Abram/Benko

GLASOVNE PROMJENE

Projekt: “Opismeni me prije Nove godine/nove godine/Nove Godine”

Udruga studenata kroatistike “Idiom”

Studenti: Dario Abram i Marija Benko

Ak. god. 2013/2014.

Abram/Benko

MorfonologijaPromjene u fonemskom sastavu

morfema:→ posljedica međusobnih veza

morfema u riječima (npr. vuk, vuč-e, vuc-i)

→ razlikujemo fonološki i morfološki uvjetovane alternacije

Pravopis propisuje kad se takve promjene fonema u pismu bilježe, a kad se ne bilježe

Abram/Benko

Fonološki uvjetovane alternacije1. Jednačenje suglasnika po

zvučnosti

2. Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe

3. Ispadanje (gubljenje) suglasnika

Abram/Benko

Jednačenje suglasnika po zvučnostiZvučni b d g z ž dž - - -Bezvučni p t k s š č f c h

Obuhvaćene su dvije promjene:1. bezvučni se suglasnik ispred

zvučnoga mijenja u svoj zvučni parnjak (ozvučivanje)

2. zvučni se suglasnik ispred bezvučnoga mijenja u svoje bezvučni parnjak (obezvučivanje)

Abram/Benko

Primjeri: opcrtati, opčiniti, općoravjeti, opstati, otfikariti, otkad, otkriti, otpasti, potpitanje, potpun, rascvasti, rasklimati, združiti, zgaziti, iscuriti, isforsirati, nuspojava, supkultura, supstandard, suptropski, poljupca, vrapca, vrapčić, zipka, nepce, ropski, potrepština, kašupski, narudžba, slatkast, smećkast, žećca, buregdžija, glazba, popudbina, primjedba, promidžba, pripovijetka, pronalaska, lašca

Abram/Benko

Odstupanja!d ispred c, č, ć, s, š

→ nadcestar, nadčovjek, nadskočiti, nadšumar, odcijepiti, podcijeniti, podstanak, predsjednik, predstava, kadšto, brodski, gradski, sudski, susjedski, ljudstvo, sudstvo

na granici prefiksa i korijena u riječima u kojima ne dolazi do gubljenja suglasnika→ nadtrčati (ne nattrčati), podtajnik (ne pottajnik), uzšetati se (ne usšetati se)

ispod-, iznad-, četvrt- → ispodprosječan, iznadprosječan, četvrtzavršnica

Abram/Benko

složenice bez spojnika -o- → dvadesetdvogodišnjak, džejmsbondovski, ivanićgradski, hongkonški, pingpongaš

u pojedinim domaćim prezimenima, naseljenim mjestima i pridjevima od njih → Fabković, Rupčić, Zubčević, Zubčić, Josipdol, josipdolski, Križci, Podturen, Štrbci

(ali! Božac – Božca ili Bošca – Božčev ili Boščev)

U nepotpuno prilagođenim posuđenicama i njihovim izvedenicama

→ Abhazija, abhaški, Habsburgovci, habsburški, gangster, jurisdikcija, longplejka, nokdaun, pitbul, transgresija

Abram/Benko

u riječima u kojima je ispuštanjem slova došlo do kontakta suglasnika različitih po zvučnosti

→ drž’te lopova (ne drš’te), hod’te spat (ne hot’te), pomoz’te (ne pomos’te)

U izvedenicama od složenih kratica

→ esdepeovac (ne ezdepeovac, prema SDP)

Abram/Benko

Fonološki uvjetovane alternacije

1. Jednačenje suglasnika po zvučnosti

2. Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe

3. Ispadanje (gubljenje) suglasnika

Abram/Benko

Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbeObuhvaćene su tri promjene:1. s i z ispred palatala č, ć, dž, đ, lj,

nj, š i ž mijenjaju se u š i ž

2. n ispred suglasnika b i p mijenja se u m

3. g i h ispred č mijenjaju se u ž i š

Abram/Benko

s i z + č, ć, dž, đ, lj, nj, š, ž = š i žPrimjeri:

- Iščašiti (←isčašiti ←iz- + čašiti)- Išćuškati (←isćuškati ←iz- + ćuškati)- Raždžogirati se (raz- + džogirati)- Ražđačiti (raz- + đačiti)- Išamarati (←iššamarati ←isšamarati ←iz- +

šamarati)- Pašče (pas + -če)- Pažljiv (paz(iti) + -ljiv)- Nošnja (nos(iti) + nja)

Abram/Benko

n + b/p = m

Primjeri:- čimbenik (čin(iti) + -benik), himba, nastamba, obrambeni, prehrambeni, stambeni, zelembać

Ali! - jedanput

Abram/Benko

Odstupanja!izvan-, šukun-, čukun- + korijen

- izvanbračni, izvanbrodski, šukunbaka, čukunbaka

složenice (granice dviju osnova)

- vodenbuha, crvenperka, stranputica

ispred sufiksoida -put u prilogu jedanput i njegovim izvedenicama- najedanput, nijedanput, odjedanput,

jedanputjedan (tablica množenja)

•u izvedenicama od složenih kratica- ebeaovski ili enbiejevski (ne embiejevski,

prema NBA)

Abram/Benko

g/h + č = ž/šbilježi se uvijek (ali: promjena u ž

mijenja se u š zbog jednačenja po zvučnosti)

- breščić (←brežčić ←brijeg + -čić)

- bubreščić (←bubrežčić ←bubreg + -čić)- roščić- vraščić- slušče- oraščić- trbuščić- mješčina

Abram/Benko

Fonološki uvjetovane alternacije

1. Jednačenje suglasnika po zvučnosti

2. Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe

3. Ispadanje (gubljenje) suglasnika

Abram/Benko

Ispadanje (gubljenje) suglasnikakada se u tvorbi riječi i kao

posljedicajednačenja na granici dvaju morfema

jedanpored drugoga nađu dva ista

suglanika, jedanod njih se gubi.

postoje brojna pravila

Abram/Benko

1. gubljenje suglasnika (i izgovorno i u pismu)- bezakonje (bez- + zakonje), bezub (bez- + zub), bežični (←bežžični ← bez- + žični), beživotan, bezvučni, iseliti, išarati, iznojiti se, odahnuti, otjerati, predvorje, rasvijetliti, raširiti, ražalostiti, ražariti, pedeset, šezdeset

Abram/Benko

2. do gubljenja ne dolazi u riječima s

prefiksima izvan-, nad-, naj-, nuz-, od-, pred-, pod-, unutar-, uz-, itd., u superlativu pridjeva koji počinu s j, u brojevnim složenicama te u posuđenicama

- subbiocenski, subpolaran, oddeklamirati, poddijalekt, preddiplomski, nadtrčati, odtok, podtajnik, podtekst, oddžogirati, nadđakon, podđakon, najjelo, najjači, najjadniji, najjeftiniji, cirkummediteranski, izvannastavni, hiperrealističan, interregnum, superrevizija, postdiplomski, dvadesetdvogodišnjak, posttraumatski, dvadesettrećina, uzsaditi se, uzštitnjača, uzšetati se, nuzzanimanje, nuzzarada

*razlika između nadtrčati i natrčati!

Abram/Benko

3. d i t gube se ako se nađu u skupu st/št/zd/žd + suglasnik - boravišni (boravišt(e) + - ni)

- časnik (čast + nik)- gozba (gost(iti) + - ba)- dvanaesnik, korisnik, godišnji, kazališni, nužnik, nužni, obavijesni, strasni, svjetlosni, umjesni, usni, vjesnik, vježba, vlasnik, vrsni, zaliska, zarasli

4. d i t se ne gube u skupovina stn i zdn - brazdni, grozdni, krastni, mekokostni, prstni, žlijezdni, aoristni, balastni, azbestni, protestni, tekstni, finalistkinja, kontrastni

Abram/Benko

5. d i t se ne gube u skupina stb, stg, stk, stl, stm, stp, sts u brojevima i brojevnim izvedenicama- devetnaestpostotni, dvanaestlitarski, osamnaestkaratni, petnaestbrzinski, petnaestmetarski, šestnaestogodišni, šesto

6. d i t se gube u sklonidbi imenica koje završavaju na -dac, -dak, -tac, - tak-, tka te ispred sufiksa -ce, -če, -čić/-ić, -džija

- boljitak – boljici, - curetak – cureci; dodatak – dodaci, dohodak – dohoci, - hitac – hici; letak – leci; metak – meci, - otac – oca – oče – očevi; pogodak – pogoci, - sudac – suca – suče – suci; svetac – sveca – sveče, - tvrtka – tvrci (i tvrtki); zadatak – zadaci, - zagodnetka – zagoneci (i zagonetki); želudac – želuca

Abram/Benko

Ali!Ako se želi očuvati korijen riječi, onda se suglasnici d i t ispred c i č mogu pisati.- bitak – Nmn. bitci (i bici), bitka – Ljd. bitci (i bici, i bitki)- jadac – Gjd. jadca (i jaca) – Vjd. jadče (i jače) i jadčev (i jačev)- petak – Nmn. petci (i peci), tvrtka – Ljd. tvrtci (i tvrci)- mladac – Gjd. mladca (i mlaca) – Vjd. mladče (i mlače) – mladčev (i mlačev)- Gradac – Gradca (i Graca)

Abram/Benko

7. gubljenje suglasnika s iz sufiksa –ski pri kontaktu s pojedinim korijenskim suglasnicima pri čemu se korijenski suglasnici mijenjaju

bolnica – bolnički, latinica – latinički, Grk – grčki, radnik – radnički, Krk – krčki, katalog – kataloški, marketing – marketinški, Peking – pekinški, vrag – vraški, lupež – lupeški, muž – muški, Duga Resa – dugoreški,

Vis – viški, Wales – velški (ali! cirkus – cirkuski, tenis – teniski, Rus – ruski), kolovoz – kolovoški, vitez – viteški,

potrošač – potrošački, tamburaš – tamburaški *suglasnik t ispred –ski bilježi se nepromijenjen:

bratski, hrvatski, jezuitski, kmetski, svjetski, zanatski

Abram/Benko

8. gubljenje suglasnika s iz skupine –stvo ispred suglasnika c, č, g, h, k, z, ž pri čemu se navedeni suglasnici mijenjajukukavištvo, čovjekomrštvo, krojaštvo, vraštvo, boštvo, društvo, mnoštvo, monaštvo, siromaštvo, srodništvo, pješaštvo, časništvo, stanovništvo, viteštvo, lupeštvo

Ali! kuća – pokućstvo, mladić – mladićstvo,

iskusiti – iskustvo, pravaš – pravaštvo, sektaš – sektaštvo,

bratstvo, bogatstvo, hrvatskvo, kmetstvo, prokletstvo

Abram/Benko

9. Suglasnici c, č, d, g, h, s, š, t, z, ž gube se ispred sufiksa –štinanjemština, Poreština, Požeština, siromaština, hrvaština, Buzeština, bezobraština, engleština, lupeština, gospoština, sloboština

Abram/Benko

Morfološki uvjetovane alternacije1. Jotacija

2. Sibilarizacija

3. Palatalizacija

4. Vokalizacija

Abram/Benko

JotacijaObuhvaća promjene:

1. k, g, h, c, z, s, t, d, l, n + j = č, ž, š, č, ž, š, ć, đ, lj, nj

2. p, b, m, v, f + j = plj, blj, mlj, vlj, flj (epentetsko l)

Abram/Benko

k, g, h, c, z, s, t, d, l, n + j = č, ž, š, č, ž, š, ć, đ, lj, nj

- skačem (skak(ati) + - jem)- pomažem (pomag(ati) + - jem)- rođak (rod + - jak)- razmažen (razmaz(iti) + -jen)- kličem, Karlovčanin, Parižanin, mičem, moljenje, gonjenje, dršćem (od drhtati), liješće (od lijeska), guščji, zamišljen, zapošljavati, čišćenje, kršćanin, radošću, iskoristiti, vošćenje, mlažnjak, kažnjavati, dažđenje, kažnjavati

Abram/Benko

p, b, m, v, f + j = plj, blj, mlj, vlj, flj (epentetsko l)

- Europljanin (Europ(a) + janin)

- gluplji (glup + -ji)- kravlji (krav(a) + - ji)- groblje, gubljenje, potpalublje, omamljen, sastavljen, snoplje, zobljem, grublje, riblji, grmlje, nazivlje, Vakufljanin

→ epentetsko l: živ + ji = življi

Abram/Benko

Napomene:1. k, g, h, c + j = čj, žj, šj, čj

- vučjak, božjak, čovječji, podnožje, vražji, mušji, naličje, zečji

2. s, z ostaju nepromijenjeni- prosjak, kozjak, klasje, poprsje, pasji, brezje, rogozje, kozji

3. do jotacije ne dolazi ako je suglasnik (osim lj i nj) ispred je koje je reflek jata- bjesnjeti, izlječiv, ozljeda, probjesnjeti, sljepoća, sljez, snjegovi, zakasnjelost (ne zakašnjelost)

4. Ispred dugoga refleksa jata ne jotiraju ni lj i nj- donijeti, gnijezdo, lijep, mlijeko, Nijemac, plijesan, slijep, snijeg, kolijevka

Abram/Benko

Morfološki uvjetovane alternacije1. Jotacija

2. Palatalizacija

3. Sibilarizacija

4. Vokalizacija

Abram/Benko

Palatalizacijapromjena suglasnika k, g, h, c, z u

č, ž, š, č, ž ispred samoglasnika a, e, i, u

promjena se bilježi u V jd, u 2. i 3. jd. aorista i ispred pojedinih sufikasa

Abram/Benko

k, g, h, c, z + a, e, i, u = č, ž, š, č, ž

- junak – junače, momak – momče, stric – striče- rekoh – reče- mrak – mračan, ruka – ručetina, članak – člančić, majka – majčica, naopako – naopačke, čovjek – čovječuljak- drug – druže, - briga – brižan, kovčeg – kovčežić, knjiga – knjižica, šiprag – šipražje- vrh – vršak, siromah – siromašan, trbuh – trbuščić, muha – mušica, orah – orašje, letimice – letimičan, srce – srčan, zec – zečinjak, ptica – ptičurina, noga - nožurda

Abram/Benko

Odstupanja!

1. ne dolazi do promjene u imenicama ispred sufiksa -ica

kolega – kolegica, pjega – pjegica, mačka – mačkica, buha – buhica

2. ne dolazi do promjene ispred sufiksa –in u pridjeva od hipokoristika

baka – bakin, maca – macin, zeko – zekin, Luca - Lucin

Abram/Benko

Morfološki uvjetovane alternacije1. Jotacija

2. Palatalizacija

3. Sibilarizacija

4. Vokalizacija

Abram/Benko

SibilarizacijaPromjena suglasnika k, g, h u c, z, s

ispred samoglasnika i

ako se suglasnici mijenjaju, promjena se bilježi uvijek (u DL jd. ž. r., u NDLI mn. m.r, u 2. jd. imperativa i u nesvršenih glagola)

Abram/Benko

K, g, h + i = c, z, s

- majka – majci- vuk – vuci- noga – nozi- dignuti – dizati- propuh – propusi- uzdahnuti – uzdisati

Abram/Benko

Odstupanja!

1. u N mn. imenica m. r.dečko – dečki, Bask – Baski, bronh – bronhi, Zelenko – Zelenki

2. u DL jd. imenica ž. r.deka – deki, kolega – kolegi, pjega – pjegi, psiha – psihi, zaliha – zalihi, baka – baki, seka – seki, Jasenka – Jasenki, Đuka – Đuki, Krka – Krki, Kartaga – Kartagi, kocka – kocki, voćka – voćki, intelektualka – intelektualki

Abram/Benko

Dvostrukosti!

1. u N mn. imenica m. r.flamingo – flaminzi i flamingi, Beg – Begi i Bezi, mačak – mački i mačci

2. u DL jd. imenica ž. r. Lika – Lici i Liki, Požega – Požegi i Požezi (ali samo Afrika – Africi, Amerika – Americi, Rijeka – Rijeci), Aljaska – Aljaski i Aljasci, Baška – Baški i Bašci, Gradiška – Gradiški i Gradišci, guska – guski i guski, njuška – njuški i njušci, puška – puški i pušci

Abram/Benko

Morfološki uvjetovane alternacije1. Jotacija

2. Palatalizacija

3. Sibilarizacija

4. Vokalizacija

Abram/Benko

VokalizacijaPromjena suglasnika l samoglasnikom o na

kraju riječi i na kraju sloga

1. u m.r. glagolskoga pridjeva radnog čitao, htio

2. u N jd. Imenica m. r.dio (G j. dijela), anđeo, kotao

3. u oblicima imenica na –lacprovodilac

4. ispred sufiksa –baseliti - seoba

Abram/Benko

Odstupanja!

1. u umanjenicama sa sufiksom – cedjelce, ogledalce

2. U imenicama i pridjevima s l na kraju dugoga sloga bijel, bolnica, jelka, stalno, stolnjak, znalac

3. Ponekad i u imenicama s l na kraju kratkoga slogamolba, žalba

Abram/Benko

Dvostrukosti!

1. u imenica sa sufiksom -ce čelo – čelce i čeoce, grlo – grlce – groce, krilo – krilce i krioce, selo – selce i seoce

2. u imenicama izvedenim od glagola dijeliti

odjel i odio, predjel i predio, razdjel i razdio

3. u nekih pridjeva na -skianđelski i anđeoski, selski i seoski