, eksploataciji gasa i nafte, odlaganju

sa ribolovnim alatima i opremom koji su određeni za mali privredni ribolov – na-vodi Pavlović.

- Crna Gora danas u EU može izvoziti samo svježu izlovljenu morsku ribu i to iz objekata i sa brodova koji imaju izvozni broj. Naši ribari, zbog navedenih organi-čenih kapaciteta, izvoze mala kočina ribe i to uglavnom u Italiju – kaže Pavlović.

Ona kaže da će u narednom perio-

du i tako mali izvoz komplikovati zahtjev EU da svaku pošiljku prati poseban ser-tifikat, sa podacima koji garantuju da je riba izlovljena registrovanim brodom, sa dozvoljenim ribolovnim alatima i opre-mom, u dozvoljenom području – kaže Pavlović i dodaje da će zadatak nadle-žnog tijela državne uprave u Crnoj Gori biti da uspostavi i sistem izdavanja ta-kvog sertifikata.

otpada, postavljanju kablova i cjevo-voda, ili za arheološka i slična istraži-vanja, stoji u studiji.

Dogovor prije svega

- Države bi se mogle dogovoriti o pomorskim zonama na temelju Kon-vencije UN o pravu mora - rekla je Da-manaki.

Studija je podijelila zemlje Medite-rana na nekoliko grupa, u kojoj su je-dni „plavi džinovi” - Francuska, Španija i dio Italije, u drugoj su obale Sicilije i Malte, a treća je grupa Jadransko-jon-ska u kojoj se nalaze zemlje bivše Ju-goslavije i Albanija, kao i jadranski dio Italije, koja učestvuje u ovoj ekspert-skoj skici u tri grupe.

Italija bi mogla izgubiti nešto pre-ko 100 miliona eura godišnje, kad bi Hrvatska proglasila u potpunosti svoj ekskluzivni ekonomski pojas.

Hrvatska je tokom pregovora isko-ristila svoja međunardna prava i pro-glasila Zaštićeni ekološki i ribolovni pojas (ZERP), koji je po sadržaju puno uži od ekskluzivnog ekonomskog poja-sa, ali je tokom pristupnih pregovora u martu 2008. zbog pritisaka Slovenije i Italije morala pristati da se ZERP ne primjenjuje za zemlje članice EU. Hr-vatska javnost sad je zbunjena kako to da su pregovori neko vrijeme bili zako-čeni zbog ZERP-a, a sad se govori kako je to pametan potez.

Mina-Business




Trodnevni skup okupio je učesnike iz Rusije, Rumuni-je, Holandije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovi-ne, Srbije i Crne Gore.

Savjetovanje SQM 2013

Kvalitet, konkurentnost, EU

Centar za kvalitet Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore,

u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i časopisom Kvalitet i iz-vrsnost iz Beograda, organizovao je od 23. do 25. septembra 2013. godine u hotelu Palma u Tivtu se-damnaesto Savjetovanje o kvalitetu – SQM 2013.

U okviru tematskih oblasti izloženo je 48 autorskih radova i održano pet okruglih stolova. Među učesnicima savjetovanja bilo je bilo je gostiju i autora iz Rusije, Rumu-nije, Holandije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Pred stručnom i naučnom javnošću otvorena su sljedeća pi-tanja:

kvalitet i harmonizacija sa direk-•tivama i standardima Evropske unije,utvrđivanje stanja programa sis-•tema menadžmenta kvalitetom i definisanje narednih faza realiza-cije strategije unapređenja kvali-teta,kako pristupiti zahtjevima proce-•snog modela u skladu sa standar-dima ISO 9000,iznošenje i razmjena iskustava •preduzeća koja su uvela sistem

kvaliteta i kreću u process usklađi-vanja sa ISO 9000pospješivanje aktivnosti na una-•pređenju kvaliteta u obrazovanju, turizmu, zdravstvu i upravi,kvalitet i inovacije,•rad na ustanovljavanju nacional-•ne nagrade za kvalitet i poslovnu izvrsnost,podsticanje primjene modela •kvaliteta života ipodsticanje aktivnosti na primje-•ni serije standarda ISO 14000, standarda ISO 22000 I integrisa-nih menadžment sistema.- Uvijek aktuelni sistemi

menadžmenta i dalje dominiraju kao tematske cjeline. Infrastruktu-ra kvaliteta sa težištem na sistemu akreditacije, primjeni tehničkih pro-pisa, ulogom metrologije i standard-izacije je nezaobilazna tema savje-tovanja – kazao je u ime Centra za kvalitet prof. dr Milan Perović.

Potpredsjednica Privredne ko-more Crne Gore Ljiljana Filipović je kazala da su dosadašnja savjetovan-ja dokazala važnost kroz razmjenu mišljenja i iskustva, pružila osnovu za dalje uspješno organizovanje i rad infrastrukture kvaliteta.

Teme Savjetovanja, smatra ona, posebno imaju značaj u kontekstu

predstojećih pregovora za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.

- Predstoji nam usaglašavanje i implementacija zakonodavstva u oblasti slobodnog prometa robe, uz nov sistem organizovanja koordinaci-je, edukacije, kao i stalno preispiti-vanje i nadzor kroz godišnje planove i izvještaje. Shvatajući značaj pokre-ta kvaliteta, kao i nužnost promocije društveno odgovornog poslovaja, Privredna komora Nagradom za društveno odgovorno poslovanje podstiče način takvog poslovanja u privredi. Dobro je da ima kompanija koje zaslužuju tako sveobuhvatno priznanje, ali ostaje prostor da svi u toj oblasti činimo više – izvodi su iz izlaganja potpredsjednice Komore.

Dodala je da je iz godine u godinu sve veći broj polaznika semi-nara i drugih događaja koje orga-nizuje Komora na temu kvaliteta i pojedinačnih standarda, što je pot-vrda da se ova tema prihvata u Crnoj Gori ne kao nužnost, već kao stil u poslovanju.

- Uvođenje standarda u poslovan-je od izuzetnog je značaja za podi-zanje konkurentnosti domaće piv-rede. Koliko god uvođenje standarda bilo neobavezno sa formalne strane, potvrda kvaliteta osvijedočena u sertifikatu da je kompanija ispunila zahtjeve koje konkretni standard propisuje, najbolja je ulaznica na šire tržište – objasnila je Filipović.

Imperativ je učiniti sve da crnogorsko društvo i privreda kao njegov dio prihvate kvalitet ne samo kao najvišu performansu, već kao ekonomičan i prilagođen odgovor na tržišne zahtjeve, smatra ona, jer je kvalitet po prioritetu visoko na listi činilaca konkurentnosti kako pojedinačnog preduzeća, tako i privrede u cjelini.

- Menadžment kvaliteta pred-stavlja najjače sredstvo za postizanje konkurentske prednosti. U situaciji kada visokokvalitetne proizvode i usluge pružaju novi, naročito inos-

Savjetovanje međunarodnog karaktera: predstavljeno 48 autorskih radova


[email protected]

33

trani konkurenti, kada potrošači sve više zahtijevaju kvalitet, svaka fir-ma mora da se opredijeli za proces unapređenja kvaliteta i obezbijedi da se kvalitet definiše onako kako ga osjećaju i doživljavaju potrošači. Da bi crnogorske kompanije usmjer-ile poslovanje u pomenutom pravcu potrebna su joj savjetovanja, kao što je ovo na kojem se godišnje pr-ezentuju trendovi u ovoj oblasti, a nama u Komori ostaje zadatak da vaše preporuke približimo poslovnoj zajednici – rekla je potpredsjednica Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore i menadžer sistema kvaliteta Luke Bar Danilo Radoman kazao je da organ kojim predsjedava ima za osnovni cilj razvoj pristupa kvalitetu tako da se obezbijedi porast njegovog nivoa i bezbjednosti proizvoda, te podrži odnosno pospiješi izvoz.

- Glavne programske aktivnosti Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore usmjerene su na povezi-vanje sa institucijama sistema koje su nadležne za rješavanje pitanja iz područja standardizacije, akreditaci-je, metrologije i sertifikacije kako bi se omogućilo što kvalitetnije zastu-panje, usklađivanje i zaštita interesa crnogorske privrede, obavještavanje, savjetovanje i pružanje druge stručne pomoći u oblasti standard-izacije i sertifikacije, aktivno učešće u formiranju i osposobljavanju na-cionalne nagrade za kvalitet, orga-nizaciju okruglog stola povodom Svjetskog dana kvaliteta, učešće u organizaciji crnogorskog savjetovan-ja za kvalitet, formiranje baza poda-taka o sertifikovanim kompanijama, sertifikacionim tijelima i konsultan-tima iz oblasti kvaliteta u Crnoj Gori te izrada informacije o sertifikatima i stanju uvođenja sistema kvaliteta u Crnoj Gori, sa osvrtom na trednove sertifikovanih organizacija (novih, suspendovanih i poništenih serti-fikata) – objasnio je Radoman.

Dodao je da je Odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore, u skladu sa pomenutim programskim aktivnostima, otvoren za saradnju sa svim privrednim, poslovnim i drugim subjektima iz Crne Gore i država iz okruženja.

Slobodan protok robe

Okrugli sto posvećen Strate-giji za slobodan promet robe (prvo poglavlje acquis) i radionica „Analiza stanja usaglašenosti crnogorskog za-konodavstva na području slobodnog protoka roba“ okupili su 24. septem-bra 2013. godine u Tivtu eksperte iz Crne Gore, Slovenije i Hrvatske.

Organizatori događaja bili su Ministarstvo ekonomije i EU pro-jekat „Razvoj infrastrukture kvaliteta i metrologije u Crnoj Gori – DQIM“ kojim upravlja Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, a sprovodi ga AD-ETEF (Agencija za tehničku podršku Francuske) u partnerstvu sa LNE (Francuska) i SMU (Slovačka).

U radu skupa učestvovala je pot-predsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović koja je poten-cirala da slobodu prometa robe kao jedan od stubova evropskog tržišta kojem stremimo, privreda u Crnoj Gori svakim danom sve više prihvata ne kao nužnost, već kao stil poslo-vanja.

- Priprema Strategije o slobod-nom prometu robe, koju uz stručnu i tehničku pomoć EU projekta „Razvoj infrastrukture kvaliteta i metrologije u Crnoj Gori“ priprema Vlada Crne Gore, za privredu ima poseban značaj. Predviđeno usaglašavanje i implementacija zakonodavstva u ovoj oblasti, uz nov sistem orga-nizovanja koordinacije, edukacije, stalno preispitivanje i nadzor kroz godišnje planove i izvještaje, treba da obezbijedi trgovinu samo bezb-jednim proizvodima. Primjena novih procedura će dovesti do promjena na tržištu, koje će za pojedinačne privredne subjekte i privredu u cje-lini značiti rast konkurentnosti i na-jbolju ulaznicu na šire tržište – rekla je Filipović.

Pomoćnica ministra ekonomije Crne Gore Nina Vujošević naglasila je važnost organizovanja ovakvih skupova u pristupnim pregovorima Crne Gore sa EU.

- Uskoro očekujemo dobijanje zvaničnog izvještaja sa screeninga za poglavlje 1 koji može da sadrži određena mjerila za otvaranje poglav-lja, zbog čega ova radionica i okrugli sto imaju za cilj da prikažu trenutno

stanje usaglašenosti crnogorskog za-konodavstva sa pravnom tekovinom EU u poglavlju 1 i da vidimo koje su naše obaveze po pitanju daljeg pro-cesa harmonizacije zakonodavstva, jačanje administrativnih kapaciteta i unapređenje budućih aktivnosti koordinacije u okviru poglavlja 1 - rekla je Vujošević.

Predstavljena je analiza stanja i uočenih manjkavosti u relevantnom crnogorskom zakonodavstvu, kao i način i dinamika rada na pripremi tehničkih propisa po pojedinim područjima (npr. ljekovi, medicinska sredstva, lična zaštitna oprema, tek-stil i igračke i sl.)

Prezentaciju na ovu temu održao je Vitomir Fister, vođa projekta DQIM, a o tome što podrazumjeva projekat DQIM i koliko je Crna Gora uskladila zakonodavstvo sa regulati-vama EU kada je u pitanju slobodan protok roba.

- Koliko sam gledao posljed-nji izvještaj Evropske komisije, Crna Gora je na dobrom putu, ali pred-stoji još puno posla da bi se dostigao stepen potpune usaglašenosti koji bi omogućio vašim pregovaračima da zatvore poglavlje Slobodan protok roba - rekao je Fister.

Prijedlog Strategije slobodnog protoka robe predstavila je Ladis-lava Čelar, ekspert na projektu. Ona je govorila i o iskustvima Hrvatske tokom pristupanja EU.

Standardizacija

Prvog dana savjetovanja održan je vrlo interesantan i dobro posjećen okrugli sto na temu Standardizacija – društveno odgovorno poslovanje.

Ova tema ukazuje na novi pristup u upravljanju preduzećima i ustano-vama za što je standard ISO 26000 dao praktična uputstva i smjernice koje se odnose na organizacijsko upravljanje, ljudska prava, radnu praksu, životnu sredinu, uključivanje u razvoj zajednice, potrošačka pitan-ja...

Održavanje savjetovanja u Tivtu pomogli su „Plantaže“, Glavni grad – Sekretarijat za razvoj preduzetništva i Institut za standardizaciju.




Zelena ekonomija

Skladištenje i distribucija goriva kao izvor zagađenja životne sredineU Crnoj Gori će se do kraja 2013. godine donijeti propis kojim će se regulisati smanjenje isparljivih organskih jedinjenja iz skladištenja i distribucije goriva.

Sagorijevanje goriva, odnosno nusprodukti sagorijevanja, bilo

da se ono dešava u industriji, do-maćinstvima ili u sektoru saobraća-ja, odavno je prepoznato kao izvor zagađenja životne sredine. Među-tim, i sama distribucija i skladištenje benzina predstavlja izvor zagađenja zbog emisije lako isparljivih or-ganskih jedinjenja. To su organske materije koje imaju početnu tačku ključanja manju od 250°C mjerenu pod standardnim atmosferskim pri-tiskom od 101,3 kPa, koje su štetne za zdravlje ljudi. Najpoznatiji pred-stavnik ovih jedinjenja je benzen koji ima karcinogena svojstva.

Stoga su evropskim zakonoda-vstvom u oblasti zaštite životne sredine još od 1994. godine uvede-ni ekološki standardi skladištenja i distribucije goriva. Ovim propisima obuhvaćeno je:

skladištenje u rezervoarima koji −moraju biti obojeni radijantnim bojama koje odbijaju svjetlost sa plutajućim krovovima ili krovovi-

ma sa zaptivanjem koje obezbje-đuje eliminaciju isparenja, pretakanje goriva na termina-−lima koje se mora obavljati po-sebnim instrumentima, pretakanje goriva iz cistijerni u −podzemne rezervoare primje-nom postupka tzv. “donjeg pu-njenja”, kako bi se spriječila emi-sija isparenja u vazduh, obezbjeđivanje kondenzacije ili −spaljivanjem nastalih isparenjautakanje goriva u vozila na pum-−pnim stanicama na kojima je takođe neophodno obezbijediti sisteme za kondenzaciju ispare-nja.Statistički podaci pokazuju da

se na oko stotinu hiljada benzinskih stanica u Evropskoj uniji godišnje proda oko dvije stotine milijardi li-tara benzina i da se ista tolika ko-ličina (dvije stotine milijardi litara) benzinskih isparenja emituje u vaz-duh. U skladu sa ovim podacima, za-štita životne sredine i zdravlja ljudi ne predstavlja jedini motiv za usva-janje ovakve regulative – u pitanju

su i vrlo značajne uštede. Sistem sakupljanja benzinskih

para odvija se u dvije faze. Saku-pljanje benzinskih para koje nastaju skladištenjem benzina i njegovog transporta od jednog terminal do drugog ili od terminala do benzin-ske stanice presdstavlja fazu I, a sakupljanje benzinskih para koje nastaju na benzinskim stanicama tokom dopune motornih vozila ben-zinom čini drugu fazu sakupljanja benzinskih para.

Тehničke mjere koje se primje-njuju prilikom izgradnje i rukovanja opremom za punjenje pokretnih re-zervoara na terminalima obezbije-đuju smanjenje ukupnog godišnjeg gubitka benzina do 0,005 %. Ukoliko je protok na terminalu veći, ušteđe-ne količine mogu biti i do 10 000 tona godišnje.

SLIKA 2

Na slici 2 predstavljen je izgled sistema za punjenje pokretnih re-zervoara, dok se na slici tri vidi sis-tem “donjeg punjenja” iz cistijerne u podzemni rezervoar, gdje se ben-zinska isparenja vraćaju nazad u ci-stijernu.


[email protected]

35

SLIKA 3

Druga faza sakupljanja benzinsklih isparenja podrazumijeva opremanje benzinskih stanica dodatnom opre-mom. U skladu sa propisima EU sva-ka nova benzinska stanica se oprema sistemom sakupljanja benzinskih para ukoliko je:

1) stvarni ili planirani protok veći od 500 m³ godišnje;

2) stvarni ili planirani protok veći od 100 m³ godišnje, a stanica je smješte-na u okviru naseljenih mjesta ili radnih oblasti;

Svaka benzinska stanica koja se re-novira, oprema se sistemom sakuplja-nja benzinskih para, ukoliko je:

1) stvarni ili planirani protok veći od 500 m³ godišnje;

2) stvarni ili planirani protok veći od 100 m³ godišnje, a stanica je smješte-na u okviru naseljenih mjesta ili radnih oblasti;

Svaka benzinska stanica sa proto-

kom većim od 3000 m³ godišnje opre-ma se sistemom sakupljanja benzin-skih para.

SLIKA 4

Na slici 4 prikazan je sistem kon-denzacije benzinskih para čija efika-snost u skladu sa propisima mora da bude jednaka ili veća od 85%. Propisi EU zahtijevaju označavanje benzinskih pumpi sa ovim sistemom odgovara-jućim oznakama. Obaveza ugradnje sistema za kondenzaciju benzinskih is-parenja za nove i renovirane stanice sa navedenim kapacitetima u Evropskoj uniji je na snazi od 1. januara 2012. godine, dok je duži rok (do 2018. go-dine) ostavljen stanicama sa protokom većim od 3000 m³ godišnje.

U skladu sa zahtjevima procesa evropskih integracija u Crnoj Gori će se do kraja 2013. godine donijeti propis kojim će se regulisati smanjenje ispar-ljivih organskih jedinjenja iz skladište-nja i distribucije goriva, s tim da će se

rok primjene propisa uskladiti sa mo-gućnostima privrednih subjekata koji se bave skladištenjem i distribucijom goriva da usklade svoje poslovanje sa ovim propisima. Iako se radi o značaj-nim investicijama u dodatnu opremu, poboljšanje kvaliteta vazduha, zašti-ta životne sredine i zdravlja ljudi, kao i značajne uštede goriva dovoljni su razlozi za uvođenje ovih novina u sis-tem skladištenja i distribucije goriva u Crnoj Gori.

Milena SpičanovićOlivera Kujundžić

Odsjek za zaštitu atmosfereMinistarstvo održivog razvoja i turizma

Zelena gradnja

Kuća za zdrav životVaš dom može biti zelen ako se projektuje i gradi po principima efikasnosti, dugotrajnosti, manje potrošnje vode i energije, zdravog životnog okru-ženja...

Nijeste sigurni šta znači zelena gradnja? Ukratko, ove kuće

troše manje energije, dugotrajnije su i zdrave za življenje. Takođe, za njihovu gradnju potrebno je ma-nje materijala i bolje su iskorišćeni materijali koje kupite. Naravno, one imaju i manji negativan uticaj na životnu sredinu, navodi se u tekstu na sajtu građevinarstvo.rs, čije izvode prenosimo u Glasniku.

Kuća može biti zelena ako se projektuje i gradi po sljedećim

principima: efikasnost (projekta, gradnje, upotrebe), dugotrajnost, manja potrošnja vode i energije, zdravo životno okruženje i ambi-jent. To znači da možemo graditi zeleno jednostavnim poboljšanjem trenutnog načina gradnje – zelena gradnja je sljedeći korak u kvalite-tu gradnje, a ne neka nova grana građevinarstva.

Postoji više strategija kako se dolazi do zelene zgrade bez poveća-nja cijene. Treba se sjetiti da loše

organizovano gradilište povećava cijenu gradnje pa zelena gradnja posvećuje veliku pažnju svakom segmentu procesa izgradnje.

Zelene sertifikate mogu da po-stignu samo oni koji su zaista po-svećeni zelenoj gradnji i koji znaju šta je sve potrebno da učine da bi projekat bio izveden kvalitetnije. Dakle, specijalista zelene gradnje zapravo je profesionalac koji izu-zetno dobro poznaje materijale i sisteme gradnje.




Jose Manuel Barroso u Evropskom parlamentu

Proširenje EU rješava regionalne napetostiPred EU je nastavak borbe za privredni rast, za veće jedinstvo, za mir i prosperitet, koja se uspješno vodi politikom proširenja, poručio je predsjednik Evrop-ske komisije Barroso.

I četvrti po redu godišnji govor preds-jednika Europske komisije Josea Ma-

nuela Barrosa o “stanju Unije” fokusi-rao se na jedinstvo, jačanje integracije i privredni oporavak Europske unije. “Za Evropu oporavak je na vidiku”, ocijenio je Barroso u svom obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu, ali i upozorio na nužnost nastavka borbe protiv poslje-dica krize, prvenstveno u cilju privrednog rasta i smanjenja nezaposlenosti.

“Zajedno smo suočeni s izazovima i zajedno ih moramo rješavati. U svijetu geoekonomskih i geopolitičkih tekton-skih pomaka samo zajedno, kao EU, mo-žemo dati našim građanima ono što žele: da naše vrijednosti, interesi i prosperitet budu zaštićeni i promovisani u doba glo-balizacije”, rekao je Barroso.

I dok predsjednik Evropske komisije, kao i u svojim prethodnim govorima o “stanju Unije”, među prioritete europske politike stavlja upravo jačanje ekonom-ske i monetarne unije i stvaranje “prave političke unije”, posebnu pažnju Barroso je skrenuo na politiku proširenja EU-a u cilju “liječenja dubokih rana istorije i uspostavljanja demokratije tamo gdje

niko nije mislio da je moguća”.“Sljedeće godine biće 100 godina od

početka Prvog svjetskog rata, rata koji je razdvojio Europu. Mir se nikada ne smije

uzimati zdravo za gotovo. Upravo zbog Europe, nekadašnji neprijatelji sada sje-de za istim stolom i rade zajedno. Zbog ponuđene evropske perspektive čak su i Srbija i Kosovo postigli dogovor, uz po-sredovanje EU-a”, naglasio je predsjednik Evropske komisije.

Povodom Barrosovog govora u ra-spravi u Europskom parlamentu rečeno je da evropska politika proširenja ima ulogu u rješavanju regionalne napetosti u “složenoj situaciji na jugoistoku kontinen-ta”. Iznijeto je i očekivanje da će 2014. godine, kada se bude obilježavalo 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, zemlje Zapadnog Balkana biti još jasnije na svom putu ka EU, što se vidi kao jedini način za otklanjanje posljedica događaja iz 90-ih godina prošlog stoljeća.

I dok predsjednik Evropske komisije u svom, vjerovatno posljednjem govoru o “stanju Unije”, s obzirom na predstojeće europske izbore, naglašava da se “u bu-dućnost mora gledati uz mudrost steče-nu u prošlosti”, on poručuje i da “Evropa prolazi kroz transformacijsko razdoblje svoje povijesti”, da “povrataka na staro nema” i da je neophodno stvoriti “novu normalnost”.

“Prije 100 godina Evropa je klizila pu-tem katastrofe. Sljedeće godine, 2014., nadam se da će Evropa ići putem supro-tno od krize, u pravcu većeg jedinstva, snage i otvorenosti”, zaključio je Barroso u svom obraćanju Evropskom parlamen-tu.

DW.DE

Jose Manuel Barroso govorio o stanju Unije u Evropskom parlamentu

Kina

Treći investitor u svijetuDirektna strana ulaganja Kine porasla su 2012. za 17,6 posto u odnosu na godinu ranije.

Kina se prošle godine prvi puta plasi-rala među tri najveća investitora u

svijetu, uz rekordnu vrijednost inostranih ulaganja, objavila je vlada u Pekingu.

Direktna strana ulaganja Kine pora-sla su lani za 17,6 posto u odnosu na go-dinu ranije, na 87,8 milijardi dolara. Uku-pno su direktna strana ulaganja u svijetu pala 17 posto, pa je Kina zauzela mjesto među tri vodeća svjetska investitora.

Prošlogodišnji rast kineskih ulaga-nja u inostranstvo predstavlja ubrzanje u odnosu na 8,5 posto zabilježenih u 2011., kada je globalni ekonomski opo-ravak bio slab zbog nastavljenih finan-

sijskih previranja u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Inače, i Peking ohrabruje kineske kompanije da prošire poslovanje u inostranstvu.

Među najvećim prošlogodišnjim ulaganjima izdvaja se ono iz maja, kada je China Three Gorges, operater najveće hidroelektrane u svijetu, sklopio ugovor o kupovini 21,35 posto udjela u portu-galskom proizvođaču energije Energias de Portugal, za 2,7 milijarde eura. Top destinacija za inostrane kineske investi-cije lani je bio Hong Kong, dok je SAD zauzeo drugo mjesto.


[email protected]

37

Norveška

Novac nije problemEvropa je u dugovima, a Norveška ima višak novca i ne zna gdje da ga potroši.

Norveški ekonomisti „razbijaju gla-vu“ pokušavajući da odrede gdje

trošiti bogatstvo koje donosi nafta, bez dugoročne štete privredi.

Najveći norveški izazov leži u činje-nici da je bogatstvo od nafte toliko ve-liko da postoji opasnost da ga uzaludno potroši na projekte koji nisu dovoljno

isplativi. Još devedesetih godina prošlog vi-

jeka Norveška je investirala prihode od nafte u poseban fond koji je, dugoročno, trebalo da osigura finansiranje države.

Fond investira prvenstveno u dio-nice, obveznice i nekretnine, a novac plasira izvan Norveške da bi izbjegao „pregrijavanje“.

Na taj način Norveška je postala naj-veći državni fond na svijetu sa 816 mili-jardi dolara, odnosno 1,25 odsto tržišne kapitalizacije svakog registrovanog pre-duzeća na svijetu, – navode agencije.

Da bi osigurala dalji rast fonda, vlada ne smije da povlači više od četiri odsto sredstava godišnje – da bi uravnotežila budžet, koji bi u suprotnom, bio u minu-su.

U Norveškoj skoro da nema nezapo-slenih, a procvat industrije nafte doveo je do drastičnog rasta plata zaposlenih u tom sektoru.

Sada su plate u Norveškoj i do 70 odsto veće nego u drugim evropskim zemljama.

Biznis.ba

Japan

Ekonomski rast veći od prognoziranog Ekonomija je u drugom kvartalu rasla 3,8 odsto, umjesto procijenjenih 2,6 procenta.

Ekonomija Japana porasla je u drugom kvartalu 3,8 odsto u

odnosu na isti period prošle godi-ne, saopštila je Vlada te zemlje.

Prvobitne procjene ukazivale su na rast od 2,6 odsto u periodu od aprila do kraja juna, ali je taj poda-tak revidiran naviše, pošto su po-

boljšani i pokazatelji o potrošnji za privatne i javne investicije.

U poređenju s prvim tromjese-čjem ove godine, japanska ekono-mija je u drugom kvartalu porasla 0,9 odsto, prenosi B92.

Analitičari očekuju da će bolji od prvobitno prognoziranih poka-zatelji podstaći Vladu da nastavi s planiranim povećanjem poreza na promet.

Neki ekonomisti smatraju da bi taj potez mogao da uspori opo-ravak, ali smatraju da je potreban kako bi se pomoglo zauzdavanje ogromnog nacionalnog duga.

Japan je već 22 godine najveći svjetski kreditor nakon što je jača-

nje dolara pomoglo rastu vrijedno-sti aktiva u inostranstvu.

Prema posljednjim podacima, Japan je 2012. godine zabilježio pozitivan bilans između primljenih i datih investicija u visini od 296,3 biliona jena, odnosno 2,9 biliona dolara.

Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Japan najviše izvozi u SAD 22,8 posto, Evropsku uniju 14,5, Kinu 14,3, Južnu Koreju 7,8 te Tajvan 6,8 posto. Automobili, elek-tronički uređaju i mašine su glavna izvozna roba.

Ova država, zbog nedostatka prirodnih bogatstava, gotovo sve sirovine mora uvoziti. Uvoze se ma-šine, fosilna goriva, hrana, posebno meso, tekstil i sirovine za potrebe industrije.

MINA-business

Procvat industrije nafte

Tokio




Vještine budućnosti

Neophodno biti „na ti“ sa Facebook-om i Google-omPletenje, pečenje hljeba i pisanje smatraju se „izli-šnim” vještinama.

Pretraga interneta uz pomoć Gugla, komuniciranje putem Fejsbuka i

korišćenje kasa za samoposluživanje su vještine koje se smatraju apsolutno neophodnim, pokazalo je nedavno istraživanje kompanije Kaz-type.com. Za razliku od toga, pletenje, pečenje hljeba i pisanje smatraju se „izlišnim”.

Među ostalim vještinama koje tre-ba da posjeduje savremeni čovjek je i poznavanje e-bankinga, povezivanje na bežični internet i pravilno reciklira-nje otpada.

Istraživanje koje je obuhvatilo 2.000 odsraslih osoba pokazalo je da nekada vrlo korisne vještine, poput pečenja hljeba i sastavljanja police, predstavljaju izazove iz prošlosti.

Svega deset od 50 neophodnih vještina nije uključivalo savremenu tehnologiju, ali je kuvanje ipak do-spjelo na peto mjesto.

Lista takođe obuhvata snalaženje uz pomoć Gugl mapa, promjenu po-dešavanja vezanih za privatnost na internetu i kucanje poruka na tačskri-

nu.Među 20 najzastarjelijih veština

su šivenje, pletenje, pisanje lijepih razglednica i učenje brojeva telefona prijatelja i rodbine napamet.

- Već generacijama, određene vještine se prenose sa roditelja na decu, jer su se pokazale korisnim za savremeni život. Međutim, tehnolo-gija većinu takvih vještina čini sasvim izlišnim - kaže predstavnik za odnose s javnošću firme Kaz-type.com.

Šest od deset ispitanika priznaje da se ne bi dobro snašlo sa nekim od „prevaziđenih” vještina.

SAD, istraživanja

Najomraženiji sektori u biznisuGalup navodi da se od 25 privrednih grana njih 8 nega-tivno kotira.

Bankari i trgovci nekretninama označeni su kao glavni krivci za

ekonomsku krizu u svijetu, ipak nji-hova reputacija u SAD nije pretrpjela značajan udarac.

Istraživanje „Galupa“ o tome kako

Amerikanci vide različite privredne grane i sektore pokazuje da se o ban-karima i trgovcima nekretnina i dalje misli negativno, ali i da je mišljenje o njima sve bolje uprkos tome što ekonomska kriza traje. Rezultati su

mnogo povoljniji po njih u odnosu na prošlu godinu. „Galup“ je otkrio da od 25 privrednih grana, za Amerikance samo njih osam predstavlja nešto ne-gativno, što je velika promjena u od-nosu na 2008. godinu kada je to bio slučaj sa njih 13.

Istraživanje je rađeno na uzorku od 2.013 odraslih, koji su ocijenjivali 25 poslovnih sektora na skali od jedan do pet, prenose agencije.

Evo liste najomraženijih 10 sektora u SAD:

1. Naftna industrija2. Federalna vlast3. Zdravstvo4. Bankarski sector5. Farmaceutska industrija6. Advokatura7. Trgovina nekretninama8. Energetski sector9. Televizija i radio10. Filmska industrija

Bankar.me


[email protected]

39

Prvi Zakon o budžetu u Crnoj Gori donešen 1901. godine

Državnu kasu najviše “punile” carineBudžetski prihodi od 1903. do 1912. godine dvostruko povećani.

Donošenjem Zakona o držav-nom budžetu 1901. godine

započelo je uvođenje budžetskog sistema u Crnoj Gori. Međutim, neki ekonomisti smatraju da je prvi budžet donešen još u vrijeme vla-davine Petra Drugog Petrovića. Taj dokument, nije imao sve djelove klasičnog budžeta, već samo regi-strovane prihode i rashode, pa je u suštini predstavljao neku vrstu završnog računa.

Zakon o budžetu iz 1901. godi-ne bio je nepotpun, imao je samo osnovne principe budžeta, pa su mnoga pitanja ostala neregulisana.

Novi Zakon o državnom budžetu usvojen je u decembru 1906. godi-ne, nakon donošenja Ustava 1905. godine, poslije kojeg je došlo do osnivanja prvih političkih partija ”klubaša” i “pravaša” i osnivanja prve Zakonodavne skupštine, koja je počela rad 1906. Zato je done-šen novi Zakon o budžetu, prila-gođen ustavnom uređenju, koji je bio potpuniji i obuhvatniji od pre-thodnog. Nakon donošenja novog

Zakona o državnom budžetu dolazi i do postepenog povećanja njego-vih prihoda. Državna kasa je 1903. godine prihodovala nepuna dva mi-liona, a 1912. godine preko četiri miliona. Zanimljivo je da su prihodi najviše povećavani od carina, zatim od poreza koji su se naplaćivali po Zakonu o porezima iz 1903. godine, potom, od svešteničkog prireza kao i od obaveznog rada.

U vrijeme donošenja novog Za-kona o budžetu Crna Gora je 1906. godine dobila svoj novac-perper što je bilo veoma važno za njenu eko-nomsku samostalnost i za ukupan ekonomski razvoj. Poznato je da je prije uvođenja perpera u Crnoj Gori, kao i u većini zemalja okru-ženja, u upotrebi bio strani novac i to zlatni, a sitni je bio austrogarski. Upotreba stranog novca negativno se odražavala na crnogorsku pri-vredu.

Vrijednost perpera bila je jedna-ka vrijednosti austrijske krune, a osamostaljenje Crne Gore u mone-tranoj oblasti Austrija je pokušala

da onemogući na sve načine, čak i otkupljivanjem crnogorskog zla-tnog novca i topljenjem u krune. Međutim, potpisivanjem monetar-ne konvencije 1911. godine između Crne Gore i Austrije ovaj problem je riješen pa je crnogorski novac priznat i na austrijskoj teritoriji.

Skupština, pa knjaz

Zakon o državnom budžetu us-vojen u decembru 1906. godine prvo je razmatrala i usvojila Naro-dna skupština Crne Gore, pa je tek onda išao na “odobrenje” kod kn-jaza Nikole.

CarinaU doba vladavine knjaza-kralja

Nikole donose se sljedeći zakoni iz ove oblasti:

Zakon o naplati takse na uvoz trgovačke robe 1881. godine:

- Ovim Zakonom su registrovani svi trgovački dućani u Crnoj Gori, što je bila osnova za naplatu carina na svu trgovačku robu koja je uvo-žena radi prodaje u njima.

- Roba koja je uvožena za ličnu potrošnju bila je oslobođena plaća-nja carina.

- Prilikom tranzita polagana je kaucija koja je vraćana kada bi roba bila provezena kroz Crnu Goru.

Naredba Državnog savjeta iz 1892. godine:

- Čitav uvoz se izjednačava tako da se carina naplaćuje i na robu koja se uvozi i u svrhe lične potro-šnje.

- Zakon o ustanovi i službi ca-rinarnica u Knjaževini Crnoj Gori i opštoj carinskoj naplati iz 1899. godine:

- Prvi put je fiksirana carinska linija koja je identična sa državnom granicom.

B.Pejović




Welcome

Podgorica - grad progresa i povoljnog provodaDivno mjesto za šetnju trotoarima prekrivenim li-šćem, na kojem je nekoliko imperija ostavilo neizbri-sive tragove.

Novinar New York Times Tim Neville napisao je putopis u kojem Podgo-

ricu ocjenjuje iznenađujuće prijatnim i šarmantnim gradom, kontrirajući uvri-ježenom mišljenju da ona nema što da ponudi turistima.

Prenosimo izvode iz njegovog član-ka koji je objavljen u septembru.

- Tokom dvije posjete Crnoj Gori doživio sam Podgoricu iznenađujuće prijatnim i šarmantnim gradom, sa ži-vim kafićima i zanimljivim okruženjem – navodi Neville.

Prema njegovim riječima, grad vrvi od progresa, ali i arhitekture koja je „svedena i bezdušna“.

- Ovo je divan grad za šetnju troto-arima prekrivenim lišćem, ili pješačkom zonom kojom defiluje omladina u obla-cima parfema, kao i cijele porodice sa

sladoledima u rukama. Riječ je o mje-stu gdje je nekoliko imperija ostavilo neizbrisive tragove. Tako ovdje možete pojesti austrijsku štrudlu i grčku bakla-vu. U Duhovnom centru probao sam picu, dok sam se u restoranu „Pod Vo-lat“ u Staroj varoši prejeo ćevapima, malim kobasicama koje su zaostavština Otomanske imperije. Moj novčanik se „smijuljio“ sve vrijeme: potrošio sam svega 25 dolara u restoranu Pod Volat, izvrsna pica, sok i kafa u Duhovnom centru koštale su me tek 3,79 dolara. Cijena hotelskih soba se kreće oko 75 dolara za noć, a nijesam platio više od dolara za kafu – navodi američki novi-nar.

Tokom boravka Neville se sreo sa poznatim buregdžijom i muzičarem Fe-tahom Mahmutovićem, sa kojim je uz

bureke sa spanaćem i čokoladom pri-čao o dominaciji turbofolk muzike i hra-ni, a zatim otišao u crkvu Svetog Đorđa i uživao u pogledu sa brda Gorica.

Posebnu pažnju privukao mu je hotel „Crna Gora“, u kojem je ranije boravio, odnosno njegovo pretvaranje u Hilton.

- „Novi hotel će zadržati plam sta-rog“, uvjeravao me je putem e-maila direktor Žarko Burić, ali nekako nijesam mogao da se ne osjećam potišteno. Hil-toni su svuda, a komunističkih zaosta-vština poput hotela „Crna Gora“ je sve manje – napisao je novinar New York Timesa Neville.

Njegov tekst „Uncovering Charms in Montenegro Capital“ možete pročitati na adresi http://travel.nytimes.com.

Podgorica


[email protected]

41



42

Documents

GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013...GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013 6 GLASNIK PKCG / avgust - septembar 2013 Crna Gora će u bliskoj budućnosti biti u Evropskoj uni- ji,