Globalna Ekonomija 2 Parcijala l1

8/17/2019 Globalna Ekonomija 2 Parcijala l1

1/29

BLOK 7.

Snaga TNC:stepen koncentracije industrije – 1

Stepen koncentracije industrije pokazuje udio primanja najvećih frmi u nekojindustriji u ukupnim primanjima industrije.

Kao mjerilo se najčešće se koriste udjeli četiri, osam, dvadeset i pedeset najvećihfrmi u ukupnoj industriji.

Ako je stepen koncentracije četiri frme u industriji iznad 0,40, industrija se tretirakao oliopolna ! u kojoj dominira mali "roj sna#nih i povezanih frmi.

Koncentracija američkih frmi pokazuje visoku oliopolnost industrija šećera,petrokemije i mo"ilne tele$onije, te manju oliopolnost osiuranja, nepokretnosti itekstilne industrije. %to je najva#nije ! ovi trendovi se historijski nisu promjenili.

&oderni konlomerati koji su izrasli spajanjem i preuzimanjem tendiraju stvaranjuoliopola.

Stepen koncentracije na lo"alnom nivou pokazuju da u mnoim industrijamapostoje lo"alni oliopoli. '((0, lo"alni stepen koncentracije )* industrija jevarirao od 0,)0 do 0,+*.

Transnacionalne korporacije:aktivnosti u lancu vrijednosti

rimarne aktivnosti-

Aktivnosti koje su odovorne za dizajn, marketin i isporuku proizvoda

potrošačima, te o"ez"jeenje postprodajne podrške i uslue odr#avajuće aktivnosti-

Aktivnosti koje o"ez"jeuju inpute pomoću kojih se o"avljaju primarneaktivnosti

/fkasna in$rastruktura-

moućuje kreiranje vrijednosti i reducira troškove kreiranja vrijednosti

Transnacionalne korporacije:tri osnovne karakteristike

sposo"nost koordinacije i kontrole različitih procesa i transakcija u proizvodnimmre#ama kako u nekoj zemlji, tako i izmeu različitih zemalja,

potencijalna sposo"nost za ostvarivanje prednosti eora$skih razlika u distri"uciji$aktora proizvodnje 1prirodni resursi, kapital, rad2 i razlika u dr#avnim politikama1carine, trovačke "arijere, povlastice itd2

potencijalna eora$ska 3eksi"ilnost ! sposo"nost da uključi ili isključi svojeresurse i operacije na meunarodnim ili lo"alnim lokacijama.

Transnacionalne korporacije:tri cilja gloalne ekspan!ije

zaraditi veći povrat iz svojih karakterističnih o"uka ili core kompetencija,


2/29

realizirati lociranje ekonomskih aktivnosti disperzijom čime se stvaraju većevrijednosti na onim lokacijama na kojima se aktivnosti mou o"avljati najefkasnije

realizirati veću krivulju iskustva, koja reducira troškove stvaranja vrijednosti

Transnacionalne korporacije:dva tipa "e#unarodne proi!vodnje

Sve proizvodne aktivnosti transnacionalnih korporacija u inozemstvu mo#emuklasifcirati u dvije široke kateorije-

roizvodnja orjentirana prema tr#ištu

roizvodnja orjentirana prema sredstvima

praksi ranica izmeu ova dva tipaaktivnosti nije tako oštra kao što suerira ovadihotomija 5 u realnom #ivotu se mou naći mnoi mješoviti o"lici

Transnacionalne korporacije:tr$i%no orijentirana proi!vodnja

6ećina 789 i u industriji i u usluama se preduzima za opslu#ivanje specifčniheora$skih tr#išta. vo je samo jedan od o"lika horizontalne ekspanzije

ose"no va#na su dva tr#išna atri"uta-

:ajočilednija atraktivnost pojedinih tr#išta je njihova veličina, mjerenanaprimjer ;: po lavi, što je ru"a indikativna mjera potra#nje.


3/29

eora$ske varijacije u produktivnosti rada

eora$ske varijacije u načinu oraniziranja i kontrole radnika

eora$ske varijacije u načinu i vrsti mo"ilnosti rada

&etiri idealna tipa TNC:1. "odel "ultinacionalne organi!acije –

&odel se je pojavio u periodu izmeu dva svjetska rata. 7irme su kom"inacijomekonomskih, političkih i socijalnih sila decentralizirale operacije prema razlikamanacionalnih tr#išta.

vaj tip je karakterističan po decentraliziranim $ederacijama inostranih jedinica i jednostavnom fmansijskom kontrolom na "azi ne$ormalne lične koordinacije.

;lo"alne operacije su oranizirale kao port$olio nacionalnih "usinessa.

vu $ormu su primjenjivale rastuće evropske kompanije. Svaka nacionalna jedinica

je imala jak stepen autonomije i lokalnu orijentaciju i do"ro je zadovoljavalalokalne potre"e

/fkasnost je "ila manja, a reducirani su "ili interni tokovi znanja

&etiri idealna tipa TNC:'. "odel internacionalne organi!acije –

vaj model je došao do izra#aja '(@0s i '(+0s kada su velike američke korporacijeizvršile ekspanziju u /vropu 1i drue dijelove svijeta2 da kapitaliziraju specifčnasredstva tehnološko vostvaili tr#išne moći

9dealni tip uključuje mnoo višu $ormalnu koordinaciju i kontrolu su"stidijarnih frmi

iz entra

Kako su BmultinacionalneC oranizacije "ile ustvari port$olio kvazi5nezavisnih"usinesa, meunarodni su"stidijari su znatno više zavisili od centra, koji im jetrans$erirao tehnoloiju i koji je vršio riorozniju kontrolu

D&eunarodneE F: su "ile "olje opremljene da ojačaju znanje i sposo"nostiroditeljskih kompanija, pa su "ile manje odovorljive za lokalna tr#išta odDmultinacionalnihE modela.

&etiri idealna tipa TNC:(. "odel gloalne organi!acije –

&odel Dlo"alna oranizacijaE je jedna od prvih o"lika meunarodno "usinessa1korištili su a 7ord i =ocke$eller ranih '(00s, kao i japanske frme u mnookasnijem naletu internacionalizacije '(*0s i '(G0s.

snova je jaka centralizacija sredstava i odovornosti u kojoj je u centru uloalokalnih jedinica da sastavlja i prodaje proizvode i da implementira planove ipolitike razvijene u centru.

idealnom modelu su"stidijari imaju mnoo manje slo"ode da kreiraju noviproizvod ili strateiju ili da modifciraju postojeće

;lo"alna F: kapitalizira na o"imu ekonomije, centraliziranom znanju i ekspertizi.


4/29

slovi lokalno tr#išta se manje više inoriraju a moućnost lokalno učenjaisključena.

&etiri idealna tipa TNC:). "odel integrirane "re$ne organi!acije –

Hartlett i ;hoshal ! za lo"alnu efkasnost, multinacionalnu 3eksi"ilnost isposo"nost zahvaćanja "enefcija iz učenja širom svijeta procesa savremena F:mora sve to o"aviti u isto vrijeme

vaj novi model je karakterističan po distri"uiranoj mre#noj konfuraciji ikapacitetima za razvoj 3eksi"ilnih koordinacijskih procesa. Iijerarhijskaupravljačka struktura 1prva tri modela2 se zamjenjuje kompleksnom mre#ommeuso"nih relacija izmeu frmi

Fako se zamaljuju tradicionalne oranizacijske ranice jer nekoliko frmi počinjeplesti kompleksne mre#ne strukture

*elacije i!"e#u centrale +,ead-uarter i susidijarne /r"e:

dnosi izmeu oranizacijskih centara F: ! centrale i su"sidijarnih oranizacija !su suštinski top5do>n odnosi- su"sidijari izvršavaju tri osnovne uloe koje su im jenamjenjene-

Lokalni izvršilac. Su"sidijar sa oraničenim eora$skim područjem i $unkcijama,ponekad i Dminijaturna replikaE. rimarni zadatak je adaptacija proizvoda F: zadomaće tr#ište.

Specijalizirani saradnik. va vrsta su"sidijara ima specifčna znanja koja su čvrsto

interirana u aktivnosti druih su"sidijara u F:. n ima u#i ran $unkcija i visoknivo meuzavisnosti sa druim dijelovima frme.

Svjetski mandator. Su"sidijar ima svjetsku 1ili mo#da reionalnu2 odovornost zaodreeni proizvod ili vrstu "usinessa. tom smislu svoje aktivnosti su"sidijaro"avlja sam, a ne entar

BLOK 0.

r$ava u gloali!iranoj ekono"iji:

savremenoj lo"alnoj ekonomiji dr#ava ima četiri osnovne uloe-

8r#ava kao kontejner ! čuvar karakterističnih kuluura, prakse i institucija

=eulatorna uloa dr#ave pose"no na tri specifčna područja dr#avnihpolitika koja su direktno odovorna za promjene u lo"alnoj ekonomiji-trovina, 789 i industrijska politike

8r#ava kao konkurentska dr#ava u lo"alnoj ekonomiji

8r#ava kao saradnik koja se sve više ana#ira u "ilateralnim imultilateralnim trovinskim 1i druim2 aran#manima sa druim dr#avama

r$ava kao regulator trgovine2 investicija i industrije


5/29

:ačini na koji dr#ava reulira svoje ekonomske operacije unutra i preko svojihranica re3ektiraju vrstu kulturoloških, socijalnih i političkih struktura, institucija ipraksi koji su uraeni u dr#avu. recizni miks politika koje sprovodi neka dr#avazavisi od niza $aktora kao što su-

Politička i kulturološka kompleksnost i jačina institucija i interesnih grupa

Veličina nacionalne ekonomije, posebno domaćeg trišta

!bdarenost resursima, kako humanim, tako i "zičkim,

#elativne pozicije u svjetskoj ekonomiji uključivo nivo ekonomskog razvoja istepen industrijalizacije

osnovi dr#ave vode dvije vrste politika-

&akro politike 1monetarna, fskalna, socijalna2

&ikro politike 1trovinska politika, politika konkurencije, politika stranihulaanja, politika preduzetništva i preduzetničkih rozdova, politikaupravljanja preduzećima, drue JmikroE politike itd2.

Odnosi dr$ava – /r"a

=elacije izmeu dr#ava i F: su u centru procesa lo"alne ekonomsketrans$ormacije

=elacije izmeu dr#ava i F: imaju elemente rivalstva i dosluha.

snovni ciljevi dr#ave i F: su u osnovi različiti. snovni cilj dr#ave je

maksimiranje materijalno "laostanja društva, a korporacije maksimiranje proftai Dvrijednosti dioničaraE

9ako su relacije izmeu dr#ave i F: kon3iktne u mnoim okolnostima, drave i"rme trebaju jedne druge$

%rave trebaju "rme za stvaranje materijalno "oatstva i o"ez"jeenjeradnih mjesta za svoje raane.

&irme trebaju drave z a o"ez"jeenje in$rastukturne osnove za njihovukontinuiranu postojanost- fzičku in$rastrukturu u o"liku izraene okoline i

socijalnu in$rastrukturu u o"liku pravne zaštite privatno vlasništva,institucionalnih mehanizama za o"ez"jeenje o"razovanih radnika itd.

3ogu4a suprostavljena gledi%ta na ulogu TNC

:acionalne ranice stvaraju diskontinuitete u tokovima ekonomskih aktivnosti kojesu ekstremno va#ne za način na koji F: djeluju. 8r#ave imaju potencijal daodreivanje $aktora koja su od $undamentalne va#nosti za strateije F:-

odnosu na način na koji F: ostvaruju pristup do tr#išta iili resursa

odnosu na pravila djelovanja F: u okviru neke specifčne teritorije

Linjenica da F: ne samo da prelaze nacionalne ranice neo takoer iinkomporiraju dijelove nacionalne ekonomije u svoje ranice.


6/29

Fo pravi lavne mouće pro"leme za dr#ave. riroda i veličina ovih pro"lemaznatno se razlikuje u odnosu na strateije koje upotre"ljava neka F:.

=elacije izmeu F: i dr#ava su izuzetno kompleksne- F: mou

8a šire nacionalnu ekonomiju ili da je eksploatiraju

8a "udu dinamična snaa u ekonomskom razvoju host zemlje ili da "udukočnica

8a kreiraju radna mjesta ili da ih razore

8a šire novi tehnoloiju ili da spriječe njenu širu upotre"u

raktično se svaki aspekt djelovanja F: 1ekonomski, politički, kulturološki2 mo#eocjenjivati sa dijametralno suprotnim aršinima, u zavisnosti kako ih ko upotre"ljavai koristi 5 ili kao proponent ili kao protivnik.

TNC i ,ost ekono"ije: glavna podru5ja interakcija

snivanje strane podru#nice F: podrazumjeva paket meuso"no povezanihkarakteristika ! fnansijskih, tehnoloških, manaerskih 5 koji imaju dalekose#neposljedice na ekonomiju host zemlje.

Fri lavna aspekta inostrano poona su pose"no značajna

'ačin ulaska ( kako je inostrana podru#nica oranizirana 1kompletna novaizradnja ili kupovina postojeće domaće preduzeća2

&unkcija strane podrunice ! strana podru#nica se osniva iz jedno od

sljedećih razloa- eksploatacija lokalnih resursa, o"slu#ivanje domaćetr#išta, supstitucija uvoza i korištenje lokacije host zemlje kao plat$orme zaizvoz otovih proizvoda ili komponenti

!peracione karakteristike poona, uključujući vrstu industrije, primjenjenutehnoloiju, o"im operacija i način na koji je poon interiran u strukturumatične kompanije

Svaki od pet lavnih područja uticaja ! kapital i fnansije, tehnoloija, trovina iveze, industrijska struktura i zaposlenost ! su na različite načine pooene uodnosu na prirodu inostrane podru#nice ili poona.

9nostrani poon ima direktni i indirektni uticaj na host ekonomiju. F: nisu samotransmiter ekonomskih promjena, neo i transmiter socijalnih, kulturoloških i političkih promjena

TNC i ,ost ekono"ije:kapital i /nansije

riliv kapitala je najvidljiviji e$ekat stranih investicija, pootovo ako host zemljapati od nedostatka kapitala. &eutim, u prosjeku polovina svih investicijskih$ondova potiče iz ne"ankarskih sredstava F:, dok je drua polovina "ankarskikrediti, od kojih najmanje polovina potiče iz host ekonomije ili iz reinvestiranjazadr#ano profta.


7/29

8ešavaju se i reversni tokovi kapitala- strana podru#nica vraća zaraeni prihodmatičnoj frmi. onekad su ovi reversni tokovi veći neo ulazni tokovi.

ro"lem trans$era cijena 1trans$er pricin2, za razliku od slo"odno $ormiranjacijena na eksternom tr#ištu izmeu samostalnih kupaca i samostalnih prodavača, je realno prisutan, jer se transakcije unutra F: odvijaju izmeu odovarajućihstrana ! poona ! iste oranizacije.

F: same postavljaju trans$erne cijene svojih ro"a i uslua unutra svojihoranizacijskih ranica, uz 3eksi"ilnost koja im omoućava postizanje općihciljeva. ;eneralno, što veće su razlike u korporacijskim porezima, carinama ivalutnim kursevima, to će F: imati veće motive manipuliranja sa trans$ercijenama i o"ratno.

:ajveći potencijal imaju lo"alne vrlo velike, visokocentralizirane korporacije,pose"no kod neopipljivih sredstava, tehnološko znanja, licenci, patenata itd.

TNC i ,ost ekono"ije:te,nologija – prikladnost rvo pitanje je da li tehnoloije koje dolaze sa F: u nerazvijene zemlje

zadovoljavaju lokalne potre"e sa aspekta korištenja raspolo#ivih resursa

8ruo pitanje je da li proizvodi koji se trans$eriraju u nerazvijene zemlje preko F:odovaraju potre"ama stanovništva 1sjemena, u"riva, ljiekovi2 ili maloj rupi"oate nacionalne elite


8/29

Froškovima njene proizvodnje u zemlji

aralele se često prave sa Napanom, koji je o"novio svoju postratnu ekonomiju "ezprivlačenja 789, ali ulavnom licenciranjem tehnoloije zapadnih frmi. &eutimkod druih zemalja u razvoju licenciranje tehnoloije nije uvijek izvodljivaalternativa

F: ponekad neće da licenciraju tehnoloiju ili je licenciraju sa pretjeranimcijenama. Fo pred host zemlju postavlja izazov 5 da li tre"a prihvatiti ukupan paketili ne tre"a ništa uzeti iz njea.

&oućnost proizvodnje vlastite tehnoloije mo#e "iti izvodljivo samo za naprednijeindustrijske nacije i vrlo mali "roj zemalja u razvoju

TNC i ,ost ekono"ije:ve!e i!"e#u TNC i do"a4i, /r"i

6eze izmeu frmi su najznačajniji kanali preko kojih se prenose tehnološke veze,osnivaju domaće frme, dešavaju spin5oO e$ekti itd.

:ajznačajnije veze F: sa domaćim frmama su back)ard ili veze ponude.Krucijalno pitanje je o"im do koje F: uvoze materijal i komponente ili ihproizvodi lokalni do"avljač. 7ormiranje ovih veza je pod tri lavna uticaja-

!dre*ena strategija +' i uloga koju inostrani pogon igra u toj strategiji.ticaj F: strateije na razvoj lokalnih veza ima "rojne aspekte 1eneralnakorporacijska politika prema sourcinu inputa, stepen horizontalne ivertikalne interacije F:, da li inostrani poon proizvodi za potre"e hosttr#išta ili za izvoz

-arakteristike host ekonomije. ;eneralno, veze u razvijenim ekonomijamasu ušće i intenzivnije neo u zemljama u razvoju. 6lade host zemaljaovdje iraju vrlo va#nu ulou jer mou stimulirati lokalne veze 1sadr#ajdomaće komponente, podr#avanje izvoznih strateija F: i vlastitih frmiitd.2

Vrijeme. vo pose"no u odnosu na tješnje relacije izmeu frmi i njihovihdo"avljača čija ponuda se razvija

/mpirijska evidencija $ormiranja lokalnih veza je ekstremno različita. ;eneralno,

F: imaju jake, ali često vrlo neravnomjerne e$ekte na lokalne do"avljače u hostekonomijama.

TNC i ,ost ekono"ije:!aposlenost–agregatni nivo !apo%ljavanja TNC

F: zapošljava veliki "roj radnika- sredinom '((0s, *P miliona radnika je "ilozaposleno u F: ili PQ svjetske radne snae

Hroj direktnih radnika kreiranih u odreenim poonima F: zavisi od dva $aktora-

obima njihovih aktivnosti

+ehnološke prirode operacija, pose"no da li je radno intenzivna ili kapitalnointenzivna.

Hroj kreiranih indirektnih radnih mjesta takoer zavisi od dva $aktora-


9/29

"ima lokalnih veza izmeu F: i domaćih frmi

iznosa prihoda koje su generirale F: i zadrale u host ekonomiji.

ored "roja stvorenih radnih mjesta, mora se prikazati i "roj izu"ljenih radnihmjesta u domaćoj ekonomiji z"o aktivnosti F:-

'eto doprinos F: zaposlenosti u host ekonomiji- R 18N 9N 5 N82

gdje je$

8N R "roj direktno kreiranih radnih mjesta u F:

9N R "roj indirektnih radnih mjesta u frmama povezahih sa F:

N8 R "roj radnih mjesta izu"ljenih kod druih frmi

Novoindustrijali!irane i i!ranjaju4e ekono"ije:i!vo!ne prera#iva5ke !one

– 1

9zvozne preraivačke zone 19


10/29

9< se meuso"no jako razlikuju po veličini, počev od eora$ske ekstenzivnorazvoja do nekoliko malih tvornicaT neke zapošljavaju P00.000 radnika na nekemanje od '00 radnika.

pose"nim primjerima 1enan, &alezija2 su 9< vrlo velike. Hroj poona u ena9< je porastao od P' u '(*0 na *4P u '((*, dok je zaposlenost porasla sa P.000na skoro )00.000. kupna zaposlenost u /< u


11/29

o"ez"jeuju mehanizmi za razrješavanje meunarodnih poreskih sporovaT

promoviraju poreske povlastice za zemlje u razvojuT

alociraju poreska prava izmeu uovornih dr#ava i

sprječava poreska diskriminacija

BLOK 9.

rste istra$ivanja i ra!voja "ultinacionalni, ko"panija

6rste =V8 koje preuzimaju F: na svojim inostranim lokacijama su sljedeći-

:ajni#i nivo =V8 aktivnosti je podravajuća laboratorija, koja je ekvivalentna $azi999 i daleko je najprisutniji o"lik =V8 kapaciteta

Lokalno integrirana #/% laboratorija je značajnija jedinica u kojima se =V8 izvodi

za tr#išta dje je locirana. dovara $azi 99

0nternacionalna me*uzavisna #/% laboratorija ima različit zadatak. Ner je njenousmjerenje prema interiranom lo"alnom preduzeću. Samo mali "roj tehnološkiintenzivnih lo"alnih korporacija ima ove kapacitete.

%to se tiče lokacijsko modela, vrste =V8 aktivnosti zavise od specifčne tr#išneorijentacije F:-

F: sa jakom orijentacijim na domaće tr#ište imaju malo =V8 i njima ne tre"aništa više od la"oratorija za podršku.

F: sa jakom orijentacijom na host1market su orjentirane prema la"oratorijama zapodršku i lokalno interiranim la"oratorijama. ve aktivnosti se lociraju nanajvećim i najva#nijim inostranim tr#ištima

2lobalne +' imaju =V8 usmjerene na specijalno dizajnirane meunarodnomeuzavisne istra#ivačke la"oratorije. ;lavni kriterij je raspolo#ivost sa

visokoo"učenim naučnicima i in#enjerima, pristup do

izvora naučno i tehnološko razvoja, visokokvalitetnih univerziteta i odovajućain$rastruktura

;roi!vodni pogoni:proi!vodnja !a


12/29

Harijere za ulazak na tr#ište

suštini je ovo supstitucija uvoza. 6ećina kapaciteta američkih F: u /vropiposlije '(4@ je ove vrste 16ernonova teorija F:2

;ostoje dva ra!loga !a ra!voj proi!vodnje !a ,ost tr$i%te:

otre"a da se "ude što "li#e tr#ištu z"o senzi"iliteta prema varijacijamapotra#nje kupaca, ukusa i pre$erencija, ili da se o"ez"jedi "rzi postprodajniservis

ostojanje carina, a pose"no necarinskih "arijera u trovini. arinske"arijere su "ile vrlo va#an $aktor u prvim danima transnacionalnihinvesticija. 8anas su mnoo va#nije necarinske "arijere. "je vrste "arijerastimuliraju F: da sa izradnjom poona preskoče te "arijere 1sadašnje japanske, korejske, tajvanske i sinapurske investicije u SA8 i /vropi

;roi!vodni pogoni:specijali!acija !a gloalno i regionalno tr$i%te zadnje četiri decenije radikalnije $orme oranizacije proizvodnje su postale

popularne.

roizvodnja koja se oranizira eora$ski kao dio strateije racionaliziranjaproizvoda ili procesa za poslu#ivanje veliko reionalno tr#išta 1/ ili :A7FA2 jepose"no "ila popularna.

ostojanje velikih internih tr#išta zajedno sa razlikama u $aktorima o"darenostiizmeu zemalja članica su podr#avali osnivanje vrlo velikih specijaliziranih poona F: za opslu#ivanje cijelih reionalnih tr#išta namjesto poona za jedno

nacionalno tr#ište

Ključne lokacijske odluke uključuju DkompromisE izmeu-

/konomija proizvodnje veliko o"ima na jednom ili malom "roju velikih poona

8odatno pomicanje troškova uključeno i asam"litanje potre"nih inputa i isporukaotovih proizvoda do eora$ski ekstenzivnih teionalnih tr#išta

;roi!vodni pogoni: transnacionalna vertikalno integrirana proi!vodnja

Svaka proizvodna jedinica o"avlja pose"ni dio proizvodne $aze, ooni su povezani preko

nacionalnih ranica u Dlancima sličneE sekvence. utput jedno poona je input sljedećepoona

Svaki proizvodni poon o"avlja pose"ne operacije u proizvodnom procesu i transportujesvoj output do poona za završnu monta#u u trećoj zemlji

;roi!vodni pogoni: transnacionalna vertikalno integrirana proi!vodnja

Ključne lokacijske odluke uključuju DkompromisE izmeu- /konomija proizvodnje veliko o"ima na jednom ili malom "roju velikih poona


13/29

8odatno pomicanje troškova uključeno i asam"liranje potre"nih inputa i isporukaotovih proizvoda do eora$ski ekstenzivnih reionalnih tr#išta

*ekonstrukcija i reorgani!acija TNC:sile reorgani!acije i restrukturiranja– 1

Sile koje vode prema reoranizaciji i restrukturiranju F: su-

3ksterni uslovi. ne mou "iti neativni pritisci kao opadanje potra#nje, povećanakonkurencija na domaćem i inozemnom tr#ištu, promjene cijena ili raspolo#ivostiproizvodnih inputa, rato"ornost i apatija radne snae na nekim mjestima, pitisaknacionalnih vlasti za modifciranjem svojih aktivnosti ili povećanu kontrolu. Ali,promjene eksternih uslova su više pozitivne neo neativne 1rast eora$skihtr#išta, raspolo#ivost novih proizvodnih moućnosti,

0nterni pritisci. ni mou da se odnose na F:6 kao cjelinu ili na pojedine dijelove.:aprimjer, prodaje mou "iti isuviše male u odnosu na ciljeve, proizvodni troškovi

mou "iti suviše visoki itd. F: se per$ormanse pojedinih poona na separatnimlokacijama kontinuirano prate i uporeuju. Ključni uticaj je najčešće Dnova metlaE !novi direktor koji preduzima evaluaciju per$ormansi i preduzima promjene kojepotvruju njeov autoritet u frmi.

/ksterni i inerni pritisci su tijesno povezani. Kako frma identifcira i odovara napromjene u svojoj okolini je jako zavisno od frmine kulture.

*ekonstrukcija i reorgani!acija TNC:sile reorgani!acije i restrukturiranja– '

Kompleksno korporacijsko restrukturiranje se doaa na svim eora$skim

nivoimam od lo"alno ka lokalnom.

dluka da se centralizira ili decentralizira snaa donošenja odluka ili da seclusterira ili disperira neka ili sve $unkcije frme na odreeni način prouzrokujemeuso"ne "or"e u frmi, kao i testiranje moći na liniji centar5aflijacije.

vi procesi se mou posmatrati u kontekstu $undamentalnih tenzija sa kojim sesučeljava F:- da li se lo"alizirati potpuno ili da li odovoriti na lokalne razlike

Korporacijsko restrukturiranje se mo#e izvršiti na različite načine- tehnološkepromjene, promjene prakse rada, racionalizaciju korporacijskih aktivnosti,

promjene du"ine internaliziranja različitih $unkcija i povećanje meunarodnihinvesticija

*ekonstrukcija i reorgani!acija TNC:5etiri generalne tendencije

okviru ovih širih procesa restrukturiranja se pose"no ističu četiri eneralnetendencije-

=edefnicija core aktivnosti frme perko izdvajanja onih aktivnosti koje se više neuklapaju u strateiju frme,

=epozicioniranje $okusa fme unutra proizvodno lanca i usmjeravanje veće pa#nje

na nizvodne tokove, servisne $unkcije;eora$sko rekonfuriranje proizvodne


14/29

mre#e frme ! internacionalno, a u nekim primjerima lo"alno ! kako "i seredefnirale uloe i $unkcije pojedinih dijelova korporacije

ranizacijska rekonfuracija proizvodne mre#e frme koja o"uhvata redefniranjeranica izmeu internaliziranih i eksternaliziranih transakcija.

3otivi saradnje i!"e#u TNC

o"ez"jeivanju materijala, tehnoloije, poluproizvoda i uslua za svoje operacije,svaka frma se nalazi pred trostukim iz"orom-

da sama proizvede ove inpute u jednom od svojih poona,

da ih kupi kod nezavisnih do"avljača preko konvencionalnih tr#išnihtransakcija

da o"ez"jedi inpute preko duoročne saradnje sa do"avljačima.

Kako se @0Q 5 *0Q troškova proizvodnje troši na o"ez"jeenje inputa, to je pitanjeo"ez"jeenja inputa jedno od najva#nijih, ali i najslo#enijih pitanja.

spostavljanje eksternih veza sa kupcima, do"avljačima, konkurentima i ostalimeksternim izvorima inputa ima mnoe razloe, počev od o"ez"jeenja efkasnosti i3eksi"ilnosti, pa do lakše pristupa komplementarnim tehnoloijama i tr#ištima.

Saradnja mo#e imati mnoe o"like, počev od klasičnih tr#išnih aran#mana, jednostavnih licencnih aran#mana, rastresitih koalicija pa do stvaranja alijansi izajedničkih ulaanja.

Olici saradnje

Olicisaradnje

Tipi5notrajanje

;rednosti Nedostaci

Sucon>tracting

Kratkoro5no

*edukcija tro%kova iri!ika2 redukcijavre"ena proi!vodnje

Tra$i tro%kove2 ograni5avaper6or"anse proi!voda i kvalitet

Licenciranje

iksiranrok

Naava te,nologije ?govorni tro%kovi i ograni5enja

Kon!orcijSrednjero5no

@ksperti!e2 standardi2podjela /nansiranja

8sticanje !nanja2 susekventnadi6erencijacija

Strate%k a alijansa

leksiilno

Niske oave!e2 pristuptr$i%tu

;otencijalno !aroljavanje2 curenje!nanja

Aajedni5koulaganje

ugoro5no

Ko"ple"entarni kno>,o2 posve4en"anage"ent

Strate%ki pritisak2 kulturolo%kanad"o4nost


15/29

3re$augoro5no

ina"i5ni potencijal !au5enje

Stati5ka nee/kasnost

Sucontracting – priroda

Su"contractin kao o"lik saradnje je postao popularan u zadnjih nekoliko decenija.6ećina ovih aran#mana je "azirana na potencijalu smanjivanja visine troškova-saradnjom se mo#e ostvariti ekonomija o"ima.

Su"contractin se nalazi na pola puta izmeu kompletne internalizacije na"avki ičistih tr#išnih transakcija. 7irma koja plasira narud#"u se zove principal, a frmakoja izvršava narud#"u se zove su"contractor. =azlikujemo-

-omercijalni subcontracting koji uključuje izradu otovih proizvoda po specifkacijiprincipala, Su"contractor ne učestvuje u marketinu proizvoda, koji se prodaje pod

principalovim "random i preko njeovih distri"ucijskih kanala.

0ndustrijski subcontracting koji u zavisnosti od motivacije principala mo#e "iti-

Subcontracting specijaliteta 1 o"uhvata izvršavanje specijalističkih $unkcijakoje je principal iza"rao da ne radi kod se"e, neo kod su"contractora kojiima specijalističku o"uku i opremu.

Subcontracting štednje troškova je "aziran je na razlici u proizvodnimtroškovima nekih procesa ili proizvoda izmeu principala i su"contractora.

-omplementarni ili naizmjenični subcontracting je način koji je usvojioprincipal da savlada povremene valove potra#nje "ez povećanja svojihproizvodnih kapaciteta. Su"contractor je ekstra kapacitet za oraničeniperiod ili za pojedinačnu isporuku.

Sucontracting – tro%kovi i koristi

rednosti koje sa su"contractinom ostvaruje principal-

7irma iz"jeava investiranje u novi poon ili proširenje postojeće,

su"contracti nudi visoku 3eksi"ilnost- mnoo lakše je promjeniti

su"contractora neo zatvoriti ili reducirati svoje fksne kapacitete, ulaskom u uovorne aran#mane, principal do"ija kontrolu nad operacijama

ovo je i djelomična eksternalizacija rizika i troškova odreene operacije.

Sa aspekta subcontractora postoje i troškovi i "enefcije. ;lavni troškovi su-

snošenje odovarajućih rizika, koji se ne mou isključiti,

male frme su u nejednakom polo#aju u odnosu na veliko principala

riidnost odnosa. ro"lem je veći za male su"contractore dje principal

specifcira proizvode, isporučuje repromaterijal i pri"or, "rine za razvojproizvoda i procesa.


16/29

;lavne koristi male frme-

pristup do pojedinih tr#išta preko imena "randa, koji je na dui načinneostvariv,

kontinuitet naruč"i 1u nekim slučajevima za dui niz odina2 je osiuran,

u"rizan je kapital u o"liku opreme i pristupa do tehnoloije.

Su"contractin relacije su sim"iotske ! podjela rada izmeu nezavisnih frmi ! ukojoj svaki od partnera o"ez"jeuje podršku druom. ve operacije su pose"nova#ne za male frme jer je to vrlo va#an kanal rasta male preduzetničke frme.

Trans6er te,nologije

Frans$er tehnoloije je proces prenošenja tehnoloških znanja iz jedne zemlje udruu ili u okviru jedne zemlje sa jedno područja na druo, odnosno iz jedneradne sredine u druu, pri čemu ta znanja mou, pored proizvodnih, o"uhvatati iin$ormacije i metode o razvoju, projektiranju, komercijalizaciji, manaementu idruim "usiness elementima, koji istovremeno o"ez"euju uslove za stvaranjevlastite tehnoloije i njenu di$uziju

Karakter tehnološko trans$era je dvosmjeran- on tre"a prodavcu z"o sticanjaprofta ili novih tr#išta, ali tre"a i kupcu z"o "olje korištenja svojih resursa istvaranja uslova za razvoj vlastitih =V8, inovacija i di$uzije inovacija

rincipi klasifkacije o"lika tehnološko trans$era-

Prema predmetu razmjene$ patenti, proizvodna rješenja i znanja, usluge

4tehničke i upravljačke5, tehnička dokumentacija, patetna literatura i dr. Prema načinu primanja in6ormacija$ #azmjena naučnika i specijalista,

tehnički podaci o nabavi resursa, industrijska kooperacija, saradnja i dr.

Prema karakteru uzajamnih veza$ zajednička proizvodnja, naučnekon6erencije, zajedničke #/%, mješovite organizacije i dr.

Prema kanalima primanja in6ormacija$ 7e*unarodni ugovori, povezanostme*u organizacijama iz različitih zemalja i unutar samih organizacija, tj. povezanost kooperativnih 6ormi u različitim sistemima i mreama

Licenciranje ?icenciranje omoućava jednoj frmi da eksploatira intelektualno vlasništvo drue

frme u zamjenu za plaćanje troškova ili rojaliteta iz prodaje.

?icenca specifcira područja primjene i tr#išta na kojima se licencirana tehnoloijamo#e koristiti. rodavač licence često zahtijeva od kupca pravo uvida u svakotehnološko unapreenje koje je korištenjem licence napravljeno.

odnosu na interni razvoj, kupovina tehnoloije mo#e da ima "rojne prednosti kaošto su naprimjer ni#i troškovi razvoja, manji tehnološki i tr#išni rizici, "r#i razvojproizvoda i "r#i ulazak na tr#ište. &ouće i potencijalne nezode licenciranja

uključuju restriktivne klauzule za kupce licence 1u"itak kontrole nad


17/29

odreivanjem cijena, oraničavanje o"ima proizvodnje i kvaliteta proizvoda2, tepotencijalne troškove tra#enja, preovaranja i adaptiranja licence.

dnos izmeu relativnih troškova i "enefcija licenciranja zavise od prirodetehnoloija i tr#išta, kao i od strateija i sposo"nosti frmi. mnoim industrijskimsektorima 1hemijska i $armaceutska industrija, in#enjerin2 je "rzina pristupalicenci mnoo va#nija od troškova njene na"ave.

ran%i!ing

7ranšizin je hi"ridna $orma licence u kojoj davalac 1$ranšizer2 daje korisniku1$ranšizantu2 prava na repliciranje svo tehnološko sistema i industrijskovlasništva 1marketin kno>5ho>, o"uka, javno identifciranje proizvoda, uovori okupovini, ponekad i mala podrška u kapitalu2.

savremenoj praksi su se afrmirala tri tipa $ranšizina-

distri"ucijski $ranšizin 5 $ranšizer daje distri"uterima pravo na ekskluzivnuprodaju svojih proizvoda na odreenoj teritoriji

sistem poslovanja u lancu 5 $ranšizant mora poslovati pod trovačkimimenom $ranšizera i sa njeovom tehnoloijom 1ekskluzivitet, tehnoloijarada, odreivanje cijena itd.2.

proizvodni $ranšizin 5 $ranšizer daje $ranšizantu esencijalne sastojke ili$ormulu za proizvodnju proizvoda, pri čemu $ranšizant ima pravoekskluzivne distri"ucije na odreenom tr#ištu. vaj o"lik saradnje je veoma

čest u industriji "ezalkoholnih pića 1oca ola, epsi ola2, hotela 1IolidaW9nn, 9ntercontinental2, prehram"enih proizvoda 1&c 8onaldBs2, odjeće1Henetton, ?e>is2 itd.

ran%i!ing: prednosti i nedostaci

rednosti-

=educira troškove i rizike osnivanja preduzeća

:edostaci-

&o#e Dza"ranitiE kretanje profta iz jedne u druu zemlju u smjeru podrškeoperacijama u trećoj zemlji

Kontrola kvaliteta

8stra$iva5ki kon!orciji

9stra#ivački konzorcij $ormira nekoliko oranizacija koje rade zajednički na jasnospecifciranim =V8 projektima.

&otivi za pristupanje istra#ivačkom konzorciju se nalazi u podjeli troškova i rizikaistra#ivanja, u o"jedinjavanju rijetkih ekspertnih znanja i opreme, u izvoenju

prethodnih istra#ivanja i u uspostavljanju standarda istra#ivanja.


18/29

Konzorciji mou imati različite o"like, od najcentraliziranijih $ormi o"jedinjavanjafnansijskih sredstava za izradnju zajedničkih =V8 kapaciteta ili poduhvata pa svedo koordiniranih istra#ivanja koja se izvode u frmama5članicama konzorcija.

SA8 preovladuju koordinirana istra#ivanja, u / centralizirana istra#ivanja, a u Napanu hi"ridne $orme istra#ivanja.

9zvore istra#ivačkih konzorcija mo#emo naći u industrijskim istra#ivačkimasocijacijama, koje su kom"inacijom vladinih $ondova i fnansijskim kontri"ucijamačlanica, prvi put $ormirane u 6elikoj Hritaniji u toku rvo svjetsko rata. vajkoncept je @05ih odina )0. stoljeća prenešen u Napan, kada je $ormiran veliki "rojkonzorcija za razvoj komponenti za industriju automo"ila.

Aajedni5ka ulaganja

rednosti-

Henefcije od znanja lokalnih partnera

odjela troškovarizika sa partnerima

=educiranje političko rizika

:edostaci-

=izici iz date kontrole tehnoloije partneru

&o#e se nerealizirati krivulja iskustva i ekonomija lokacije

8io"a vlasništva mo#e voditi prema kon3iktima

Strategijske alijanse

Strateijske alijanse se stvaraju sporazumom izmeu dvije ili više frmi, kojim seprecizira zajednička proizvodnja ili razvoj nove tehnoloije ili proizvoda.

:ovo je eksplozivno širenje alijansi koje su postale centralno strateijsko pitanje.6ećina strateijskih alijansi su alijanse izmeu konkurenata na tr#ištu.

zadnje dvije decenije je došlo do dramatično povećanja "roja strateijskihalijansi- "roj novih alijansi je od '(G(. do '(((. porastao šest puta. &eunarodnestrateijske alijanse sačinjavaju +GQ svih alijansi 1"roj je +).0002 izmeu '((05'(((. prosjeku su dvije internacionalne strateijske alijanse na jednu domaćepartnerstvo, što ukazuje da je lo"alizacija primarna motivacija za alijanse.

roli$eracija alijansi ima svoj eora$ski uklon. rvo, sjevernoameričke frmedominiraju 1)P2. 8ruo, uzorak alijansi je stroo reionaliziran. 9 treće, specifčneokolnosti u u pojedinim dijelovima svijeta su stimulirale veliki nivo zajedničkihulaanja 1Kina i 9stočna /vropa2.

&noe kompanije namjesto pojedinačnih stvaraju mre#e alijansi u kojima suodnosi multilateralni, poliamični. =ezultat je Dkolektivna konkurencijaE.

lijanse – "odusi saradnje:


19/29

ostoje tri lavna modusa saradnje u strateijskim alijansama- orjentirane premaistra#ivanju, orjentirane prema tehnoloiji i orjentirane prema tr#ištu. ve trikateorije zahvataju lavne motivacije alijansi.

Alijanse nude sledeće prednosti učesnicima-

prevazila#enje pro"lema u o"ez"jeenju pristupa tr#ištu,

olakšavanje ulaza u novone$amilijarno tr#ište,

podjela povećanih troškova, neizvjesnosti i rizika =V8 aktivnosti i razvojanovih proizvoda

do"ijanje pristupa do tehnoloija

o"ez"jeenje ekonomije sinerije, naprimjer sa poolinom resursa isposo"nosti, i racionalizacije proizvodnje.

Lesto je motivacija za strateijskim alijansama vrlo specifčna. :aprimjer, ulaanjekroz alijanse u =V8 je oraničeno na razvoj novih proizvoda i tehnoloija, dok suproizvodnja i marketin odovornost pojedinačnih partnera.

Strateijske alijanse su više tipične za neke industrije. 7armaceutska, hemijska,elektronska orema, kompjuterska, telekomunikacijska industrija, kao i fnansijske i"usiness uslue su primjeri industrija sa velikim "rojem strateijskih alijansi

leksiilne usiness "re$e

7irme se sve više ana#iraju u tijesnim, duoročnim odnosima od kojih su dalekonajzastupljeniji su"contractin odnosi i strateijske alijanse.

&eutim, izranja nova oranizacijska $orma ! 3eksi"ilna "usiness mre#a ! u kojojsu skoro sve $unkcije u proizvodnom lancu, osim centralne koordinacije i kontrole,koncentrirane kod nezavisnih frmi, ali čiji je otov proizvod mre#e marketira pod"rand imenom vodeće kompanije.

3eksi"ilnim proizvodnim mre#ama-

frme nemaju svoje proizvodne kapacitete, jer nisu JproizvoačiD,

frme su JtrovciD koji posjeduju dizajn iili tr#išta "rand proizvoda,

frme se naslanjaju na kompleksnu mre#u principala koji o"avljaju skoro svenjihove specijalizirane zadatke,

lavni zadatak core kompanije je da upravlja ovom velikom proizvodnom itrovačkom mre#om i da o"ez"jedi da svi dijelovi lanca rade zajednički u jednoj interiranoj cjelini,

proft proistekao iz unikatne kom"inacije istra#ivanja, dizajna, prodaje,marketina i fnansijskih uslua omoućava "rand koordinatoru da djelujekao strateijski "roker u povezivanju inostranih poona i trovaca.

Frendovi idu u pravcu stvaranja Jvirtualnih frmiD, Jpraznih korporacijaD i celularnihmre#a 1Acer2


20/29

Lokali!acija ekono"ski, aktivnosti:industrijski distrikti i clusteri – 1

Sile lo"alizacije, pose"no one koje pokreću nove in$ormacijske tehnoloije,zamjenjuju Dprostor lokacija prostorom tokovaE.

Ali, pro"lem lokacije je još uvijek $undamentalan, jer je svaka komponenta

proizvodno lanca, svaka frma, svaka ekonomska aktivnost utemeljena na nekojlokaciji.

vo utemeljenje se mani$estira fzički kao opipljivo, i kroz lokalizirane socijalnerelacije kao neopipljivo. :e samo što se svaka ekonomska aktivnost mora lociratinedje, neo se uočava jaka sklonost za stvaranjem eolokaliziranih ekonomskihrozdova 1enl. cluster2 ili alomeracija.

Fe eora$ske koncentracije raznih ekonomskih aktivnosti ili na lokalnom ili nareionalnom ili su"nacionalnom nivou su posale pravilo, a ne izuzetak.

Noš krajem '(. stoljeća je Al$red &arshall o"jasnio prednosti koncentracijespecijaliziranih industrija na pojedinim lokacijama. :jeova karakterizacija ovihlokalnih koncentracija specijaliziranih aktivnosti je modelirana u o"liku jednostavne trijade raspolo#ivosti o"učeno rada, podrške razvoju trovine ispecijalizacije različitih frmi u različitim $azama i "ranšama proizvodnje, koju je&arshall nazvao Dindustrial districtsE.

Lokali!acija ekono"ski, aktivnosti:industrijski distrikti i clusteri – 1

6ijek kasnije je orterov neo5marshallijanski Dcluster konceptE o"jasnio da uspjesiizvoznih frmi iz novoindustrijaliziranih zemalja nisu samo izolirane uspješne priče,neo uspješne rupe rivala iz odreenih industrija koji su meuso"no povezani

različitim vrstama horizontalnih i vertikalnih veza.

rema orteru, jačina industrijskih rozdovaclustera počiva na interakciji četirirupe $aktora, koji sačinjavaju tzv. Dkonkurentni dijamantE-

strateija frme,

struktura i rivalitet,

uslovi $aktora inputa i

odovarajuće i potporne industrije.

%to je intenzivnija interakcija izmeu ovih $aktora, to će produktivnost meuso"nopovezanih frmi u rozduclusteru "iti veća.

;eora$ska koncentracija frmi iz iste industrije u Dkonkurentnom dijamantuE jeuočljiva širom svijeta, "ilo da se radi o visokorazvijenim industrijskim zemljama ilinovoindustrijaliziranim zemljama ili reijama. DKonkurentni dijamantE je poonskasnaa za razvoj rozdovaclustera, a, istovremeno, rozdcluster je prostorskamani$estacija Dkonkurentno dijamantaE.

Fermin cluster 1imenica2 se mo#e prevesti kao sve#anj, rupa, rozd, jato ili kao1zamjenica2 sakupljati se. :a "osanskom jeziku ne postoji do"ar prevod za ovajizraz


21/29

Dloali!acija vs lokali!acija:;orterov koncept konkurentskog dija"anta

Lokali!acija ekono"ski, aktivnosti:industrijski distrikti i clusteri

9ako se uslovi za nastajanje industrijskih rozdovaclustera smještaju u historijskikontekst, za njihov nastanak, rast i razvoj su najodovornije dvije rupe

anlomeracijskih sila-

&euzavisnost frmi u trovini. ;eora$ska "lizina izmeu frmi kojeizvršavaju različite, ali meuso"no povezane $unkcije u proizvodnom lancu,reducira transakcijske troškove i povećava intenzitet meuso"nihtransakcija susjednih frmiT

&euzavisnost netrovinskih $aktora. vo su manje opipljive "enefcije,koje vode porijeklo iz eora$ske clusterizacije i mou "iti- 1i2 5 ekonomske1razvoj odovarajuće poola radne snae2 i 1ii2 5 socijalno5kulturološke 1ličnikontakti, socijalna i kulturna interakcija i širenje znanja i inovacija2.

Kada je jedanput eta"iliraju i lokaliziraju, ekonomski rozdoviclusteri ilialomeracije imaju tendenciju rasta, najčešće kroz proces kumulativnosamopodr#avajuće razvoja. Ova kumulativna priroda procesa rasta ekonomskihrozdovaclustera potcrtava va#nost historijskih trajektorija.

Clusteri – osnovne de/nicije

lusteri su geogra6ski bliske grupe me*usobno povezanih kompanija i asociranihinstitucija u odre*enom polju povezanih uzajamnostima i komplementarnostima.lusteri obuhvataju vrstu povezanih industrija i drugih entiteta vanih zakonkurentnost 8 uključujući vladine i druge institucije, kao univerzitete, agencije

za uspostavljanje standarda, istraivačke centre, izvo*ače stručne obuke itrgovinske asocijacije

Lokalni kontekst

Lokalno okruženje koje ohrabruje odgovarajuće oblike investicija iodrživo poboljšanje


22/29

Sedam ključnih elemenata za $unkcioniranje clustera-

2eogra6ska koncentracija$ frme se lociraju u eora$skoj "lizini z"o hard1eksterne ekonomije o"ima2 i so$t $aktora 1socijalni kapital i proces učenja2T

Specijalizacija$ clusteri su centrirani oko core aktivnosti svih učesnikaT

7ultipli akteri$ clusteri i cluster inicijative nisu sastavljeni samo od frmi,neo su u njih uključeni javne vlasti, akademske institucijem članovifnansijsko sektora i institucije za saradnjuT

-onkurencija i kooperacija$ ova kom"inacija karakterizira relacije izmeumeuso"no povezanih akteraT

-ritična masa- ona je potre"na za postizanje unutrašnje dinamikeT

9ivotni vijek clustera$ clusteri i cluster inicijative nisu privremenikratkoročni $enomeni neo tekući $enomeni sa duoročnom perspektivomT

0novacije$ frme u clusterima su uključene u procese tehnoloških,komercijalnih iili oranizacijskih promjena

Eivotni vijek clustera: F karakteristi5ni, 6a!a

:glomeracija- =eija ima "rojne konpanije i drue aktere.

0zranjanje clustera- Hrojni akteri počinju kooperirati oko core aktivnosti, i ostvarujuzajedničke akcije

#azvoj clustera- kad novi akteri u istim ili odovarajućim aktivnostima izranjaju ili

"ivaju privučeni u reiju, razvijaju se izmeu svih tih aktera nove veze. Stvara semarka, >e"site, zajednička konotacija sa reijom i zajedničke aktivnosti.

Sazrijevanje clustera-


23/29

?judska prava

kolinska reulativa

Korupcija

&oralne o"liacije multinacionalnih korporacija.

@ti5ka pitanja u "e#unarodno" usinessu:korupcija

Korupcija je historijski "ila pro"lem u svim društvima, a nastavlja "iti pro"lem idanas.

Klasični primjer- '(*0s 5 Kotchian, presdjednik ?ockheeda, platio je X').@ miliona japanskim aentima i vladinim slu#"enicima za veliki posao na"avke FriStar jetovaza :ippon Air pod izovorom da je to Dnormalna praksa o"avljanja poslova u NapanuE

d tada ! trend donošenja zakona protiv korupcije i pranja novca

'((* ! trovinski i fnansijski ministri /85a potpisali Konvenciju o "or"i protivpodmićivanja inostranih javnih zvaničnika u meunarodnim "usinesstransakcijama.

Ali, u mnoim zemljama korupcija je dio #ivota

Studije o vezama izmeu korupcije i ekonomsko rasta pokazuju da korupcija imaznačajne neativne e$ekte na ekonomski rast

ramatični nijansirani pristup ! prihvatanje korupcije kao dijela #ivota i o"ičaja

ukoliko nema drue alternative 5 je li on zaista do"ar ili etičanM

@ti5ka pitanja u "e#unarodno" usinessu: "oralne oligacijekorporacija

Snaa &:/ kod kontrole resursa i sposo"nosti da prenose "usiness iz jedne zemljeu druu

Koncept socijalne odovornosti ! "usinessmani moraju "iti svjesni socjialnihkonsekvenci ekonomskih aktivnosti kada donose odluke, i moraju dati prednostonim odlukama koje imaju do"re i ekonomske i socijalne konsekvence.

'oblesse oblige ( dati nešto nazad društvima koja su omogućima kompaniji danaprave uspjeh.

Snaa je moralno neutralna, ali je stvar u tome kako se ta snaa koristi ! napozitivan način da se poveća socijalno "laostanje, što je etički, li se koristi nanačin koji je moralno i etički sumnjiv

rimjeri 5 &urdochovo ili Herlusconijevo medijsko carstvo, H principi DsocijalnihEinvesticija u zemljama u kojima o"avlja operacije

BLOK 11.

Okolinska ekono"ija ili ekono"ija okoline


24/29

● kolinska ekonomija nije nauka u tradicionalnom kontektu 5 ona je više od toa

● na kom"inira prirodne i tehnološke discipline, "iološke discipline, prirodne #ive ine#ive resurse, političku ekonomiju, socioloiju, psiholoiju, političku flozofju,pravne discipline, etiku itd.

● ri tome nije dovoljno samo izmješati sve te discipline i napraviti od njih neku novuYmultidisciplinuY, potre"no je pokrenuti mnoa nova interdisciplinarna istra#ivanjakako "i se pronašli siurni putevi za "udućnost čovječanstva

e/nicija prirodnog kapitala:

● rirodni kapital-

● "novljivi i neo"novljivi prirodni resursi koji zadovoljavaju potre"epotrošnje

● okolinska sredstva koja pru#aju u#ivanje, omoućuju produktivnu upotre"u i

koja su esencijalna za sve sisteme koji podr#avaju #ivot 8va pristupa-

● rvi, ili tradicionalan pristup u primjeni ekonomskih koncepta na #ivotnu sredinukoristi skup modela i tehnika koji su ukorenjeni u neoklasičnoj matici ekonomske misli.

● 8rui pristup, poznat kao ekološka ekonomija, posmatra ekonomske aktivnosti ukontekstu "ioloških i fzičkih sistema koji odr#avaju #ivot, uključujući i sve ljudskeaktivnosti.

Odr$ivi ra!voj: naj5e%4a de/nicija

● '(G*. odine 5 9zvještaj Svjetske komisije za okolinu i razvoj 1the Zorldommission on /nvironment and 8evelopment2 u Dur ommon 7utureE

● 8efnicija- ;!drivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacijabez ugroavanja kapaciteta budućih generacija za zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba


25/29

Odr$ivi ra!voj: aspekti +ciljevi2 ko"ponente

● /konomski- proizvodi ro"e i vanjske duove i da iz"jene ekstremne sektorskeneravnote#e koje uništavaju proizvodnju

● kolinski- okolinski odr#iv sistem mora odr#avati sta"ilnost resursne "aze,iz"jeavati prekomjernu eksploataciju o"novljivih resursnih sistema, sla"ljenjeokolinske $unkcije odlaanja i iscrpljivanje neo"novljivih resursa

Socijalni- socijalno odr#iv sistem mora o"ez"jeivati ravnopravnost u distri"uciji,sna"djevanje stanovništva socijalnim usluama 1zdravstvo i o"razovanje2, jednakost polova, političku uračunljivost i participaciju

S8ST@3 ;*OH@ OAOL

● sistemu se odredi cjelokupna dozvoljena količina emisije za svaki polutant i zanju se izdaju dozvole

● Svako preduzeće 1zaaivač2 odlučuje o svojoj politici oraničenja u odnosu nacijenu dozvola

Sa dozvolama se mo#e trovati, npr. na aukciji za naj"olje ponuača

Socijalni ciljevi • Jednakost

• Socijalna kohezija• Socijalna mobilnost• Participacija• Kulturni identitet• ___________?


26/29

K?NL- odreivanje izdatih dozvola i sa tim količine zaaenja

;*OH OAOL A ADI@NH

● 9deja- trište sa dozvolama za zaga*ivanje 1ocjena- 40Q ni#i troškovi2

● rednosti-

● Sni#avanje troškova

● jednostavna kontrola, manje ar"itra#nih odluka

● &anje miješanja dr#ave, odlučuje manaement

● otsicanje inovacija za DčisteE tehnoloije

● Sla"osti-

● izled nepravednosti 1nenaviknutost na tr#ište2 ! ustvari radi se o jednakomjernijem rasporeivanju troškova

@38S8HSK8 ;O*@A8 +1

● :ačelo- zaaivač mora plaćati za o"im zaaivanja, zato uporeuje troškoveeliminiranja emisija sa iznosom poreza 1sljedeći slajd2

● 8ileme-

● iz"or osnovice za mjerenje zaaivanja

● metoda nadzora emisija

● odreivanje visine poreza

ravilo- porezi su viši, ako je zaaivanje veliko, emisije štetne, uro#avaju "rojneljude

@38S8HSK8 ;O*@A8 +(

● rednosti poreza-

● zahtijevaju malo tehničko znanja● malo ar"itrarnih odluka

● troškovna efkasnost

● otsticaji za inovacijama novih i je$tinijih tehnoloija za prečišćavanjeemisija

● ro"lem- ako ih drue dr#ave nemajuM

● potre"a u /vropi- zaaivanje voda, "uka aviona, pesticidi

potre"a u SA8- dosta šira


27/29

BLOK 1'.Dloalno !agrijavanje:sr$ prole"a

kolinska Kuznets kriva- što zemlje postaju "oatije, one su sposo"nije daproizvode više polucija, ali su i spremnije da plate više za po"oljšanje svojeprirodne okoline.

[rtvovanje zemlje i pojedinaca za čišću okolinu zavisi od "enefcija koje će primiti.%to je polucija Jlo"alnijaD, manje ljudi u nekoj zemlji će imati "enefcije odredukcije takvih emisija.

:ajekstremnija verzija ovo $enomena je lo"alno zarijavanje

dnosi izmeu emisija uljika per capita i ;8 per capita su jaki i pravolinijski.vo ustvari znači da, kada je u lo"alno zarijavanje, okolinska Kuznets kriva sene mo#e uspostaviti.

tsustvo Kuznetsove okolinske krive implicira da će ) emisije, ukoliko se ne

dese značajne promjene u politikama, ekonomski rast siromašnijih zemalja "itiznatno pooršan.

Kli"atske pro"jene:osjetljivost nera!vijeni, !e"alja


28/29

hra"rivanja inorancije, tj. tvrdnja da neko nije odovoran zato što nijeznao da radi stvari, koje su rizične za "udućnost, je siuran put premaneodr#ivom razvoju.

Dloalno !agrijavanje:KJoto protokol

KWoto protokolom, koa je potpisalo 'G0 zemalja, je predvieno da PG razvijenihzemalja 1ankeks '2, u periodu od )00G. do )0'). odine u prosjeku smanje emisijeuljika za @,)Q ispod nivoa iz '((0. odine


29/29

Documents

Globalna Ekonomija 2 Parcijala l1