GOUDA 14. APRIL 2006. NASA BOSNA - Platform BiHplatformbih.nl/Nasa Bosna/Nasa Bosna 6.pdf“Muslimani su polagali pravo na cijelu teritoriju BiH, a Srbi i Hrvati su priznavali njihovo

GOUDA 14. APRIL 2006.

Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji 1

NASA BOSNA

List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji Broj 6

Saopštenje Platforme BiH u Nizozemskoj povodom Sporazuma o

ustavnim promjenama

SAVREMENA I SUVERENA BOSNA I HERCEGOVINA JE U

INTERSU SVIH NJENIH GRAĐANA

Platforma BiH u Nizozemskoj, Platforma zajednice udruženja građana Bosne i

Hercegovine u Nizozemskoj se ovim pismom obraća svim građanima Bosne i

Hercegovine i njenim prijateljima u svijetu, a posebno političarima i strankama koje su

potpisale Sporazum i propagiraju najavljene promjene ustava BiH.

Rukovodstvo Platforme BiH u Holandiji - Sefkija Hadziarapovic, Natasa Savic,

Fahrudin Congo i Dzevad Kuric - raspravlja o Sporazumu o ustavnim promjenama



Dejtonski sporazum iz 1995. godine je sklopljen u uslovima agresije i genocida a kao

nužna alternativa nastavku rata i daljeg stradanja građana Bosne i Hercegovine. Taj

sporazum, koji de facto služi kao ustav BiH, nije nikada pružao, niti to sada čini, osnovu

za istinski i dugotrajan mir, kao ni za naprednu i savremenu državu BiH, što je potvrdila i

praksa u proteklih deset godina njegove primjene. Posebno negativan element

Dejtonskog sporazuma je formiranje entiteta i njihove ovlasti koje potkopavaju svaku

mogućnost da BiH funkcioniše kao suverena i prosperitetna država svih njenih građana.

Stoga su neophodne što skorije konstruktivne ustavne promjene koje će podrazumijevati

baveznoukidanjeentiteta.

Od strane jednog broja političara i njihovih stranaka dogovorene i predložene

ustavne promjene ne samo da ne donose rješenje za postojeće nametnuto stanje već

to stanje pokušavaju dovesti do njegovog završnog oblika i legalizovati ga.

Predložene ustavne promjene negiraju žrtve i stradanja građana BiH, a priznaju i

potvrđuju rezultate genocidne politike i ratnih zločina. Sporazum o ustavnim

promjenama, nastao iza zatvorenih vrata i bez saglasnosti građana BiH, je ogroman korak

unatrag u razvoju vjekovnog multi-etničkog suživota i države BiH. Kao takav on

predstavlja recept za kratak i bolan proces rastvaranja i uništenja Bosne i Hercegovine i

njenog društva.

Iz ovih razloga su predložene ustavne promjene neprihvatljive i predstavljaju izdaju –

izdaju svih njenih građana, u BiH i svijetu, izdaju svih onih koji su za BiH i njene

jedinstvene vrijednosti platili ogromnu cijenu, izdaju svih onih koji danas rade na

izgradnji i napretku BiH, izdaju budućnosti BiH i njenih narednih generacija. Platforma

BiH u Nizozemskoj je svoj stav o nužnosti ukidanja entiteta saopštila i u nedavnom

razgovoru sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Nj.E. M. Kebom.

Ovim saopštenjem se Platforma BiH u ime građana BiH u Nizozemskoj obraća

predlagačima ustavnih promjena, svim građanima BiH u zemlji i svijetu, kao i

svima kojima BiH leži na srcu, i zahtijeva od nadležnih da se navedeni ponižavajuci

Sporazum hitno povuće i u najširoj demokratskoj debati predlože nove ustavne promjene ili novi ustav koji će biti osnov za suverenu, jedinstvenu i modernu državu

Bosnu i Hercegovinu i prihvatljiv za sve njene građane.

Platforma BiH u Nizozemskoj Gouda, 26.03.2006.



Den Haag: Tuzba BiH protiv SiCG

TUZBA USMJERENA I PROTIV TEMELJA RS

Pise: Alosman Husejnovic

U ponedjeljak 27 marta 2006 g. u Palati pravde u Den Haagu zapocela je, po opcim

ocjenama, najvaznija poslijeratna bitka za Bosnu i Hercegovinu-glavna rasprava po tuzbi BiH

protiv Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju. I pored snaznog utiska koji je ostavio tim BiH u

iznosenju dokaza protiv tuzene strane medju novinarima i posmatracima u Den Haagu s

najvecom je paznjom iscekivan nastup tima koji je odabrao Beograd. No, kako se moglo naslutiti

cim su se dokopali govornice u Palati pravde advokatski tim SiCG demonstrirao je poznatu

retoriku koja se na Balkanu slusa vec 15 godina. Znajuci da ih petnaestoclano sudsko vijece mora

saslusati bez prekida i uzimanja rijeci iz dana u dan su grmili kako “nema agresije na BiH vec

gradjanski rat njenih naroda”, “nema ni genocida vec zlocini pojedinaca-za koje sve strane

trebaju odgovarati”, zrtve (“kojih ima na obe strane”) su individualan cin a i preuvelicavaju se

itd. I k tomu jos, iako ljudi od pravne nauke svaki dan za Bosnjake su koristili termin Muslimani s izuzetkom nekih stranaca-advokata.

Alosman Husejnovic pred Palatom Svjetskog suda pravde u Den Hagu



Tokacine tvrdnje kao argument SiCG

U ovoj je retorici prednjacio prof. Radoslav Stojanovic, agent tuzene strane. On je u svom

jednosatnom, prilicno anemicnom nastupu, odmah BiH ponudio vansudsku nagodbu i diplomatsko

rjesenje kao “najbolji put za pomirenje” isticuci da je nova vlast u SiCG bez Milosevica vec pokazala

spremnost na saradnju s medjunarodnom zajednicom ali i upozorio da bi eventualno prihvatanje tuzbe

od Suda moglo dovesti do jacanja ekstremizma u Srbiji. U tom pravcu naglasio je da ce SiCG pokusati

osporiti nadleznost suda te “cinjenicne netacnosti sadrzane u tuzbi” potpuno ubijedjen da su navodi

bosanske strane neosnovani a posebno argumenti za genocid. Na to je, nakon “izvinjenja u ime Vlade

SiCG za pocinjene zlocine u BiH” vise od sat vremena potrosio Saša Obradovic, inace prvi savjetnik u

ambasadi SiCG u Kraljevini Holandiji. On se uporno trudio umanjiti brojke zlocina na primjerima

Zvornika, Kozarca, Hambarina, Bijeljine, Brckog,.logora Keraterm, Luka i Omarska tvrdeci da su

brojke be-ha strane “prenapuhane” iako nije negirao zlocine. U tu svrhu Obradovic se posluzio

kontroverznom tvrdnjom sarajevskog dokumentacionog centra Mirsada Tokače da je u BiH stradalo tek

oko 95000 ljudi od cega su 24216 bili Srbi! On je Sudu sugeriraro da se ne mogu relevantnim uzeti

nalazi i tvrdnje komisija koje su predvodili Sherif Bassiuni i Tadeusz Mazowiecki o ratnim zlocinima u

BiH te istrazivanja i nalazi novinara Roya Gutmana da je u srpskom logoru u Omarskoj ubijeno vise od

hiljadu ljudi. Ni drugi zastupnici tuzene strane nisu negirali zlocine ali su svi odbacivali optuzbe za

genocid. Najveci personalni adut u timu SiCG je Tibor Varady, profesor prava na univerzitetima u

Budimpesti i Atlanti (SAD), pravnik goleme medjunarodne reputacije. On je ponovio stav SiCG o

nenadleznosti Suda “jer u vrijeme podnosenja tuzbe BiH, tadasnja SRJ, nije bila clanica UN, niti

medjunarodne konvencije o genocidu sto je nuzan uslov za nadleznost”.

U BiH se dogodila velika tragedija i počinjeni su teški zločini, ali su to bili "etnički sukobi", a za

zlodjela mora biti utvrđena krivica pojedinaca koji su ih počinili, kazao je prof. Varady. Tvrdnji iz tužbe

BiH da je Republika Srpska zasnovana na zločinima i genocidu, Varady je suprotstavio argument da je

taj entitet kao dio BiH ustanovljen mirovnim sporazumom u Dejtonu. On je rekao i da se Skupština RS

oštro usprotivila tužbi BiH, te da je ona usmjerena i protiv RS i Dejtonskog sporazuma. Narednih dana

tuzena je strana otisla korak dalje s poznatim tezama o gradjanskom ratu u BiH. Ovu je tezu prof.

Stojanovic podupirao podatkom kako je u Beogradu “tokom rata zivelo 20000 Muslimana (tim SiCG,

bez izuzetka u svojim istupima Bosnjake jos uvijek oslovljava Muslimanima!?-op. A.H.) koje niko nije

ugrozavao”. Po njemu VRS formirali su oficiri JNA “drzavljani BiH” koji su zeljeli da ostanu u BiH”.

“Muslimani su polagali pravo na cijelu teritoriju BiH, a Srbi i Hrvati su priznavali njihovo pravo

da imaju kontrolu nad dijelom teritorije čija je veličina, međutim, bila sporna”. Jasno je bio cilj da se sa

srpske teritorije protjera vojno sposobno stanovništvo koje je bilo baza neprijateljskih snaga, ali to su

radile sve strane", naznačio je Stojanović, koji je skoro cijeli dan (petak) vazio kako je u BiH bio

gradjanski rat. Pravni tim tuzene strane posluzio se i demografskom slikom BiH nakon agresije iznoseci

vrlo polemicnu tezu po kojoj “SiCG nije mogla pociniti genocid nad nesrbima u BiH izmedju ostaloga i

sto se procentualni udio Muslimana u ukupnom stanovnistvu poslije rata povecao!?” Pozivajući se na

nalaze demografa Eve Tabo, eksperta optužbe na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim

tribunalom, prof. Stojanović iznio je neobican argument po kojem je 1991. Bosnjaka bilo 44,2 % a 1997.

45,5 % pa je po tome “nemoguce govoriti o genocidu!?



Jedina nada za SCG je proglasenje nenadleznosti Suda, sto ne dolazi u obzir

Prof. Stojanovic, Vladimir Djeric i prof. Tibor Varady sate i sate su utrosili u odbranu teze o

nenadleznosti suda, sto su, po napisima srbijanske stampe, zajednicke zelje tamosnjih pravnih krugova,

poput poznatog profesora Vojina Dimitrijevica.

“Najjača tačka odbrane je ono što se može napadati, a da se pri tom ponašate kao pravnik bez

emocija. Najpre se može napadati nadležnost, jer imate taj presedan da je Sud proglasio da je nenadležan

u slučaju tužbe protiv država NATO-a. Sud bi prema tome morao u tom pogledu da bude dosljedan ako

tu nema nekog detalja, a videćemo ima li ga", rekao je Dimitrijević. Formalno Medjunarodni sud pravde

moze prihvatiti, odbiti tuzbu ili se proglasiti nenadleznim iako je Sud do sada vec donio dvije odluke

kojima se proglasava nadleznim.

Za razliku od tima BiH koji je angazirao cak 14 stranaca, Beograd se oslonio na srpsku pamet

angazirajuci samo cetvoricu stranaca. Jedan od njih britanski advokat Ian Brownlie, dobio je najtezi

zadatak od srbijanskih kolega-osporavanje genocida u Srebrenici. Korpulentni Britanac iznosio je teze

jeftine velikosrpske propaganda, nekada neobicno nalik na fabrikate ratne paljanske TV tokom agresije

na BiH. Prica o “lokalnim odmazdama u Srebrenici a ne dugorocno planiranim akcijama, pogotovo ne iz

Beograda”-vrlo je blijedo i neuvjerljivo zvucala pred sudskim vijecem. U cilju odbrane Milosevica

kazao je kako je on bio “vrlo ljut i uznemiren kad je cuo za pad Srebrenice”. Brownlie je jedno cijelo

prijepodne govorio kako SR Jugoslavija nije imala efektivnu kontrolu nad RS koja je po njemu imala

“fakticku drzavnost i vlastiti ustav”. Njegov francuski kolega Xavier de Roux posebno istice kako je

BiH “bila vrlo uspjesna u ratnoj propagandi te da su tvrdnje o genocidu jedan od plodova te

propagande”, spominjuci izvjesnu americku firmu za odnose s javnoscu koju je, navodno, angazirala

Vlada BiH na pocetku rata!? Posljednjeg dana beogradski tim advokata odbacio je optuzbu i za

postojanje plana RAM po konceptu ideje Velike Srbije a pomoc bosanskim Srbima od strane Beograda

opravdavao da su i “bosanski muslimani dobijali pomoc od islamskih zemalja”. Zakljucnu rijec dao je

prof. Stojanovic, agent tuzene strane. On je ponavljao tvrdnju o historijskim netrpeljivostima medju

etnickim grupama u BiH spominjuci cak i ubistvo srpskog svata iz Sarajeva, guslarsku zvijezdu

pansrbizma, za ciju je egzekuciju optuzio Bosnjake.

Dvadeset osmog marta zavrsen je prvi dio glavne rasprave po tuzbi Bosne i Hercegovine protiv

Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju pred Medjunarodnim sudom pravde. Bez dolaska nekolicine

spektakularno najavljenih svjedoka SiCG: generala, bivsih drzavnika, cak i jednog muftije, izlaganje

svjedoka-eksperata proteklo je mirno u i onako grobnoj tisini sudnice Palate pravde u Den Haagu. BiH

je izvela dvojicu a SiCG sedmoricu svjedoka (otkazao bivsi predsjednik SR Jugoslavije Zoran Lilic).

BiH stranu zastupali su Andras Riedlmayer i Robert Dunnatt a SiCG: Vitomir Popovic, Vladimir Lukic,

britanski general Michael Rose, Dusan Mihajlovic, Vladimir Miličevic, Jean Paul Sardon i Dragoljub

Mićunovic. Izvjestaci nisu primijetili nesto novo osim vec ponovljenih teza obiju strana u prvom dijelu

glavne rasprave s jedinim izuzetkom da su to sada bili eksperti iz pojedinih oblasti te iznimno vazni

pojedinci za tuzbu i odbranu.

Dok su Riedlmayer i Dunnatt govorili o egzaktnim podacima srusenih dzamija i crkava te

urbicidu koji su pocinile srpske snage u BiH suprotna strana je pet dana negirala navode o genocidu,

tvrdila da je u pitanju gradjanski rat a ne agresija, da je zlocina bilo na svim stranama a da Beograd nije

imao kontrolu nad bosanskim Srbima tako da ne moze snositi odgovornost za genocid “ukoliko je do

njega uopste doslo”(!?). Vrijedi istaci svjedocenje britanskog generala Michalea Rose, ratnog

zapovjednika UNPROFOR-a u BiH, koje se s posebnom paznjom iscekivalo. On je kazao da je za ratne

zlocine u BiH bolje suditi pojedincima nego drzavama “ukoliko ne zelite da kaznjavate i buduce

generacije”, ponavljajuci tezu da je u BiH bio gradjanski rat. Tokom svjedocenja upitan je od jednog



sudije o tezi u njegovoj knjizi da su “sve strane cinile zlocine a samo jedna genocid-Srbi”-je li mislio na

bosanske Srbe ili Beograd. On je odgovorio kako “ne bi u to ukljucio Beograd”.

Agenti obiju strana u izjavama medijima bili su zadovoljni premda su Sakib Softic, agent tuzbe

BiH a i njegov zamjenik Van Biesen, opci je dojam, pokazali vise zadovoljstva onim sto je do sada

uradjeno. Pauza u radu Suda nastupila je u velikom iscekivanju nastavka i onog najvaznijeg-donosenja

presude. Ipak, sve je vise onih koji skepticno gledaju na snagu Medjunarodnoga suda pravde da donese

cjelishodnu, pravednu i potpunu odluku oslobodjenu politike i interesa velikih centara moci, ciji su

politicki durbini jos uvijek okrenuti prema Balkanu. Bosanske zrtve i pravdoljubivi svijet jos uvijek gaje

potajno nadu da ce medjunarodna zajednica, bas mozda u Den Haagu i kroz presudu Suda pravde,

saprati ljagu s obraza zaprljanog u nijemom posmatranju jedne agresije i genocida. Zato se treba nadati u

principijelnost i savjest onih 15 sudackih toga koje ce donijeti toliko ocekivanu odluku.

Drugi krug usmene argumentacije obiju strana zapocet ce 18 aprila. Prvih pet dana dobit ce BiH

a potom isti broj dana SiCG. Tokom ove posljednje runde iznosenja argumenata obje strane ce se truditi

pobiti do sada iznesene dokaze sto ce, ocekuje se, unijeti malo vise zivosti u sudnicu i inace monoton

proces koji je znao uspavati pojedine sudije. Sudjenje se zavrsava 9. maja kada ce se Sudsko vijece

povuci i vijecati argumente pro et contra tuzbe i odbrane. Zbog slozenosti predmeta do ocitovanja o

tuzbi BiH, mnogi ocekuju da ce predsjednica Suda Rosalyn Higgins zvanicnu odluku suda saopciti

tek krajem godine.

Tuzba BiH i smrt Milosevica Iznenadna smrt Slobodana Milosevica u celiji Pritvorske jedinice Haskog tribunala odjeknula je

poput bombe u Den Haagu. Iako je Sud nastavio normalno raditi u zraku su se osjetile brojne nedoumice

i pitanja, prije svih koliko ce se smrt “balkanskog kasapina” odraziti na tuzbu BiH. Po misljenju Sakiba

Softica, agenta tuzbe BiH-nikako.

Ove dvije stvari uopce nisu direktno povezane-kaze on. Mozda djelimicno, indirektno. Rijec je o

postupcima koji se vode pred dva razlicita suda. Istina je da smo mi tokom priprema za usmenu raspravu

koristili neke dokaze koje je Tuzilastvo sakupilo u krivicnom postupku protiv Milosevica no, ti dokazi,

koje smo mi koristili, su u javnom domenu, sto znaci da ih mi mozemo nastaviti koristiti. U nasem

postupku pred ICJ (Medjunarodnom sudu pravde) dokazi na kojima se temelje usmena izlaganja obje

strane moraju se dostaviti ranije i to u pravilu u tzv.pismenoj fazi postupka koja je zavrsena jos 1998 g.

Nase dokaze na kojima temeljimo izlaganja ulozili smo u toku januara kao posljednju grupu dokaza,

dakle dva mjeseca prije smrti Milosevica u martu, i tada smo kompletirali nase dokaze a ti dokazi su

javni, transparentni i pristupacni svima koji zele da ih provjere i uvjere se u njihovu ispravnost i tacnost.

Stoga Miloseviceva smrt ni na koji nacin nece oslabiti mogucnost dokazivanja genocida. S druge strane

cinjenica da smrt Milosevica znaci da on nece biti osudjen za genocid namece dodatnu obavezu ovom

sudu da postupak dovede do kraja i upravo on izrekne presudu kojom ce se utvrditi da su Srbi pocinili

genocid nad Bosnjacima i djelimicno Hrvatima-istice Softic.

Anterfile

Clanovi ekspertnih timova Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore:

Bosna i Hercegovina: Sakib Softic, agent, Phon van den Biesen, Alain Pellet, Thomas M. Franck,

Brigitte Stern, Luigi Condorelli, Magda Karagiannakis, Joanna Korner, Morten Tolkidsen, Laura



Dauban, Wim Muller, Mauro Barelli, Ermin Sarajlija, Amir Bajric, Amra Mehmedic, Antoine Ollivier,

Isabelle Moulier i Paolo Palchetti

Srbija i Crna Gora: Radoslav Stojanovic, agent, Saša Obradovic, Vladimir Cvetkovic, Tibor Varady, Ian

Brownlie, Xavier de Roux, Natasa Fauveau-Ivanovic, Andreas Zimmermann, Vladimir Djeric, Igor

Olujic, Sanja Djajic, Ivana Mroz, Svetislav Rabrenovic, Aleksandar Djurdjic, Milos Jastrebic, Christian

J.Tams i Dina Dobrkovic.

Göttingen, 26.1.2006. godine

Poziv svim prijateljima Bosne i Hercegovine, bosansko-

hercegovackim klubovima u Evropi, islamskim

zajednicama i pojedincima za ucesce u akciji Drustva za

ugrozene narode

27. febrauara 2006. u Den Hagu/Holandija

Mjesto: Den Hag, ispred zgrade Medjunarodnog suda pravde

Datum 27.02.2006.god.

Podrzite nasu akciju u Den Hagu povodom pocetka rasprave o tuzbi Bosne i

Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog genocida i agresije na Bosnu i

Hercegovinu 1992-1995!

Mirna demonstracija Drustva za ugrozene narode-internacional ispred

zgrade Medjunarodnog Suda pravde (ICC) u Den Hagu 27.02.2006. godine

u 9, 00 sati.

Postovane dame i gospodo, Dragi prijatelji,

27. februara 2006. godine pocinju rasprava i saslusanje eksperata i svjedoka

u procesu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog genocide i

agresije na Bosnu i Hercegovinu u vremenu 1992-1995.

Medjunarodni tribunal za ratne zlocine za bivsu Jugoslaviju već gotovo 13

godina procesuira ratne zlocine nad bosanskim civilima. Napokon je došlo

vrijeme da i beogradski rezim Slobodana Milosevica, koji je u trogodisnjoj

agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) pruzao pomoc bosanskim

Srbima, njihovim trupama i paravojnim formacijama, bude pozvan na



odgovornost pred Medjunarodnim sudom pravde. To ce se dogoditi u

februaru 2006. u Den Hagu.

Srpski rezim odgovoran je za koncentracione i zatocenicke

logore; za smrt oko 30 000 zatocenika u logorima Omarska,

Manjaca, Keraterm, Trnopolje, Luka Brcko, Susica, Foca itd.; za

logore u kojima su vrsena silovanja i za 20 000 silovanih zena; za

etnicko ciscenje i protjerivanje oko 2,2 miliona Bosanaca, koji su

se iselili na cetiri kontinenta; za blokadu, izgladnjivanje i

granatiranje civila (takodjer i cetverogodisnju blokadu i

granatiranje bivsih zasticenih zona UN-a); za smrt preko 11 000

civila Sarajeva, od toga 1500 djece; za masakre i masovne

egzekucije u mnogobrojnim opcinama sjeverne, zapadne i istocne

Bosne (Posavina, podrucje opcine Prijedor, te Podrinje); za

ubistvo preko 8 000 mladica i odraslih muskaraca u Srebrenici;

za zatrpavanje ubijenih zrtava u zaposjednutim podrucjima u

masovne grobnice, bez oznake njihova identiteta; za plansko

razaranje stotina sela i gradskih cetvrti, totalno razaranje

materijalne islamske, te velikim dijelom i krscanske kulture; za

razaranje oko 1186 dzamija i oko 500 katolickih crkava itd.

Drustvo za ugrozene narode planira 27. februara 2006 organizirati mirnu demonstraciju s

oko 50 zena Srebrenice i 50 prezivjelih logorasa i zrtava silovanja, koji se trenutno nalaze u

Saveznoj Republici Njemackoj (Berlin).

Akcijom zelimo podrzati tuzbu Bosne i Hercegovine zbog genocide i agresije, te podsjetiti

svjetsku javnost na 200 000 zrtava (90 % Bosnjaci) cetverogodisnjeg genocida. Osim toga,

podsjeticemo javnost i na dosad poznatih 8 106 zrtava srebrenickog masakra, koji se smatra

najvecim u Evropi od Drugog svjetskog rata naovamo, te na aktualnu situaciju prezivjelih. Zene,

majke, sestre i kceri ubijenih Srebrenicana traze i danas svoje najmilije. Do sada je samo u dolini

Drine otkriveno oko 275 masovnih grobnica, od toga najveci dio u blizini Srebrenice. Do

danas je ekshumirano oko 6 800 zrtava, te identificirano i pokopano u Potocarima njih oko 1937.

Oko 50 zena Srebrenice dolazi na skup u organizaciji Drustva za ugrozene narode iz

Sarajeva.

Namjera nam je da kao organizacija za ljudska prava, koja se godinama zalaze za zrtve genocida u

Bosni i Hercegovini*, i koja je za vrijeme agresije na tu zemlju dokumentirala zlocine genocida,

omogucimo dolazak prezivjelih ocevidaca srebrenickog masakra. Oni od Medjunarodnoga Suda

pravde ocekuju da kazni rezim odgovoran za bosanske zrtve, za razaranje Bosne i Hercegovine, te

za to da Sud rehabilitira zrtve i clanove njihovih porodica.

50 prezivjelih logorasa, zrtava silovanja, clanova familija ubijenih Srebrencana , te prognanih i

izbjeglih Bosnjaka i Bosnjakinja iz Berlina, pridruzice se u nasoj pratnji zenama Srebrenice i

podrzati gore navedene zahtjeve.



Demonstranti ce , izmedju ostalog, nositi transparent dug 60 m, na kojemu ce biti ispisano dosad

utvrdjenih 8106 imena ubijenih Srebrenicana, transparente s imenima poznatih masovnih

grobnica, koncentracionih logora i logora u kojima su vrsena silovanja. Ispred zgrade Suda bit ce

procitana imena svih zrtava.

Drustvo za ugrozene narode ne raspolaze, nazalost, dovoljnim sredstvima da finansira

cjelokupnu akciju. Osim troskova autobusa iz Sarajeva i Berlina/Göttingena, potrebno je

osigurati prenociste za oko 100 osoba u Den Hagu ili Rotterdamu, te dvodnevnu opskrbu

svih ucesnika demonstracije. Samo troskovi autobusa iz Sarajeva do Den Haga iznosice oko

7900 KM (konvertibilnih maraka). Molimo sve one koji mogu pomoci da nam se sto prije

jave. Bicemo Vam zahvalni na svakom prijedlogu mogucih sponzora ove medjunarodne

akcije, koja ce popratiti pocetak procesa od izuzetnog znacaja za Bosnu i Hercegovinu i sve

njene gradjane. Nadamo se pozitivnoj reakciji na nase pismo i unaprijed se zahvaljujemo na pomoci i

razumijevanju.

Autubus s ucesnicima u demonstraciji krenuce 26. 2. 2006. iz Berlina. Tacno vrijeme polaska bice

naknadno saopsteno. U Göttingenu ce biti primljeni dodatni putnici. Prijave se primaju na

slijedecu adresu:

Telefon: 0551 499 06 16 (Jasna Causevic) ili putem

E-maila: [email protected] ili

faxom 0551 58 028

Srdacni pozdravi svima, takodjer i u ime zena Srebrenice

Tilman Zülch Jasna Causevic Predsjednik Drustva za ugrozene narode-internacional Referat za jugoistocnu Evropu

*Drustvo za ugrozene narode zalagalo se za bosanske zrtve od pocetka agresije Srbije i Crne

Gore na Republiku Bosnu I Hercegovinu. Jos u junu 1992. godine nazvali smo genocidom

zlocine nad bosanskim civilima. Neprestano smo informirali njemacke i internacionalne medije,

tisak, radio i televiziju o masakrima, masovnim protjerivanjima, deportacijama,

koncentracionim logorimai i razaranju cijelih podrucja. Dokumentirali smo izvjestaje svjedoka i

odrzavali kontakte preko radioamatera s opkoljenim gradovima u Bosni. Ustupili smo svoju

dokumentaciju istrazivackim komisijama Ujedinjenih naroda, Medjunarodnom tribunalu za

ratne zlocine u Den Hagu i Saveznoj kriminalistickoj policiji u Njemackoj. Organizirali smo

medjunarodne kongrese s ekspertimas i politicarima, javna svjedocenja ocevidaca, straze

upozorenja i demonstracije za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Upucivali smo apele

humanitarnim organizacijama, crkvama i privatnim organizacijama za pruzanje humanitarne

pomoci. 6. febrauara 1994. godine osnovali smo Evropski forum za Bosnu i Hercegovinu, u koji

se, radi efikasnog djelovanja u evropskoj javnosti, udruzilo preko stotinu bosanskioh udruzenja

i klubova u egzilu. Drustvo za ugrozene narode je u godinana agresije na Bosnu i Hercegovinu

osnovalo referat za jugoistocnu Evropu, koji i danas glavno teziste svoga rada ima Bosni i

Hercegovini i drugim zemljama bivse Jugoslavije. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine



djeluje od 1997. godine Sekcija Drustva za ugrozene narode, koja se, u medjuvremenu, ubraja u

najpoznatijih nevladinih organizacija u BiH. (Tel. 00387 33 213 707, Fax :00387 33 213 709).

Drustvo za ugrozene narode je medjunarodna organizacija za ljudska prava sa savjetodavnim

statusom kod Ujedinjenih naroda i kunsultativnim statusom u Vijecu Evrope.

RAZGOVOR SA MINISTROM ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE

NJ.E. MIRSADOM KEBOM U DEN HAGU

Predstavnici Platforme (D.Kuric I B. Zecic), organizacije Mladi-BiH (A. Fazlic i

K.Agovic) i BH Biznis kluba (G.Drakovac razgovarali su u ambasadi BiH

9.januara 2006. sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice Nj.E. Mirsadom Kebom

o pitanjima od interesa za BH zajednicu u Holandiji.

Ministar M. Kebo sa predstavnicima Dijaspore BiH u Holandiji u ambasadi BiH:

G.Drakovac, K. Agovic, D.Kuric, M. Kebo, A. Fazlic, ambassador F. Sabeta i B. Zecic



Pitanje uvida i mogucnosti uticaja na sadrzaj Sporazuma o socijalnom i penzionom

osiguranju izmedju Bosne i Hercegovine i Holandije, koji je u septembru prosle

godine postignut u Den Hagu, a nalazi se pred ratifikacijom u Parlamentu BiH

rjeseno je na taj nacin sto ce gradjani BiH u Holandiji preko svojih predstavnika u

Platformi BiH dati eventualne primjedbe i prijedloge Sporazuma prije njegovog

usvajanja u Parlamentu.

Ministar Kebo je obavijestio sagovornike da se stampaju udzbenici iz vec dobijenog

nastavnog plana i programa za predmete dopunske nastave u osnovnoj skoli i

gimnaziji. Dobijanjem knjiga olaksa ce se dopunsko obrazovanje ucenika-

drzavljana BiH u Holandiji a time i afirmacija vlastitog identiteta.

Istaknut je problem potpunog odsustva finansiranja dopunske nastave od strane

holandskih vlasti ali i smanjenog interesa roditelja za slanje djece u dopunske skole.

Ambasador Fuad Sabeta je obecao da ce sa svoje strane izvrsiti apel na roditelje da

shvate znacaj i potrebu slanja djece u bosanske skole.

O problemu priznavanja i nostrifikacije diploma i reformi visokog skolstva, sto je

veoma bitno za povratak dobro obrazovanih mladih strucnjaka iz inostranstva i

njihov doprinos obnovi Bosne i Hercegovine, ministar Kebo je rekao da je prijedlog

Zakona o visokom obrazovanju u proceduri.

Na pitanje kakva je sudbina Peticije Svjetskog Saveza Dijaspore BiH za izmjenu

Dejtonskog ustava koja je nedavno predate predstavnicima Ministarstva za ljudska

prava i izbjeglice minister Kebo je rekao da je Peticija predate nadleznim organima.

Sa strane Platforme je izrazen jasan stav da je ukidanje postojece entitestke podjele

preduslov za ostale ozbiljnije izmjene Ustava.

Na kraju je vodjen razgovor o pitanju dvojnog drzavljanstva u kojem je od ministra

Kebe zatrazeno da pokrene proceduru za izmjenu zakona o dvojnom drzavljanstvu

tako da se ne traba potpisivati bilatelarni sporazum sa drzavama, kao sto je

Holandija, koje u svom zakonodavstvu ne ostavljaju opciju posjedovanja

drzavljanstva neke druge drzave.



PISMO MLADI BIH MINISTRICI ZA INTEGRACIJU I STRANCE

RITI VERDONK

Rotterdam, 09 februari 2006

Postovana ministrice Verdonk,

“Mladi BiH” (Organizacija Mladi BiH u Holandiji) i Bosanska zajednica u

Holandiji veoma je zabrinuta u vezi situacije sa izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine

a posebno sa izbjeglicama iz Srebrenice koje ocekuju izgon.

Agresija na Bosnu i Hercegovinu, koja je trajala od 1992. do 1995. godine ostavila je

teske rane kao posljedicu. Genocid koji je izvrsen u Srebrenici u julu 1995. godine je

svakako najgori zlocin. Preko 8100 ljudi je na stravican nacin ubijeno pred ocima

cijelog svijeta.

Oko dvjesto prezivjelih se vec godinama nalazi u Holandiji u razlicitim prihvatnim

centrima. Ovi prognanici su skoro svi bez izuzetka ozbiljno traumatizirani i vec

godinama zive beznadezno, nesigurno i cesto bez ikakve medicinske zastite… i

uprkos svega ipak su dobro integrisani!

Mi razumijemo i postujemo holadsko zakonodavstvo i Vasu politiku o izbjeglicama

ali se pitamo da li ipak postoji neka mogucnost da se ovim izbjeglicama pruzi azil?

Vi mozda mislite da ovi ljudi mogu da se vrate nazad u Srebrenicu….

Ja sam prosle godine bila u Srebrenici i pravila sam jednu raportazu za TV

program NETWERK i sama sam mogla vidjeti da je povratak za ove ljude

privremeno nemoguc. Ratni zlocinci se sasvim slobodno okolo setaju i zbog toga

apsolutno nema govora o podrucju sigurnom za zivot.

Takodjer nema perspektive (zaposlenja, obrazovanja, zdravstvenih usluga) za jedan

“normalan” zivot koji bi se mogao poceti u Srebrenici. Ja mogu o tome dosta da

pisem ali vi sigurno ne ocekujete jedno kilometarski dugo pismo….

Zato Vam predlazem da pogledate moju raportazu od 11. jula 2005. na

NETWERK-u i tako dobijete jos bolju sliku tamosnje situacije. Ili…takodjer

mozemo zajedno poci u Srebrenicu, gdje cu Vam sve lijepo pokazati.



Ili mozda mislite da se oni mogu vratiti negdje drugdje u Bosnu? Da, sigurno mogu.

Ali ako tamo morate ipak biti “stranac”, to je bolje biti u nekoj drugoj zemlji a ne

samo par kilometara od svog rodnog mjesta u koje ne mozete otici i gdje jos tako

mnogo sjecanja podsjeca na prezivljene strahote. To zato boli i to jos mnogo vise

boli.

Istovremeno Vam predlazem da zajedno posjetimo ovih nekoliko porodica u

prihvatnim centrima iI da ih mozda obradujemo sa dozvolom ostanka za

izbjeglice!!!

Nadam se da cete ove ljude, sa kojima Holandija ima posebnu vezu, kao izuzetak

tretirati, jer uvijek i svuda postoje izuzeci u odnosu na sva pravila, zkone itd…

U ocekivanju Vaseg pozitivnog odgovora na ovaj zahtjev pozdravljam Vas u ime

svih mladih BiH u Holandiji.

Admira Fazlic,

predsjednica ‘Mladi BiH’.

[email protected]

NAJPOZNATIJA LICNOST BH DIJASPORE U HOLANDIJI U 2005

AKADEMIK PROFESOR DOKTOR KEMAL HANJALIC

Rukovodstvo Platforme zajednice udruzenja i gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

je u petak 20. januara izmedju vise ozbiljnih kandidata jednoglasno izabralo za Najpoznatiju

licnost godine u 2005. godini poznatog akadamika prof.dr. Kemala Hanjalica. Ovo

priznanje dr. Hanjalic je dobio za njegov originalni i potvrdjeni istrazivacki doprinos na polju

primjenjenih nauka, stalne podrske i ohrabrivanja mladih ljudi da se posvete prirodnim i

tehnickim naukama zbog vaznost tehnike u danasnjem svijetu, da se bore za svoj uspjeh i

karijeru i neprekidno interesovanje za rad i ucesce u radu Dijaspore Bosne i Hercegovine u

Holandiji.



Priznanje Najuspjesnije licnosti BH Dijaspore u Holandiji u 2005.godini

Akademiku Pr.Dr. Kemalu Hanjalicu urucio je predsjednik Platforme BiH D.Kuric

U srijedu 5. aprila 2006. u prostorijama ambasade BiH u Holandiji uruceno je priznanje

akademiku Prof. Dr. Kemal Hanjalicu za Najuspjesniju Bosansko-Hecegovacku licnost u 2005

god. u Holandiji.

Priznanja je dodijeljeno za originalni stvaralački doprinos u oblasti primijenjenih nauka,

motivaciji i podrsci mladih strucnjaka i drustvenom angazmanu u zajednici gradjana

Bosne i Hercegovine u Holandiji.

Ovo priznanje je urucio ing. Kuric Dzevad predsjedik Platforme BiH krovne organizacije

gradjana nase zemlje koji zive u Holandiji.



Prijemu i urucenju priznanja prisustvovali su nj. e. gosp. Fuad Sabeta ambasador Bosne i

Hercegovine u Holandiji, bivsi ambassador gosp. Zeljko Jerkic te rukovodstvo Platforme BiH,

i prijatelji gosp. Hanjalica.

O veoma impozantnoj karijeri prof. Dr. Hanjalica govorio je ing. Zecic Becir. Istaknuta su

neke od znacajnih funkcija koje je obavljao ili jos obavlja te navedene neke od brojnih

prestiznih priznanja dobivenih od institucija sirom svijeta.

Briljantna naucna karijera Akademika Hanjalica, te aktivna konstruktivna uloga u bosanskoj

zajednici bili su glavni argumenti za dodjelu ovog priznanja.

Prof Hanjalic se zahvalio na priznanju i istakao da mu je ovo priznanje veoma drago, jer dolazi

od organizacije koja njeguje zajednistvo svih gradjana i naroda Bosne I Hercegovine.

Akademik prof.dr. Kemal Hanjalic iz Sarajeva je zasluzni (emeritus) professor i od 1994. pa do

nedavno, sef Katedre za termofluidne nauke na Fakultetu primijenjenih nauka Tehnickog

univerzitetu u Delftu. Istovremeno je honorarni profesor Masinskog fakulteta u Sarajevu i

gostujuci professor Tehnickog univerziteta u Darmstadtu u Njemackoj.

Professor Hanjalic je rodjen u Sarajevu gdje je 1964. godine diplomirao na Masinkom

fakultetu. Magistrirao je 1966. godine na Univerzitetu Birmingham, a doktorirao na

prestiznom Imperijal koledzu Univerziteta u Londonu, Velika Britanija, 1970. godine.

Radnu karijeru poceo je kao inzenjer-istrazivac u Institutu za termotehniku i nuklearnu tehniku

Energoinvest i ujedno kao asistent na Masinskoma fakultetu u Sarajevu. Od 1971. je bio stalno

zaposlen na Masinskom fakultetu, najpre kao docent, vanredni professor, a od 1979. kao

redovni professor. U ljeto 1991. odlazi na Universitet “Friedrich-Alexander”, Erlangen-

Nurnberg, u zvanju gostujuceg profesora Njemackog naucno-istrazivackog drustva. 1993.

postaje redovni professor na Micigenskom tehnoloskom univerzitetu u Houghtonu, SAD, ali

vec 1994. godine prihvata ponudu Technickog univerziteta u Delftu za mjesto profesora i sefa

katedre.

Dr. Hanjalic je obavljao znacajne upravne, naucne i drustvene funkcije. Bio je sef katedre

Masinskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu (1975 -78), direktor Instituta za procesnu tehniku,

energetiku i tehniku okolisa, (1980-84) i dekan Masinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

(1984-85). Gradonacelnik postolimpijskog briljantno uredjenog glavnog grada Bosne i

Hercegovine Sarajeva bio je od 1985. do 1987. godine, a od 1997. do 1991. bio je clan

posljednjeg Izvrsnog vijeca u kojem je obavljao funkciju ministra za nauku, tehnologiju i

informatiku.

Autor je vise strucnih knjiga i vise stotina naucnih i strucnih radova i publikacija.

Saradjuje sa gotovo svim vecim evropskim kompanijama na polju aplikacije naucnih

istrazivanja u rjesavanju aktuelnih problema danasnjice iz oblasti svoje specijalnosti.



Akademik Hanjalic je glavni i odgovorni urednik (Editor-in-Chief) medjunarodnog casopisa

“Flow, Turbulence and Combustion” kojeg izdaje Springer i clan redakcijskih odbora jos sest

medjunarodnih casopisa. Clan je vise strucnih organizacija: Americkog udruzenja masinskih

inzenjera ASME, Americkog udruzenja za fiziku APS, Medjunarodnog udruzenja za

hidraulicka israzivanja IAHR i Evropske zajednice za fluidne tokove, turbulenciju i

sagorijevanje ERCOFTAC (European Community for Flow, Turbulence and Combustion) sa

sjedistem u Lozani, gdje je clan Naucno-programskog savjeta i rukovodilac Specijalne

interesne grupe za modeliranje turbulencija. Sef je Izvrsnog komiteta i clan Naucnog savjeta

Medjunarodnog centra za prenos toplote i mase ICHMT (International Center for Heat Mass

Transfer) sa sjedistem u Ankari.

Akademik Hanjalic je nosilac vise pocasti i priznanja. Clan je Akademije nauka i umjetnosti

Bosne i Hercegovine od 1981.godine. Univerzitet u Londonu mu 1998. godine dodjeljuje

visoki doktorat (D.Sc) (vrsta pocasnog doktorata) za originalne i zapazene naucne rezultate.

2004. godine izbran je za clana Instituta za Fiziku (The Institute of Physcis), a 2005. za clana

Kraljevske akademije za tehniku (Royal Academy of Engineering) u Londonu. Za naucne

rezultate na polju istrazivanja turbulencije dodijelejana mu je u Bonu 1992. godine prestizna

medjunarodna nagrada Max-Plank (sa Prof.F. Durstom sa Univerziteta Erlangen-Nurnberg).

Profesoru Dr. Kemalu Hanjalicu predao je Povelju o prijemu u clanstvo Britanske

kraljevske akademije za tehniku princ Philip, patron Royal Academy of Engineering

u oktobru 2005.



Kao mentor vidio je preko 20 doktora nauka, 35 magistara i preko 100 diplomiranih inzenjera.

Veci broj njegovih studenata sa post-diplomskih studija, mladih istrazivaca, asistenata,

doktoranata je porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Neki su vec i sami profesori i docenti na

univerzitetima sirom svijeta, a drugi afirmirani strucnjaci u preduzecima. Iako se vecina,

posebno onih koji su ranije otisli iz BiH, zbog opstih uslova ne vracaju u Bosnu i Hercegovinu

nakon studija i stecenih vrhunskih znanja, Prof.. Hanjalic smatra da oni predstavljaju vrhunski

kapital za Bosnu, jer cine okosnicu nove bosanskohercegovacke dijaspore viseg intelektualnog

nivoa i ekonomskog potencijala koja doprinosi podizanju ugleda, i na druge nacine vec koristi

Bosni i Hercegovini, a u buducnosti ce to ciniti jos i vise.

Akademik Hanjalic je neprestano prisutan i angazovan u Bosni i Hercegovini. Od 1996. godine

redovno predaje na dodiplomskim i postdiplomskim studijima na Masinskom fakultetu, a

povremeno i na drugim fakultetima. Bio je inicijator i sa Prof. F. Durstom jedan od glavnih

realizatora donacije Njemackog ministartsva za ekonomske poslove u iznosu od preko 2

miliona maraka za opravku, revitalizaciju i opremanje laboratorija na Masinskom fakultetu i

ozivljavanje naucno-iztrazivakog rada. U okviru ove akcije organizovano je u periodu 1997-

2002 sest ljetnih akademija na kojim je ucestvovalo oko 200 odabranih studenata sa

Sarajevskog i drugih univerziteta u BiH, kao i veci broj stranih studenata. Tokom ovog

projekta, a i kasnije u okviru drugih inicijativa, velikom broju polaznika akademija a takodje i

drugim studentima, asistentima i nastavnicima BiH univerziteta je omoguceno da dobiju

stipendije i provedu duze ili krace periode na univerzitetima u Njemackoj i Nizozemskoj na

izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Vecina ovih stipendijanata su se vratili u

BiH.

Na kraju, interesantno je napomenuti da sin Prof. Hanjalica, Alan Hanjalic slijedi slican put, ali

u sasvim drugoj oblasti: sa 35 godina je autor dvije strucne knjige i vec vanredni professor u

oblasti informatike i multimedija na Tehnickom univerzitetu u Defltu, dok kcerka Aida

specijalizira ginekologiju na Univerzitetskoj klinici u Freiburgu, Njemacka.

D. Kuric

B.Zecic



III SVJETSKO PRVENSTVO BH DIJASPORE U MALOM FUDBALU U BELGIJI

Belgijski grad Antverpen domacin ovogodisnje najvece sportske manifestacije u bh. dijaspori. Dolaze ekipe iz Engleske, Holandije, Italije, Luksemburga, Belgije, Hrvatske, Austrije, Svedske, Norveske i Njemacke.

Detalj sa proslogodisnjeg Svjetskog prvenstva u Linzu u Austriji

BRISEL - Sljedece subote, 15. aprila, u Antverpenu, u Belgiji odrzace se III. svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u malom fudbalu koje organizuje Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine. Domacin ovogodisnjeg prvenstva je Savez bh. udruzenja u Belgiji. - Na prvenstvu moze ucestvovati po jedna ekipa iz svake zemlje u svijetu u kojoj zive Bosanci i Hercegovici - kaze Anes Ceric, sekretar SSDBiH. – Do sada su

Dijasporu BiH iz Holandije predstavlja ekipa BEREK iz Amsterdama, jedna od najboljih ekipa u posljednje vrijeme, koju vodi poznati trener Mirzet Kocanovic



svoje ucesce na prvenstvu u Belgiji prijavile ekipe – reprezentacije gradjana BiH iz Engleske, Holandije, Italije, Luksemburga, Belgije, Hrvatske, Austrije, Svedske, Norveske i Njemacke. Ocekujemo i dolazak ekipa iz Svicarske i Finske.

- Prvenstvo ce se odrzati u sportskom kompleksu "SORGHVLIEDT", u Antverpenu s pocetkom u 10 sati - kaze Haris Lokvancic, predsjednik Saveza bh. udruzenja u Belgiji, glavni domacin prvenstva. Igrace se po standardnim pravilima u malom fudbalu. Teren je klasicnih dimenzija s podlogom od parketa, na kome oficijelne utakmice igra rukometna reprezentacija Belgije. Utakmice ce suditi sudije iz belgijskog malonogometnog saveza. Iskreno se nadam da ce sve ekipe koje dodju na turnir biti vise nego dobro primljene u Antvrpenu jer to je grad u kome zivi najveca skupina nasih gradjana u Belgiji, a Brisel i Gent su vrlo blizu tako da ocekujemo veliku posjetu na ovom najvecem festivalu sporta BiH dijaspore.

- Vecina ekipa je svoj dolazak najavila u petak navecer. Organizacioni odbor ima zelju da ovi susreti proteknu u sportskom duhu i zblizavanju nasih ljudi i domacina iz Antverpena. Organizovacemo dosta popratnih aktivnosti i pozvati sve osobe koje dolaze iz BiH, a aktivne su u sportskom, kulturnom i zabavnom zivotu Belgije kao i celnike gradske vlasti u Antverpenu. Vec smo stupili u kontakt sa gradskim vlastima i zatrazili njihovu pomoc u orgnizaciji Svjetskog prvenstva dijaspore BiH. Moram istaci da sam vise nego impresioniran saradnjom s njima. Prije svega sa gospodom Geert Bruynseels-a i Jacques Verbeeck-a koji su imali pozitivne i vrlo brze odgovore na sva nasa pitanja. Prema njihovim rijecima i ovo prvenstvo ce utjecati na poboljsanju slike o gradu Antwerpenu, a svim ucesnicima i gostima na turniru garantuju da ce iz prelijepog Antverpena ponijeti nezaboravne utiske.

- Gosti prvenstva bice i predstavnici DKP-a BiH u Belgiji, na celu sa

ambasadorom, gospodinom Svenom Alkalajem. Haris HALILOVIC



OBILJEZAVANJE DANA DRZAVNOSTI BIH U HOLANDIJI

Po prvi put od 1992 godine u Holandiji je oficijelno obiljezen 25.novembar Dan

drzavnosti Bosne i Hercegovine.Clanovi udruzenja Behar iz Almera u ponedeljak su

u teatru Metropol organizovali kulturno-zabavni program, a u pauzi posjetioci su

mogli i besplatno probati mnoga jela Bosanske kuhinje koje su pripremile vrijedne

clanice Behara. Bilo je tu svih vrsta bosanskih kolaca, a o pitama da se i ne govori !

Bilo ih je svih vrsta. Priredjena je likovna izlozba u holu pozorista sa motivima iz

Bosansko-Hercegovackih gradova.

Nakon intoniranja Bosansko-Hercegovacke himne prisutne su u sali pozdravila je

predsjednica Behara Indira Jajetovic i sekraetar Lejla Sabanija. Nakon toga stihove

Maka Dizdara govorila govorila je Jasminka Medin, ucenica srednje skole.

U muzickom dijelu programa nastupio je sedmoclani orkestar na celu sa

umjetnikom na harmonici Nihadom Hrustanbegovicem i vokalnim solisstom

Goranom Causevicem.

Izvodili ssu ssevdalinke, a u drugom dijelu programa sviran je Internacionalni

repertoar.

U skoro dvocassovnom programu stotinjak prissutnih u sali Metropola u Almeru

bio je istinsski sa svojom domovinom-Bosnom i Hercegovinom, a oraganizator je

obecao da ce iduce obiljezavanje Dana drzavnossti biti jos ljepse i masovnije.

Mujo Midzic

Almere, 28.11.2005

DVA FILMA O ZRTVAMA U BIH “ IDFA “

Na Internacionalnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu, koji se odrzava

svake godine krajem novembra i pocetkom decembra,prikazana su i dva filma koja se

odnose na zbivanja u BiH. U produkciji novinske agencije SENSE iz Den Haga prikazan

je pedesetominutni film “ Izvan razumane sumnje “ rediteljke Mine Vidakovic. Film

govori o tragediji Bosnjaka u Srebrenici u ljeto 1995 godine.

Uz ucesce prezivjelih, u filmu se koriste i video zapisi sa sudjenja zlocincima u Den

Hagu i nekim verbalnim divljanjima mladih fasista u Beogradu na skupu posvecenom



Srebrenickim zbivanjima odrzanom na Pravnom fakultetu u Beogradu u maju ove

godine.

Projekciji ovog do suza potresnom dokumentarnom filmu prisustvovala je i jedna od

prezivjelih Srebrenicanki, Camila Omanovic. Rediteljka filma, kao i gospodja Omanovic,

odgovarali su na pitanja mnogih gledalaca.

Isto vece prikazan je i dokumentarni film Belgijskog reditelja Haviera Lukomskog “Most

preko Drine “. U filmu se cula ispovijest Mevsuda Polja, svjedoka iz Den Haga, koji je

u proljece 1992. godine kod Visegrada vadio leseve ubijenih Bosnjaka iz Drine i pod

prinudom Vojske Republike Srpske ih i sahranjivao. U tom poslu prisilnog grobara

izvadio je, sa jos nekoliko drugova, oko 180 leseva, koji su bili izmasakrirani. Medju

tim brojem bilo je oko desetak zena.

Projekcija oba filma na Internacionalnom festivalu dokumentarnog filma prisustvovao je

i ambasador BiH u Holandiji, gosp.Fuad Sabeta.

Midzic.M

Amsterdam, 04.12.2005

Platforma je list gradjana BiH Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: H.Dzananovic, M. Midzic [email protected] [email protected] www.bihplatform.nl ziro racun ABN.AMRO br. 41.19.38.363

RADIO BOSNA, koji se emituje iz Medija centra u Amsterdamu, od sada i na internetu: www.salto.nl / FM Wereld Svake subote od 16.00 do 17.00 mozete slusati i ucestvovati u kontakt programu. Prijatno uz zvuke rodnog kraja i ostale sadrzaje! Urednik i voditelj programa: Halil Dzananovic



Documents

GOUDA 14. APRIL 2006. NASA BOSNA - Platform BiHplatformbih.nl/Nasa Bosna/Nasa Bosna 6.pdf“Muslimani su polagali pravo na cijelu teritoriju BiH, a Srbi i Hrvati su priznavali njihovo