22
RADIOLOŠKE METODE PREGLEDA HEPATOBILIJARNOG TRAKTA Ass. Fuad Julardžija

hepatobilijarni trakt

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: hepatobilijarni trakt

RADIOLOŠKE METODE PREGLEDA

HEPATOBILIJARNOG TRAKTA

Ass. Fuad Julardžija

Page 2: hepatobilijarni trakt

Algoritam pretraga

UZ ( ultrazvuk) ERCP ( Endoskopska retrogradna

holangiopankreatografija) Holangiografija CT (Kompjuterizirana tomografija) MRCP (Magnetna

holangiopankreatografija) MRI (Magnetna rezonanca)

Page 3: hepatobilijarni trakt

1. Lobus dexter, 2. Lobus sinister, 3. Lobus caudatus, 4. Lobus quadratus, 5. Arteria hepatica and Vena portae, 6. Nodi lymphatici hepatici, 7. Vesica fellea

Page 4: hepatobilijarni trakt

UZ

Je metoda izbora kod pregleda hepatobilijarnog trakta

Nema štetnog dejstva, ne koristi jonizirajuća zračenja

Page 5: hepatobilijarni trakt

ERCP Endoskopska metoda prikaza

žučnih i pankreatičnih vodova retrogradnim putem.

Izvodi se timski (internista endoskopičar i radiolog)

Kroz papilu Wateri se uvodi kateter kroz koji se daje k.s. I vrši se snimanje

Page 6: hepatobilijarni trakt

Holegrafije Holegrafije su metode

snimanja žučne kese i žučnih puteva pomoću pozitivnih kontrastnih sredstava.

Pozitivna kontrastna sredstva imaju zajedničku osobinu da se eliminišu preko bilijarnog kanalnog sistema, pa se zato i zovu hepatotropna kontrastna sredstva.

Page 7: hepatobilijarni trakt

Razlikujemo sljedeće holegrafije prema načinu izvodenja:- Perooralna holegrafija (sinonim peroralna

holecistografija)- Intravenska holegrafija a) konvencionalna metoda i. v.

holegrafije (sinonimi: i. v. biligrafija, i. v. holangiografija, i. v. holecistoholangiografija)

b) infuziona holegrafija- transkutana ili transhepatalna holegrafija- intraoperativna holegrafija (primarna) - postoperativna holegrafija (sekundarna)

Page 8: hepatobilijarni trakt

Peroralna holegrafija

Kod peroralne holegrafije kontrastno sredstvo pacijent uzima peroralnim putem:

12 h prije pregleda 6-12tbl. Holevida ili 5 h prije pregleda brzolučeće k.s.(Biloptin)

Kontrastno sredstvo se apsorbuje u tankom crijevu i krvnom cirkulacijom dospije u jetru gdje se preko hepatocita filtrira u žuč.

Na taj način ispuni žučne puteve i žučni mjehur, ali najčešće samo žučni mj.

Page 9: hepatobilijarni trakt

Intravenska holegrafija

Intravenska holegrafija ima prednost nad peroralnom metodom, jer pored žućnog mjehura dobro prikazuje i žučne puteve.

Kontrastno sredstvo (Biligrafin 20-40 ml)se daje intravenski. Kontrast se, takođe, kao i kod peroralne iz krvi filtrira preko hepatocita u žuč.

Page 10: hepatobilijarni trakt

Infuziona holegrafija Metoda infuzione

holegrafije je savremenija i bolja metoda od prethodne klasiče konvencionalne metode i. v. holegrafije.

Kod ove metode kontrast dajemo, također, intravenozno, ali u vidu spore infuzije (kap po kap).

Page 11: hepatobilijarni trakt

Infuziona holegrafija

Nešto veća količina kontrastnog sredstva (do 60 ccm) pomiješa se sa 5% glukozom, ili sa fiziološkom otopinom (do ukupno 250 ccm) i sve skupa ordinira pacijentu kao infuzija.

Postoje fabričke gotove infuzione otopine.

Iza prestanka davanja kontrasta prave se potrebni snimci.

Page 12: hepatobilijarni trakt

Infuziona holegrafija

Prednosti ove metode nad klasičnom konvencionalnom metodom intravenske holegrafije su:

- manja opasnost od alergijsko- toksičnih reakcija

- manja količina kontrasta se izgubi filtracijom kroz kanalni sistem bubrega

Page 13: hepatobilijarni trakt

Transkutana ili transhepatalna holegrafija

Transkutana ili transhepatalna holegrafija je metoda koja se rjeđe izvodi.

Radi se kod pacijenata kod kojih se žučni mjehur ne prikazuje opisanim metodama holegrafije, a izvodi se punkcijom kroz kožu jetreni parenhim direktno u žučnu kesu ili holedokus.

Kroz iglu se direktno ubrizgava pozitivno kontrastno sredstvo.

Page 14: hepatobilijarni trakt
Page 15: hepatobilijarni trakt

Intraoperativna holegrafija (primarna) Intraoperativna holegrafija

(primarna) izvodi se intraoperativno u toku trajanja operativnog zahvata na žučnoj kesi ili žučnim vodovima.

Kontrast se uvodi kroz postavljeni “T” dren u holedokus, a izvodi se radi inspekcije lumena kanala i radi isključivanja nekog zaostalog kamenca u kanalu.

Page 16: hepatobilijarni trakt

Postoperativna holegrafija (sekundarna) Postoperativna holegrafija

(sekundarna) izvodi se kasnije u toku postoperativnog toka dok je “T” dren još u holedukusu.

Na isti način se daje kontrast kao i kod intraoperativne metode u svrhu inspekcije žučnog kanala.

Page 17: hepatobilijarni trakt

Tomokontrastografija

Tomokontrastografija je kontrastna metoda kojom se prikazuju abdominalni parenhimni organi i patološke formacije u njima pomoću brzog ubrizgavanja veće količine urotropnog kontrastnog sredstva u venu (kubitalnu).

Page 18: hepatobilijarni trakt

Tomokontrastografija Kontrast se daje pod povećanim pritiskom, a

snimanje se izvodi, također, veoma brzo tomograskom tehnikom u slojevima (6 do 9 slojeva).

Ovom metodom postiže se povećanje opacifikacije parenhimnih organa u periodu parenhimne faze cirkulacije kontrasta.

Na taj način smo u stanju da razlučimo hipervaskularne i hipovaskularne žarišne sjene od homogenog parenhima abdominalnih organa (jetre, slezene, bubrega, uterusa

Page 20: hepatobilijarni trakt

MRCP MR slika koja se dobija predstavlja raspored gustine vode u

određenom volumenu.

Radi se o novijem dijagnostičkom postupku koji nije štetan i invazivan, a daje dobre rezultate i bez primjene kontrastnog sredstva.

Magnetna holangiopankreatografija (MRCP) je radiološka dijagnostička metoda prikaza hepatobilijarnog i pankreatskog sistema.

To je tehnika koja omogućuje dobijanje snimaka bilijarnog i pankreatskog stabla koji su slični onima koji su dobijeni invazivnim radiografskim metodama, kao što je ERCP (endoskopska retrogradna holangio-pankreatografija)

Prvi put je opisana 1991 godine.

Page 21: hepatobilijarni trakt

Osnovni princip na kojem se zasniva MRCP je da tjelesne tečnosti kao što su bilijarni sekreti zbog visoke koncentracije vodonika proizvode visok intenzitet signala na T2 weighted sekvencama (tj.postaju bijeli) dok pozadinska tkiva proizvode slabe signale (tj. postaju tamni).

Page 22: hepatobilijarni trakt

MRI

Ne koristi jonizirajuće zračenje Zasniva se na detekciji protona

vodonika u jakom magnetnom polju Koriste se brze gradijentne sekvence u

T1 i T2 vremenu