Hemija - Kratak pregled.doc

7/26/2019 Hemija - Kratak pregled.doc

1/37

MJERENJE I MJERNE JEDINICE

Zadatak prirodnih nauka jeste prouavanje i tumaenje prirodnih pojava mjerenjem svojstavakoja zovemo fizikim veliinama. Mjerenje je postupak odreivanja veliine ili koliineneega, tj. postupak utvrivanja vrijednosti neke fizike veliine Radi boljeg

sporazumijevanja i usporeivanja razliitih mjerenja 19!. g. prihva"en je tzv. meunarodnisistem jedini#a ili $% sistem.

Osnovne SI mjerne jedinice

FIZIKA VELIINA JEDINICA OZNAKA

du&ina metar mmasa kilogram kg

vrijeme sekunda s

jaina elekrine struje amper 'termodinamika temperatura kelvin (

koliina tvari mol molintenzitet svijetlosti kandela #d

Izvedene SI jedinice


frekven#ija her# )z * s+1

sila njutn - * m kg s+pritisak paskal /a * - m+energija d&ul 0 * - m snaga vat * j s+1

koliina elektri#iteta kulon 2 *' sbrzina metar u sekundi m s+1

povr3ina kvadratni metar m

volumen kubni metar m4

kon#entra#ija mol po metru kubnom mol m+4

gusto"a kilogram po metru kubnom kg m+4

Dopuene jedinice izv!n SI


volumen litar l *dm4vrijeme sat 5 minuta h* 4!!s 5 min *!sbrzina kilometar na sat km h+1

pritisak bar bar *1!!!!! /a

1


2/37

"re#i$si u SI sisemu

"%EFIKS SI&'OL ZNAENJE "%EFIKS SI&'OL ZNAENJE

deci d 1 6 1!+1 deka da 1 6 1!1

ceni # 1 6 1!+

hekto h 1 6 1!

mi(i m 1 6 1!+4 kilo k 1 6 1!4

mi$ro 7 1 6 1!+ mega M 1 6 1!

n!no n 1 6 1!+9 giga 8 1 6 1!9

pi$o p 1 6 1!+1 tera 1 6 1!1

#emo f 1 6 1!+1: peta / 1 6 1!1:

!o a 1 6 1!+1; eksa < 1 6 1!1;

2


3/37

STRUKTURA ATOMA

DIMENZIJE ATOMA

Za izra&avanje dimenzije atoma koriste se jedini#e nanometar *nm i pikometar *pm.

) nm * +,+++++) mm * )+-.mm * )+-/ m) pm * )+-)0 m

/renik atoma je oko 1! !!! puta ve"i od prenika jezgra atoma.)d!* )+1dn

"rimjer2 )/renik atoma vodika je da*) = >,?.1!+11m. %zrazi to u pm i nm@

%zraunavanjeAda*) = ?,> . 1!+11m = >,? . 1!+11. 1!1pm = >,? . 1! pm = >?, pm

da*) = ?,> . 1!+11m = >,?.1!+11.1!9nm = >,?.1!+= !,!>? nm

BdgovorA /renik atoma vodika je >,? pm ili !,!>? nm.

ZADACI ZA VJE3'42

1. /renik atoma zlata je 1??, pm. %zrazi prenik atoma u #m i nm@

*RA da*'u = 1,?? . 1!+1#m 5 da*'u = 1,??.1!+11nm. (oliko mo&e stati jezgara atoma zlata na du&ini od 1 #mC

*RA -a du&ini od 1 #m mo&e se smjestiti ,94.1!>atoma 'u.4. (oliko mo&e stati atoma vodika na du&ini od 1 mmC

*RA -a*) = 1,4? .1!>atoma?. (oliko mo&e stati atoma zlata na du&ini od 1 mmC

*RA -a*'u = ,94 .1! atoma

SASTAV ATOMA

'tom se sastoji odjezgre ili nukleusa i elektronskog oota!a.0ezgra je sastavljena od odreenog broja"rotona i neutronakoje nazivamo nukleonia, aelektronski omota je prostor oko jezgre u kojem se nalaze elektroni5

3


4/37

&!se 6esic! su2 N!e(e$ris!nje 6esic! su2

m7p89 * ),.:; 5 )+-01< * ),.:; 5 )+-0:$< /roton *pD + esti#a pozitivnog naelektrisanja

m7no9 * ),.:=5)+-01< * ),.:=5)+-0:$< -eutron *n! + neutralna esti#a

m7e-9 * /,)+/ 5)+-0>< * /,)+/ 5 )+-;)$<


5/37

ATOMSKI I MASENI %ROJ

'tomski broj *Z je broj protona koje sadr&i jezgra odreenog elementa.'tomski broj se naziva i redni broj jer oznaava mjesto elementa u /$


6/37

IZOTO&I

$vi atomi jednog elementa imaju isti broj protona u jezgru. Meutim, oni se mogu razlikovatipo broju neutrona.'tomi elemenata s istim brojem protona, a rezliitim brojem neutrona u atomskom jezgru

nazivaju se izoopi.Kakle, izotopi imaju isti atomski, a razliit maseni broj. Zauzimaju isto mjesto u periodnomsistemu.

"rimjer2 )(oliko imaju elementarnih esti#a sljede"i izotopiC

Z = -*pD = -*e+ = ; -*no = ' I Z = 1 I ; = ;

Z = -*pD = -*e+ = ;

-*n

o

= ' I Z = 1> I ; = 9

ZADACI ZA VJE3'42

1. -eki izotop ima maseni broj 141 i >> neutrona. %zraunati broj protona i brojelektrona. -a"i taj element u /$


7/37

E'EKTRONSKI OMOTA(

E(e$rons$i omo!6ine svi elektroni koji se oko jezgra atoma kre"u velikom brzinom narazliitim udaljenostima.


8/37

"rimjer2)-a#rtati prikaz atoma ugljika i napisati elektronsku konfigura#iju tog atoma ako jeZ * . i n * 0@

'tom ugljika ima sljede"u elektronsku konfigura#ijuA )s00s00p.

"rimjer2 0-a#rtaj prikaz atoma natrija i napi3i elektronsku konfigura#iju tog atoma ako jeZ * )) i n * ;@

'tom natrija ima sljede"u elektronsku konfigura#ijuA )s00s00p. ;s).

"rimjer2;

-a#rtaj prikaz atoma hlora i napi3i elektronsku konfigura#iju tog atoma ako jeZ * ): i n * ;@

'tom hlora ima sljede"u elektronsku konfigura#ijuA )s00s00p. ;s0;p=.

8

%z periodnog sistema vidimo da je atomski brojugljika , 3to znai da ima elektrona i da senalazi u drugoj periodi.-jegovi su elektronirasporeeni na dva nivoa A ( i .


9/37

/rimjerA ?-a#rtaj prikaz atoma kal#ija i napi3i elektronsku konfigura#iju tog atoma ako jeZ * 0+ i n * 1@

'tom kal#ija ima sljede"u elektronsku konfigura#ijuA )s00s00p. ;s0;p.1s0.

/rimjerA:-a#rtaj prikaz atoma broma i napi3i elektronsku konfigura#iju tog atoma ako jeZ * ;= i n * 1@

'tom broma ima slijede"u elektronsku konfigura#ijuA 1ss p4s4p4d1!?s?p:.

ZADACI ZA VJE3'42

1. -a#rtati prikaze atoma sljede"ih elemenataA 11-a 5 14'l 5 1$.. -a#rtati prikaz atoma fosfora i prikazati elektronsku konfigura#iju, ako je

Z = 1: i n = 4@

*RA 1s

s

p

4s

4p4

4. /rika&i elektronsku konfigura#iju atoma sumpora, ako je Z = 1 i n = 4@*RA 1ssp4s4p?

?. -a#rtaj prikaz atoma argona i prika&i elektronsku konfigura#iju, ako je Z= 1; i n = 4@*RA 1ss p 4s4p

:. Gz pomo" /$


10/37

&ERIODNI SISTEM E'EMENATA ) &SE

/eriodni sistem elemenata se sastoji od vodoravnih kolona koje se zovu periode i uspravnihkolona koje se zovu


11/37

Od

:. /omo"u tabli#e /$< popuni sljede"u tabelu *tako da napi3e3 J gdje element pripadaA

ELE&ENB &EBAL &EBALOID NE&EBAL

'zot + -$umpor + $-atrij + -a

)lor + 2l$ili#ij + $i

Hor + HRubidij + Rb'rsen + 'sHrom + Hr

. -a"i brom u /$< Ia , na#rtati njegov atom i napisati elektronsku konfigura#iju, teobjesniti njegov polo&aj u /$.grupa,?.perioda, nemetal, Z = 4: *4: protona i 4: elektrona,' = >9,9!

>. -a"i sili#ij u /$< Ia , na#rtati njegov atom i napisati elektronsku konfigura#iju, teobjasniti njegov polo&aj u /$


12/37

ELE&ENB %EDNI '%OJ &ASENI '%OJ %4"A "E%IODA "%IKAZ ABO&A

( ;/ 9 9 9 9

'l 0: 9 9 9

Rje3enjeA (+ 19, 49, 1., ?., e+;e+;e+1e+ 5 'l I 14, >, 14., 4., e+;e+4e+

9. Kovr3i sljede"e reeni#eA

a $vaka perioda poinje sa ..........b Qertikalni nizovi u /$< nazivaju se ..........# $vi elementi prve grupe imaju ...........d $vaka perioda se zavr3ava .............e $vaka perioda ima isti broj ...........

*RA a+metalom5 b+grupe5 #+isti broj valentnih elektrona5 d.nemetalom5 e+ ljuski

1!. (oliko valentnih elektrona imaju navedeni elementiC

a :Ha .grupa /$< b 418a 14.grupa /$< # 1:/ 1:.grupa /$< d 1$ 1. 8rupa /$<

*RA a+ elektrona5 b+ 4 elektrona5 #+ : elektrona5 d+ elektrona

11. Ka li su u istoj grupiA

a Mg i 2a K' -9

05 /rika&i kovalentnu vezu izmeu dva atoma -, ako mu je atomski broj >.%jeenje2

N 7Z*:9

;5 (oji su od navedenih spojeva vezani jonskom vezomC Z!o$rui @

C1 NO0 '!C(0 A( 0O; 0SO1 *RA Ha2li 'l B4

15 (oji su od navedenih spojeva vezani kovalentnom vezomC Z!o$ruiG

CuO SO; "O


15/37

Mogu"nost atoma da se spajaju s odreenim brojem drugih atoma iste ili druge vrste naziva sev!(encij!. Qalen#ija nema predznaka. Bna ne mo&e biti ni pozitivna ni negativna.Qalen#ija elemenata je uvijek #io broj. /i3e se rimskim brojevima iznad simbola elemenata.

V!(encij! nekog elementa ujons$om spojujednaka je broju elektrona koje je atomprimio ili otpustio.

V!(encij! hemijskog elementa u $ov!(ennom spojujednaka je broju elektrona kojeje atom tog hemijskog elementa dao za stvaranje zajednikih elektronskih parova.

Qalen#ija glavnih elemenata /$


16/37

N! osnovu v!(encije vodi$! 79 i $isi$! 7O9 moemo odredii v!(enciju dru


17/37

.EMIJSKE /ORMU'E

emijs$e #ormu(e su oznake za molekule hemijskih elemenata i spojeva *jedinjenja.)emijska formula spoja je sastavljena od simbola razliitih elemenata koji ine odreeni spoj, tj.hemijska formula pokazuje od kojih elemenata je graen spoj i koliki je broj atoma svakog elementa u

molekuli hemijskog spoja.

-aprimjerA

)emijska formula za molekulu vode je 0O.

/osmatraju"i formulu vidimo da je molekula sastavljena od atoma vodi$!i atoma $isi$!./rimje"ujemo broj sa desne strane hemijskog simbola za vodik. aj broj zove se inde$si

pokazuje koliko ima atoma vodika. o znai da u molekuli vode imamo atoma vodika. %za simbola kisika nema broja, 3to znai da imamo samo jedan atom kisika. 'roj jed!n se ne

pie.

Znai, molekula vode graena je od atoma vodika i jednog atoma kisika.

'ko napi3emo .0O, to znai da imamo molekula vode. Hroj koji se pi3e ispred hemijske formulezove se $oe#icijeni on pokazuje broj molekula.

Ka bismo odredili ukupan broj atoma u nekom spoju mno&imo indeks i koefi#ijent.

/rimjerA

1. (oliko atoma vodika, a koliko kisika ima u molekula vodeC *)B

Molekula vode *)B ima atoma vodika i 1 atom kisika. Pest molekula vode imaA

6 = 1 atoma vodika 6 1 = atoma kisika

.0O * 0O, 0O, 0O, 0O, 0O, 0O

Znaenje simbola i hemijske formule AI hemijski simbol za atom vodika0I atoma vodika0I molekula vodika *sadr&i atoma vodika00I molekule vodika *sadr&i ? atoma vodika

17


18/37

/rimjerABdredi broj molekula i broj atoma u sljede"im primjerimaA

;O05 4 molekule kisika 4 6 = atoma kisika = "15 : molekula fosfora : 6 ? = ! atoma fosfora

0 S>5 molekule sumpora 6 ; = 1 atoma sumpora

ZADACI ZA VJE3'42

)5 -api3i rijeima 3ta predstavljaju navedeni primjeriA

a Le b B# 4'l D4d )$B?

*RA a+atom &eljeza5 b+dvije molekule kisika5 #+ tri iona aluminija5 d+dvije

molekule sulfatne kiseline

05 /rika&i simbolom ili formulomA

a Kva atoma kisika b Kvije molekule azota # /et molekula hlorad Bsam jona natrija

*RA a+B5 b+-5 #+:2l5 d+ ;-aD

;5 -api3i znaenje sljede"ih simbola i formulaA

a 'l b 'l # 'lB4 d 'lB4

*RA a+atom aluminija5 b+ dva atoma aluminija5 #+ molekula aluminij*%%%oskida5d+ dvije molekule aluminij*%%%oskida

15 /rika&i simbolima ili formulamaA

a 1 molekula kisika

b molekule vode # 9 atoma kalija d 4 molekule azota

*RA a+B5 b+ )B5 #+ 9(5 d+ 4-

=5 %zraunaj broj atoma vodi$!, a potom u$up!n roj sviH !om!u sljede"imformulamaA

a )4/B? b 4)$B4 # ?)-B4

*RA a+ atoma vodika i ukupno 1 atoma5 b+ atoma vodika i ukupno 1;atoma5 #+ ? atoma vodika i ukupno ! atoma ukupno

18


19/37

OKSIDACIJA I REDUKCIJA

$istemi u kojima su mogu"e reak#ije oksida#ije i reduk#ije moraju imati dva sredstva I jednooksid#ijsko, a drugo reduk#ijsko./ro#es u kojem neki atom gubi naelektrisanje jednog ili vi3e elektrona nazivamo o$sid!cij!.

$uprotan pro#es primanja elektrona nazivamo redu$cij!.

Bksido+reduk#ioni pro#esi prilikom nastajanja spojeva

Nastajanje jonskog s"oja0 0&< 8 O0 0&


20/37

OKSIDACIONI %ROJ

0edan od osnovnih pojmova u hemiji je oksida#ioni broj. Gop3teniji je pojam od valentnosti,jer nije uslovljen vrstom veze.

O$sid!cioni rojje stanje atoma u spoju koje izra&avamo brojem elektrona kojima pojediniatomi uestvuju u vezi, bilo da ih predaju ili primaju *jonska veza, bilo da ih ula&u uzajedniki elektronski par *kovalentna veza.Za odreivanje oksida#ionih brojeva postoje odreena pravila, koja trebamo znatiA

Bksida#ioni broj mo&e biti poziiv!n, ne

+ + + + + +

-aprimjer A Zn 5 'l5 B5 )5 -5 /?itd.

Bksida#ioni broj vodika u svim je spojevima D1 *osim u spojevima s metalima 78)9 78)9 78)9-aprimjer A )B5 )-B45 )$B?itd.

Bksida#ion broj kisika u spojevima je + *osim u peroksidima gdje je +1 7-09 7-09 7-09

-aprimjerA )B5 )-B45 )$B?itd.

$uma oksida#ionih brojeva u spoju mora biti nula *!. $uma oksida#ionih brojeva u vi3eatomskom ionu jednaka je naboju iona.

Bksida#ioni broj atoma jednog hemijskog elementa u raznim spojevima je razliit. Bn zavisiod broja elektrona iz vanjske ljuske koji uestvuju u obrazovanju veze. o mogu biti svielektroni iz vanjske ljuske ili dio njih.

-pr. oksida#ioni broj azota u raznim spojevima mo&e imati vrijednost od *+4 do *D:.

S"OJ FO%&4LA OKSIDACIONI '%OJ AZOBA

'monijak -)4 *+4'zot - *!

'zot *% oksid -B *D1'zor *%% oksid -B *D'zotna kiselina )-B4 *D:'zot *%Q oksid -B *D?

'zotasta kiselina )-B *D4

-a osnovu oksida#ionog broja vodika i kisika mo&emo odrediti oksida#ioni broj drugihelemenata.

78)9 7-09

O

20


21/37

"rimjer2)Bdredi oksida#ioni broj atoma sumpora u molekuli sulfatne kiseline@

78)9 7-090SO1

*D1 . D J D *+ . ? = !D D J + ; = !

J = ; I J =

*D1 *D *+

BdgovorA Bksida#ioni broj sumpora u sulfatnoj kiselini je D 5 )$B?, jer je*D1. D D *+. ? = D I ; = ; I ; = !.

"rimjer20Bdredi oksida#ioni broj &eljeza u LeB4@ 7-09

Fe0O;

J D *+. 4 = !J I = !

J = J = AJ = 4

*D4 *+BdgovorA Bksida#ioni broj &eljeza u &eljezo*%%% oksidu je D45 LeB4.

"rimjer2;Bdredi oksida#ioni broj sumpora u sumpor vodiku *)$@

78)9

0S

*D1 . D J = !

D J = !J = + *D1 *+BdgovorA Bksida#ioni broj sumpora u sumpor vodiku je + 5 )$ .

"rimjer21Bdredi oksida#ioni broj azota u amonij+ionu *-)?D@

78)9 N18

J D ?.*D1 = D1 J = *D1 D *+? = +4 J = +4

21


22/37

*+4 *D1BdgovorA Bksida#ioni broj azota u amonij+ionu je +4 5 -)?D.

ZADACI ZA VJE3'42

1. %zraunaj oksida#ione brojeve atoma ugljika u sljede"im spojevimaA

a Ggljik*%%oksid I 2B

b Ggljik*%Q oksid I 2B# Ggljina kiselina I )2B4*RA a D 5 b D? 5 # D?

. Bdredi oksida#ioni broj sumpora u sljede"im spojevimaA

a $umpor*%Q oksid I $Bb $umpor*%Q oksid I $B4# $ulfitna kiselina I )$B4*RA a D? 5 b D 5 # D?

4. $astavi formulu od atoma azota i vodika, ako zna3 da je azot trovalentan, a vodikjednovalentan. -a osnovu polo&aja u /$

:. Gz kori3tenje tabele /$


23/37

OSNOVE .EMIJSKO1 RA(UNA

RE'ATIVNA ATOMSKA MASA 2 Ar

Relativna atomska masa *'r je broj koji nam ka&e koliko je puta masa atoma nekog elementave"a od 1S1 mase atoma izotopa igljika + 12.

masa atoma nekog elementaRelativna atomska masa = ili

1S1 mase atoma ugljika I 1

(ao standard danas se uzima 1S1 mase izotopa atoma ugljika+1. -azivamo je jedini#aatomske mase. Bznaava se sa u. ),//0 )+-0;?; a maseni udio vodika !,:. Bdredi empirijsku *molekularnu formulu spoja.

28


29/37

reba na"i omjer broja atoma ugljika, N*2, prema broju atoma vodika, N*), uformuli spoja.

aj se omjer izrauna tako da se maseni udio ugljika u spoju podijeli relativnomatomskom masom ugljika, a maseni udio vodika podijeli relativnom atomskom masomvodika.

V*2 = !,>?;V*) = !,:'r*2 = 1,!!'r*) = 1,!!;

'tomi se spajaju u omjeru #jelih brojeva, tako da "emo djeljenjem s najmanjim brojem dobiti#jele brojeveA


30/37

1. %zraunaj maseni udio i pro#enat aluminija *'l u aluminij oksidu *'lB4@*RA V *'l = !,:95 W*'l = :9,

. %zraunaj maseni udio i pro#enat kisika *B u kal#ij oksidu *2aB@* RAV *B = !,;:>5 W*B = ;,:>

4. %zraunaj elementarni pro#entni sastav kal#ij karbonata *2a2B4@*RA W*2a = ?!,!! 5 W*2 = 11,99 5 W*B = ?>,9:

?. )emijskom analizom utvreno je da je maseni udio natrija u spoju !,>?19 , a kisika!,:;!. Bdredi molekularnu formulu spoja@*RA -aB

:. )emijskom snalizom utvreno je da neki organski spoj sadr&i >:W ugljika i :W

vodika. Bdredi molekularnu formulu spoja@*RA 2)?.

. 'nalizom 1! grama nekog spoja utvreno je da spoj sadr&i4,>: grama ugljika, 1,:grama vodika i : grama kisika. (oja je najjednostavnija formula ovog spojaC*RA 2)?B.

>. Bdredi formulu spoja koji sadr&i ;!W ugljika i !W vodika, a molekulska masa iznosi4!. * RA 2).

;. %zraunaj pro#enat ugljika u spoju koji ima molekularnu formulu 2)?B@ *RAW2= ?!.

.EMIJSKE REAKCIJE7 JEDNA(INE I .EMIJSKI ZAKONI

30


31/37

E&IJSKE %EAKCIJE I E&IJSKE JEDNAINE

Ka bi nastala neka hemijska reak#ija *promjena, potrebno je da za to postoje odreeni uslovi.

)emijske reak#ije mogu biti izazvaneA

Kjelovanjem jedne tvari na drugu %zlaganjem tvari uti#aju svjetlosti Zagrijavanjem tvari 8orenjem tvari Kjelovanjem elektrine energije .... itd.

Ka bi poela hemijska reak#ija, potrebno je da tvari dou jedna s drugom u neposredni dodir. /risudarima reagiraju"ih tvari, njihove hemijske veze se kidaju, te im se jedinke pregrupi3u. ako nastajunove tvari, produkti te reak#ije, koji imaju drugaija svojstva od polaznih tvari.

Pregrupisavanje atoma

)emijske reak#ije pri kojima se od dvije ili vi3e tvari jednostavnije grae dobivaju nove tvarislo&enije grae zove se *eijska sinteza ili s"ajanje.

hlor D vodik hlorovodik C(0 8 0 0C(

)emijske reak#ije pri kojima od jedne poetne tvari nastaju dvije ili vi3e novih tvari zove se*eijska analiza ili razlaganje.

voda kisik D vodik 00O O0 8 00

"rimjeri2

31

Reaktantisu tvarikoje meusobno

reagiraju i pri

tome se mijenjaju.

&ro#uktisu tvarikoje nastaju pri

hemijskoj reakciji

i imju novu grau

i nove osobine.


32/37

1. /repoznaj vrstu hemijske reak#ije *!n!(iz! ili sinez! i upi3i u zagradi njen naziv@

a 2u$B?6 :)B 2u$B? D :)B * b 4) D - -)4 * # 2a2B4 2aB D 2B *

d 2a D B 2aB * *RA a+analiza5 b+ sinteza5 #+analiza i d+ sinteza

. Zaokru&i tane tvrdnjeA

a %nhibitori ubrzavaju hemijske reak#ije. K' + -g

. $intezom vodika i azota dobiva se amonijak. %zraunaj koliko grama azota treba da bidobili 1! g amonijakaC*RA m*- = :1,>g

4. -a osnovu hemijske jednaine 2)? D B 2B D )B izraunaj koliko je

grama kisika potrebno za potpuno sagorijevanje metanaC*RA m*B = ?g

?. )emijskom analizom kal#ij karbonata *2a2B4 dobije se kal#ij oksid *2aB i

ugljik*%Qoksid *2B. %zraunaj koliko grama kal#ij oksida nastaje analizom !,: kgkal#ij karbonataC*RA m*2aB = ;!,1?g

:. Zagrijavanjem kalij hlorata nastaje kalij hlorid i kisik. Reak#ija tee prema jednainiA(2lB4 (2l D 4B. %zraunaj koliko grama kisika nastaje analizom ?9!,g

kalij hlorataC*RA m*B = 19g

. -a osnovu jednaine hemijske reak#ijeA)4/B? D 42a*B) 2a4*/B? D )B

u kojoj nastaje 1!! g kal#ij fosfata Y2a4*/B?, izraunaj koliko u reak#iju ulaziAa grama fosforne kiseline *)4/B?

b grama kal#ij hidroksida Y2a*B)*RA m*)4/B? = 4, g A mY2a*B) = >1,g

Documents

Hemija - Kratak pregled.doc