UNIVERZITET U TUZLI

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

Student: Muminović Isabela

SEMINARSKI RAD

GRADSKI PROMET

Mentor:

Dr.sc. Alma Kadušić, docent

Tuzla, decembar, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................ 2

2. Razvoj gradskog prometa kroz historiju............................................................................... 3

3. Pojava i razvoj sredstava javnog gradskog prevoza............................................................ 4

4. Prevozna sredstva............................................................................................................ 4

4. 1. Omnibus............................................................................................................ 4

4. 2. Konjski tramvaj.................................................................................................... 5

4. 3. Električni tramvaj................................................................................................ 7

4. 4. Autobusi............................................................................................................... 8

4. 5. Trolejbus............................................................................................................ 9

4. 6. Taksi................................................................................................................... 10

4. 7. Brza gradska željeznica.......................................................................................... 11

4. 8. Prigradska željeznica............................................................................................. 11

4. 9. Osobni automobili............................................................................................... 13

4. 10. Biciklistički promet............................................................................................. 14

ZAKLJUČAK.................................................................................................................. 15

LITERATURA I IZVORI...................................................................................................... 16

1

1. UVOD

Gradska naselja su najznačajnija svjetska čvorišta prometa, pa je promet u nijma i

najraznovrsniji. U nekim gradovima postoje i specifični i jedinstveni oblici prometa koji se inače

ne javljaju u ostalim naseljima i prostoru , kao što su podzemne željeznice i tramvaj. U ovom

radu ćemo obraditi prije svega razvoj gradskog prometa kroz historiju, od prvobitnih prevoznih

sredstava do savremenog prevoza, zatim pojavu i razvoj sredstava javnog gradskog prevoza. U

okviru prevoznih sredstava detaljnije ćemo prikazati karakteristike omnibusa, konjskog tramvaja,

električni tramvaj, autobusa, trolejbusa, taksija, brze gradske željeznice, prigradske željeznice,

osobnih automobila te biciklističkog saobraćaja.

2

2. Razvoj gradskog prometa kroz historiju

Još su stari antički gradovi imali razvijen individualni gradski promet. Posebno bi bilo

interesantno poznavati promet velikih antičkih gradova sa stotinama hiljada stanovnika, npr.

Rim, Aleksandrija itd. Srednjovjekovni grad je malen i ima slabo razvijen gradski promet. Tek

novovijeki grad, grad industrijske revolucije, sa snažnom koncentracijom stanovništva i

djelatnosti, počinje nametati potrebu organiziranja prevoza ljudi između četvrti grada. Među prve

oblike javnog gradskog prometa ubrajaju se unutargradski prevoz kočijama u Parizu 1819.

godine, te 1831. godine u New Yorku. Kočije kasnije zamjenjuju kombinacije tračnih vozila sa

konjskom zapregom - konjski tramvaj. Pred kraj prošlog stoljeća javlja se električni tramvaj,

vozilo koje je dugo vremena suvereno vladalo gradskim prometom. Tramvaj se i danas smatra

najpovoljnijim prevoznim sredstvom za srednje velike gradove (oko 500.000 stanovnika). Na

prijelazu u 20. stoljeće javlja se novi vid gradskog prevoza - podzemna željeznica. Prva je

izgrađena u Bostonu 1897. godine. Željeznica klasičnog tipa više se koristi i danas za prigradski

promet, iako je u gradski promet bila, uvedena još 1895. godine. Brze prigradske željeznice

osobitu ulogu dobijaju u metropolitanskim područjima u kombinaciji s podzemnim željeznicama.

Autobusi su relativno kasno uvedeni u gradski promet, iako se spominju relativno rano (1872.

parni autobus). Autobus se pokazao kao najpovoljnije gradsko prevozno sredstvo u manjim

gradskim naseljima do 100.000 stanovnika. Gradski promet je razvijen u svim gradovima iznad

100.000 stanovnika, ali također i u mnogima i ispod 100.000 ljudi. Njime se prevozi

svakodnevno u svijetu nekoliko milijardi putnika. To je nesumnjivo najfrekventniji oblik

prometa uopće. Posebna je teškoća praćenja obima prevoza u ovom prometu. Moguće je pratiti

jedino dosljednije javni gradski promet. Individualni i taksi promet može se uglavnom

procjenjivati. Gradski promet se razvijao u svojim počecima relativno ujednačeno i sporo.

Uvođenje automobila u gradski promet unosi ubrzani razvoj kako grada tako i samog prometa.

Problemi gradskog prometa, prema mnogima, upravo proizlaze iz prevelikog nagomilavanja

osobnih vozila u gradskom prometu, posebno u centru grada.1

1 http://www.prometna-zona.com/gradski.php

3

3. Pojava i razvoj sredstava javnog gradskog prevoza

Poseban impuls razvoju grada dala je konstrukcija sredstava za masovni javni gradski prevoz

ljudi. Prva prevozna sredstva u gradu s konjskom vučom javljaju se prije 2,5 stoljeća, a sredstva

s mehaničkom vučom susrećemo tek prije stotinjak godina. Postoji više podjela sredstava, ali

ćemo ih grupirati u dvije osnovne skupine:

1. prevozna sredstva koja se kreću mrežom gradskih ulica

2. prevozna sredstva koja se kreću izvan ulične mreže(klasična željeznica, podzemna željeznica i

nadzemni prijevozni sistemi)

Prevozna sredstva koja se kreću uličnom mrežom imaju vrlo veliko značenje u prevozu ljudi na

gradskom prostoru, posebice u prevozu na kraće udaljenosti. S povećanjem gradova i većom

koncentracijom prometnih tokova u osnovnim smjerovima kretanja, dolazimo do spoznaje da

ova sredstva ne mogu u vremenu vršnog opterećenja, zadovoljiti potrebu za brzim i masovnim

prevozom ljudi s jednog dijela grada na drugi ili u centar grada. Za ovu vrstu prevozne potražnje

nameće se potreba izgradnje bržih visokokapacitetnih tračničkih prevoznih sredstava. Da bi se

izbjegao sukob s ostalim prometom u gradu, vozila se kreću izdvojeno od ostalog prometa.2

4. Prevozna sredstva

4. 1. Omnibus

Krajem 18. stoljeća susrećemo u Engleskoj u prigradskom prijevozu Londona veće kočije koje

vuku konji i kojima se može odjednom prevesti veći broj putnika. Kretanje tih tzv. „dugih kola“

namijenjeno je samo prijevozu putnika, ali ne i robe, odnosno pošte za što su se slična kola

upotrebljavala ranije u međugradskom prometu. U gradski prijevoz Londona uvodi se omnibus

1829. godine. Kapacitet vozila u Londonu iznosi 20 putnika, a vozila vuku 3 konja. S vremenom,

zahvaljujući pouzdanosti, točnosti, brzini i većem kapacitetu, omnibus postaje u Londonu

sredstvo masovnog javnog prijevoza.

2 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download

4

U toku 19. stoljeća mijenjala se konstrukcija omnibusa, prije svega radi povećanja kapaciteta i

udobnosti putnika. Zbog velike prijevozne potražnje, u Londonu je relativno brzo došlo do

konstrukcije omnibusa u kojem su se putnici prevozili u dvije razine, i to na sjedalima u kolima i

na krovu. Ovo se vozilo smatra pretečom dobro poznatog autobusa na kat ili „double-decker

motorbus“.3

Prilog 1. Omnibus4

4. 2. Konjski tramvaj

Svega sedam godina nakon izgradnje prve željezničke pruge u Engleskoj, a 6 godina nakon

početka rada prvog omnibusa u Nantesu, uveden je u New Yorku 1832. godine prvi konjski

tramvaj. To je kombinacija omnibusa kojeg vuku konji na gradskom području i željeznice,

odnosno željezničkih tračnica po kojima se kreću ova vozila.

Odjednom se u ovom tramvaju moglo prevesti 60 putnika, i to 30 u 3 odvojena kupea na donjoj

etaži vozila i 30 na gornjoj etaži, odnosno na krovu. Nakon New Yorka, konjski tramvaj uvodi se

u New Orleansu, a zatim u Bostonu, Baltimoreu, Chicagu, Philadelphiji i Pittsburghu.

3 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download4 http://fineartamerica.com/featured/1-london-omnibus-1860-granger.html

5

Veća prijevozna mogućnost ovog oblika prometa došla je do izražaja i u relativno nižim

troškovima prijevoza, odnosno nižoj prijevoznoj tarifi, što je bila velika prednost konjskog

tramvaja, posebice u odnosu na omnibus. Stoga je pojava konjskog tramvaja omogućila

korištenje javnog gradskog prijevoza i onoj strukturi građana, kojoj prijevoz zbog visoke

prijevozne cijene, prije nije bio dostupan. Konjski tramvaj je prvi put primijenjen u Americi,

gdje je i doživio izvanrednu ekspanziju u većini velikih gradova te je u SAD-u ubrzo postao

dominirajući oblik prijevoza na gradskom području, dok su se u Europi omnibus i tramvaj u

određeno vrijeme razvijali kao dopunjavajući sustavi, pri čemu se tramvaj u većoj mjeri

usmjeravao na novije dijelove gradova sa širim i povoljnije trasiranim prometnicama.5

Prilog 2. Konjski tramvaj6

4. 3. Električni tramvaj

Sedamdesetih godina 19. stoljeća konstruisan je dinamo i elektromotor, što je omogućilo

uvođenje električnog pogona u sredstva javnog gradskog prevoza, prije svega u tramvaje.

5 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download6 http://sciencehistorylover.wordpress.com/tag/omnibus/

6

Godine 1879. Siemens gradi prvu električnu željeznicu radi prezentacije na Berlinskom sajmu.

Dvije godine kasnije gradi prvu električnu tramvajsku liniju u Lichterfeldeu kraj Berlina. U oba

slučaja kao vodiči struje služe željezne tračnice po kojima se kreću vozila. Budući da je ovaj

način uvođenja električne struje izazvao poteškoće u radu, posebice sa stajališta sigurnosti,

posebna pažnja na konstrukciji vozila bila je usmjerena na traženje pogodnijeg sistema vođenja

električne energije. Uskoro, već na Pariškoj izložbi 1880. godine, tvornica Siemens i Halske

izlažu tramvaj s elektrovodičem iznad vozila. Uvođenje električnog tramvaja u javni gradski

prevoz bitno je utjecalo na smanjenje prevozne tarife, zbog manjih pogonskih troškova, a to je

ujedno dovelo do masovnije upotrebe javnog gradskog prevoza.7

Prilog 3. Električni tramvaj8

4. 4. Autobusi

Prvi autobusi javljaju se oko 1900 godine, a već su 1911. godine svi londonski omnibusi

zamijenjeni autobusima. Oko 1920. godine stavljaju se na autobusne kotače pneumatske gume

7 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download8 http://www.flickr.com/photos/36106399@N04/6088834693/

7

kojih primjena dovodi do daljnjeg poboljšanja autobusnog prevoza. U SAD-u prvi se autobusi

uvode između 1905. i 1908. godine u New Yorku. Nakon toga njihova veća primjena slijedi u

drugim gradovima. U početku se razvio oblik slobodnog autobusnog prevoza u kojemu su se

autobusi kretali po glavnim prometnicama bez određenog voznog reda. Cijena njihove usluge je

bila vrlo niska. Razvojem dolazi do postupnog usmjeravanja rada ovih vozila prema

organiziranju linijskog prevoza. Mnoga tramvajska poduzeća nabavljaju autobuse i organiziraju

autobusni prevoz putnika na manje opterećenim prometnicama, nadopunjujući na taj način svoju

osnovnu uslugu koja je pružena u smjerovima masovnog kretanja. Daljnja tehnološka

usavršavanja ovih vozila, u pogledu poboljšanja pogona vozila i prevoznog kapaciteta omogućila

su brz rast i razvoj autobusnog prometa. Danas gotovo da i nema grada u svijetu u kojem ne

postoji autobusni prevoz.9

Prilog 4. Autobus10

4. 5. Trolejbus

Gotovo u isto vrijeme kada je uveden autobus razvijao se još jedan ulični oblik prevoza putnika,

a to je trolejbus. Prve eksperimente s cestovnim vozilom na električni pogon obavljale su u

9 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download10 http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Autobus_Sippel_Citaro_100_8545.jpg

8

Njemačkoj tvrtke Siemens i Halske 1882. godine. Na pariškoj izložbi 1900. godine

demonstrirana je prva trolejbusna linija na svijetu, a nakon toga slijedi i njena komercijalna

upotreba. U njemačkoj se trolejbus pojavio 1902.godine u Bietalu. Nakon toga, dolazi do veće

primjene trolejbusa u Italiji, Danskoj i Švicarskoj, a tek nešto kasnije trolejbuse uvodi i Velika

Britanija. Od 1926. godine započinje primjena trolejbusa u smjerovima većeg prometnog

opterećenja. Nova vozila su rađena tako da više sliče autobusu nego tramvaju, što je bio slučaj u

prvoj fazi trolejbusa. Trolejbus nalazi svoju primjenu i u drugim zemljama kao što su Brazil,

Mexico, Španjolska, Francuska, Italija, Grčka, ali ne u takvoj mjeri kao u Velikoj Britaniji i

SAD-u. Ekspanzija trolejbusa traje do polovice pedesetih godina prošlog stoljeća kada se taj

oblik prijevoza postupno zamjenjuje autobusnim prijevozom. Zbog minimalnih nepovoljnih

učinaka ovog prevoza na ljude kao i prednosti korištenja električne energije za pogon ovih

vozila, trolejbus se još uvijek masovno koristi.11

Prilog 5. Trolejbus12

4. 6. Taksi

Taksiji imaju važnu ulogu u javnom gradskom prevozu, naročito u mjestima gdje je to jedini

oblik dostupnog javnog prevoza.

11 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download12 http://www.flickriver.com/photos/robokubo/sets/72157594409845421/

9

Tri su načina naručivanja taksija, a to su:

- telefonom - najuobičajeniji način. Taksiji su opremljeni radiom, a dispečer ih usmjeruje nakon

telefonskog poziva.

- zaustavljanje taksija s pješačke staze - uobičajeno je u velikim gradovima u svijetu. Oni kruže

ulicama čekajući poziv na vožnju, što povećava prometnu gužvu i dodatno zagađuje okoliš.

Najveća koncentracija taksija je na Manhattanu u SAD-u.

- čekanje na označenim mjestima reducira nepotrebno kruženje. Stajališta se obično nalaze

ispred hotela, putničkih terminala(autobusni i željeznički kolodvori, zračne luke). Neprikladan je

za korisnike izvan grada koji ne znaju lokacije tih stajališta

Vozarina se određuje na sljedeće načine:

- pomoću mjerača - najuobičajeniji način izračuna vozarine. Određena je osnovna

vozarina, zatim se povećava s prijeđenom udaljenošću, a u gradovima s gustim

prometnim zagušenjem ona se povećava i s čekanjem, dok vozilo stoji.

- sistem zona - vozarina se povećava kada vozilo prijeđe granicu nove zone, opremljen je

kartom zona i cijenama u svakoj od njih.

- jedinstvena vozarina - ne mijenja se s prijeđenom udaljenošću. Koristi se u manjim

gradovima gdje su sva putovanja jednake duljine.13

Prilog 6. Taksi14

4. 7. Brza gradska željeznica

Prve oblike masovnog, visokokapacitetnog i brzog željezničkog prevoza na gradskom području,

izgrađene odvojeno od ostaloga površinskog prometa nalazimo u Londonu u drugoj polovici 19.

stoljeća. Zbog velike prometne zagušenosti postojećih ulica, 1863. godine se izgrađuje prva

13 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download14 http://www.wallsave.com/wallpaper/2560x1600/new-york-city-taxi-hd-2076101.html

10

podzemna željeznica dužine 6 km. Linija je povezivala 2 londonska željeznička terminala, a

nazvali su je „Metropolska linija“. Kasnije, taj novi oblik prijevoza dobiva ime po nazivu te prve

linije i naziva se „Metropolska željeznica“ ili skraćeno „Metro“. U toj podzemnoj liniji je bila

korištena parna lokomotiva kao pogon stoga vožnja u zatvorenom podzemnom prostoru nije bila

ugodna. Slijedi daljnja izgradnja linija podzemne željeznice te se 1890. godine otvara prva linija

podzemne željeznice na električni pogon. Podzemna željeznica se gradi između željezničkih

kolodvora Liverpoola i Birkenheada i u Glasgowu te slijede izgradnje podzemnih željeznica i u

ostatku europe, a prva je izgrađena u Budimpešti 1896.godine dok je u Parizu izgrađena

1900.godine, Berlinu 1902. godine i Hamburgu 1912. godine. Početkom 20-og stoljeća započinje

u New Yorku izgradnja nove mreže visokokapacitetnog tračničkog prometa, a prva dionica te

nove mreže dužine od 29 km puštena je u rad 1904. godine.Metro ima prvenstveno namjenu da

opslužuje putnike unutar središta grada. Stajališta su postavljena na udaljenostima od 1000 do

1500 metara. Sve sustave pokreće električna energija, a svaki vagon ima svoj motor. Električna

energija obično dolazi s treće tračnice koja prenosi električni napon od 600 volta. Svaki dodir s

tračnicom ima smrtonosne posljedice, stoga ležište mora biti zaštićeno.15

4. 8. Prigradska željeznica

Ovaj oblik prijevoza naziva se još i regionalnom željeznicom, a javlja se u smjerovima

najkraćeg povezivanja sadašnjih gradskih područja i njihova prigradskog područja.

Gradsko-prigradski željeznički sustav prilagođen je masovnom prijevozu putnika iz religije ili

širega gradskog područja do gradskog središta ili drugih značajnih točaka grada. Namijenjen je

prijevozu putnika na udaljenostima 30-80 km. Linije gradsko-prigradske željeznice oko velikih

gradova građene su u obliku prstena različitih promjera(25 do 60 km). Tipičan razmak između

stajališta iznosi 2-5 kilometara iako se u gradskim područjima ponekad stajališta nalaze na

razmacima od jednog kilometra.16

15 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download16 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download

11

Prilog 7. Metro17

Prilog 8. Regionalna željeznica18

4. 9. Osobni automobili17 http://www.urbanrail.net/af/alg/algiers.htm18 http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/13896/Koncar-predstavio-niskopodni-elektromotorni-vlak.aspx

12

Automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem kojeg je pokretao benzin izumili su 1885. godine

Karl Benz i Gottlieb Daimler. Motor je usavršio 1878. godine Nicholas Otto.

Henry Ford je konstruirao svoj prvi automobil 1896. godine. Model T Ford prodavao se 1908.

godine za cijenu od $850. Neprestano se poboljšavao proces proizvodnje dok nije 1914. godine

postignuta potpuna proizvodnja na traci. Vrijeme za spajanje šasije s 12h i 28 minuta smanjeno

je na 1h i 30 minuta. Ukupno je proizvedeno 15,007,003 primjerka Modela T. Cijena je dosegla

najnižu točku 1926.godine i iznosila je $290. Godine 1927 proizvodnja je stala dok se pripremao

novi Model A koji je smatran dobrim automobilom ali nikada nije dosegao tržišnu vrijednost kao

Model T. U međuvremenu, General Motors (GM) postaje vodeći proizvođač automobila.

Osnovao ga je 1910 godine Druant, a 1923. godine Alfred Sloan postaje predsjednik GM. On

nije bio dobar u proizvodnji kao Ford, ali je bio jak administrator i marketinški genij. Uveo je

dvije ideje koje su pospješile rad GM, a to su godišnja promjena modela i ponuda širokog

raspona modela te nagovaranje ljudi na „kupovanje“ skupljeg modela.19

Prilog 9. Osobni automobil marke Chevrolet ( General Motors)20

4. 10. Biciklistički promet

19 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download20 http://www.digitash.com/2013/01/Chevrolet-Volt-2013.html

13

Porast troškova korištenja osobnih automobila i javnog prijevoza te podizanje ekološke svijesti

građana svakodnevno uvećavaju broj biciklista na gradskim prometnicama. Danas se na

gradskim ulicama, posebice u ljetnim mjesecima, mogu vidjeti razne vrste bicikala namijenjenih

gradskoj ili brdskoj vožnji, s jedim ili više sjedala

Zajedničke biciklističke i pješačke staze mogu se koristiti samo u slučaju maloga pješačkog

prometa, tako da nema opasnosti od međusobnog ugrožavanja biciklista i pješaka. Širina

zajedničke staze za bicikliste i pješake iznosi min 2,5m do 4m. Biciklistički trak je sastavni dio

kolnika i namijenjen je isključivo kretanju biciklista.21 Razvoj biciklističkoga prometa u urbanim

sredinama za kratka putovanja i obavljanje svakodnevnih obveza pridonosi uštedi energije i

smanjenju emisija stakleničkih plinova, a uz to građani fizičkom aktivnošću pozitivno utječu na

vlastito zdravlje.22

Prilog 10. Biciklistički promet23

ZAKLJUČAK

21 http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download22http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/zivim_zeleno/ekolosko_ponasanje/ biciklisticki_promet_urbanim_sredinama23 http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatski-pjesaci-i-biciklisti-su-zabrinjavajuce-nekulturni-240173

14

Gradski promet se u početku razvijao prilično sporo. Ubrzan razvoj prometa počinje sa

industrijskom revolucijom, naročito sa otkrićem motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Danas je

u svijetu razvijen raznovrstan gradski promet u koji su uključeni osobni automobili, veoma brze

podzemne gradske željeznice i sl. Međutim, ubrzan razvoj gradskog prometa ima i negativnih

strana kao što je npr. problem prometa u mirovanju, odnosno nedostatak mjesta za parkiranje

osobnih automobila, zatim automobili su i veliki zagađivači zraka. Javlja se i problem gužve u

saobraćaju, naročito u centru grada, koja oduzima dosta vremena. I pored ovih nedostataka život

bez saobraćaja bi bio praktično nemoguć, jer on omogućava komuniciranje ljudi, razmjenu

iskustava koji su ključ napretka.

LITERATURA I IZVORI

15

1. Malić A. Geoprometna obilježja svijeta, Geographica Croatica, Zagreb, 1998.

Podaci s interneta:

http://www.prometna-zona.com/gradski.php (9.12.2013)

http://www.scribd.com/doc/131671460/Povijest-i-razvoj-gradskog-prometa-doc#download

(9.12.2013)

http://fineartamerica.com/featured/1-london-omnibus-1860-granger.html (9.12.2013)

http://sciencehistorylover.wordpress.com/tag/omnibus/ (9.12.2013)

http://www.flickr.com/photos/36106399@N04/6088834693/ (9.12.2013)

http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Autobus_Sippel_Citaro_100_8545.jpg (9.12.2013)

http://www.flickriver.com/photos/robokubo/sets/72157594409845421/ (9.12.2013)

http://www.wallsave.com/wallpaper/2560x1600/new-york-city-taxi-hd-2076101.html

(9.12.2013)

http://www.urbanrail.net/af/alg/algiers.htm (9.12.2013)

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/13896/Koncar-predstavio-niskopodni-

elektromotorni-vlak.aspx (9.12.2013)

http://www.digitash.com/2013/01/Chevrolet-Volt-2013.html (9.12.2013)

http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/zivim_zeleno/

ekolosko_ponasanje/biciklisticki_promet_urbanim_sredinama (9.12.2013)

http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatski-pjesaci-i-biciklisti-su-zabrinjavajuce-nekulturni-

240173 (9.12.2013)

16