Literatura:

Focht, Ivan: Klju za gljive (Ilustrirani uvod u gljivarstvo), 3. izdanje, Naprijed, Zagreb,1990.

Legenda za oznake jestivosti:O - jestiva (III klasa)

O O - vrlo dobro jestiva (IIklasa)O O O - odlicno jest iva (I klasa)

(J)- jestivost nepoznata

. - lakšeotrovna. . -- teže otrovna

. . . -- smrtonosnootrovnatJ - nejestivai neotrovna

Napomena:Tocne velicine (odnosi - razmjeri) makro- i mikroelemenata u crtežima, tj. odgo-varajuce konstantne proporcije medu njima, nisu se mogli održati iz tehnickih ra-zloga; svi podaci navedeni su u dijagnozama. .

o o o 30. Vrsovnica - Lactarius sanguifluus

a) Mladiorimierak b) Spore

to..

30 VRSOVN ICA(Južnjacka rujnica. žrnovcica)

Lactarius sanguifluus (Paulet ex Fr.) Fr.Lactarius vinosus Quel.

Agaricus deliciosus VBr. violaceus BarlaO O O

KLOBUK 6-13-(18) cm - vec mlad niže ispupcen. ubrzo tanju-rasto do Ijevkasto udubljen i valovito-užlijebljeno neravan; eks-centrican i iskrivljen. u starijih cesto na jednu stranu znatno iz-duljeniji; rub u mladosti krace podvrnut. kasnije ili takav ili samonadolje okrenut. tanak. no ni urezan ni iscrtkan. bijelo zamagljenduže vremena. Kožica za vlažna vremena manje-više slipava.ubrzo suha. s hrapavom površinom i kao da je bijelim sitno stu-canim staklom osuta. Boje je u osnovi vecinom vrlo blijede. svi-jetlo kožnatooker. ponekad toliko da djeluje kao prljavobijela; tojosnovi. prema slucaju i od primjerka do primjerka. pridružuju semanje ili više izraženi, u manjim ili vecim partijama (ili i cijelompovršinom). narancasti. sivi. lila. ridi. zeleni. pa i violet tonovi -

no sve je to necisto. razliveno, mutno. umrljano i mahom prigu-šeno, rijetko tamnije. odnosno življe. Više od polovice primjerakaima i razlicito upadljive zone. vecinom tamnije narancaste od os-nove. ali pocesto i ride, ciglaste. lila ili vinskismede boje. pone-kad barem s jedne strane i zelene.LISTICI krace silazni. gdjekad gotovo ravno prirasli. prilicnogusti i s mnogo lamellula razlicitih dužina. skloni i racvanju. a udnu mogu biti i anastomozirani. kratki. tek 3-5 mm. Svijetložuc-kasti. zatim sve tamnije narancastomesnati. uz sve vecu primje-su crvenog. rideg. do sivog i smedeg. što sve zajedno daje ljubi-cast. pa cak i ametistplavi ton. Na pritisak postaju ridelila. kasni-je zelene. I sami po sebi. djelomicno ili cijelom dužinom. cesto suzeleni. osobito stariji.OTRUSINA svijetložuta.

STRUCAK 3-5-(7)/1.5-3.5 cm. kratak uvijek kraci od širineklobuka) i nabit. pretežno valjkast. odozdo polukružno zaobljen.Suh i brašnasto-hrapave površine. barem u gornjem dijelu. bijelo

221

žuckast, boje mesa ili svijetlolila, cesto takoder i plavozelenkast,samo nahukan tim nijansama ili uširim mrljama, poput klobuka.U vecini slucajeva, ali ne uvijek, ima krupnije no plice jamice sravnim dnom u tamnijim tonovima, smedecrvenim ili (smede)lila.Na pritisak pozeleni (s vremenom). Pun, s mekšom, spužvasto--trstikastom jezgrom.MESO iznad strucka prilicno debelo, bjelicasto do boje masla-ca, samo po sebi ne crveni, nego se mlijekom boji u šarama i to-ckicama, i to najprije zagasitocrveno, zatim zeleno. Krto, drobivo,osobito u strucku. Okus sladak ili (od mlijeka) jedva primjetnogorka st, miris vocni.MLIJEKO je izvorno i odmah tamnocrvene boje, kao osušenakrv, gotovo smedecrveno, boje opolo vina, nakon desetak minu-ta i malo ljubicasto, a nakon više sati mutno pos medi.MIKROSKOPIJA. Spore 7,5-9,5/6-7,5 mi, s prilicno krupnimbubuljicama, samo djelomicno niskim rebrima spojenim, malo-brojnijim no u deliciosusa.STANiŠTE I RASPROSTRANJENOST. Kraj gotovo svihvrsta borova, najviše uz Pinus halepensis i nigra. zatim uz pinea.pinaster i na kraju silvestris. pa i austriaca, ali i uz borovice (Ju-niperus sp.), no rijetko uz smrce. Iako tipicno mediteranska vr-sta, ova rujnica, kao što vec po njenim partnerima vidimo, prodi-re i duboko u kontinent. premda je to rjeda što je dalje od mora;u nas se uz crni bor prebacuje preko visokih planinskih lanaca,kao što su Velebit i Dinara, i na kontinentalnu stranu. Južnjackurujnicu nalazio sam i kraj Samobora, Pala (blizu Sarajeva), Konji-ca, pa i u Šumadiji.DOBA. X-I(II).JESTIVOST. Vrhunski ukusna gljiva, jedna od najboljih medusvima, premda za pojedince preslatka.SLICNE VRSTE. Od svih drugih rujnica Iako se razlikuje po"tamno(smede)crvenom te vinskicrvenom mlijeku vec u svje-žem stanju. Vidi ovu rubriku uz broj 32.

222

--

,

I

I

I

-

31 VISOKA MLIJECNICALactariuspergamenus (Swartz ex Fr.) Fr.

OKLOBUK 5-10 cm, jastucast, zatim po tjemenu zaravnat ili pli-ce udubljen (ne kao lijevak, nego s užom jamicom); u mladostisa spiralno podvrnutim rubom. Cesto zonaino ili zrakasto nabo-ran, odnosno opcenito neravan, splitkim jamicama. Kožica suhai hrapava, teško se guli. Mutnobijele boje, odnosno kao slonovakost, pod pritiskom s vremenom (oker) posmedi.lISTICI vrlo gusti, potpuno ravno, rekli bismo vodoravno pri-rasli, ponekad racvasti, uski; voderiasto do mlijecnobijeli. Ozlije-deni posmede.OTRUSINA bijela.MLIJEKO mlijecno bijelo, u mladih jako obilno, sirovo pekuceIjuto.STRUCAK 6-12/1,5-2,5 cm - uvijek duži nego što je klobuk ši-rok. Brašnasto suh, bijel, cesto uzdl;Jžno naboran odnosno izbraz-dan; valjkast ili nadolje pomalo uži. Pun i tvrdoMESO elasticno-tvrdo, debelo, bijelo, kao krupica zrnato na pri-jelomu. Okus vrlo ljut, bez mirisa.KEMIJSKE REAKCIJE. Meso na formol reagira intenzivnoIjubicastoplavo, mlijeko na kalijevu lužinu sumpornožuto.MIKROSKOPIJA. Spore gotovo okrugle, 7-8,5/6-7 mi, hyali-ne, neamyloidne; bubuljice vrlo sitne, gotovo tockaste, samo dje-lomicno medusobno crtkasto povezane. Cystide cilindricne, aprema vrhu sužene, mahom zakrivljene, 55-6815-7 mi.STANiŠTE I RASPROSTRANJENOST. Jedna od najma-sovnijih gljiva širom Jugoslavije, rada i za vrucih i sušnih mjesecikad se javlja malo drugih gljiva. Rada u raštrkanim grupama, pr-venstveno kraj hrastova i bukava u nižim predjelima.DOBA. Kraj V dpprva polovica X mj.

223

JESTIVOST. u nekim krajevima se mnogo jede, posoljena polisticima i pržena na ploci štednjaka, ili na žaru skupa sa slani-nom. Osobno je ne cijenim, jer mi je uvijek ako ne Ijuta, ondagorka. No ima pojedinaca koji vole upravo tu gorcinu. Pirjanauopce ne dolazi u obzir, jer ne samo što ostaje gorka, nego po-staje i neprobavljivo gumasta. Cini se da je najbolja silirana ilipak osušena i samljevena, pomiješana s brašnom i jajima u va-Ijuške. - Veoma bi bilo znacajno pronaci nove, pogodnije nacinespravljanja ove gljive jer je se može gotovo svake godine saku-piti na tone. (Rastvara kamence u mokracnom mjehuru.)SLICNE VRSTE. Posvuda se ova mlijecnica brka s drugimdvjema mlijecnicama: obicnom, Lactarius piperatus (lo ex Fr.)Gray i zelenomrljastom, Lactarius glaucescens Cross!. Od ovepotonje, koja je najrjeda, a dolazi pretežno kraj borova, ponekad ismreka, Iako se razlikuje, jer joj se ozlijedena mjesta ne mrljajuzelenkasto, nego smede. A od obicne mlijecnice, koja se takodermrlja smede, razlikuje se po strucku dužem od širine klobuka, poravno, a ne silazno priraslim listicima, po neljevkastom klobuku,te po, u prosjeku, kracim i stoga okruglastijim sporama (pipera-tus: 8-9,5/5,5-7 mi.

Svojim kratkim i nabitim struckom, kao i Ijevkastim klobu-kom, nejestiva runjevka ili kravnjak Lactarius vellereus Fr. višeje nalik obicnoj, negoli ovdje prikazanoj visokoj mlijecnici. Od je-stivih mlijecnica razlikuje se najupadljivije po razdalekim listicimai dužim sporama: 9-12 mi. Istina, postoji i jedan varijetet runjev-ke (var. velutinus Bert.) koji je jestiv, jer mu mlijeko nije Ijuto.Mlijeko treba jednostavno liznuti, ništa se nece dogoditi ako jeIjuto. Ova slatka runjevka ima spore 7,5-917-8 mi, dakle jošokruglije.

224

....

o 31. Visoka mlijecnica - Lactarius pergamenus

a) Presjek b) Spore

..

,e) Cystide

I

II II!...

o 32. Jelina rujnica - Lactarius semisanguifluus

aj Presjek bj Spore ej Bazidiji

32 JEllNA RUJNICAili BRINOVKA

Lactarius semisanguifluus Heim et Le!.O'

KLOBUK 3-6-(8) cm, vec mlad s rupicom na tjemenu ili baremsredišnje spljošten, ubrzo sve više Ijevkast; podvrnutog, paravnog i dosta oštrog ruba, cesto valovitog. Vrlo svijetlo kožnatoili narancastooker, sa zonama kroz koje probija zelenkasta bojapoput magle, odnosno gotovo bijel, i tada uglavnom bez zona.Kožica za vlažnog vremena sluzava, za suhog hrapava i pomalose zrcali, teško se skida, i to samo uz rub. Na pritisak najprijevinski pocrveni, pa pozeleni.lISTICI ponešto silazni, ili s jarkom i sa zupcem prirasli, gusti,veoma razlicito dugi, uži, 3-4 mm. Svijetlonarancasti, u tonu mr-kve, na ozlijedenim ili prignjecenim mjestima mrljaju se tamnoze-leno.OTRUSINA svijetlooker.MLIJEKO najobilnije u donjem dijelu strucka, najprije kao mr-kva narancastožuto, nakon jednog sata karminpurpurno, na krajuvinskicrveno s lila daškom. Malo gorci, tokom duljeg žvakanjabude Ijutkasto, ponekad izapece.STRUCAK kratak, 2-3 cm, ili tanak 3-6/0,8-1,2, u dnu zaoblje-no sužen. Gladak, odnosno maglicast, ali bez jamica, ponekadsamo tamnije (crvenkasto) zamrljan na oker osnovi; u donjemdijelu pocesto zelenkast. S debelom korom i trstikastom jez-grom, ubrzo šupalj.MESO relativno tanko, svega nekoliko milimetara. U jezgristrucka (koja je bez mlijeka) posve bijelo, inace malo žuckasto,poput maslaca; pod kožicom u starije gljive i zeleno. Suho-zrnatestrukture, vrlo drobljivo. Vrlo gorko i prilicno Ijuto - podnošljivokad se isprži.KEMIJSKE REAKCIJE. Meso na gvajak postaje naglo sivo-vinskicrveno.

225

MIKROSKOPIJA. Spore u obrisu grbave od bubuljica, koje sumrežasto poredane, niske a široke, ovoidno-elipsoidne ili gotovookrugle, cesto s jedne strane uglato sužene, 9-11,5/(6,5)-7,5-9mi. Bazidiji 40-46/9-11,5 mi. Sterigmata 6 mi. Cystide maIobroj-ne, vretenaste, 50-60/5-6 mi.

STANiŠTE I RASPROSTRANJENOST. Kraj jela i borova(kraj borova mahom vrlo blijeda rasa), osobito obilno s vanjskogruba šume, gdje se može kontinuirano povezati i do nekoliko ki-lometara. Naša najmasovnija gljiva, brojnija cak i od mlijecnice,može je se sakupiti na tone, prvenstveno u planinama. Nema jejedino u jadranskom bazenu.DOBA. Vili-XI.

JESTIVOST. Gorkasto i Ijutkasto meso gubi žestinu kad segljiva silira ili isprži na maslacu, odnosno na žaru - tada je dostakvalitetna. Znacajno je što je se može nabrati u ogromnim kolici-nama, te ukiseliti za zimnicu.SLICNE VRSTE. Mnogi sve vrste rujnica brkaju ne samo me-dusobno nego i sa zlatnim Ijutacama. Lactarius chrysorrhaeus,Fr., koje po bojama i zonama na klobuku mogu biti ponešto nalik,ali imaju bijelo mlijeko koje požuti, i rastu u bjelogorici, a ne u cr-nogorici. »Normalnije« je pobrkati rujnice s jamicastim mljecnja-cama. Lactarius scrobiculatus Scop. ex Fr., jer one rastu krajcetinjaCa, no i one imaju bijelo mlijeko koje požuti, a ne crveno.Obje su nejestive zbog svog pekuce-Ijutog mesa. i mlijeka.

Rujnice se medusobno najlakše razlikuju prema ponašanjumlijeka: Južnjacka rujnica ili vrsovnica Lactarius sanguitluus,ima odmah vinskicrveno, gotovo smedecrveno mlijeko. - Smrci-na rujnica. Lactarius deterimus, ima kao mrkva narancasto mli-jeko, koje nakon jedan sat bijelo izblijedi. - Prava ili borova ruj-n;ca. lactarius deliciosus, ;ma crveno mlijeko koje na kraju po-zeleni. - Jelina rujnica ili brinovka Lactarius semisanguitluus,prvobitno boje mrkve, mlijeko na kraju postane vinskicrveno. -lososovska rujnica. Lactarius sa/monic%r, ž;vonarancasto mli-jeko vec za jedan sat postane vinskicrveno. Cijela gljiva veci-nom bez traga zelenoga, za razliku od gornjih. - Plavokrvna ruj-nica. L. hemicyaneus Romagn. pod kožicom mlijeko plavo, drug-dje kao mrkva. Vrlo rijetka, u nas nadena kraj Lickog Lešca.Možda jedino bice s »plavom krvi«.

226

-,II

33 CIKORIJEVKALactarius camphoratus Bul!. ex Fr.

()

KLOBUK 2-6 cm, najprije zvonoliko-cunjast, ubrzo s udublje-nom sredinom, tanjurasto do šalicasto; rub ponešto podvijen,ubrzo ispružen, oštar i tanak, cesto rebrasto naboran, ponekad iurezan, prvobitno s maglicastom prevlakom koja se otire i išce-zava starenjem. U udubljenom tjemenu vecinom, iako ne uvijek,nalazi se ušiljena, kupasta izbocina (papilla). Kožica suha i bezsjaja, gotovo hrapava, cesto jamicasta, usko i tanko radijaino na-brana, ponekad i rebrasta, no bez tona. Boje jetre ili crvenoci-metne, u mladosti k tomu i sa ljubicastim ili vinskicrvenim odsja-jem, u starosti pomalo bijedi u mesnatocrvenkastom tonu; tjemevecinom nešto tamnije.lISTICI silazni, gusti, s razlicito dugim lamellulama izmiješani,ponekad s njima i srasli, tako da djeluju racvasto, 2-3 mm široki;ružicastosmedi pa crvenosmedi s lila daškom, po oštrici bijelooprašeni, a od mlijeka, koje se gruša, i zrnasto.OTRUSINA boje maslaca.

MLIJEKO vodenasto bijelo, ali ne prozirno, kod mladih obilno,kod starijih sve oskudnije, cesto nezamjetno.

STRUCAK 3-7/0,5-0,8 cm, valjkast ili u dnu korjenasto sužen,cesto iskrivljen, ponekad i uzdužno naboran. Crvenkastosmed,nadolje sve tamnije, pri dnu kao cikla, gotovo crno Mladi ružica-stobijelo zamagljen. Pun, s vremenom cjevasto šupalj.

MESO tanko, krhko, u klobuku bijelo, žuckasto prožeto, pod ko-žicom crvenosmede, u strucku slijedi boje izvana - provodnjenoje i u klobuku crvenosmede. Okus potpuno blag, gotovo sladak.Miris u svježe gljive na stjenice, u osušene (nakon dva-tri danapa sve do dvije-tri godine) vrlo ugodno zacinski, najpribližnije nacikoriju, ponekad se ucini i na tamjan.

227

KEMIJSKE REAKCIJE. Na gvajak u mesu smjesta ružica-stosmeda, poslije desetak minuta zagasito smedezelena. NaKOH smjesta sivomaslinastosmeda.MIKROSKOPIJA. Spore amyloidne (sivo), iglicaste (cilindric-ne iglice i do'1 ,5 mi duge); predapikalno polje ostaje bijelo; goto-vo okrugle: 7-8/6-7,5 mi. Bazidiji 25-35/8,5-9 mi. Cystide tankovretenaste s kapljieama, 40-47/6-7 mi.STANiŠTE I RASPROSTRANJENOST. Jedna od našihnajcešcih mljecnjaca, osobito kraj hrastova, kestena i bukava unizijskoj Hrvatskoj, manje kraj smrca u višim krajevima. Voli sesmjestiti u zvjezdastoj mahovini, jednako kao i mala bljuvara,Russula emetica var. silvestris. Na jace kiselom tlu.DOBA. VI-XI.

JESTIVOST. Upotrebljava se kao zacin (u manjim kolicinama)za mnoga jela, ne samo od gljiva. Gljive osušiti, stucati u prah ipohraniti u staklenke, gdje godinama zadržavaju svoj predivnimiris.

SLICNE VRSTE. Niz omanjih crvenosmedih mljecnjaca možejoj jako nalikovati, no jedino u svježem stanju, kad mirišu nastjenice. Blaga mljecnjaca, Lactarius subdulcis, Bull. ex Fr. ra-ste vecinom u grmovima od po 5-10 komada, ima, za razliku, bi-jele listice sa žuckastom oštricom. Varljiva mljecnjaca, Lacta-rius decipiens Quel. razlikuje se po mlijeku koje požuti - veomacesta u istim listopadnim šumama nizijske Hrvatske. Hrastovamlj~cnjaca, Lactarius quietus Fr. je, obrnuto, zonirana, a bez iz-bocine. :. Nijedna od ovih nejestivih ili jedva jestivih mljecnjacanema miris na cikoriju u suhom stanju. Aida mljecnjaca, Lacta-rius rufus Scop. ex Fr., u nas rijetka crnogoricna gljiva, ima pe-kuce-Ijuto mlijeko i meso.

228

--

"

..

() 33. Cikorijevka - Lactarius camphoratus

b) Spora

::".\.,..'.:

a) Presjek e) Cystida

Literatura:

Poler, Anton: Sakupljajmo jestive gljive, 1. izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

TUMAC SIMBOLA

jestivost gljiva

[t *] ODLlCNA GLJIVA

[t ] DOBRA GLJIVA

EJJESTIVA GLJIVA

[tt] ODLlCNAGLJIVAUVJETNOJESTIVA-SIROVAOTROVNA

[t +] DOBRAGLJIVAUVJETNOJESTIVA-SIROVAOTROVNA

[*] JESTIVA GLJIVA -UVJETNO JESTIVASIROVA SMRTNO OTROVNA

13

TUMAC SIMBOLA

odnos gljive sa ostalim biljkama na staništu

[3J MikoriznagljivakojauspijevapodliŠCarima

(il]Mikoriznagljivakoja uspijevapodcetinarima

mJMikoriznagljivakojauspijevapodlišcarima i cetinarima iliu mješovitojšumi

IJ

[i.] Saprofrtska gljiva koja uspijevaInamrtvom drvetu

I

[i] Saprofitska gljiva koja uspijevanazemlji i organskim otpacima

Parazitska gljiva koja uspijevanaživim organizmima

14

'--

Prljesnae, pecenlca, srlježLactarius volemus Fr.

KLOBUK NARANDŽASTOSMEÐ, SUV,KONCENTRICNO PUCA

POVRŠiNA GLATKA

LlSTlcrNIZSTRUCAK

GLADAK

~UŽIPREMADNU

RASTEU SVIM ŠUMAMA,CESTO

Oblik: srednje velik; narandžastosmeda mlijecnica, imaobilnu, ljepljivu bijelu mlijec i tipican miris ribe.Klobuk: 5-12 cm, mesnat, izbocen, potom udubljen nasredini, narandžastosmed; star je svjetliji, gladak, sa iz-razito podvijenim rubom.LIstici: najprije svijetlooker, kasnije su listici tamniji,smedepjegavi: pricvršceni i idu niz strucak. '

124

55 mJ [j *)

Strucak: 5-10 x 1-2 cm, valjkast, vretenast, iste bojekao i klobuk, na mjestima dodira postane smed.Meso: bjeikasto, smedasto, tvrdo, lomljivo, intenzivnogmirisa ribe i prijatnog okusa. Mlijec je bijela; obilna, a navazduhu postaje smeda, blaga je i ima izrazit mirisStanište: u svakoj šumi, od ljeta do kasne jeseni.Zamjena: moguca je zamjena sa smedim, debelonožnimprijesnacomUpotreba: svježa, za razna jela,

l

125

Obicna mlijecnica, paprenjacaLactarius piperatus (L. ex Pr.) S. F. Gray

KLOBUK JE BIJEL, SUV I GLADAK

i II .' i

RASTESVUDA U ŠUMAMA LJETII UJESEN

'IIII

Oblik: srednje velicine, stare gljive su Ijevkaste, uvijekbijele i glatke, a imaju vrlo oštru bijelu mlijec koja na vaz-duhu ne mijenja boje.Klobuk:6-14 cm, najprije izbocen, potom ravan sa Ijev-kastom sredinom, bijel, gladak, a suv raspuca.

Listici: bijeli, veoma tanki i gusti, pricvršceni na strucak.

126

56 mEJ

Strucak: 2-7 x 1-3 cm, valjkast, bijel, prema dnu uži,savijen ili ravan, pun i prilicno tvrdo

Meso: bijelo, tvrdo, papreno ineobicnog mirisa, ispuštamnogo bijele mlijeci izvanredno Ijutog ukusaStanište: svuda po šumama, Ijeti i sve do kasne jeseni.Zamjena: moguca je zamjena sa slicnim jestivim gljiva-ma

Upotreba: svestrana, na žaru - sa slaninom; dobra jesilirana; cijenjena u Bosni, pripremljena na vrlo razlicitenacine. Veoma cesta. .

Ili

I~

il~I

~

I

..

I

..IIIII!

"

1,27

BIJELAI

!--)\ \ wmA

LISTICIGUSTI MLlJEC

NIZ l2u

STRUCAK V'"

II

PREMA DNUUŽI

Runjevka, kravljak, kravlje vimeLactarius vellereus (Fr.) Fries

.. KLOBUK BIJEL, SUV I PUSTENAST

ti.

MESO TVRDO IDEBELO

POVRŠiNAPUSTENASTA

C"

/'PREMA DNUUŽI

RASTEU ŠUMAMA, U VELIKIM GRUPAMA

Oblik: veoma velik, Ijevkast, sa širokim i kod starih gljivaveoma udubljenim klobukom na sredini, koji ima puste-nastu površinu.Klobuk: èóîë cm, najprije izbocen, ravan sa podvijenimrubom, kasnije Ijevkast, bijel, suv, tino pustenast, a starje proširen.

L.istici: rijetki, debeli; stari - okerasti i spuštaju se nizstrucak.

128

57 mJ [} + J

Stru6ak: 3-8 x 1-4 cm, kratak, cvrst, pun, bijel, obi-cno uli prema dnu I ravan.Me.o: bijelo, na presjeku poprima luckastu boju, tvrdo,prijatnog mirisa i Ijutog okusa. Varljetet (vBr. velutlnus)nema Ijute mUjecilova slatka runjevka prikladnlja je zajelo.Stanl6te: svuda po iumama, cesta.Zamjena: nije bitna.Upotreba: uvjetno jestiva, najbolja kao dodatak drugimgljlvama.

I

111

.1

~II

III

9 SlIlwplJaJmo JetIIve gljive 129III

1111

J"I..il

Obicna rujnica, brinovkaLactarius deficiosus (L. ex Fr.) S. F. Gray

ŠEŠiR NARANDŽASTI KONCENTRICNOPJEGAV

GLADAK I DEBELO MESO

UDUBLJEN ~

JAMICE NADRŠCI

- . RASTEPORED BOROVEŠUME, CESTO

Oblik: pljosnat, srednje velik, sa kratkim struckom i izra-zito podvijenim rubom. Rijetko pozeleni.

Klobuk: 5-12 cm, mesnat, u sredini udubljen, naran-džastosmed, koncentricno pjegav, sa podvijenim rubomi ubrzo postane crvljiv.Listici: slicne boje kao i klobuk, gusti su, lanki, na dodirrijetko postanu lagano zelenkasti.

130

5B [i + J [t *J

Strucak: 3-6 x 1-2 cm, valjkast, prema dnu uži, šu-palj. jednakih boja kao klobuk, sa pljosnatim i plitkim ja-micama na površini.

Meso: blijedo, pod kožicom klobuka izrazitije narandža-sto, mlijec žive narandžaste boje, prijatnog mirisa i po-malo oporog ukusa.Stanište: cesto na rubu borove šume, u mahovini i travi;cesta ujesen.

Zamjena: moguca zamjena sa srodnim i jestivim rujnica-ma.

Upotreba: odlicna, u svježem stanju, za razna jela.9'

IL

III

131

Smrekina rujnica, smrceva rujnicaLactariusdeterrimusGr6ger

ŠEŠiRBLlJEDONARANDŽASTEBOJE

GLADAK, UDUBLJEN

STANiŠTE POD SMRE;KAMA, CESTO

Oblik: manji od brinovke, tanja i sa manje podvijenim ru-bom, a uspijeva samo pod smrekama.Klobuk: 5-10 cm, tanak, narandžastosmed, gladak,kasnije izblijedi i donekle pozeleni. Primjetni su koncen-tricni pojasevi.Listici: kao mrkva crvene boje, gusti su, pricvršceni nastrucak, stare rane pozelene.

132

59 ´ØÖÅ×Ã

Strucak: 5-8 x 1-1,5 cm, iste boje kao i klobuk, valj-kast, cvrst, gladak i šupalj.Meso: narandžasto sa isto takvom mlijeci, koja vreme-nom postane ljubicasta, prijatnog mirisa i gorkog okusa.

Stanište: pod smrekama u kasno ljeto i u jesen.

Zamjena: moguca sa drugim rujnicama.

Upotreba: svježa, kao dodatak ostalim gljivama; samagorci, ali je i pored toga cijenjena. Rujnice nisu za zamr-zavanje.

III

,III

II:llIL.

133

L

i

i I.

Polukrvna rujnica, polukrvotocna rujnicaLactarius semisanguifluus Heim, et LecI.

STAR ŠEŠiRJAKO POZELENI

UDUBLJENJEZELENEMRLJE

RASTEPOD CETINARIMA,CESTO

Oblik: manji, blijedih boja, ubrzo izrazito zelena, manjeukusna rujnica.Klobuk: 5-8 cm,.tanak i gladak, ubrzo udubljen na sre-dini, narandžastooker, prstenast, a star i na ranjenimmjestima izrazito pozeleni.Listici: narandžastocrvenkasti, uski, gusti i pricvršcenina strucak.

134

60 ÅÿÖÅÃ

Strucak: 3-6 x 1-1,5 cm, valjkast, gladak, šupalj, na-randžastooker, star pozeleni.Meso: blijedooker, mlijec narandžasta, ubrzo postanena vazduhu vinocrvena i potom ljubicasta, prijatnog miri-sa i oporog okusa.Stanište: pod cetinarima, od ljeta do kasne jeseni.

Zamjena: sa otrovnim gljivama nije moguca. Otrovnemlijecnice imaju žutu mlijec.

Upotreba: prikladna za stavljanje u sirce ili, svježa, kaododatak drugim gljivama.

.

135

I ',I

III

II

L.,

Lososova ruJnlcaLactar/us sa/mon/color Heim & LecI.

ŠEŠiRNARANDžAST,CESTOBEZKONCENTRICNIHMRWA

GLADAK UDUBWEN

/

RUBPODVIJEN

Oblik: slican obliku obicne rujnice, ali rijetko sa izraže-nim prstenovima; ravnomjerno obojena, sa tipicnim sta-ništem pod jelkama.Klobuk: 5-12 cm, mesnat, gladak, narandžastožut, sapodvijenim rubom, na dodir pocrveni.LIstici: narandžasti sa crvenkastom nijansom, gusti, uskii na pritisk ne pozelene.

ïíê

êï ï´´ÖÅ×Ã

R

Strucak: 3-7 x 1-2 cm, valjkast, šupalj, iste boje kaoi klobuk, cesto sa plitkim jamicama, kao kod obicne ruj-nice.

Meso: oker, prijatnog mirisa, mlijec narandžasta, na zra-ku postepeno vinskocrvena.Stanište: samo pod jelkama, u jesen.

Zamjena: moguca je zamjena sa drugim rujnicama.

Upotreba: svježa za razna jela, bolja od polukrvne ismrekine rujnice, ali manje ukusna od obicne rujnice (L.deliciosus).

IIilllI.

III.

II.II,~

137

.

Literatura:

Maca, Rikardo: Kako da raspoznate pe urke (Jestive gljive i njihovi otrovni dvojnici),Evro, Beograd, 1995.

jecn1Ba

CYMt-bIi1Ba

jecTIi1Ba y3 06a3pli1BOCT

CHMEOJIH

jecTIi1Ba 4et-beHa

OTpOBHa1i1/l1i1BeOMa CYMt-bIi1Ba

jecTIi1Ba Ao6po CKYBaHanpeCHa OTpOBHa

13

Hli1je jecTIi1BaHenpenOpYLJJbIi1Ba

CMpTHO OTpOBHa1i1/l1i1BeOMa OTpOBHa

HenoTBpfjeHajecTIi1BoCTHe Tpe6a jecTIi1!

.,..

37. MJIEqHHl{E PO)];LactariusBpcTe ceKWfje Dapetesl

JECTHBE aJ/H 06a3pHBO ()(o6po CK)'BaHe).

nJlO,l1;HmTa CKJlOHa 3eJleHHM MpJhaMa a MJIeKO 6oje Illap-

rapene HJIUIWHor BHHa.

JIHCTHbH Y HHjaHcaMa HapaHl,IaCTOr, Jhy6H'IaCTOr HJIH6ojeMeca.

.II:pmKa MaII.e BlIIlle HapaHI,IaCTa HJIH 6oje Meca, ca HJIU 6e3

JaMH~a.

Meco Ha H3BeCTaH Ha'IHH HapaHI,IaCTe 6oje HJIH6oje ~pHorBHHa.

MJleKO japKo HapaHI,IaCTO HJIH6oje IWHor BHHa; 6JIaro, no-MaJ/O ropKO H MaJ/O onopo.

CTaHHmTe noHajBHIlle nope).\ OMopHKe, jeJIe H 6opa.

I Kao ,!\o6ap npHMep CJIOKa 37 noKa3yje pyjHUtj)l (Lactariusdeliciosus), C HaO3MeHH'IHOMnpCTeHOBOMa Ha KJIo6YKY,ja-MouaMa Ha '!\PlI.IWl, MeCOMHapaHl,IaCTHM,roTOBO HenpOMeH-JhOBOM, MJIeKOM6oje rnaprapene, Koja pacTe nope,!\ 6opa oKJIeKe, 'JaK o y Me,!\HTepaHCKHM KpajeBHMa.

52

38. EPECAJJ:OJ10BAMJ1EQHI1UALactarius Bresadolanus

[;,86'1)

~w.~

OTPOBHA: raCTpOHHTeCTfIHaJIHH CHH).1pOM (Ta6, II).

nJIO~HWTa ce He nocHnajy 3eJIeHHM MpJbaMa H MJIeKO je6eJIo.

JIHCTHhH 6JIe):\H HJIH 6oje CJIaMe.

.IJ:pwKa 6eJIlf'IaCTa, 6e3 jaMHl\a.

Meco 6eJIlf'IaCTO.

---

MJIeKO 6eJIo, Heyrne):\Hor H3rne):\a; BeOMa onopo,

CTaHHWTe HCKJbY'IJIBOHcno):\ OMopHKe.

' '---'~'~" '

53

1I39. MJIEqHHDE Po~ Lactarius

BpCTa ceKUHjeDapetesl

JECTHBE Mll 06a3pllBO (,[(06po CKYBaHe).

ITJIO.[(HIDTamaTKe IIOBpIIlllHe, Y BJIa)l(HllM YCJIOBllMaJIeII-

JbllBe. 060.[( KO.L\MJIa.L\llXIIpllMepaKa Malbe BllIIle IIO.L\Bll-jeH.

JIHCTHbH Y HlljaHcaMa 60je Meca, p~llqaCTO-Jby6WlacTll,HapaHl,laCTllllJIll 60je BllHOBe KOMllHe.

Meco HapaHl,laCTe 60je llJIll 60je l\pHOr BllHa.

MJIeKO HapaHl,laCTO llJIll 60je l\pHOr BllHa.

CTaHHIDTe IIoHajBllIIle llCIIO.L\oMopllKe, 60pa II jeJIe.

I Kao npHMep cnHKa 39 ,lI.aje .ilOCOCO6Ypyjfluu,y. LuctariusslI/monic%r, qecry Y jenoBHM WYMaMa.

54

....

40. EPE30BKA Lactarius torminosus set}("no(~6DC

OTPOBHA: raCTpOHHTeCTI:lHaJIHH CHH,I\pOM(Ta6. VI).

TIJIo,!\HmTa 6e3 3eJIeHHX MpJba, 6eJIor MJIeKa.

KJIo6YK MaJbaBe IIoBplllHHe, HapOQHTO IIPH py6y, Y BJIa-)!(HHMYCJIOBHMaHHje JIeIIJbHB.2 060,1\ BeOMa ,!\yro IIO,l\BH-jeH.

JIHCTHhH 6eJIHQaCTH C py)!(~aCTHM o,l\cjajeM.

Meco 6eJIo HJIH 6eJIHQaCTO, HHKa,l\a HapaHI,IaCTe HJIH l\P-BeHe 60je.

MJIeKO HeIIpOMeHJbHBO 6eJIo.

CTaHHmTe y3 6pe3Y.

2 Y JlOllIlIM MeTeOpOJlOllIKlIM YCJlOBIIMa nOBpllIlIHa KJlo6YKa

MOJKe ,LIa 6Y,LIe II maTKa, lIaKO YBeK npll o6o,LIy 3a,LIpJKaBa

113BeCHY CIITHY MaJbaBOCT, ynpaBo Kao Ha OB,LIe npllKa3aHIIMnpIlMepl\IIMa.

')')

I

I

il

--".,,---

41. MJ1EqHHl{E PO)];LactariusBpcTe ceKIJ,HjeDapetes

JECTHBE MH 06a3pHBO (,lJ,o6po CKYBaHe).

IIJIo,lJ,HlDTaqeCTO liMajy 3eJIeHe MpJbe a MJIeKO liM je 6oje

maprapene liIli QPHor BHHa.

nHCTHbH y HHjaHCaMa HapaHI.IaCTOr liIli QPHor BHHa, Ben

y HCTOMTpeHYTKY Ka,lJ,ace rJbHBa 3aCeQe.

MHpHC BonHH HJIH BHme onop, HHje JIaK 3a O,lJ,peI)HBalbe.

CTaHHmTe noHajBHlIIe nope,lJ, OMopHKe, jeJIe H 6opa.

I

1 Kao npHMep CJIIIKa 41 npllKa3yje .IlOCOCO8YpyjHUIfY, Lac-tarius sa/monica/Dr, <Iecry y jeJIOBlIM rnyMaMa.

56

.J

42. HAPAHUACTA MJIEqHHDALactarius porninsis

~

r,OTPOBHA: raCTpOHHTeCTlfHaJIHH CHH,!\pOM(Ta6. VI).

TIJIo,!\HlliTa 6~3 3eJIeHHX MpJDa, MJIeKO 6eJIo. MJIeKO 6eJIoHenpOMeHJDHBo.

MHpHC ,!\OCTa KapaKTepHCTIf'IaH, no,!\ceha Ha KOpy nOMO-paHI,Ie.

CTaHHlliTe y3 apmn.

'?

57

-..

Literatura:

Tomi , Dragi : Jestive gljive i otrovni dvojnici, Gljivarsko društvo Valjevo, Valjevo,2004.

Tomi , Dragi : Jestive i otrovne gljive (Sli nosti i razlike), Gljivarsko društvo Valjevo,Valjevo, 2004.

~it:i1

:t

~A

f~~iti,~~~Fi

~AR~

ti!ti:ti-

[[DJ

~ii~,

.X.

CTAHlIlliTEJUlmnapCKe mYMe

CTAHlIlliTEqeTllHapCKe mYMe

CTAHlIlliTEMemOBIITe mYMe

CTAHHlliTEnapKOBII, orpa)l;e, BOnlball,lI

CTAHHlliTEJIIIBa)l;e, namIbalI,II

CTAHHlliTEMOqBapHO 3eMJLllmTC

JECTHBA f.JbHBAO)l;JIllqHa

JECTHBA f.JbHBA)l;o6pa

JECTHBA f.JbHBA

YCJIOBHO JECTHBAf.JbHBA

HEJECTHBA f.JbHBA

OTPOBHA f.JbHBA

CMPTHOOTPOBHA f.JbHBA

JECTHBACUp1fe6a pyjnuqa (Lactarius deterimus)

ÑÌÐÑÞØßEpeaO6Ka (Lactarius torminosus)

CJmQHOCTH

JeCTI!:Ba CMpqeBa pyjHIH.\a I! OTpOBHa 6pe30BKa I!MajyCJII!qaH, JIeBKaCT llIeIlIl!p, pY)l(l!qaCTe I!JII! QPBeHKaCTe6oje, a Ha IlpeceKY MMI!CTl!qe.MJIeKO.

PA3JIHKE

Ko}]; oTpoBHe 6pe30BKe MJIeKO Koje ce IlojaBJbyje HaIlpeceKY je 6eJIo I! He Melba 6ojy. Ko}]; jecTI!Be CMpqeBepyjHI!Qe MJIeKO je HapaHl,IaCTO, 3aTI!M IloQPBeHI!.TIoBpllIl!Ha llIellIl!pa oTpoBHe 6pe30BKe je pYlbaBa, }];OKje KO}];jeCTI!Be CMpqeBe pyjHI!Qe maTKa. OTpOBHa6pe30BKa je JbYTor YKyca I! paCTe I!CIlO}];6pe3a, a jecTI!BaCMpqeBa pyjHI!Qa HHje JbYTa H paCTe y qeTI!HapCKHMllIYMaMa, HCIlO}];CMpqa.

~IIPI~.~~lIt:iI8t:i1~~~~~~~-

,

,Pyjnuqa * Lactarius deliciosus

mEmHP - ilpe'<HuKa 5-12 l{M; Hajilpe KOH6eKcaH, aaJle6Kacmo ydy6/beH; HapaHI,lllCtI1ou,p6eH, ca 6udJbU6UMKOH>jeHtI1pU'<HUMKPy'Z06UM11,"Y cmopoctI1u cy YOWbU6e3eJleHCMP/be; U6Uljll Je 6pJ!0 YJleZHyilla,"Ma3a6

JIHCTH1iH zyctI1u, ilO.MeUlflHU ca Kpahu.M,"HapaHl,lllctI1u, Ha ilputI1uCaK il03eJleHe; MaJ!0 cUJ!O3ehu

Ii

JI.PmKA - dUMeH3uja 3-8 l{M; !jUJ!undpu,<HO., ilpu dHYHeUlmo molba; HapaHl,lllcilia; uoHeKad ce 6ude ilJIutI1Ke,tIiaMHOHapaHl,lllctIie jaMu>je

MECO - :J/C)ItI10HapaHI,lllcmou u,p6eHKaCmo; Ha6a3dyxy il03eJleHU; MUpuUle Ha 60he; CJ!atI1KacmozYKyca; Ha ilpeceKY UCilYUlil1a HapaHl,lllCtI1ou,p6eHOMJleKO

Hpecnaq * Lactarius volemusIIII mEmHP - ilpe'<HuKa 5-12 l{M," ilpa6UJ!OH, y CpedUHU

YJ!ezHytI1 UJ!U J!e6KactI1; u,p6eHOCM.e!j, MeCHatIi; YMJlQdoctI1U UMa 6pJ!O Y6PHytI1 py6

JIHCTH1iH - ilpUJ!U'<HO zyctI1u, Ha ilputI1UCaKilOCil1aHYCM.e!ju, UHa,<ecy 6J!edoJ/CytI1u,"MaJ!O ceCilYUlil1ajyHU3dpUlKY

J/.pmKA - uctI1e 60je Kao UlCUlUP; U1bactIi; Ha dHY jeped06HO 3aKpU6/beH

MECO - 6CJ!KactI10, aa CM.e!je; UMa tIluilu,<aH MUPUC HaxapUHZY; Ha ilpeceKY UCilYUlil1a MltOZO 6CJ!Ol, CJ!atI1KOZMJleKa

BpeaO6Ka * Lactarius torminosus

mEmHP - KOH6eKCaH, aa otI160peH u Jle6KacmoYJ!CZHytIi; ilpeKpU6eH ucilpeilJleil1aHUM HUtI1UMa;HapaHl,lllcmou,p6eH, ca jacHUM KOH!jeHtI1pU'<HUMKPYZ06UM11,"U6Uljll je 6pJ!O Y6ujeHa u dJlaKa6a

JIHCTH1iH - ilpUJ!U'<HO zyctI1u," 1bUX06a 60ja je6eJ!KacmoHapaHI,lllCil1a, ca MItOZO J!aMCJ!YJ!a;JlalaHO ceCilYUlil1ajy HU3 dpUlK)'

J/.pmKA - dUMeH3uja 2- 7l{M; uod UlCUlUpOMde6eJ!a, KaQCH06U c6e il1a1ba; ilOHeKad !jUJ!undPU'<Ha; uctI1e 60jeKaO UleUlUp

MECO - 6CJ!O, aa HapaHl,lllctI10u,p6eHO; MUpUUle Ha60he; YK)'cje cJla60pe3aK;Ha ilpeceK)'UCilYUlil1ailpUJ!U'<HO lbytI1o MJ!eKO

!:t

~~:t

~Ai!Ci~~~~~~~~~R

MJle<lHuqa * Lactariuspiperatus "

mEmHP - aOiRaYHO 6eo; Ae6KaCili, .MeCHaili, CY6

.llHCTH'Blf - 6pJlO lYCiRu, YCKu," 6eJ1o:JICyftKaCiRUcaCM.el)e3eJ1eHKaCiRUMMpJb{LlW;.IUllaHO ce caYUliRajy HU3dpUlIC)!

JJ:pmKA - iR6pda, ayHa, l.IUliRKa,"apUJtU'lHO KpaiRKa,apn dHY iRa/-ba

MECO - 6eJ1O, ~6pdo; aoCAe dY:JICel 6PeMeHa HaapecelC)! ce Ja6JbaJY 3eAeHKaciRoU.lUl6e Mp.lbe; /lY'lU6eJ1UIC)!KO/lU'lUHY 6eJ1ol, U3Y3eiRHo JbyiRal MAeKa

ToiioJlO8a .JIfJIe'lHulfll* Lactarius controversus

mEmHP - ape'lHUKa 8-15 lj.M, 6e:nKacili," ydy6JbeH,lOiRa60 Ae6KacUi; Heapa6UJtHol u 6aJ1O6UiRol py6a; aaKUUlHOM 6peMeHY je /leUJbU6; aoKpu6eH /lUUlfteM uiRpa6oM

.llHCTH'Blf - 6eJ1!l> aa pY:JICu'laciRU; lYCiRU u YCKU;

.IUl2l1HOce caYUliRaJY HU3 OpUlIC)!

JJ:pmKA - ayna, iR6pda, KpaiRKa,"apn dHY Y:JICa,"6eJ1KaciRaUJtUlfP6eHKaCiRa

MECO - iR6pd6, KPXKO, 3pHaCiRe ciRpYKiRype;6eJ1U'laCiRo; JbyiRol YlC)!ca," /lY'lU 6eJ1UIC)! KO/lU'lUHY6eJ1Ol MAeKa

Pylbe8Ka * Lactarius vellereus

mEmHP - ape'lHUKa 10-20 lj.M,"UlUpOK, .MeCHaili, iR6pd,CY6, KaCHuje /le6KacUi; 6eo; 6pJlO Y6ujeHol py6a,"U3lAeda Kao da je OKpe..eH

.llHCTH'Blf - 6eJ1u, peiRKU; .IUllaHO ce caYUliRajy HU3dpUlKY;'leciRo ce pa'l6ajy

JJ:pmKA - 6e/1a, ayHa, iR6pda," uciRa KaO UteUlUP

MECO - 6eJ1o, iR6pdo, JbyiRo; Ha apeceKY aOapUMa:JICyftKaCiRy6ojy u /lY'lUMaJIO6eJlOlM/leKa

I

:I:

:t

~

:t:

~

~

:1:

:i:

:~

~ I

\g..

OllIUTA nPAB"JIA CAKYnJbAILA"KOP"IIffiEILA fJb"BA

1 He aocuwju cuwapOlj(!Htlloo cUžYPa1l Ha'tUHOetllepMUHlll{Uje ŽJbuBa

2. CBeCtllpaoo yaoaHaBalbe 2.tbUBa, KOpUWhelbeMoo6pe /lutllepatllype u aHaHXJUCKYCHUX2.tbUBapa

3. C8aKa /laKO.MUCfleHOCtllu U.MUpoBU3al{UjaMažyce U/latllutllu JlCU80UWM

4. Bepy ce UClC.fby'tUBOaotllpe6ooj KO/lU'tUHU

aoaHatlle 2.tbUBe,

5. He 6epy ce MIlade, Hepa3BUjeHe ŽJbuBe,. OHe ce/laKO Maiy aaMeHUtllu OtllpOBHUM

6. He 6epy ce apeape.ne 2.tbUBe; HUCY jeCtllUBe u 60.fbeje da OCtllaHY Y apupoOu u "6aije" caope (Ce.Me)

Z He YHUUJtllaBajy ce otllpoBHe u HejeCtlluBe ŽJbuBe;aOtllpe6He cy apupoou

8. rJbUBe ce 6epy l{e.fIe, /laia1lUM aaoKpeUWM,aaaehu oa ce He Y/tUUJtllu MUije/lUja, jep 000opwKe Ma:m:e6Utllu apecyooo aa OemePMUHllI{Ujy

9. Y6paaHo KBapelbe cape'taBa ce C/laMIbeM 2.tbUBa yU/lealeHe KOpae, YMeCtllo Y U/lactllu'tHe Kece

10. rJbUBe ce 'tucale Ha MeCtlly 6paHXJ (YK.flOHe ceHejeCtllUBu, tllpy/lU u I{fJBJbUBUOe/lOBU)

11. HaKHaoHo, oetll.aibllo 'tuwhelbe BpWU ce 6eayaotllpe6e Bode,. aKO je apalbe HeOUXoOOO, U3BoOUce KpatllKO, M/la30M X/laOHe Booe

12. rJbUBe ce MaŽY 'tYBatllu:-Ha X/laOHOM,tllaMHOMMeCf11y:1 daH- y r/JPU:JICuOePY:1-6 daHa, aaBUCOO 00 Bpcale- Y alLllpaUBa'ty: 00 6 MeCel{U (ao/lyapUUpe.M.lbelte)- cyBe, Y tllel.llaMa: apeKO 1 zoOUHe

B. IIpUlluKoM apuapeMaHXJ ŽJbUBa KopUCtllu ceeMaj/lUpaoo UIlU aocy!Je 00 Batll.pOCtlla/lHOžctllaK.fI(J

y

~&bi&bi~RRR&:ii~~R

I:t:t

~~~~

......-

14. CYBe ŽJbuBe, ape apuupeMa1bll, op:m:e ceaouwU.ibeHey tlloU/loj BoOU(jow 6o.fbeY M/leK)')12 - 24 'laco

15. Hucy CBe ŽJbuBe aoiOOHe aa apuupe.MY HeKOŽje.tUJ, HUtll,u ce CBe Bpcale apuapeMajy Ha ucilluHa'tUJt; Ha apUMep, jecillUBe opwKe ce aoce6ooapuapeMajy

16. IIpUlluKoM ap:m:e1bll, aaMpaHyale 2.tbUBe ceCtllaBJbOjy Ha BpeIlO yJbe, ao ce fJ1e.MUepQtllypaCMaIbU; CO/lU ce aleK WUWBO je/lO; aoOžpeBalbeje.tlll y KOMeUMa ŽJbuBa HUKaKOce He apeao]1)l'tyje

IZ 3a ap:m:elbe u Ue'telbe cy aožOOHe 2.tbUBe 'luje jeMeCO cyBO u 'tBpcaw; aa ca/laale ce KOpUCaleMIlade ŽJbuBe, 'tBpcale :m:e.tIllwwwaHe CtllpyKtllype

18. rJbUBe cy illeWKO CBapJbUBe u apeaopy'tyje ce oa1bUXOByoeo y YK)'UHOj KO/lU'tUHU aojeouHa'tHož06poKa He apel)e 30%

19. Yaoillpe6a HeKUX Bpetlla ŽJbuBa auco/lyillHOUCKJby'tyje ucilloBpeMeHo KoHaYMupa1bea/lKOXO/lHUXauha

20. JecillUBe ŽJbuBe, YCllOBOO, Mažy aoctllatlluOtllpoBHe - aKO cy ao'te.ne da ce KBape, oOHOCOO,aKO cy, 6U/lO KaKO, apOMeHU/le apB06UillHYcmpYKf11ypy

21 lIpu apuupeMa1bY ŽJbuBa aa je/lO, apeaopY'tJbUBoje aaOp:m:atllu y r/Jpu:m:udepy 6ap jeda1t apUMepaKyaoillpe6.fbeHe Bpcille; uw he 6UillU 00 U3yaetllHeaoMaFtu KOO oopef)uBaHXJ BpCale u 06/lUKaeBeHmYa/lHOi f11poBaHXJ

22. AKo ce ocetlle CUMUUWMUwpoBa1bll, OOMaX ce06patlluf11u /leKaPy; aa apBY aoMaFt f11pe6aU3aaBaazu aOBpanalbe u yaef11U HeKU /laKcatlluB;apeaopY'tyjy ce KaWUKa M/leBeHe Kar/Je u WUWBurne ale'tHOCtllu o60MheHe BUfJ1aMUJWM I(;yaoillpe6a a/lKOXO/la je uc1ClbY'teHa

23. Padu pa3MeHe UCK)'CtllaBa,aHa1bll, /lumepamype uoctlla/lux aKillUBHocillu, 6U/lO 6u Bp/lO 006porpopMUpatllu rJbHBAPCKO p'pYlllTBO yCBaKOM BeFte.M MeCilly

3HA ~AJHA IIHTAILA KOL!:TPOBAILA f.JhHBAMA

Bpe.ueIlCKU paaMl1K U3.Mef)y Koll3YMupaHXl i.rbuea uaojaee apeux a/laKOea 6o.!leci1lu, Kao u lla'lUIl aojaeei1lelo6a, dajy UlUjJOpMl1l{Ujyo KOjOj ce oi1lpoellojl.rbUeu padu u JleKapy oMOlynyjy apaeoepe.ueIlYapUMeHY adeKeai1llle i1lepaauje.

3a do6ujalbe oeux aodai1laKa, /laj6o.fbe je aUCMeIlOodloeopUi1lu /la c.nedeha aui1laHXl:

1. Knja i.rbuea je KOpUUthe/la aa apuapeMl1HXl je.aa ?

2. jJ,a JIU i1la i.rbuea caada y oi1lpoelle deojlluKe ?

3. Y Koje epe.ue je KollaYMupallO cYMlbueo je.rw odl.rbUea ?

4. Knda cy ce aojaeUJIu apeu CUMai1loMu i1lpOeaHXl ?

5. Koja KOJlU'lUlla je.aa od i.rbuea je apUape.M./be1lll, aKoja je aojede/la ?

6. KnJlUKO epe.uella je apoi1leKJIO od y6upaHXl l.rbUeedo lbelle yaai1lpe6e y apuapeMl1lbY je.aa ?

7. KOJlUKO oco6a je KOllaYMupMO jeJlO od l.rbUea ?(UMelloeai1lU ux)

8. KoJluKO oco6a je aOKaaaJlO a/laKOee 6o.!leci1lu ?(UMeIlOeai1lUux)

9. jJ,a JIU je lleKa od oco6a ape, i1l0KOM UJlU aoc.ne je.aaKOIl3YMUpaJIa MKOXOJl ?

06eJ1eJ/CUi1le CUMUi1lO.Me KOju cy ce MI1IlUljJeci1l0eMU:

- .MY"HUHa, iioopalian.e, lp"eou Y ciiiO.MaKY, iipoJluo

- iipeiiiepaHO aHojen.e, iiioiiJla cyoa Ko:m:a

iipeiiiepaHo Jly"elbt! il.Jbyoa"Ke, cyaHe o"u, ycKe aeuuqe

- opxiiiaouqa, opiiioi.rlaouqa, oiiujeHociii, oUUJ.MyfteHociii

- iipoOJle.MU Y PYHKqUOHUcalbY OUcajHUX opiaHa

- iipOOJle.MUY paoy cpqa

~'~.~~~:t:

~~~~~~:~~~

[

IIPBA IIOMO'fi KOL!: TPOBAlLA f.JhBBAMA

AKo aoci1lOju CYMHXly i1lpoealbe l.rbUeaMa UJlU ceaajaBe apBu a/lal{u, apaeUJIllo aaCi1lyaalbe y i1lUMi1lpeIlYl{UMI1MOJ/Ce6Ui1lU odJlY'lyjyhe aa caacaealbeaaijujellilla. IIpeellci1lBello, i1lpe6a UMI1i1lu /la YMYCJle~ehe 'lUIbeIlUqe:

, TpoBaHXl l.rbUBaMallaCi1lyaajy y aepuody od 1MUllyi1la do 24 'laCO aa 1!;OIl3YMupaIbY

IIpBU CUMai1lOMU cy:

-M)I'lIlU/la, aoBpahalbe, lp'leBU y Ci1l0Ml1K)'UI UJlU- Bpi1lolJlaeUl{a, oaujeIlOCi1l, OUtaMyneIlOCi1l,UJJBellUJIOu I UJlU~ apei1lepallO allojelbe, apei1lepallo JlY'lelbe a.roYBa'lKeulUJlU- cyalle O'lu, c.na6OCi1lCpl{a, aope.uehaj l{UpK)'Jlal{uje uI UJlU-KOJlaUC

Mepe apee aOMOnu apedyaUMl1i1lu c.nedenUMpedoc.!ledoM:- 06aBeCi1lUi1lU deJtCYPIlOl.!leKapa y XUi1lllOjc.nYJ/C6u- HaapaBui1lu /lUCi1ly ceux oco6a Koje cy KOIl3YMUMeCYMIbUBOje.rw od l.rbUBa- CaKyaUi1lU oci1lai1lKe l.rbUea' KOPUUtheHUX aaapUape.MY je.aa u oci1lai1lKe CaMOlje.aa- CaKyaui1lu doci1lyalle oci1lai1lKe aoepahellolcadp:HCaja,ci1l0JlUl{e u ypU/la oco6e aa KOjy ce CYMHXlda je Oi1lpOBa/la- OdpaCJlOj oco6u, aa KOjy ce CYMHXl da je Oi1lpoeallll,

dai1lU 3-5 Ka'lU'lUl{O COJlUpaCi1lBopelle y i1l0UJlOj Bodu,KaKO 6u ce U3aaBMO aaepahalbe. jJ,E[JH CEHHIIOIIITO HE j1,ABATH CJIAHY BOjJ,Y.- ToKoM, da.fbel i1lpei1lMl1/la, UJlU Kao .Mepyapedoci1lpoJ/CIlOCi1lU(aKo je pe'l o i1lpoBalby i.rbueoMca dY:HCOMJlai1leHl{UjOM) aal{ujelli1ly ce MO:HCedai1lu.MedUl{UIlCKUyla.ib (20-50 jedunul{O)- CBC BPe.Me,/la aal{ujelli1la de.rwBai1lU YMUpyjyhe- Kod aal{ujelli1la KOjU je 6ea ceeci1lu, o6ea6edui1luapoxodlloci1l ducajllux ayi1leea, odci1lpallui1lueBeHi1lYMlle ay61le apOi1leae, Ci1la6UJ1U30Bai1lUapoi1lOK Baadyxa u y6al{ui1lu lYMY UJlU dpBO U3.Mef)yay6a- HuaoUti1lo Ile YJlUBai1lU 6UJ1o KaKBY i1le'llloci1l yyCi1la aal{ujeHi1la