GOOD HEALTH-It's a Question of Balance

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Sve o zdravlju na prirodan nacin!

Citation preview

  • VAE ZDRAVLJE ZAVISI OD DOBRE RAVNOTEE

    i

  • ii

  • VAE ZDRAVLJE ZAVISI OD DOBRE RAVNOTEE

  • Prevod: Mirjana Mievi Ilustracije: Jim Caputo Posebno se zahvaljujemo Aleksu Toumazisu na

    dragocenoj pomoi na kompjuteru.

    Ova knjiga ne pretenduje da bude zamena za potpunu

    medicinsku dijagnozu i terapiju. Napisana je pre svega

    da proiri vidike, te da kao sredsvo pomogne ljudima

    da naprave prave izbore kada je u pitanju njihovo

    zdravlje i nain ivota.

    Sva izdavaka prava: Igor etojevi, MD & Franeska

    Pinoni

    P.O. Box 51958, 3509 Limassol. Cyprus

    Email: [email protected]

    www.DrIgor.org Prvo izdanje mart 2013

    iv

  • POSVETA

    eleli bismo da posvetimo ovu knjigu, pre svega,

    jedno drugom s ljubavlju. Radei na njoj osetili smo

    dinaminu ravnoteu svoju snagu a i slabosti. Iskreno

    se nadamo da smo proizveli neto mnogo vie od

    pukog zbira naih individua.

    Posveujemo je takodje naim prijateljima na Kipru,

    ostrvu ljubavi, koji su nam od srca pruili ruke i

    poveravali nam svoje tegobe. Napokon, posveujemo

    je Vama, itaocima. Obraamo Vam se u nadi da ete

    medju ovim stranicama nai neke male bisere koji e

    vam uvek biti pri ruci ili izmamiti osmeh na licu.

    Takodjer nai ete te nekoliko jednostavnih istina,

    kada smo ih svesni i kada ih redovno praktikujemo,

    mogu da vam budu kljune u postizanju dobrog

    zdravlja.

    v

  • vi

  • Dobro doli Igora sam upoznala na proslavi rodjendana moga

    osmogodinjeg sina. U nau kuu doao je na poziv

    zajednikog prijatelja. Kada su zavrili sa tortom i

    sladoledom, Igor je pokazao deci kako se radi sa

    viskom.

    Bili su oarani kao i ja. Kada su gosti poeli da odlaze

    prila sam Igoru i upitala ga: Moe li mene tome da

    naui? Da, mogu, rekao je i tako je otpoelo dugo

    putovanje sa mnogo prepreka i preokreta, a u kome je

    ipak bilo najvie radosti, a koje je najzad krunisano

    brakom i dovelo i do pisanja ove knjige.

    U poetku naeg druenja (i moga egrtovanja) morala

    sam veoma pomno da sluam ta mi je Igor govorio jer

    njegov engleski u to vreme, kako je on umeo da kae,

    Nije ba dobar.

    Nosila sam stalno sa sobom malu plavu sveicu na

    ijim je koricama pisalo Beleke o Dr. Igoru. Toliko

    interesantnih stvari bismo dotakli u naim uobiajenim

    dnevnim razgovorima da sam odluila da hvatam

    beleke.Tako je moja mala plava sveica postala

    osnova za ovu knjigu.

    Odrasla sam u Kaliforniji i uvek sam bila svesna

    vanosti zdravlja. Vodila sam rauna o ishrani i znala

    vii

  • za znaaj fizikih vebi. Iako sam znala da je nain

    ishrane bitan za zdravlje, zaista nisam shvatala zato,

    niti znala kako ljudsko telo funkcionie. Nikada pre

    nisam ula za negativni uticaj podzemne vode i da

    njihove vibracije loe utiu na nae zdravlje. Sve to

    mi je Igor priao delovalo mi je veoma zanimljivo i

    istinito. Uspeo je da me zainteresuje.

    A on mi je na veoma jednostavan nain objasnio kako

    radi energija, kako funkcioniu pojedini organi u

    naem telu i najvanije, kako je, u stvari, lako ostati

    zdrav, ako znate kako i ako ste spremni da preuzmete

    odgovornost za svoje zdravlje. Sledila sam njegove

    savete i oseam se zdravije nego ikada u svom ivotu.

    Posmatrala sam i druge koji su sluali njegove savete

    i kako im se dramatino poboljava zdrastveno stanje i

    samim tim postaju mnogo sreniji. To saznanje i naa

    najiskrenija elja da je podelimo sa vama su razlog

    nastanka ove knjige.

    Franeska Pinoni

    viii

  • Uvod

    eleo bih prvo da objasnim svoj nain leenja. Lekar

    sam opte prakse. Kada sam zavrio studije i zapoeo

    lekarsku praksu, osetio sam da neto u mom

    dotadasnjem mediciskom znanju nedostaje.

    Iako sam imao dobre studije i stekao dosta znanja iz

    zapadne medicine, ipak sam duboko oseao da to

    obimno znanje sa fakulteta nije kompletno da bih

    mogao uspeno da leim svoje pacijente. Naprosto nije

    bilo dovoljno prepisati lek i poslati pacijenta kui,

    ekajui ishod, da li lek pomae ili ne. Praksa, koja je,

    po meni, osnov zapadne medicine, ponekad bi

    pomagala a ponekad ne, posle jednog neuspenog

    leka obino bi se prepisivao drugi lek. Meni se tada

    inilo kao mnogo pokuaja i greaka, a kasnije se

    pokazalo da sam bio u pravu. Pacijent, dakle, ima

    sree ako su pratei efekti leenja manje neprijatni od

    samog stanja zbog koga se lee. Koji uticaj sve to ima

    na fiziko i mentalno zdravlje pacijenta?

    Na svu sreu, imao sam priliku da se upoznam sa

    kineskom tradicionalnom medicinom i akupunkturom

    (gotovo odmah po zavretku studija medicine) koju

    ii

  • sam studirao dve godine u Beogradu, tadanoj

    Jugoslaviji, a zatim sam pohadjao specijalistiki kurs u

    Pekingu, Kini. Iz svega toga sam nauio da sagledam

    pacijentov problem iz potpuno drugaije perspektive.

    Spoznao sam filozofiju celokupnog sistema, koja

    uzima u obzir sveobuhvatno ljudsko bie radije nego

    da posmatra telo kao mainu kojoj se popravljaju

    pojedini delovi. Kineska medicina usredsredjena je na

    prepoznavanje i uklanjanje glavnog uzroka problema,

    a ne na puko tretiranje i ublaavanje simptoma. Ovaj

    proces ponekad traje malo due, ali se na duge staze

    pokazalo kao uspeniji nain leenja. Kada se jednom

    glavni uzrok problema eliminie, osoba e ozdraviti.

    A kada se tretiraju samo simptomi problem e se opet

    kasnije pojaviti ili kao prvobitno stanje ili kao neko

    drugo nelagodno stanje koje ima isti glavni uzrok.

    Iako mi je obrazovanje iz obe medicine dalo ogroman

    broj informacija jo uvek je neto nedostajalo. Kao dete

    sam izludjivao roditelje stalnim pitanjima kako, zato,

    ta? Pretpostavljam da me vlastita neutoljiva

    radoznalost stalno podstie da nastavim potragu za jo

    vie informacija, za znanjem, za kopletnijom slikom o

    svemu. Te informacije bi kao delovi slagalice na kraju

    bile sklopljene i dale rezultat; dali celinu - odlino

    zdravlje.

    iii

  • Jednog dana za vreme mojih studija u Pekingu, sedeo

    sam za vreme ruka za stolom sa kolegom, doktorom

    kineske tradicionalne medicine, i razgovarali smo o

    razlici izmedju kineskog i zapadnjakog pristupa

    leenju. Odjednom je pokazao prstom na ajnik i

    rekao: Kolega, pogledajte ajnik..reci mi neto vie

    o njemu?!. Malo zbunjen pitanjem, odgovorio sam mu:

    Beo je, ima otvor za sipanje aja, poklopac, i ?;

    Jo neto? pitao me je. Ne!

    A ta emo sa bledocrvenim cvetom? Okrenuo je

    ajnik i pokazao mi cvet naslikan na drugoj strani.

    Zatim je dodao; Ako posmatramo stvari sa razliitih

    strana, primetiemo i razliite stvari. Moemo satima

    da raspravljamo o tome da li je ajnik potpuno beo ili je

    na njemu nacrtan i cvet. Obojica smo u pravu iz ugla

    naih individualnih stanovita. Ali mnogo vie emo

    saznati kada razmenimo opaanja i uglove

    posmatranja.

    U toku izuavanja zapadnog i istonog sistema leenja

    imao sam sreu da sretnem, u toku seminara u

    Beogradu, jednog veoma zanimljivog doktora. Zove

    se Dr. Nikola Videv. On mi je prvi put u ivotu ukazao

    na neto to se zove nevidljivo, eterino telo. Na

    predavanju Dr. Videva uili smo o akupunkturnim

    iv

  • meridijanima, energiji, i-ju, tao, auri, eterinom telu,

    mnotvu zanimljivih i interesantnih tema. Tokom

    jednog predavanja govorio je o otkrivanju tetnih

    vibracija u ljudskom okruenju i otrkivanju podzemnih

    voda. Tada sam prvi put saznao neto vie o tome. I

    pre sam itao i vidjao ljude kako rade neto sa viskom,

    ali sam uvek mislio da je to neto neozbiljno.Medjutim,

    ovog puta sam snano oseao da e ovo saznanje

    odigrati vanu ulogu u mom ivotu.

    Bio sam impresioniran da potovani kolega, doktor,

    ija je specijalnost bila psihijatrija, stoji ispred grupe

    naprednih studenata, iskusnih doktora zapadne

    medicine, mnogi od njih iskusni ve preko pedeset

    godina starosti; i pria o takvim stvarima kao to je

    vibraciona medicina i rad sa viskom. Lekarima je

    ponekad teko da otvore vrata i prozore i puste sve

    vazduh unutra, odnosno da proire vidike, da promene

    svoju dnevnu rutinu i nain razmiljanja te da usvoje

    neke nove stavove i miljenja.

    Dr. Videv je stao ispred nas i rekao: Drage kolege,

    pokazati u vam neto to bi vam moglo koristi u vaoj

    praksi. Pokazao je dve obine tanke metalne ice,

    duine oko 40 cm koje su bile savijene pod pravim

    uglom poput slova L. Sa laktovima pored tela drao

    v

  • je te poluge tako da budu paralelne izmedju sebe i sa

    podom. Onda se laganim korakom proetao po

    prostoriji. Na pojedinim mestima krajevi ice su se

    pribliavali jedan drugom. Kada bi se udaljio od tih

    specijalnih mesta one bi se ponovo razdvajale. Zato

    se to deavalo? Da li je potovani doktor sam pomerao

    L- ice , ili? Ako jeste, zato, ta se deava?

    Ponovo..moje deako pitanje; zato i kako?

    Zatim je izvadio lani na kome je visio mali metalna

    privezak konusnog oblika, visak. Stavio je jednu ruku

    na srce a drugom je drao visak izmedju palca i

    kaiprsta. Ponovo je proetao po sobi. Na nekim

    mestima visak se kretao u krug, a na drugim bi

    prestajao da se pomera. Zato?

    Dr. Videv nam je objasnio da je koristio L- ice i visak

    kao antene, instrumente pomou kojih se mogu

    detektovati nevidljive vibracije u okolini. Nastavio je da

    govori o uticaju koji te vibracije imaju na ljudsko

    zdravlje. To saznanje je ostavilo veoma snaan utisak

    na mene. Sada bih eleo da ga podelim sa vama.

    Ni istona a pogotovo zapadna medicina zanemaruju

    vi

  • uticaj tetnih vibracija oko nas pri dnevnom pregledu

    pacijenta. Te uznemiravajue vibracije su veinom

    uzrokovane prirodnim pojavama na Zemlji ili unutar nje;

    ali takodjer njihov izvor mogu biti kuanski aparati i

    elektronska oprema koju je kreirao ovek.

    Ispriao nam je kako je posmatrao ovaj uticaj tokom

    svog rada na psihijatrijskoj klinici. Dok sam radio u

    bolnici, palo mi je na pamet da proverim vibracije na

    mestima na kojima su se nalazili kreveti pacijenata.

    Desilo se da je jedan leaj bio na mestu sa veoma

    tetnim vibracionim uticajem. Primetio sam da su

    pacijenti, koji su u njemu leali, imali mnogo izraenije

    simptome bolesti od njihovih suseda na istom odeljenju

    ija su dijagnoza i nain leenja bili skoro isti. Kada su

    ovi pacijenti premeteni u drugi krevet, na neko drugo

    mesto i ostali pri istoj terapiji, njihovo se stanje

    dramatino popravilo. Dr. Videv je objasnio da su ljudi

    sa psihijatrijskim problemima mnogo osetljiviji na

    vibracije oko sebe jer je njihov prag osetljivosti vii od

    prosenog. Na primer, na naglo paljenje svetla reaguju

    jae nego to bi reagovali drugi ljudi. Kada se nalaze

    na mestu jakih negativnih vibracija to je kao da ih

    neim brzo zagrijavate.

    vii

  • Dr. Videv nam je rekao: Teko je ovo ukratko

    objasniti, ali ako se neko od vas bavi jogom ili

    meditacijom, biti e mu lake da koristi ove instrumente

    (L - antene, ralje i visak). Nisam ostao ravnoduan

    na njegove rei obzirom da su me zanimali i joga i

    meditacija u to vreme. Sedeo sam u prvom redu i

    dobrovoljno se prijavio da isprobam te instrumente koje

    nam je upravo pokazao. Objasnio je da prilikom

    njihovog korienja ne treba oekivati da e se bilo ta

    dogoditi i da moramo svoj um podesiti tako da sebi ne

    predoavamo nita. Uzeo sam poluge i proetao

    prostorijom. Video sam kako se pomeraju! Znao sam

    da ih svesno ne pomeram i bio sam oduevljen to mi

    to uspeva. Dr. Videv me je pogledao u oi i

    prokomentarisao: Mislim da si veoma senzitivan.

    Vano je za tebe da polako pone da proverava

    razliita mesta. Trebati e ti dosta vremena i iskustva

    da postane siguran u to to radi. Sada, posle mnogo

    godina testiranja, prostora i ljudi, siguran sam u ono to

    radim, a svoje znanje bih eleo da podelim sa vama.

    Sigurno vas zanima kako sam iskoristio informacije

    koje sam dobio od Dr. Videva? Primenio sam njegove

    metode i tada kreirao vlastiti sistem leenja pacijenata

    koristei jo akupunkturu, magnete, lekovite biljne

    preparate i jo neke druge tehnike. Sve je to kasnije

    viii

  • rezultiralo poboljanjem njihovih energetskih stanja.

    Pacijent bi obino dobro reagovao na tretman, ali

    udno nekad se dogadjalo da odmah sledeeg dana

    njegov energetski nivo pada i ponovo se loe osea.

    Zato?

    Poredim ljudski organizam sa obinom baterijom za

    tranzistor. Tokom tretmana baterija se puni energijom;

    ipak, neto uzrokuje da se kasnije baterija lako

    isprazni. Bio sam siguran da su moji pacijenti sledili

    sve moje savete da bi bre ozdravili.Pa, u emu je

    onda bio problem? Zato se pacijenti ne oseaju bolje?

    Opet, zato?

    Setio sam se predavanja Dr. Videva i odluio da

    proverim mesta na kojima su moji pacijenti provodili

    najvie vremena . A to su mesta gde su spavali i radili.

    Gotovo bez izuzetka, pacijenti kojima je uvek brzo

    nestajala energija, koju su dobili tokom tretmana,

    provodili su dosta vremena na mestima sa snanim

    negativnim vibracionim uticajem.

    Kada bi pomerili svoje krevete ili radni sto na bolje

    mesto, njihovo se stanje znatno popravilo. Vie nisu

    gubili energiju koju bi stekli u toku tretmana i bili su u

    stanju da se bre oporave i ozdrave.

    ix

  • Postoje mnogi primeri u mojoj praksi koji potvrdjuju

    tetnost vibracija. Jednom prilikom sam posetio svoju

    je majku, koja je bila uiteljica u koli. Tokom kolskog

    raspusta proverio sam njenu uionicu i pronaao jedno

    izuzetno loe mesto. Ne rekavi joj razlog svog

    interesovanja, pitao sam je: Mama, ko ovde sedi?

    Oh, rekla mi je, jedan veoma nestaan deko, nikada

    nema mira i uvek sedi na rubu stolice. Oigledno je

    da se on nesvesno pokuavao udaljiti od tog mesta

    koje je emitovalo uznemiravajue vibracije. Zamolio

    sam majku da ga kasnije premesti negde drugde, to je

    ona i uinila, i kao nekim udom njegovo se ponaanje

    promenilo.Bio je mirniji i mnogo skoncentrisaniji na

    uenje. Deca poput ivotinja imaju snane instikte.

    Otvorena su, prirodna. Ako neto ne vole ili im smeta

    odmah reaguju. Kao na ovom primeru ne vole mesta

    sa uznemiravajuim vibracijama i uraditi e sve da se

    od njih udalje.

    Jednom drugom prilikom leio sam jednu enu u

    njenom stanu u Beogradu. Bilo joj je veoma teko da

    se opusti tokom tretmana zato to su njene erkice

    bliznakinje stalno plakale. Kada sam je upitao zato

    toliko plau rekla je da ne zna; vodila ih je kod raznih

    lekara i reeno joj je da je sa decom sve u redu. Inae

    x

  • oni su bili srena porodica bez nekih finansijskih ili

    emotivnih ili nekih drugih veih vidljivih problema. Nije

    bilo ni jednog oiglednog uzroka tom stalnom plau.

    Zamolio sam enu da mi pokae gde su bliznakinje

    spavale. Pogadjate, kada sam proverio sobu otkrio

    sam da su se oba krevetia nalazila na loim

    vibracionim mestima. Takodje sam primetio jedan

    krevetii ima neubiajeno visoku ogradicu sa jedne

    strane, a to je bilo zato to se beba stalno kotrljala u

    krevetu prema toj strani, pa su podigli ogradu da ne bi

    ispala. Druga je beba obino spavala sklupana u uglu

    svog krevetia. Posle mog merenja sobe, posavetovao

    sam majku da premesti krevetie u drugi kraj sobe,

    daleko od zone sa jakim vibracijama. Sloila se i

    zajedno smo napravili premetaj. Sledee nedelje kada

    sam doao kod nje da radim tretman izgledala je

    mnogo bolje i oputenije. Samo to sam uao u kuu

    rekla mi je: Komija me je jue pitao gde su mi deca,

    pomislio je da nisu kod kue; bile su veoma mirne i

    lepo su spavale.

    Od tada sam skoro po pravilu proveravao mesta na

    kojima su moji pacijenti provodili dosta vremena.

    Lociranjem i promenom tih mesta a takodjer promenom

    poloaja spavanja, sedenja; mnogi hronini simptomi bi

    nekim udom sami vremenom nestajali.

    xi

  • Takodje, ja koristim i visak da bih proverio energiju

    svojih pacijenata. Visak je moj Rentgen-aparat.

    Pokazuje mi gde su pacijentove slabosti i kako reaguje

    na leenje. Kada vrim pregled pacijenta, koristim

    razliite nazive za ono to merim: biotemperatura,

    bioenergija, eterino telo ili aura. To nije nita novo.

    Neki ljudi mogu da vide ljudsku auru, a ja imam

    sposobnost da je osetim.

    Vano mi je da moji pacijenti znaju da sam lekar po

    struci i da sam se obrazovao i u skladu sa zapadnom i

    istonom medicinskom tradicijom. Pacijentu svakako

    kaem da ga pre svega smatram prijateljem i da zato

    traim od njega da preuzme svu svoju odgovornost za

    vlastito telo, um i duh, a ja u dati sve od sebe da mu

    pomognem koristei sva svoja raznolika znanja i

    vetine. Na kraju krajeva, to je vae telo i odgovorni ste

    za njega. Naime, danas je veliki problem to to ljudi ne

    preuzimaju odgovornost za sebe. Oni jednostavno

    oekuju od svog lekara da ih popravi kada

    se razbole. Izgleda da su usvojili nain ponaanja po

    kome, na primer, mogu da jedu sve to hoe, to se

    reklamira na televiziji, da pue i vode pasivan ivot, a

    ako se razbole, zdravstveno osiguravanje e pokriti

    trokove leenja. Ako im se zdravstveno stanje ne

    xii

  • popravi, esto krive lekare koji su zaboga ipak plaeni

    da ih izlee. E pa stvari ba i ne funkcioniu na taj

    nain. Zdravlje se ne kupuje, ono se stie, neguje i

    odrava.

    Ovaj krug-znak sa 3 polja pretstavlja moju filozofiju leenja:

    Ako upotrebim sve svoje znanje i uradim sve to

    najbolje mogu, moj maksimalan uinak je jedna treina

    celog kruga.

    xiii

  • Ako moji pacijenti u potpunosti slede moja uputstva i

    prihvate odgovornost za svoje leenje, dodaemo jo

    jednu treinu.

    Dve treine su ve vie od pola puta do cilja. To je

    dobar znak. Na zajedniki trud moe doprineti da

    napravimo sve preduslove za pomoi vie sile.

    Ova poslednja treina je u Bojim rukama.

    xiv

  • Voleo bih da vas nauim kako da preuzmete

    odgovornost za svoju treinu. Objasniu vam, na

    veoma jednostavan nain, ta vam je potrebno da

    postanete kreator vlastitog zdravlja. Pokazau vam

    osnovne delie slagalice koji, ako se spoje mogu da

    dovedu do funkcionalne celine - optimalnog zdravlja.

    Kada saznate kako, biti e vam veoma i lako i

    jednostavno. O tome govori ova knjiga. Krenimo!

    xv

  • 1 - Poetak

    Sigurno ste ve videli ovaj znak: crno- beli krug koji

    izgleda kao kada dve ribe plivaju jedna nasuprot

    drugoj, tako gde je jednoj glava tamo je drugoj rep.

    Da li vam je poznato znaenje ovog kruga?

    Nazovimo ga Yin/Yang znakom. On je osnova za

    razumevanje tzv. dinamike ravnotee, a ravnotea je

    klju dobrog zdravlja. Prilino jednostavno - za sada.

    Sve stvari na ovom svetu se mogu posmatrati kao Yin

    ili Yang, dve suprotnosti koje ne mogu da postoje jedna

    bez druge. Oblik ovog znaka oznaava i jedinstvo i

    kretanje. Nita nije statino. Ono to je Yin sada se

    kree unapred postajui Yang, a ono to je Yang

    2

  • kretanjem postaje Yin. Moda ete rei Ovo i nije ba

    tako jednostavno.

    Evo primera: Zamislimo da godina poinje od sredine

    zime. To je potpuni Yin. Hladno je, rano pada mrak,

    dani su kratki a noi duge. Nakon par meseci stie

    prolee. U vreme prolene ravnodnevnice, duina dana

    i noi je jednaka. Temperatura je blaga, ni vrue ni

    hladno. To je trenutak potpune ravnotee, i ta se onda

    deava?

    Tu dolazi do zaokreta ka Yang strani. Dani postaju

    topliji i dui do sredine leta. Ali, da li i dalje nastavlja da

    biva sve toplije i toplije? Naravno da ne. Ravnotea se

    ponovo uspostavlja, a zatim Yin opet poinje da

    dominira. I tako to redom ide u nedogled, godina za

    godinom.

    Moemo da uoimo nekoliko stvari: kao prvo da se

    odnos Yin-a i Yang-a menja kako Zemlja prolazi kroz

    svoje sezonske promene te da se ovaj ciklus ponavlja

    u beskonanost. Drugo, ve smo nauili nekoliko

    karakteristika; Yin-a (hladno, tamno) i Yang-a (vrue,

    svetlo). Tree, stanje ravnotee nije statino; sve se

    kree i menja a ipak istovremeno se ne naruava

    ravnotea. etvrto, to moda nije vidljivo na prvi

    pogled, je to da varirajua koliina Yin-a i Yang-a

    3

  • tokom godine moe znaajno da utie na nae

    zdravlje.

    Ovu klackalicu u esto koristiti za primer jer ona jasno

    pokazuje ideju dinamike ravnotee!

    4

  • Yin i Yang su strane rei, dolaze iz kineskog jezika,

    pa vam same po sebe najverovatnije ne znae mnogo.

    Pokuajte da razmiljate o Yin-u kao o magnetskoj ili

    privlaeoj sili (poput gravitacije, neto to uvlai u

    sebe), i Yang-u kao dinaminoj sili koja se iri (poput

    centrifugalne sile koju vidite pri brzom radu maine za

    ve; to je sila koja odbija stvari od sebe).

    Posvetite malo vremena samoposmatranju. Kako

    trenutno sedite? Da li ste aktivni? Moete mnogo toga

    da nauite posmatrajui svoje telo.

    5

  • 6

  • 7

  • ta sve ovo znai? Pokuau da objasnim.

    Evo nekoliko osnovnih osobina Yin-a i Yang-a:

    Slatko? Slano? ta to znai? Nasluujem da se ovde

    krije neto veoma vano.

    8

  • Hajde, da malo razgovaramo o ishrani. Hrana nam je

    potrebna i neophodna za zdrav ivot. Iz nje uzimamo

    vitamine, minerale, proteine, ugljene hidrate, masnoe,

    to koristimo kao energiju ili za rast i razvoj naeg tela.

    Potrebna nam je prava hrana da bismo bili zdravi.

    Moda ete me pitati zato o ovome priam kada se to

    samo po sebi podrazumeva, ali problem je u tome: ta

    je to prava ishrana?

    Ako kaem: Ne postoji prava hrana, moda u vas

    potpuno zbuniti! Prava hrana nije ista za svakoga i ne

    uvek. Setite se ta sam rekao na poetku poglavlja o

    ravnotei: Ravnotea je klju reenja naih

    zdravstvenih problema.

    9

  • Sigurno su vas jo u detinjstvu uili da je

    uravnoteena, kvalitetna ishrana svima potrebna.

    Sigurno ste dobili bazine informacije o balansiranoj

    ishrani u osnovnoj, a jo vie u srednjoj koli.

    Verovatno ste od roditelja, uitelja i drugih vama bitnih

    osoba, sluali o vanosti ishrane. Pa dobroza

    poetak je dovoljno to znate koliko je vano

    izbalansirati obroke. Ali, kakav je to izbalansirni obrok?

    Smatra se da se on sastoji u raznovrsnoj ishrani i

    korienju razliitih grupa namirnica: skroba, mesa,

    voa, povra itd. To ipak samo po sebi nije dovoljno.

    Ovako pojednostavljena formula ne uzima u obzir

    druge vane inioce kao to su posao koji obavljate,

    klima u kojoj ivite, doba dana i sl.

    Pretpostavljam da ete mi prigovoriti kako sam obeao

    da e sve biti jednostavno, ali da se sada ispostavlja

    da treba misliti o svemu, to i nije tako jednostavno.

    Pre nego to odustanete, pokuau da vas ubedim da

    ipak nastavite sa itanjem.

    10

  • Vratimo se ilustraciji klackalice:

    Vidimo kako klackalica pokazuje Yin i Yang u njihovim

    ekstremnim takama. A na zadatak je da ne idemo u

    krajnosti ve da ouvamo svoju ravnoteu.

    Kada je u pitanju jelo, postoji nekoliko stvari koje treba

    uzeti u obzir s take gledita ove klackalice.

    11

  • To su sledee, relativno shvaene, stvari:

    Klima

    Posao koji obavljate

    Poloaj hrane na klackalici

    I nije tako mnogo, zar ne? Hajde da krenemo od klime;

    ta je najednostavnije da uradimo kada je na primer

    napolju hladno? Znam da znate odgovor. Rei ete da

    se dobro obuemo ili nekako ugrejemo tako da

    odrimo odgovarajuu temperaturu tela.

    Na ovoj klackalici vrue je na Yang strani, a hladno na

    Yin strani.

    12

  • U Meksiku je veoma topao letnji dan.

    Na Aljasci je hladan snean zimski dan.

    13

  • A ovo je savren dan za izlet.

    Da se sada pozabavimo poslom koji obavljamo.

    Neko radi teke fizike poslove, poput gradjevinskih

    ili poljoprivrednih radova; ali veliki je broj ljudi u

    gradovima koji imaju posao na kome se preteno sedi.

    14

  • Na ovoj ilustraciji vidimo kauboja, a znamo da posao

    kauboja zahteva mnogo aktivnosti. Fiziki rad troi

    njegovu Yang energiju i potrebno mu je vie Yang

    hrane da bi klackalica bila u ravnotei.

    15

  • Ovde vidimo raunovodju iji posao zahteva znatno

    umno naprezanje. Umni rad troi vie njegovu Yin

    energiju i potrebno mu je vie kvalitetne Yin hrane da

    bi klackalica bila u ravnotei.

    Sigurno znate da nije lako izai napolje i naporno

    vebati po veoma toplom danu? Tekoe se pojavljuju

    zbog prevelike koliine Yang-a iz okoline. Vi bukvalno

    sagorevate. Zato i nije sluajno to ljudi koji ive u

    toplim klimatskim zonama, kao ovaj gore meksikanac

    sa slike, esto odmaraju, popodnevna siesta.

    A sada da kaemo neto i o ishrani. Tu svari nisu ba

    oigledne, posebno za nas koji smo odrasli pod

    uticajem zapadne kulture.

    16

  • Nikada nam niko nije rekao da su neke vrste

    namirnica Yin a druge Yang. ali videti ete da je

    mnogo jednostvnije i pametnije nego suludo brojati

    kalorije.

    Jednostavno reeno, ako je hrana slana, ona je Yang.

    Ako je slatka, ona je Yin. Na sledeoj listi Yin i Yang

    namirnica, poeli smo sa onim vrstama koje su najblie

    sredini klackalice, a zavrili sa onim koje poput nekih

    francuskih glagola smatramo neregularnim. Pokuajte

    da zapamtite.

    17

  • Uopteno govorei, so je ekstremni Yang, proteini (u

    crvenom mesu, npr.) su veoma jak Yang, a masnoe

    su umereni Yang. Ugljeni hidrati (kao itarice i zrnevlje)

    su umereni Yin, vitamini i minerali su Yin, slatkii su

    veoma jak Yin, a beli eer je ekstremni Yin.

    Uz malo vebanja, moete uz pomo viska da odredite

    koja je vrsta hrane Yin, a koja Yang. Ako nemate visak

    u kui, u tu svrhu moe da vam poslui klju ili pristen

    privren na konac dugaak oko 10 cm. Ponite da

    18

  • vebate na eeru i soli. Sedite udobno za trpezarijski

    sto. Uzmite dve iste posude. U jednu stavite veliku

    kaiku eera a u drugu istu koliinu soli. Oslonite

    lakat na sto i drite lani sa viskom izmedju palca i

    kaiprsta. Drite visak tik iznad posude sa eerom i

    posmatrajte kretanje viska. Opustite ramena, laktove,

    zglobove i budite strpljivi. Diite prirodno. Posle par

    minuta testiranja promenite, drite visak iznad druge

    posude, sa solju. Trebali bi da primetite da se visak

    okree drugaije, u obliku eliptinih krugova u pravcu ili

    kontra od kretanja kazaljke na satu. Zabeleite smer

    kretanja viska iznad eera (Yin) i iznad soli (Yang).

    Smer kretanja nije isti za svakoga, tako da bi trebalo

    prvo da napravite ovaj test.

    Zabave radi, neka vam neko promeni poloaj posuda

    tako da ne znate ta koja sadri. Ponovo proverite

    obe posude viskom da vidite da li ste ih pravilno

    identifikovali. Ako vam ne uspe iz prvog, pokuajte

    ponovo. Vano, ne zaboravite da diete, jer vam test

    nee uspeti ako zadravate dah. Budite strpljivi, jer za

    ovo treba malo vie vebanja.

    Kad ste uspeno identifikovali eer i so, onda ste

    spremni da istestirate i utvrdite koje su namirnica Yin, a

    koje Yang.

    19

  • Ne priprema se sva hrana na isti nain. Zato ovde naa

    klackalica pokazuje samo relativni poloaj razliitih Yin

    i Yang namirnica. Kada postanete vini sa viskom,

    videti ete da on pravi vee pokrete kada se nalazi

    iznad namirnica koje su na krajevima klackalice.

    Pirina i zrnasta hrana su otprilike oko centra

    klackalice.

    Ovo je uravnoteena vrsta hrane i dobro se kombinuje

    sa drugom vrstama. Izvorska voda je upravo savrena

    za stvaranje ravnotee u ishrani. Sigurno ste primetili

    da veoma slano ili slatko jelo izaziva i veliku edj. Znai

    da telo ima potrebu za vodom, kroz koju nae telo

    pokuava da ostvaruje potrebnu ravnoteu.

    Dakle, treba spremati obroke tako da se klackalica

    dovede u savrenu ravnoteu. Pomisliete da je za

    takvu ravnoteu dovoljno da svoju ishranu zasnivate

    na integralnom pirinu (setite se makrobiotikog naina

    ishrane), ali, ipak nije ba sve tako prosto.

    Neki od vas e poeleti da kombinuju viski sa

    svinjiskom rebarcima i tako ostvare ravnoteu Yin i

    Yang hrane.

    20

  • Ipak, ako se kombinuju ekstremi, nee doi do

    potrebne ravnotee .

    to se tie obroka, koji se sastoji samo od pirina, to

    moe da funkcionie samo ako ivite preko cele godine

    u odlinim klimatskim uslovima, umereno se fiziki i

    mentalno napreete i ako doivljavate minimalne

    stresove ili emotivne uspone i padove. Zato je to

    tako? Uskoro emo videti da je vreme da sve to smo

    rekli spojimo u celinu, za ta e nam opet posluiti

    naa mala zgodna klackalica.

    21

  • Poetni poloaj

    22

  • Leti je veoma toplo

    Dodavanjem posude ilija dodirnuli smo dno

    Dobili smo previe vruine, Yang-a. I ta onda radimo?

    23

  • Pijemo dosta hladne vode i idemo u hladovinu na

    spavanje, ili se bunemo u vodu da oladimo malo,

    to je Yin aktivnost.

    Ako ste planirali da provedete ostatak dana

    zabavljajui se na plai umesto da spavate, mnogo

    urvnoteeniji obrok bi se sastojao od svee salate i

    umereno hladnog aja.

    Prijatno!

    A sada zamislite Eskima vegeterijanca, bilo bi isuvie

    Yin-a. Ili moda ostrvljanina sa nekih od toplih junih

    mora kako se gui u svinjskim rebarcima i masnom

    paprikau. To jednostavno ne ide jedno sa drugim.

    Stvar je prilino prosta, zar ne?

    24

  • 25

  • 2 - Usponi i Padovi Na poetku ove knjige sam dao primer o smeni

    godinjih doba. A sada u vam ukazati na to kako

    razliito doba godine, ak i svaki dan, mogu da vam

    pomognu da dodjete do zakljuka na koji nain da

    odravate sebe u dobrom stanju. Sledi prva lekcija.

    Kineska Medicina 1a

    Svi nai organi su ili Yin ili Yang. Prilino je lako

    odrediti koji je koji. Yin organi su uglavnom kompaktni,

    vri, mesnatiji a Yang organi su uplji i cevkasti,

    kroz njih veinom prolaze materije.

    Svaki organ ima svog partnera, i tako su oni par koji

    saradjuje; opet klackalica, jedan Yin organ i jedan

    Yang organ. Svaki par organa odgovara jednom otvoru

    na licu. Prema tome, budite svesni da stanje svog

    zdravlja pokazujete svakome ko zna gde da gleda.

    Uskoro ete i vi znati gde da gledate. Svaki par organa

    je povezan sa jednom glavnom emocijom. A veze

    izmedju emocija i fizikog tela su jako bitne i ne

    deljive, kao sto emo videti kasnije.

    26

  • Svaka sezona u godini je povezana sa specifinim

    organima.

    Takodje, svako godinje doba je je povezano sa jednim

    parom organa, odnosno svaki par organa ima svoje

    godinje doba kada su ti organi najaktivniji. To opet

    27

  • znai sledee: ako imate predispoziciju da vam neki

    organ bude slaba taka, problem e se najverovatnije

    pojaviti tokom tog godinjeg doba. Organima je malo

    tee u njihovom vlastitom godinjem dobu jer tada

    najvie rade. Rade punom parom. Mnogo vie ljudi

    doivljava srani udar tokom leta nego u bilo koje

    drugo doba godine. Astma, je povezana sa oteanim

    disanjem i optim stanjem plua, ona preovladjuje u

    jesen. Kada dodje do smene godinjih doba, obratite

    vie panje na varenje hrane, tada su stomak i slezina

    najvie podloni problemima.

    Sada kada sve ovo znante, moete se potedeti

    mnogih nevolja i trokova tako to ete ojaati svoje

    telo i organe pre dolaska novog godinjeg doba.

    Ne zaboravite da je vrhunska medicina u stvari

    preventiva!

    Na taj nain moete da spreite pogoravanje raznih

    hroninih stanja ili bolesti. Imate ansu da zaustavite

    razvijanje problema u pogrenom pravcu. To ete

    uraditi sa preventinim tretmanima i adekvatnom

    ishranom, poevi otprilike jedan mesec pre godinjeg

    doba koje odgovara tom organu. Na mudri narod je

    davno lepo rekao; Bolje spreiti nego leiti!

    Na nama je izbor, da ovu mudrost prihvatimo ili ne!

    28

  • Na primer, ako patite od disajnih problema (kao to je

    astma, bronhitis, upala plua ili enfizem), oni e

    verovatno buknuti u jesen. Zato, spreite pojavljivanje

    tih problema tako to ete ojaati svoja plua pred kraj

    leta pre nego to jesen nastupi, tj. godinje doba koje

    odgovara pluima i debelom crevu. Ako patite od

    reume, bolesti bubrega, iijasa ili lumbaga, ponite

    tretman u jesen (pre nego to krenu hladni dani) da

    biste spreili komplikacije koje obino nastaju zimi.

    Kako da znamo koji je tip tretmana najbolji? Prvo na

    ta trebate obratiti panju je odgovarajui nain

    ishrane. (Uostalom, zato je celo prvo poglavlje i

    posveeno toj tematici). Takodje, postoje razliite

    vrste lekovitog bilja koje su odlina podrka razliitim

    organima.

    Vratimo se Yin-u i Yang-u. Seate se ilustracija iz

    prvog poglavlja?

    29

  • 30

  • A sada, pogledajte sebe. Ako uglavnom sedite

    prekrtenih ruku i nogu, ako vam je esto hladno, ako

    ste jako mravi, ako ne priate previe ili ako morate

    esto da poseujete toalet, onda je vae telo vie Yin i

    31

  • verovatno e u trenucima slabosti razviti sklonost ka

    Yin (hladnim) zdravstvenim problemima.

    Svaka vrsta usporenost ili ukoenosti tela je po svojim

    osobinam Yin. Na primer, oseaj hladnoe, trnci u

    prstima na rukama i nogama, tupi bol u miiima i

    ukoenost zglobova, depresija - sve su to znaci da

    imate nagomilano suvie hladnoe Yin-a u vaem

    telu. Yin organi su vie ugroeni.

    Ako ste veoma aktivni, govortite glasno, mnogo se

    znojite, esto vam je vrue, sedite rastavljenih ruku i

    nogu, brzo reagujete, skloni ste jakim emocijama,

    onda je vae telo vie Yang-a i najverovatnije ete

    razviti sklonost ka vruim oboljenjima, Yang organi

    vie pate.

    Sav viak toplote u telu je Yang. Na primer, groznica,

    preterano znojenje, oseanje edji, napetost, nervoza i

    zatvor su znaci da u vaem telu ima previe Yang-a.

    Naravno, kao i sve u ivotu, ni ovo ne treba shvatiti

    bukvalno cno-belo. Navedeni primeri pretstavljaju

    neke ekstremne sluajeve, a ljudi se menjaju u skladu

    sa trenutnim okolnostima. U svakom sluaju, prethodni

    primeri e nam posluiti kao vodi. Idemo dalje.

    32

  • Pogledajte kroz prozor. Kakav je dan napolju? Kada

    je na primer u vazduhu mnogo vlage, telo postaje

    lepljivo. Sva voda u telu postaje zgusnutija,nije tena

    i vie je nalik na ulje. Ako putujete u krajeve sa toplom

    i vlanom klimom a ne prilagodite nain ishrane,

    moe se desiti da vas obuzme oseaj teine, tegobe

    ili letargije.Tada imamo sklonost ka zadravanju vode

    u telu. Telu je sada potrebno malo stimulacije da bi

    postiglo bolju ravnoteu.

    Kada je vreme vrue i vlano, treba piti ohladjene biljne

    ajeve i jesti svee voe i salate (Yin), da bi se olakao

    protok tenosti u telu. Teka i jaka hrana poput mesa i

    mlenih proizvoda uzrok je lepljivivosti u vaem telu.

    Veoma je vano da koristite male koliine soli i eera.

    To su dve ekstremne supstance, koje mogu stvoriti

    unutranje parno kupatilo skupljajui ili

    nagomilavajui vodu koju organizam ne moe da

    kontrolie. Voda e se due zadravati u telu a kao

    rezultat svega toga nastaje nateenost nogu, nadutost,

    oseaj tromosti i teine.

    Da bi ovo izbegli, jednostavno, jedite laganiju hranu i

    pijte dosta izvorske vode.

    33

  • Ako je dan hladan i kiovit, slobodno uivajte u

    paprikau ili ukusnim kolaima (kolae ne jedite odmah

    posle glavnog obroka!) Neke recepte ete nai na kraju

    ove knjige.

    KAFA I AJ

    Nemam nameru da vas savetujem da nikada ne

    treba da pijete kafu. Ve ujem kako ste odahnuli sa

    olakanjem. Samo elim da vam skrenem panju na to

    da znate kada je dobro da je pijete i ta se deava u

    vaem organizmu kada to uradite. Takodjer imajte u

    vidu da ovde govorim o pravoj organskoj kafi a ne o

    instantima, imitacijama kafe, koji se dosta nude na

    tritu!

    Kafeno zrno je po prirodi Yin ali obradjeno i

    pripremljeno daje Yang funkciju u vaem telu. Kako

    vam se ini ovaj mali preokret? Kafein u oljici kafe

    stimulie va organizam pravei male greve u krvnim

    sudovima to dovodi do poveanja krvnog pritiska i na

    taj nain vas moe drati u budnom stanju.

    Vrui engleski (crni) aj ima isti efekat. Dobro ga je piti

    u hladnim i vlanim predelima, kao to je Engleska.

    Pa .naravno, nita nije bez razloga.

    34

  • Zeleni (kineski) aj je Yin. Smiruje, hladi telo i prija u

    vruim, vlanim predelima poput june Kine.

    Tanin u aju i kofein u kafi su u stvari vrsta prirodne

    droge. A sve droge ako se preterano uzimaju

    poremeuju funkcionisanje naeg organizma.

    Ponekad nam je zaista potrebna mala stimulacija,

    ali imajte u vidu da su ove supstance jake i da ih

    treba umereno i pametno koristiti.

    Sada je pravi trenutak da pomenemo djavolski

    alkohol. Ako ste odrasla osoba i pijete alkohol, koji je

    Yin, to moe biti korisno (u maloj koliini!) za

    stimulisanje Yin organa, kao to su pankreas i jetra.

    Ti organi tada poinju da lue digestivne sokove koji

    kasnije pomau pri varenju hrane (aperativi!) Ako od

    umerenog predjete na prekomerno konzumiranje,

    alkohol e prvo otetiti upravo ove organe.

    Bilo kakvo stalno i preterano konzumiranje ekstremne

    Yin ili Yang hrane ili napitaka loe e delovati ili ak

    otetiti va organizam.

    Nain ishrane utie na ravnoteu organizma i upravo

    35

  • zato je toliko bitan. Budui da ne moete da

    kontroliete vremenske prilike onda barem moete

    da birate hranu koju svakodnevno jedete.

    A sada emo se pozabaviti jo jednom ciklinom

    promenom: smenom dana i noi. Moete li da pogodite

    koje doba dana ima najvie Yang energije?

    Tano. Podne je doba dana kada ima najvie Yang

    energije. Sunce je tada najjae. Posle podne, Sunce je

    prolo svoju najviu taku i dan napreduje ka noi.

    Pono je najjai Yin, kada je ceo svet u mraku i tiini.

    36

  • Korisno je znati da Kinezi povezuju razliito doba dana

    sa razliitim organima u telu; u dvoasovom intervalu,

    tada su ti organi na vrhuncu svoje energetske

    aktivnosti.

    Na sledeoj tabeli pogledajte koji su organi povezani

    sa odredjenim satima u dnevnom ciklusu. Dan smo

    podelili na dvanaest dvoasovnih celina, a svaka celina

    ima svoj organ. Kada nam je ovo poznato veoma je

    lako pronai uzrok odredjenog problema. Kasnije u

    vam rei neto vie o svemu tome. A sada da

    pogledamo tabelu.

    Za trenutak razmislite o nekim od sledeih pitanja:

    37

  • Postoji li doba dana kada vam se ini da imate manjak

    energije ili nasuprot tome kada imate najvie energije?

    Da li se esto budite u odredjeno doba noi?

    Da li redovno idete u toalet ujutro ili uvee?

    Nakon to ste sagledali neke od ovih stvari, pogledajte

    u tabeli koji od organa odgovara tom dobu dana. Ako

    se, na primer, budite svake noi u odredjeno vreme,

    moete u tabeli da vidite koji organ ima veze sa tim

    vremenom. Najverovatnije postoji neka mala slabost

    tog organa. Odlino. Sada kada sve ovo znate, moete

    38

  • da pomognete odredjenom organu, da uradite neto za

    njega pre nego to se stvarno razbolite.

    ta treba da uradim? pitate se.

    Prvo to treba da uradite je da posmatrate sebe.

    Naviknite se na to da obraate panju ta se deava u

    vaem telu u razliito doba dana. Pogledajte, recimo,

    vreme izmedju 05.00 i 07.00 na tabeli. To je pravo

    vreme za pranjenje debelog creva. Ako ste dobrog

    zdravlja, onda prirodno i lako eliminiete nakupljeni

    otpad iz svog tela, otprilike u ovo doba.

    Ako patite od zatvora/konstipacije, to je znak da su

    vaa creva suva. Obzirom da je suvoa ekstremno

    Yang stanje, potrebno vam je da vie unosite tenosti,

    iste vode i Yin hrane kao to je svee voe i povre,

    koje e ovlaiti vaa creva. Ako imate sasvim drugaije

    probleme, patite od uestalih proliva/dijareja, to je

    znak da imate viak nepotrebne vlage u crevima,

    ekstremno Yin stanje. Sve je previe mokro. Potrebno

    je da postepeno poveavate Yang energiju tako to

    ete popiti olju jakog crnog aja (bez eera) i

    kuvanu kau od pirina i argarepe. To e vam

    omoguiti da se stanje bre stabilizuje.

    39

  • Ako morate da stavite tipaljku na nos ili da ostavite

    irom otvoren prozor svog toaleta, trebalo bi dobro

    razmislite o svojoj ishrani. Jaki i neprijatni mirisi dolaze

    od nesvarene hrane, posebno od hrane ivotinjskog

    porekla. Budite svesni da proces varenja poinje jo u

    vaim ustima. Jedite polako i dobro savaite hranu

    pre nego to je progutate. To je vaan preduslov, a i

    dobra priprema za dobro varenje kasnije u vaem

    organizmu. Vie rei o procesu varenja bie u

    sledeem poglavlju.

    05.00 h 07.00 h je vreme Debelog creva. Kao to smo ve spominjali, to je pravo vreme da se ide u

    toalet. Ako ste u dobrom zdravlju, najverovatnije ete

    u ovo doba eliminisati otpade iz vaeg organizma.

    07.00 h- 09.00 h je vreme eluca. Ovo je najpogodnije vreme za zdravi i hranjivi doruak. Ne

    preskaite ovaj obrok budui da vam on obezbedjuje

    energiju za ceo dan. Hrana koju uzimate ujutro ima

    najvee anse da bude potpuno svarena. Moda su

    Australijanci u pravu kada za doruak jedu jak obok,

    biftek i jaja?!

    40

  • 09.00 h -11.00 h vreme Slezine. Jedna od funkcija slezine je da prua enrgetsku podrku elucu i

    dovrava njegov digestivni proces.

    O slezini u rei neto vie u sledeem poglavlju.

    11.00 h 13.00 h je vreme Srca. Gorak ukus hrani srce,

    pa ako pijete i elite oljicu kafe, ovo je pravo vreme za

    to. Obino se prestaje sa radom u ovo vreme, tada je

    vreme za kratku prepodnevnu pauzu. Imajte na umu da

    se u srcu filteriu vae emocije pa zato ga ne opteretite

    snanim stresnim situacijama u ovo doba dana. Znai,

    kafica polako, bez frke.

    13.00 h 15.00 h vreme Tankog creva. Ovo je zaista najpovoljnije vreme za ruak . U Tankom crevu

    zavravamo proces varenja meajui hranu sa

    sokovima koji dolaze iz jetre i guterae. Zatim je

    tako usitnjenu i pripremljenu usisavamo i uvlaimo u

    krvotok u obliku sitnih hranjivih supstanci koje se

    kasnije rasporedjuju po celom telu.

    15.00 h 17.00 h vreme Mokrane beike. Ona je u ovo vreme najaktivnija. Tada se najvie puni ve

    upotrebljenom tenou, tj. mokraom iz bubrega i

    ne oklevajte da je ba sada ispraznite.

    41

  • 17.00 h - 19.00 h je vreme Bubrega . olja biljnog aja poveati e koliinu tenosti u vaem organizmu i

    pomoi bubrezima da se oiste. To je, takodje, dobro

    vreme za kratak odmor.

    19.00 h 21.00 h vreme Srane kese ili Perikardijuma. Perikardijum je slian kesici koja okruuje i titi vae srce. O Perikardijumu ete saznati

    vie u sledeem poglavlju. Za sada je dovoljno da

    znate da je ovo vreme da usporite i da se opustite

    posle napornog dana, ili jo bolje, pravo vreme da

    zagrlite neku sebi dragu osobu.

    21.00 h 23.00 h vreme Trostrukog grejaa. Najbolje je ne konzumirati preterano hrane u ovo

    vreme ne elite da sagorite svoj trostruki greja.

    Trostroki greja je slian onom to zapadna medicina

    zove Autonomni nervni sistem. On bez vae volje

    kontrolie i automatski stavlja u pogon sve organe.

    Takodjer ih dopunjuje energijom i medjusobno

    harmonizuje njihov rad. Ovo je vreme kada telesni

    sistemi poinju da rade kvalitetnije, preradjujui i

    preslagajui sve ono to smo uneli u organizam u toku

    dana, stvarajui ravnoteu tokom noi.

    42

  • 23.00 h 01.00 h vreme une kese Da li vam se ikad desilo da ne moete da zaspete posle obilne,

    teke veere? Znai da je vaa u preoptereena,

    radi punom parom i u punoj je brzini, a zujanje njenog

    motora vas dri budnim.

    01.00 h 03.00 h vreme Jetre Vaa jetra, kao glavna fabrika organizma je najaktivnija ba u ovo

    vreme. Ako se esto budite u ovo doba noi, vaa

    fabrika je zaguena ili prenatrpana. Jetra je osim toga i

    va mentalni filter te ako sanjate rune snove, vaoj

    jetri je verovatno potrebno malo vie panje, odmora ili

    adekvatne pomoi.

    03.00 h 05.00 h vreme Plua Ovo je vreme najdubljeg sna. Dok vi odmarate, duboko diete i vrsto

    spavate vaa plua vredno rade. Kiseonik je ivotna

    veza izmedju vas i spoljanjeg sveta. Mnogobrojnim

    hranjivim sastojcima koje su krvotokom doli u svaku

    eliju treba kiseonik.

    On omoguuje da se ta hrana pretvori u energiju.

    Ako se budite u zoru teko diui ili imate problem

    s disanjem, onda verovatno postoji neka energetska

    slabost ili prepreka u vaim pluima.

    43

  • Doli smo ponovo do 05.00 h 07.00 h vreme Debelog creva. Dobro jutro!

    Najbolje bi bilo ne konzumirati suvie hrane uvee.

    Ve smo naglasili da je ovo vreme kada automatski

    sistemi vaeg tela poinju jae da rade. Oni preradjuju

    sve ono to ste uneli tog dana, stavljajui va

    organizam u ravnoteu u toku noi. Obratite panju

    kada se budite nou, pogotovo ako se to deava svake

    noi. To bi moglo da ukae na slabost odredjenog

    organa. Na primer, ako se uvek budite u 03.00 vaoj

    jetri treba pokloniti neto vie panje. Verovatno je

    preoptereena nekim toksinima ili nesvarenom hranom

    koju ste pojeli ranije ili ste moda bili pod velikim

    mentalnim stresom. Zapamtite! Nikada ne jedite kad

    ste pod jakim stresom.

    Ako imate bilo kakvu vrstu infekcije (uobiajene

    simptome poput poviene temperature tela, upaljenog

    grla, curenje iz nosa, dijareje, vaginalnog sekreta itd),

    ne hranite problem eerom! Bakterije, virusi, gljivice i

    ostali uzronici infekcije, ive na eeru i slatkiima.

    Ako elite da ih se reite izgladnite ih, prekinite im

    zabavu, tako to im na odredjeno vreme neete davati

    njihovu najomiljeniju hranu.

    44

  • Beli luk je odlina namirnica. Da biste spreili infekcije koristite ga tokom sezone prehlada i gripa. Beli luk

    takodje sniava krvni pritisak ali i razlae nagomilane

    masnoe i holesterol. I tavie, stimulie varenje.

    Obino pred zavretak pripremanja glavnog jela,

    dodajte jedan do dva ena belog luka i ne mojte da ga

    prekuvate jer mu to oduzima lekovita svojstva.

    Neki zaini i biljke mogu biti od velike koristi i verovatno

    ih ve imate u svojoj kuhinji:

    Kamilica: olja aja od kamilice je veoma dobra za probleme sa varenjem (pogotovu za malu decu), ali

    takodjer pomae pri nesanici, i menstrualnim grevima.

    Stabilizuje i smiruje energiju stomaka i creva. Ako

    imate stomanih problema u jutarnjim asovima (doba

    stomaka), popijte aj od kamilice (bez eera!) Veoma

    je dobar protiv jutarnjih munina. Takodje, moete da

    ga koristite kod infekcija i iritacija oka, tako to

    komadiem pamuka natopljenog u mlak aj, par puta

    isprati unutranjost onog kapka i onda ga posle

    jednostavno ostavite natopljenog preko oka, par

    minuta, kao obloga.

    Nana : aj od nane oputa i rashladjuje telo. On poboljava cirkulaciju u jetri i unoj kesi i oslobadja

    45

  • vas oseanja nelagodnosti u delu stomaka ispod

    desnog rebarnog luka. Nana hladi i raspruje

    nagomilanu energiju, te moe da pomogne kod

    migrenoznih glavobolja, iji je uzrok veinom u

    poremeenom radu jetre i une kese (biti e vie rei

    o tome kasnije). Ako se ne oseate prijatno kasno

    uvee i rano ujutro, popijte olju aja od nane. Nana

    je odlina i protiv mamurluka. Jo bolje, kad god se

    setite, popijte po olju nesladjenog aja od nane posle

    konzumiranja alkoholnih pia, tako ete smanjiti ili

    potpuno izbei jutarnji mamurluk. (A ovo mi je, moram

    priznati, poznato iz linog iskustva.)

    Cimet: Ovo je zain broj jedan za poboljanje generalne cirkulacije krvi. Zagreva celo telo, pravei

    neku vrstu sistema centralnog grejanja. Moete da

    dodajete tapie cimeta u neki drugi aj, cimet u prahu

    u kafu, kakao, ili upotrebiti kao dodatak u nekoj drugoj

    hrani.

    Likoris (Sladi): Ovaj aj preiava i vri

    detoksikaciju organizma. Stimulie plua, slezinu i

    eludac a pomae i sistemu za varenje. Takodje je

    dobar za decu koja imaju slab apetit. Redovnim

    jutarnjim konzumiranjem ovog aja eliminiu se toksini

    46

  • pre nego to uspeju da nakode vaem organizmu.

    Sladi je odlian preventivni lek i lepog je ukusa.

    Djumbir: On zagreva telo, posebno povoljno deluje na eludac, slezinu i creva, a pomae pri varenju i jaa

    imunitet. Ako vam je digestivni sistem slaba taka,

    popijte olju aja od djumbira negde izmedju 07.00 i

    11.00 ujutro, u vreme eluca i slezine, ili pola sata

    posle glavnog jela.

    Kada smo ve spomenuli slezinu. Da li znate koja je

    njena uloga? Ili ta sve radi una kesa osim to nekad

    moe da napravi kamenje koje tu nije potrebno?

    Ako elite da saznate neto vie i o tome nastavite sa

    itanjem.

    47

  • 3 - Pogledajmo malo blie

    48

  • Sada u vam dati neke informacije o tome ta se sve

    deava u vaem organizmu. Vreme je da se upoznamo

    sa onim lanovima koji su nam udni i nepoznati, ali

    ipak su lanovi porodice.

    Jedna muka i jedna enska elija se sretnu i

    nastavljaju da plivaju zajedno u predivnom ivotnom

    plesu, ta zapravo one rade?

    Oplemenjene duhom ove dve zaljubljene elije se

    spajaju i uestvuju u stvaranju novog ivota.

    i

  • Dok se kreu, one ire svoju ivotnu snagu, dele se

    i mnoe: od dve postaju etiri, od etiri nastaje

    esnaest, od esnaest postaje 256 i tako redom.

    Nakon otprilike tri meseca imamo jedno malo, siuno

    bie koje pliva u majinoj utrobi; ribica koja ve ima oi

    na mamu i nos na tatu.

    Ovo kretanje i razvoj naziva se organogeneza ili

    prevedeno sa grkog radjanje organa. Potrebno je tri

    meseca da bi se formirali svi organi. Oni nastavljaju da

    rastu sledeih est meseci dok dete jednog dana ne

    odlui da dodje na ovaj svet. Pa da pogledajmo neke

    glavne organe i njihovu ulogu u funkcionisanju celog

    ljudskog organizma.

    ii

  • Bubrezi Bubrezi su prave gazde. Oni nose u sebi genetske

    ematske planove, nasledjenih od naih baka i deka.

    Oni daju uputstva o nainu rada ostalim delovima tela.

    Bubrezi su glavna baterija organizma izvor snage koji

    omoguava da se sve odvija onako kao je tu odavno

    zapisano i kako treba. Jedan od glavnih gazdinih

    dunosti je proiavanje krvi. Bubrezi prvo profiteriu

    krv a posle toga utklanjaju potencijalne otrove.

    Bubrezi omoguavaju onome to preostane da nastavi

    da putuje kroz organizam snabdevajui sve elije

    gorivom. Potencijalni otrovi se eliminiu putem

    mokrae koja je smetena u mokranoj beici dok ne

    dodje vreme da se ode. do toaleta. Bubrezi

    iii

  • energetski kontroliu funkciju mozga, uiju, kostiju,

    zglobova i reproduktivnih organa. Vano je da pijemo

    dosta iste izvorske vode da bi ovo sve lepo

    funkcionisalo.

    iv

  • Plua

    Plua slino kao biljke preradjuje kiseonik (ali u

    suprotnom smeru). Biljke ga stvaraju a mi troimo.

    Kiseonik je pored hrane, glavno ljudsko pogonsko

    gorivo. Naa prva ali i poslednja veza sa spoljanjim

    svetom je udisaj odnosno izdisaj. Plua primaju

    kiseonik iz vazduha i alju ga putem krvotoka do svake

    elije vaeg tela. Ta krv koja je bogata kiseonikom

    hrani elije a kad to obavi iz njih skuplja loi ugljen

    dioksid. Ugljen dioksid se vraa u plua koja ga kasnije

    izbacuju izdisanjem.

    Vano je da znamo da plua energetski kontroliu i

    kvalitet nae koe. Znai, porovodimo to vie

    slobodnog vreme u prirodi, diimo punim pluima, biti

    emo i zdraviji a i lepi.

    v

  • Srce

    Vae srce je jedna veoma jaka pumpa koja radi 24h,

    non stop. Ona alje krv u sve delove tela. A krv, kako

    ve znate, donosi kiseonik a odnosi ugljen dioksid iz

    svake elije u organizmu. Ona osim toga transportuje

    hranljive sastojke, u celom telu; a posle obavljenog

    glavnog posla odnosi otpadne materije. Kiseonik i

    hranljivi sastojci su dve glavne vrste pogonskog goriva

    koje omoguavaju vaem telu da zdravo funkcionie.

    Krv takodje regulie telesnu temperaturu.

    Kinezi kau: Va duh prebiva u vaem srcu. to bi

    opet znailo da srce filtrira nae najdublje emocije.

    Miran duh omoguuje kvaltetan i spokojan san.

    vi

  • Ljubav je energija vaeg srca i duha. Ljubav se osea

    ali takodjer verbalno izraava. Vano je kako, ta i na

    koji nain govorite ali i doivljavate ljude i ceo svet oko

    sebe.

    Srce enrgetski kontrolie jezik odnosno govor. Sada

    znamo zato nam se jezik zapleo kada smo prvi

    putpokuali da izrazimo ljubav voljenoj osobi.

    Oputeni slobodan nain komuniciranja uiniti e vas

    srenom i bezbrinom osobom. Volite i potujte sebe i

    druge, na taj nain vae srce e biti zdravije.

    vii

  • Perikardijum

    Perikardijum (ta to bee?) je neka vrsta srane kesice

    koja obavija vae srce i titi ga od stresa i negativnih

    emocija. Zamislite ga kao gnezdo koje je prigrlilo srce

    pomaui mu da nesmetano obavlja svoj posao.

    Perikardijum harmonizuje cirkulisanje krvi a takodjer

    energetski utie na balansiranje hormona.

    viii

  • eludac

    Glavni posao eluca je da razlae proteine i priprema

    razliitu hranu za kasniju doradu u tankom crevu.

    Samo dobro svarenu hranu organizam moe kasnije

    da iskoristi. Vano! Proces varenja zapoinje u ustima.

    Kada dobro vaete hranu, u ustima se proizvodi

    pljuvaka. Uticajem enzima iz pljuvake i dobrim

    vakanjem ustvari zapoinje digestivni proces.

    Kada hrana dospe u stomak, eluani sokovi razlau

    proteine, koji tako pripremljeni i usitnjeni odlaze u tanko

    crevo. Zapamtite! U sluaju da jedete brzo i samo

    gutate hranu, takva nesvarena hrana dospeva u tanko

    crevo. Takva hrana postaje potencijalni izvor kasnijeg

    problema.

    ix

  • Tanko crevo Tanko crevo je glavno mesto gde se zavrava varenje

    hrane. Zatvorite oi i zamislite crevo duzine oko 6

    metara smotano u vaem stomaku. Zamislite ga

    iznutra obloenog nenim i mekanim krznom. Kroz

    bogatu krvnu mreu krv ulazi u te siune krznene

    dlaice i iz tankog creva usisava svarene hranljive

    sastojke. Na tom istom mestu pijunske elije love

    masnoe. Kada ih identifikuju, u pomo pozivaju unu

    kesu.

    x

  • una kesa

    u je digestivni sok koji nastaje u jetri a kasnije se

    koncentrie i nakuplja u unoj kesi. una kesa

    prica svoj sok u tanko crevo kada pojedemo masnu

    hranu. Osnovna funkcija mu je da razlae masnoe

    tako da one mogu da budu svarene u tankom crevu.

    Proteini koje je eludac ve razloio nastavljaju da se

    tu vare zajedno sa masnoama; a odatle kasnije

    zajedno odlaze u krvotok.

    xi

  • Jetra

    Sva krv, bogata hranljivim sastojcima iz tankog creva,

    mora da prodje kroz jetru, glavnu fabriku ljudskog

    organizma.

    Tu se odvija sva arolija. Digestivni sistem razlae

    hranu koju jedete na osnovne sastojke. A u jetri se

    svi ovi elementi ponovo preradjuju u neku vrstu

    nuklearnog goriva. Razliiti tipovi goriva potrebni

    razliitim organima. Svi oni se proizvode u jetri

    glavnom efu kuhinje koji mea i kuva hranjive

    sastojke u vae omiljeno jelo. Celokupni process

    samoposluivanja se odvija putem krvotoka i svaki

    xii

  • deo tela uzima ta mu je potrebno za normalno

    funkcionisanje.

    Jetra preiava i skladiti suvinu krv koja nije

    trenutno potrebna za cirkulaciju. Ona se ponaa se kao

    tvrdjava koja uva va organizam tako to obezbedjuje

    osnovne rezerve u sluaju masivnog krvarenja u

    sluaju povreda. Naveli smo ranije da jetra proizvodi

    u koja je smetena u unoj kesi, a koja se koristi za

    razlaganje masnoe.

    Vidite, stanje u kome se nalazi vaa jetra takodje utie

    na vae oi i oni vid. Na jo jedan nain moete da

    proverite u kom je stanju vaa jetra a to je da

    pogledate svoje nokte. Ako su vrsti i zdravi, takva je

    onda i vaa jetra. Da biste procenili zdravstveno stanje

    jetre, proverite ove dve stvari.

    xiii

  • Slezina

    Slezina je, slino jetri, skladite krvi koja bi mogla biti

    potrebna u sluaju nekih povreda ili bolesti. Takodjer je

    odgovorna za va imuni sistem. Ako dodje do infekcije,

    slezina alje svoju vojsku, trupe belih krvnih zrnaca

    kao spas. Slezina je takodje staraki dom za ostarelu

    krv. Nakon putovanja od tri do etiri meseca kroz va

    organizam, crvena krvna zrnca odlaze u slezinu da se

    odmore i opuste. A kada zavre svoj ivotni vek, njihovi

    se delovi ponovo recikliraju u potpuno novu krv. Usne i

    usta reflektuju stanje u kojem se nalazi vaa slezina.

    xiv

  • Pankreas Kada delimino svareni eeri i ugljeni hidrati dospeju

    u tanko crevo aktiviraju pankreas. To je duguljasti

    organ koji podsea na gutera. To mu je i drugi naziv,

    guteraa. On obavlja dva posla.

    Prvi je proizvodnja i distribucija enzima u tanko crevo.

    Oni tu razlau eere i na sitne delie, tako da oni lako

    budu usisani u krvotok. Krv zatim raznosi eer u elije

    koje ga koriste kao glavno gorivo.

    Sagorevanjem eera telo dobija energiju.

    Drugi posao pankreasa je da proizvodi hormon insulin.

    Kakva je uloga insulina i zato nam je on potreban?

    xv

  • Naime, krv transportuje kiseonik i hranljive sastojke iz

    hrane koju konzumirate do svake elije vaeg

    organizma. Svaka elija je malena baterija kojoj je

    potrebna energija da bi ivela. eer obezbedjuje tu

    energiju, poput benzina u automobilima.

    Masnoe i protein grade telo i potpomau funkciju

    svake elije. Ali kako ta energija ulazi unutra? Svareni

    proteini i masnoe lako ulaze u elije kao da imaju klju

    od ulaznih vrata. Ali za siroti eer to nije sluaj, nema

    taj klju. Njemu je potreban neko da ga pusti unutra.

    A to je insulin portir koji mu omoguuje nesmetan

    ulazak. Ako u telu nema eera koji e poput goriva

    sagoreti i dati energiju, ono e umesto toga upotrebiti

    masnou. Ako eliminiete eere iz ishrane to e vam

    pomoi da se oslobodite suvinih kilograma koje je

    vae telo spremilo za crne dane. Ako vie nema

    masnoe za sagorevanje, tada e gladna elija da

    posegne za drugim izvorom goriva. Tek u tom sluaju

    elija e poeti da sagoreva vlastite proteine. Ups,.

    to je veoma loe za organizam i znak veoma

    naruenog zdravlja.

    xvi

  • Debelo crevo i mokrana beika Debelo crevo i mokrana beika pripremaju i skupljaju

    vrsti i teni otpad za deponovanje i reciklau ali

    izvan vaeg tela. Veoma je vano redovno izbacivati

    potencijalne otrove iz naega organizma. Jutarnji

    odlazak u toalet i pranjenje creva je prvi dnevni znak

    vaeg dobrog zdravlja.

    xvii

  • Trostruki greja

    Nikada niste uli za trostruki greja?

    To u stvari nije fiziki organ, ve radije opisuje

    zajedniko funkcionisanje i povezanost svih organa

    u telu. Ovo je malo tee objasniti. Seate se prie o

    ajniku u uvodu ove knjige? Trostruki greja je dobar

    xviii

  • primer koji potkrepljuje tu priu razliite kulture

    posmatraju stvari sa razliitih taaka gledita,

    a onda donose razliite zakljuke. U kineskoj medicini,

    harmonija izmedju razliitih organa se smatra vanijom

    od posmatranja stanja svakog organa za sebe. Prva

    faza terapije je bazirana na harmonizaciji celokupnog

    organizma a tek zatim se fokusira na odredjeni organ.

    Nasuprot tome, zapadna medicina se odmah

    koncentrie na leenje obolelog organa veinom ne

    uzimajui u obzir ovu veoma vanu injenicu.

    Dakle, evo kako funkcionie trostruki greja:

    zamislite svoje telo podeljeno na tri dela.

    U gornjem delu se nalaze plua i srce. Ovde se odvija

    disanje i preiavanje vae krvi.

    U srednjem delu se nalaze organi kao to su eludac,

    jetra, slezina i pankreas, u kojima se odvija process

    varenja hrane.

    U donjem delu, ispod pupka, smeteni su bubrezi,

    creva i reproduktivni organi. Ovo je glavni centar za

    reciklau, gde se korisno odvaja od nekorisnog i gde

    se takodjer eliminie otpad iz organizma.

    Trostruki greja, zagreva tj. vri koordinaciju funkcija

    ova tri dela tako da svi oni budu u medjusobnoj

    harmoniji. Osim ove funkcije on takodjer kontrolie

    temperaturu vode u vaim elijama. Na taj nain

    xix

  • odrava temperaturu tela na idealnom nivou, koja

    kasnije omoguuje da se stvari glatko odvijaju.

    Sa stanovita zapadnjake medicine, posao trostrukog

    grejaa obavljaju hormoni i autonomni nervni sistem,

    odnosno, sve se odvija bez potrebe da mi ita namerno

    i svesno inimo u vezi sa tim.To su tzv. automatske

    funkcije.

    Hormoni se proizvode u lezdama. Ako telo

    posmatramo kao orkestar, onda su lezde sa

    unutranjim luenjem muziari. Glavni dirigent je

    hipofiza, koja se nalazi tano iza vaih oiju, smetena

    u centru mozga. Ona je odgovorna za sve ostale

    lezde. Hipofiza diriguje orkestrom u kome sviraju

    druge lezde, kao to su titna lezda, jajnici

    nadbubrene lezde i td. Kada krv protie kroz njih,

    ona prima instrukcije u vidu hormona. Hormoni zatim

    krvotokom odlaze u celo telo gde stimuliu ostale

    organe u specifinu akciju. Veoma su moni; malo ih

    treba da bi se otilo daleko. A da bi znao gde ta treba

    da uradi ili rasporedi, dirigent hipofiza, koristi

    najvelianstveniji svetski kompjuter va mozak.

    xx

  • Mozak Mozak je centar svesti, misli, intelekta i pamenja. On

    takodjer kontrolie funkcije vida, sluha, okusa, mirisa i

    govora. Preko njih smo povezani sa iskustvima iz sveta

    oko nas. Bogati sistem nerava i kapilara omoguava

    cirkulaciju velike koliine krvi kroz mozak. Krv i nervno

    tkivo prenose i obradjuju informacije o ispravnoj funkciji

    drugih organa i delova tela. Vae ponaanje direkno

    zavisi od pravilnog funkcionisanja mozga.

    Mozak, kimena modina i nervi su jedan

    komunikacioni sistem. To je vaa lina internet mrea

    xxi

  • koja slui za prenos i sinhronizaciju svih fizikih,

    mentalnih, emotivnih i duhovnih procesa i informacija.

    xxii

  • Apendiks/Slepo crevo

    Slepo crevo lii na malog crva i veliko je otprilike

    kao va kaiprst. Iako je zakaeno za debelo crevo,

    ono je deo odbrambenog sistema tela, zajedno sa

    krajnicima i limfnim vorovima. Vae slepo crevo i

    krajnici su napravljeni od istog tkiva; a proizvode

    odbrambene elije koje trae, hvataju i eliminiu

    bakterije, viruse, otrove i ostale uljeze kojima nije

    mesto u zdravom organizmu. Krajnici su prva linija

    odbrane. Oni u grlu hvataju sve to mogu pre nego

    neprijatelji prodru dublje u telo. Apendiks lovi toksine

    tokom varenja. Ako oni omanu onda e se slezina

    ukljuiti u igru. Prvo e da poalje elije da napadaju te

    neprijatelje koji su uspeli da udju u krvotok. Toplota je

    proizvod ovog sukoba a to utie na generalni porast

    telesne temperature.

    xxiii

  • Limfni vorovi Limfni vorovi izgledaju kao mali grozdovi i smeteni

    su oko svih glavnih organa i krvnih sudova. Oni

    predstavljaju bazu za bela krvna zrnca sve dok ne

    zatrebaju. Limfni vorovi su ukljueni u prvu liniju

    odbrane od irenja infekcije u vaem organizmu.

    Ako se recimo poseete, prvo to se desi je krvarenje.

    Bela krvna zrnca odmah ure na to mesto sa namerom

    da se bore sa moguim bakterijama i unite ih. Ako

    nisu dovoljno jaka da to urade ili ako je posekotina

    velika i neosvojiva, onda bela krvna zrnca alju

    poruku limfnim vorovima u pazuhu da to pre poalju

    pojaanje.

    xxiv

  • Organizam

    xxv

  • Ve ste uoili koliko su svi ovi telesni sistemi povezani

    i medjuzavisini. Slabost u jednom sistemu uzrokovati

    e kasnije slabost u svim ostalima. Naravno, mnogo

    vie od toga se deava u vaem organizmu, ali sam

    eleo da vam dam jednostavan prikaz kako i ta

    vai unutranji organi rade, dvadeset etiri asa,

    svakodnevno, tokom itavog vaeg ivota. Pogledajte

    ilustraciju celog organizma koja je data na prethodnoj

    strani. Zapazite kako su svi organi priljubljeni jedni uz

    druge i svaki se naslanja na prvog do sebe. Upravo

    zbog te povezanosti, u zdravom telu, svi oni bi trebalo

    da budu u harmoniji, prvo sami sa sobom a zatim sa

    drugim organima. Na taj nain e celokupni organizam

    biti zdrav i glatko funkcionisati.

    Neki mogui problemi

    Prvo o emu bih eleo neto da kaem je dijabetes ili

    eerna bolest. To je stanje koje nastaje kad pankreas

    nije u mogunosti da proizvede dovoljno insulina koji

    omoguava ulazak i upotrebu eera u eliji. Neki ljudi

    imaju genetsku predispoziciju za dijabetes. Ako ne

    paze ta jedu, postoji velika ansa da se bolest ispolji.

    Evo ta se deava:

    xxvi

  • Ako osoba sa genetskom predispozicijom za dijabetes,

    svakodnevno konzumira eer i slatkie, onda posle

    izvesnog broja godina, elije pankreasa koje proizvode

    insulin, a ve ionako slabane, sagorevaju ili izumiru

    od prekovremenog rada. Kada se proizvodi manje

    insulina, sav eer ne moe da udje u elije i ne moe

    da se iskoristiti kao gorivo. Zbog toga on ostaje u krvi

    (uli ste za izraz visok eer u krvi).

    Previe neupotrebljenog eera u krvi, na due vreme

    nagriza male krvne sudove, kapilare, koji posle

    izvesnog vremena postaju krti i nesposobni da

    obavljaju svoj glavni posao, a to je transport hranjivih

    materija i kiseonika u elije.

    Uopteno govorei, posle deset do petnaest godina,

    ljudi sa dijabetesom, a koji ga ne kontroliu i ne

    reavaju problem, poeti e da imaju tegobe sa

    generalnom cirkulacijom krvi, takodjer nastaju problemi

    sa vidom, bubrezima i zglobovima. Ovi organi su

    veoma bogati kapilarima koji vremenom postaju

    oteeni, a ti organi koje snadbevaju kiseonikom i

    hranjivim materijama slabiji.

    Veoma je vano da ljudi, koji imaju u porodinoj istoriji

    dijabetes, izbegavaju konzumiranje eera i slatkia i

    xxvii

  • da biraju posao sa niskim nivoom stresa. Nastanak

    dijabetesa moe da se sprei! Obratite panju ako ste

    stalno edni, sue vam se usta, nervozni ste, imate

    drhtavicu i stalno udite za eerom, onda treba da

    proverite stanje eera u krvi. U tom sluaju potreba za

    slatkim se javlja usled nedostatka eera na elijskom

    nivou a ne to ga nedovoljno unosite. Moda ga ima

    dovoljno u krvi, ali bez insulina, kojim se vrata elija

    otvaraju, eer do njih ne moe da dopre. Ukoliko se

    bolest ve razvila, potrebno je leenje. Pored

    propisanih lekova, potreban je i ispravan nain ishrane.

    Svakodnevno konzumiranje povra u obliku salata

    bogatih enzimima i prirodnim uljima e povoljno uticati

    na regulisanje nivoa eera u krvi. Takodjer meavina

    svee iscedjenog soka od celera i peruna ima

    blagotvorno delovanje.

    Pozabavimo se sada jo jednim oboljenjem. Siguran

    sam da ste ve uli za kamen u uni, ali da li znate

    ta je to i ta ga izaziva. Ako se u unoj kesi kojim

    nezgodnim sluajem zateknu bakterije, mogu da

    uzrokuju infekciju koja menja kvalitet unog soka.

    u postaje lepljiva i ba kao lepak, vezuje bakterije i

    izumrle elije, stalno ih akumlirajui. Vremenom se svi

    ti slojevi nataloe i formiraju kamenje, koje varira u

    kvantitetu, obliku i veliini.

    xxviii

  • Kamenii mogu da budu sitni kao pesak ili krupni

    kao klikeri. una kesa lii na malu, urednu vreicu

    krukolikog oblika. Kamenje vremenom iritira njene

    unutranje zidove. Ono ponekad biva samo izbaeno,

    ako je malog promera, iz une kese u tanko crevo a

    zatim putem stolice biva odstranjeno van. To je veoma

    dobro. A loe je to to se ponekad moe zaglaviti u

    unom kanalu koji unu kesu povezuje sa tankim

    crevom. Ako se ovo dogodi, protok ui je blokiran, to

    uzrokuju podrebarni otar bol sa desne strane. A zatim

    nagomilana i blokirana u u unoj kesi i jetri, dovode

    do toga da koa i beonjae dobiju ukastu boju.

    Drugim reima, veliki problem.

    Ako se una kesa odstrani, jetra ljubazno preuzima

    njen posao aljui u direktno u tanko crevo da

    svari masnoe. Ipak, za razliku od une kese, koja

    kontrolisano prska u u mlazevima onda kada nam je

    potrebno, sada jetra je isputa stalno malo po malo,

    kaplje bez obzira da li vam je u tom momentu treba ili

    ne. Dakle, ako vam je una kesa odstranjena,

    nemojte da konzumirate previe masnoe odjednom.

    Da se sada kratko osvrnemo na puenje. Ako ne

    puite, ne poinjite. Ako ve puite, svakako da vas

    jedna cigareta posle ruka nee ubiti. Nikotin donekle

    xxix

  • stimulie sokove za varenje; ali ako puite previe ili na

    prazan stomak, najvie ete otetiti i plua i eludac.

    Puenje e, u stvari, na kraju otetiti va celokupan

    sistem. Dakle, ako ne moete da se ograniite na

    jednu cigaretu posle jela, bolje da od puenja to pre

    odustanete. Ako zaista uivate u svojoj cigareti posle

    jela, budite svesni da ljudi u vaoj blizini, koji nisu

    puai, ne dele sa vama taj uitak. Nikada ne puite u

    blizini beba i dece. Dozvolite im da imaju zdrav poetak

    svoga ivota.

    A sada da se osvrnemo na konzumiranje

    bezalkoholnih pia. esto zanemareni izvor problem

    na zapadu je velika potronja gaziranih pia. Neemo

    im spominjati imena. Osim injenice da gazirani

    napitak u sebi sadri i veliku koliinu neprirodnih boja,

    tetnih konzervansa, eera (ili jednako nezdrave

    zamene za eer); karbonizacija (mehurii!) u piu

    preuzima lanu ulogu digestivnih sokova (to ukljuuje

    i gaziranu mineralnu vodu). Ovo utie na to da se pravi

    proizvodjai sokova za varenje u vaem organizmu

    ulenje, a va sistem za varenje postaje ovisnik o

    gaziranim piima, koji na kraju loe obavljaju njihov

    posao.

    xxx

  • U redu je da ponekad popijete gazirano pie ili kada

    vam je potrebno da podrignete, ali ne ba svakoga

    dana.

    xxxi

  • xxxii

  • 4 - Re, dve o glavoboljama

    Marija i Dana pate od glavobolje. Obe uzimaju aspirin,

    a ujutro e pozvati svog lekara. Verovatno e se nakon

    uzimanja tableta protiv bolova neko vreme oseati

    bolje, ali su velike anse da e se i sledee nedelje

    obratiti lekaru ponovo alei na glavobolju. Zato?

    Veina lekova protiv glavobolje mogu biti efektni za

    oslobadjanje od trenutnog bola, koji je posledica nekog

    loeg stanja, ali oni nemaju nikakvog uticaja na njegov

    uzrok!

    Sve dok ne prepoznate i ne uklonite uzrok, (ili moda

    vie njih zajedno!) ovaj problem vas moe stalno

    proganjati.

    Zapamtite, nisu sve glavobolje uvek istog porekla.

    Da se vratimo Mariji. Ima oko etrdeset godina.

    Glavobolje joj se javljaju od pre par meseci, nekoliko

    puta nedeljno. Veoma je osetljiva na buku i svetlo kada

    glavobolja krene. Prija joj da bude sama u zamraenoj

    sobi dok bol ne umine. Ona ima otar bol na jednoj

    strani glave, koji se protee od obrve preko ela pa do

    vrha uveta. Ovaj tip glavobolje je poznat kao migrena.

    xxxiii

  • Marija je nezadovoljna svojim poslom. Moglo bi se

    rei da je naprasita i esto posee za okoladom.

    Iz iskustva znam da ovi simptomi ukazuju na to da

    uzrok njenih glavobolja lei u problemima sa varenjem.

    Dolo je do disbalansa izmedju njene jetre i une

    kese, a to je uzrokovano stalnom izloenou stresnim

    situacijama i pogrenom ishranom.

    ta bismo mogli da preporuimo Mariji? Pre svega

    da promeni nain ishrane. to manje kafe, alkohola,

    nikotina i ljutih zaina. Da zaboravi na okoladu i

    slatkie na odredjeno vreme. Umesto okolade moe

    da se ponekad poasti oljom toplog kakaa ujutru.

    (Jednu kaiicu nezasladjenog kakao praha pomeati

    sa kaiicom meda u etvrtini olje vrueg mleka. Kada

    se kakao rastvori dodati vrue mleko do vrha olje.

    Kakao sadri dosta gvodja to opet jaa krv a vano

    je da nema eera i masnoa koji se inae nalaze u

    okoladi). Marija treba da jede vie ivu hranu, salate

    od raznog sveeg povra, te piti svee iscedjene vone

    sokove.

    Na taj nain ona bi harmonizovala rad stomaka i

    obezbedila dovoljno vitamina i minerala kojima se jaa

    celokupni digestivni sistem. Supe, salate, mladi listovi

    maslaka i voe e opustiti njeno telo i pomoi protok

    xxxiv

  • energije u jetri. Dobro e joj doi olja aja od nane u

    prepodnevnim asovima i pre odlaska na spavanje.

    Takodje bi joj dobro dola promena posla, odnosno

    da nadje posao sa manje stresa i posao u kome

    e zaista uivati. Ljutnja i frustracija koju Marija

    nagomilava na trenutnom poslu truju jetru.

    Upoznajmo se sada sa Danom. Ona ima esdeset

    i neku godinu, penzionerka, mirne prirode. Kada

    nju zaboli glava, onda se to pojavljuje sa stranje

    strane glave na potiljku. Stanje se pogorava kada

    je vreme zahladi. esto osea bolove i ukoenost

    u vratu i ramenima, a ponekad osea tup bol u dnu

    ledja.ali se i na zamor oiju kad glavobolja pone.

    U njenom telu se nagomilalo mnogo hladnoe.

    Takodjer odvijaju se degenerativni procesi

    (osteoporoza) u prljenima njene kime i ima

    lou cirkulaciju krvi u vratu i gornjem delu ledja.

    Upravo su slaba cirkulacija i nagomilana hladnoa

    uzroci njenih glavobolja. Stanje joj se naglo pogorava

    kada se iva u termometru sputa prema 0.

    Dana treba da pije dosta toplih napitaka, posebno

    ajeve od cimeta i djumbira da bi pomogla svom

    varenju, unapredila cirkulaciju krvi i zagrejala svoje

    xxxv

  • telo. Trebalo bi da iz ishrane izbaci hladne napitke i

    pogotovo sladoled. Takodje, trebalo bi da izbegava

    svaku vrstu tzv. ekstremne hrane (videti klackalicu u

    prvom poglavlju). Blago zainjeni pirina i supa e je

    zagrejati. Trebalo bi da sebi nabavi topli al i njime

    ugreje ledja i vrat. Magnetni pojas e joj takodje initi

    dobro, a sauna e je zagrejati od glave do pete.

    Lagane vebe, sporo kruenje glavom, istezanje, joga

    ili bilo ta to utie na veu fleksibilnost ledja i vrata,

    pomoie joj da izbegne glavobolje u budunosti.

    Evo sada jo nekoliko primera uobiajenih glavobolja i

    njihovih uzroka.

    Miki je tinejder. On je visok i mrsav. Ima 16 godina,

    upravo je dobio vozaku dozvolu i prosto ne moe da

    doeka da se otisne u ivot. Poput mnogih tinejdera

    i on je nervozan, napet i temperamentan. Navike u

    vezi sa ishranom su mu dosta loe. On voli da provodi

    vreme sa svojim prijateljima, najee konzumira brzu

    hranu, jede na brzinu, i zaliva sve to pojede velikim

    brojem ledenih gaziranih napitaka. Izbegava, odnosno

    nema vremena, za hranu spremljenu kod kue. U

    poslednje vreme eona glavobolja i bol u stomaku

    smetaju njegovom ivotnom stilu, a pored toga sve

    vreme podriguje a ponekad i povraa.

    xxxvi

  • Mikijeve glavobolje i bolovi u stomaku se uglavnom

    javljaju odmah posle jela. Koji je njihov uzrok? Slab

    stomak, zbog nezdravih navika u ishrani (kako, gde i

    ta jede?), je razlog tih tegoba. Kao prvo Miki bi trebalo

    da naui da jede polako, da eliminie gazirana pia,

    zainjenu i prenu hranu, i da bar za neko vreme

    izbegava meso.ovee, ta onda da jedem?, pitae

    Miki. Ako bi jeo kod kue, tu bi verovatno imao bolji

    izbor. Mogao bi da zapone svoj dan oljicom aja od

    sladia. Za ruak i veeru supa je odlina, kao i

    kuvana hrana.Treba mu vie sveeg povra i voa.

    Malo jogurta pred spavanje bi mu jako prijalo. Ako Miki

    ba ne moe da se odvoji od drutva, jo uvek moe

    da se hrani bolje nego pre. Mnogi restorani brze hrane

    u svojoj ponudi imaju i supe i salate, to je dobar izbor.

    Takodje testenina sa laganim sosom i vegeterijanska

    hrana su mu dostupni. Ali, nikako ne sme da pije

    hladna gazirana pia.

    Ve sam spominjao da gazirana pia slabe sistem za

    varenje. U stvari, nije ba najbolja ideja piti bilo kakvu

    tenost sa hranom. Samo civilizovana ljudska bia

    piju vodu uz obroke. ivotinje prvo jedu pa kasnije kad

    odmore piju vodu. Moda bi trebali neto da nauimo

    od njih. Ako pijete tenost uz hranu to e samo oslabiti

    xxxvii

  • vae digestivne sokove. Tako razredjeni sokovi za

    varenje gube svoju snagu i funkciju.

    Glavna stvar za Mikija, kao i za sve nas, je da obratimo

    vie panje, ne samo na vrstu hrane ve i na to kako

    jedemo. Ako itamo novine ili gledamo TV u toku jela,

    na mozak nije dovoljno povezan sa naim stomakom.

    Trujemo se nekim nebitnim informacijama. Dobro

    varenje kree ak i pre nego to ponemo da jedemo !

    Kada vidimo ukusnu hranu ili osetimo miris neijeg

    kuvanja, to nam izaziva luenje pljuvake u ustima,

    i spremni smo da i sami neto pojedemo. Ako ne

    obraate panju na to to jedete ili jedete nesvesno,

    tada e va organizam proizvoditi manje digestivnih

    sokova a stomak e se ulenjiti to e opet dovesti

    do problema sa varenjem.

    ( Brza hrana = brza smrt ! )

    Miki bi trebalo, nekoliko nedelja, da strogo vodi rauna

    o svojoj ishrani. Posle toga, jogurt i itarice e biti

    dovoljne za poetak uspenog dana. Uvek sa sobom

    treba da ima po neku voku, a za ruak svee povre.

    To e ga odrati na pravom putu. Miki moe

    povremeno ponovo da jede meso i da popije neko

    gazirano pie, ali ako se vrati svim loim prijanjim

    navikama u ishrani, glavobolje e se ponovo pojaviti.

    xxxviii

  • Sada emo se upoznati sa Mikijevom tetkom Andjom.

    Ona pati od tupih bolova po celoj glavi. Miki kae da se

    tetka Andja veoma sporo kree. Njemu je to smeno.

    Njoj nije. Ona ima viak kilograma, bleda je, stalno je

    umorna i nema energije. Ne voli da eta, veba ili da

    se bavi bilo kakvim fizikim aktivnostima. Ustaje ujutru i

    ceo dan provodi kao zombi. Nema nade ni snova niti

    sentimentalnu vezu. Ide na posao svaki dan

    autobusom. Njena tupa glavobolja se pogorava u

    popodnevnim asovima. esto zaspi u autobusu pri

    povratku kui i probudi se oseajui se jo gore. Sirota

    tetka Andja. Ona je u potpunom haosu.

    Uzrok Andjine glavobolje je nedostatak ivotne

    vitalnosti. Tup bol u glavi nastaje zbog slabosti njenog

    celokupnog organizma. Trebalo bi da ojaa i osvei

    svoju krv, te da pobolja optu cirkulaciju u telu. Kada

    bismo to rekli na slikoviti pesniki nain Kineza: Cela

    energija njenog tela je otekla u ustajalo jezero, umesto

    da bude kao ivahna, brza planinska reka.

    Andja bi trebalo da promeni svoj ivotni stil u

    potpunosti. Prva stvar koju treba da uradi je da pone

    da se kree. Umesto to se vozi autobusom ceo put od

    kue do posla, mogla bi da iz njega izadje ranije i

    xxxix

  • prepeai ostatak puta. Trebala bi da iz dana u dan,

    stalno poveava duinu puta koju prelazi.

    Na poslu moe da jede jagode, maline ili kupine radije

    nego neki slatki ili ips. Kafu da zameni sveim sokom

    od pomorande ili argarepe. olja stimulativnog aja

    od cimeta ili djumbira ujutru, a popodne i uvee olja

    aja od nane e pomoi da se uspostavi ravnotea u

    Andjinom sistemu. Ona mora da zaboravi na brzu

    hranu, kafu, cigarete, okoladu i gazirana pia. Kada

    se bude bolje oseala, mogla bi da potrai neto to bi

    joj omoguilo vie kretanja i socijalnih kontakata kao

    to su asovi plesa ili neki drugi vid sportske rekreacije.

    Da upoznamo jo jednu damu. Ona se zove Sara.

    Ona nema este glavobolje i uglavnom se dobro

    osea. Vodi aktivan ivot i ispravno se hrani. Radi na

    dobro plaenom poslu, koji voli, u srenom je braku i

    ima dvoje lepe dece. Sara nalazi i dovoljno vremena

    da dva puta nedeljno ode na aerobik.

    Ona je super-mama, dri sve pod kontrolom. Ipak,

    danas je mui glavobolja. Primetila je da joj se to

    obino deava pred menstruaciju. Bol joj bubnja u

    sleponicama. Ovaj tip glavobolje je neka vrsta alarma.

    Upozorava vas da usporite i povedete vie rauna o

    xl

  • sebi. Sari je potreban odmor. Vreme je da celoj

    porodici otvoreno kae da treba vie da se posveti sebi

    samoj. Topla kupka sa nekoliko kapi ulja od lavande,

    oputajua muzika i olja aja od nane, kamilice ili

    valerijane opustie njeno napeto telo, relaksirati miie

    i regulisati san. Sara bi trebalo da generalno uspori,

    obzirom da njenom organizmu treba vremena da se

    odmori i osvei.

    Nekada su ene uobiavale da malo prilegnu i da

    se ee odmaraju tokom menstrualnog perioda.

    U dananje vreme mnogim enama je takva navika

    ist luksuz. ene bi trebalo da budu svesne da ukoliko

    im je potrebno malo mira, onda bi moraju sebi i da ga

    priute. Bar jedno vee u mesecu provedite same sa

    sobom. Od porodice zatraite podrku. Ne odgovarajte

    na telefonske pozive, jednostavno ga iskljuite.

    Jednom meseno sami sebe razmazite. O tome mislite

    kao o investiciji u svoje zdravlje.

    Vratimo se glavoboljama: Da li ste znali da su 80 posto

    glavobolja znae funkcionalne neravnotee izmedju

    naih organa ili, posmatrajuoi ire,naeg tela i okoline?

    Naravno, kada vas zaboli glava moete da uzmete

    aspirin ili neki drugi analgetik umerene jaine, ali kada

    bol umine, ne sedite prekrtenih ruku. Promenite neto

    xli

  • u nainu ivota i ishrane. Ako puite, prestanite!

    etajte i bavite se fizikim vebama. Znam da izgleda

    teko, ali va zdrav ivot je u pitanju.

    Akupunktura moe dosta da pomogne u prevazilaenju

    tekoa kada se odluite na zdrav ivot. Ova tehnika

    leenja harmonizuje vae telo i pomae da vam

    promene koje pravite ne budu toliko teke. O nainu

    funkcionisnja akupunkture govoriemo vie u 8.

    poglavlju.

    Ako glavobolje uporno traju i nakon to ste poboljali

    nain ivota, bilo bi dobro da napravite detaljniji

    pregled da bi se ustanovio neki eventualni problem sa

    sinusima, uima, oima, nosom ili zubima, zatim, da li

    postoji degeneracija krvnih sudova, tumor ili neto

    drugo. U svakom sluaju, ako ste ve napravili

    osnovne promene ka zdravijem ivotu, va organizam

    e biti u mnogo boljoj poziciji da se izbori sa ozbiljnijim

    problemom ako se dokae kao glavni uzronik vaih

    glavobolja.

    xlii

  • 5 - Pokaite emocije

    Nismo ba samo ono to jedemo, kao to neko ree.

    Dekart je rekao da on misli, pa dakle postoji, to

    takodje nije potpuna istina. Filozof Don Don smatra:

    ovek nije ostrvo, ime se pribliavamo naoj tvrdnji

    da smo mi samo deo jedne velike celine. Svoju okolinu

    doivljavamo kroz ula: vida, mirisa, sluha, ukusa,

    dodira, pa kroz predoseanja i dubokih uvida, to je

    neka vrsta mentalnog osetila.

    Svaki na kontakt sa okolinom vie ili manje utie na

    nae zdravlje. Bez naih pet ula ne bismo spoznali

    svet oko nas. Ona nam omoguavaju potpuniju

    povezanost sa tim svetom, da bi preiveli i uivali u

    ivotu. Naa intuicija i instinkt nam takodje pomau da

    preivimo, pogotovo ako obratimo panju na njih. Ljudi

    koji odrastaju i ive u prirodi imaju mnogo osetljivija

    ula i otriju percepciju. Svesni su i najmanjih promena

    temperature i promena, recimo u ponaanju ptica ili

    drugih ivotinja. Tako i treba da bude jer od toga zavisi

    njihov opstanak.

    to smo napredniji u tehnolokom smislu sve vie

    mislimo da kontroliemo svoju neposrednu okolinu.

    ivimo u udobnim kuama sa centralnim grejanjem i

    xliii

  • rashladnim uredjajima. Hranu kupujemo u

    prodavnicama, ne uzgajamo je niti idemo u lov.

    Sve nam to daje vie vremena za