Globalni ciljevi održivog razvoja i ruralni prostor

Zdenka Berak , Ministarstvo poljoprivrede

ZPP do danas:

Nekoliko reformi ZPP od uspostave 1957. godine (Ugovor o EZZ) s ciljem: • Poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora

• Poticanja ruralnog razvoja

• Rješavanja novih izazova s obzirom na potrebe društvenog razvoja

Posljednja velika reforma ZPP iz 2013. godine (provedba od 2015. godine) temelji se na sljedećim općim ciljevima:

• Održiva proizvodnja hrane

• Održivo upravljanje prirodnim resursima i politika u području klime

• Uravnotežen teritorijalni razvoj

Izazovi s kojima se suočava ZPP od zadnje reforme 2013. vezani su uz:

• Loše gospodarsko stanje poljoprivrednog sektora

• Veću brigu za okoliš

• Pojačane aktivnosti u pogledu klimatskih promjena

• Razvoj gospodarske i društvene strukture u ruralnim područjima važne za

djelovanje u području trgovine, biogospodarstva, kružnog gospodarstva i

digitalnog gospodarstva

ZPP nakon 2020. godine:

• odgovoriti na izazove što jednostavnije, s manje administrativnog opterećenja,

• uskladiti se bolje s drugim politikama EU

• povećati doprinos ciljevima održivog razvoja

• poduprijeti prelazak na potpuno održivi poljoprivredni sektor i razvoj dinamičnih ruralnih područja

• razviti pametan, otporan, održiv i konkurentan poljoprivredni sektor kroz poticanje i razmjenu znanja, inovativnost i digitalizaciju

• ojačati socioekonomsku strukturu ruralnih područja

• osigurati proizvodnju visokokvalitetne, sigurne, hranjive i raznolike hrane po pristupačnim cijenama za 500 milijuna potrošača

• postaviti visoke ciljeve u području klime i okoliša i odgovoriti na očekivanja stanovnika povezana sa zdravljem, okolišem i klimom

NOVO PROGRAMSKO RAZDOBLJE 2021. – 2027.

U tijeku je rasprava o prijedlogu novog paketa reformskih uredbi ZPP-a

Postavljeni opći ciljevi ZPP-a: • poticanje pametnog, fleksibilnog i raznolikog poljoprivrednog sektora koji

osigurava sigurnost hrane

• poticanje zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja klimatskih promjena ili prilagodbe na klimatske promjene

• jačanje socio-ekonomske strukture ruralnih područja

Specifični ciljevi ZPP-a:

• Potpora održivom dohotku poljoprivrede u cijeloj EU kako bi se povećala sigurnost hrane

• Unaprijediti tržišnu orijentaciju i povećati konkurentnost, uključujući veći fokus na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju

• Poboljšati položaj poljoprivrednika u lancu vrijednosti

• Pridonijeti ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena, kao i održivoj energiji

• Poticati održivi razvoj i učinkovito upravljanje prirodnim resursima, npr. voda, tlo, zrak

• Pridonijeti zaštiti biološke raznolikosti, poboljšati usluge ekosustava i očuvati staništa i krajobraze

Okolišno-klimatski

Specifični ciljevi ZPP-a:

• Privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje razvoja poslovanja u ruralnim područjima

• Promicati zapošljavanje, rast, socijalnu uključenost i lokalni razvoj u ruralnim područjima, uključujući bioraznolikost i održivo šumarstvo

• Poboljšati odgovor poljoprivrede EU na društvene zahtjeve za hranom i zdravljem, uključujući sigurnost, hranjivost i održivost hrane, otpad od hrane, kao i dobrobit životinja

(milijuni €) ZPP iznosi Komentari

ZPP (ukupno) 365 006 % EU sredstava 2021-2027: 28.5% (EU 27),

a 2014-2020 bilo 37.6% (EU-28)

1. Stup (EAGF): 286 195 u cijelosti financira EU

smanjenje izravnih plaćanja manje od 4%

daljnja konvergencija razine pomoći izravnih plaćanja između DČ

manje od 4% za sve tržišne sheme s omotnicama (osim školskih

programa i pčelarstva)

rezerva za poljoprivredu - barem 400 milijuna eura, godišnje

preokretanje od 2020. neiskorištene krizne pričuve

dodijeljeni prihod - s modelom isporuke ZPP-a, manje očekivano

Izravna plaćanja (uključen POSEI) 267 485

Tržišne mjere 19 870

Dodijeljeni prihod -1 160

2. Stup (EAFRD) 78 811 rebalans financiranja između EU i DČ: niže sufinanciranje EU-a

(slično za ostale europske strukturne i investicijske fondove)

VFO ZPP-a 2021.-2027.:

Mogućnost prijenosa između stupova 15 % između oba fonda +

15 % i 2 % iz I. u II. za okoliš/klimu i mlade poljoprivrednike

mil. EUR 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2021-2027

izravna plaćanja 344,3 367,7 367,7 367,7 367,7 367,7 367,7 2.550,6

vinska omotnica 10,4 10,4 10,4 10,4 10,4 10,4 10,4 72,9

pčelarski program 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9 13,4

ruralni razvoj 281,3 281,3 281,3 281,3 281,3 281,3 281,3 1.969,4

potpora za mlade (2% od IP)

6,9 7,4 7,4 7,4 7,4 7,4 7,4 51,0

Utvrđene financijske alokacije za RH:

osnovna potpora dohotku

dodatna preraspodijeljena potpora

dodatna potpora za mlade poljoprivrednike

dobrovoljni programi za klimu i okoliš

proizvodno vezana potpora

potpora za pamuk

zaokruženi iznos za male poljoprivrednike

voće i povrće (obavezni program)

vino (obavezni program)

pčelarstvo (obavezni program)

hmelj

maslinovo ulje i stolne masline

ostali sektori (do 3% omotnice za IP)

klima, okoliš i ostale obveze upravljanja (obavezna mjera)

područja s prirodnim ograničenjima

specifična ograničenja zbog obveznih zahtjeva

ulaganja

uvođenje mladih poljoprivrednika

upravljanje rizicima (obavezna mjera)

suradnja

razmjena znanja i iskustava

IZRAVNA PLAĆANJA SEKTORSKI PROGRAMI RURALNI RAZVOJ

Mjere ZPP:

SLIČNOSTI

u načelu iste mjere, ali s novim imenima

osnovni uvjeti za potpore

u pravilu nevezana plaćanja

vezana plaćanja financijski ograničena i usmjerena na sektore u poteškoćama

RAZLIKE

programiranje mjera uz primjenu intervencijske logike

ciljanje prema „pravim” poljoprivrednicima

obavezne eko-sheme, dobrovoljne za poljoprivrednike

obavezna redistribucija i ograničenje potpore po gospodarstvu

Usporedba izravnih plaćanja: 2014-2020 vs. 2021-2027

Usporedba ruralnog razvoja: 2014-2020 vs. 2021-2027

SLIČNOSTI

programiranje mjera uz primjenu intervencijske logike

praćenje provedbe (odbor za praćenje, izvješćivanja)

30% alokacije za klimatske i ekološke ciljeve

RAZLIKE

automatski opoziv nakon dvije godine („n+2” pravilo)

manji broj mjera

nije vezan uz tzv. Partnerski sporazum

bonus za učinak

niže stope EU financiranja

8 tipova intervencija EU

koje trebaju prilagoditi i definirati DČ

(zamjenjuju oko 70 mjera i podmjera)

nedostaci specifični za područje koji proizlaze iz određenih obveznih zahtjeva

prirodna ili druga

ograničenja specifična za

područje

okolišne, klimatske i

ostale obveze upravljanja

investicije

suradnja

alati za upravljanje

rizicima

integracija mladih

poljoprivrednika i start-up

ruralnih poduzeća

razmjena znanja i

informacije

Najvažniji elementi reforme ZPP-a

• Smanjenje ukupnog proračuna za provedbu ZPP; veće smanjenje za provedbu mjera iz EAGF nego iz EAFRD

• Veća sloboda u prijenosu sredstava između stupova, posebno iz I. u II. stup ZPP (do 30%)

• Jedan Strateški plan za mjere iz I. i II. stupa ZPP - ciljane i komplementarne mjere utvrđene prema specifičnim potrebama država članica

• Veća supsidijarnost/uloga država članica, usmjerenost na djelovanje s obzirom na potrebe, a ne na usklađivanje

• Pravednija distribucija izravnih plaćanja – redistribucija i ograničenje potpore velikim gospodarstvima

• Pojačane aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i klimatske promjene

• Veći naglasak na znanje, inovacije i nove tehnologije te jačanje uloge savjetovanih tijela u razmjeni i prijenosu novih znanja poljoprivrednicima

Pitanja za raspravu:

Kako mjere u okviru ZPP-a mogu pridonijeti ostvarenju globalnih ciljeva?

Koje su najveće prepreke razvoju ruralnog prostora u RH?

Koje mjere u okviru ZPP-a imaju najveći učinak na razvoj ruralnog

prostora RH?

Na koje specifične mjere se treba fokusirati u novom programskom

razdoblju ZPP-a?

Hvala na pažnji!

poljoprivreda.gov.hr www.ruralnirazvoj.hr