35
2 8 HPP skripta (przentacije) 1. PREGLED PRAPOVIJESTI HRVATSKOG POVIJESNOG PROSTORA Počeci čovjeka • Afrika – ishodište čovječanstva • prije 7 do 5 mil !od cijepanje linije primata – pon!idi i hominidi • a"stralopitecini – prije # mil !od • prvi predstavnik naše vrste – Homo ha$ilis (spretan) – razvio se od !r a"stralopitecina – prije cca %&5 mil !od • 'spretan – prve kamene alatke – sjekači (chopper) – ldo*an k"lt"ra • iz Homo ha$ – razvio se Homo erect"s – prije +&7 – +&5 mil !od • 'erect"s – "spravan, " +- st smatralo se da je to prvi "spravni čov • izlazak čovjeka iz Afrike – prvi lj"di " ."ropi i na /editeran" • slo0eniji alati – ašelejenska k"lt"ra – prije +&7 mil !od – %51 tis • šačnici (r"čni klin), o$ostrana o$rada kamena – "potre$a koplja –ovlad dokazano na nalazištima prije oko %51 111 !od • Atap"erca& 2oral$a& Am$rona (.)3 A$$eville& 4t Ache"l& allonet (6)3 • " Hrvatskoj nema lj"dskih ostataka H erect"sa – 9andalja I(:stra)& o$ra;eni o$l"tak – najstarije paleolit or";e " Hrvatskoj – oldovan k"lt"ra • ašelejenski šačnici, P"nikve kod :vanca i ilenica • Homo sapiens neanderthalensis • eponimni lokalitet <eanderthal (=) • ni0i& ro$"sniji i zdepastiji od modernih lj"di – nastali od H heidel$ • prosječna visina oko +>7 cm& te0ina oko ?1 k! – ve@i mozak od moderno! 51 111 – % 111 tis !od prije sadašnjosti – srednji paleolitik • "!lavnom razdo$lje vrlo hladne klime, ledeno do$a • m"sterijenska k"lt"ra – levaloaškametoda3 šatelperonijen (prijelazna k • novost, "potre$a koštanih alatki • 0ivot " spiljskim i predspiljskim lokalitetima – Ba 6erassie& Ba /o"st 4aints& (6)& /onte irceo (:)& 2oral$a& Am$rona (.)& 4hanidar (:rak) • rasprostranjen " ."ropi i zap Aziji • naznake d"hovno! 0ivota i k"ltnih o$reda – neki elementi "mjetnosti • sposo$nost !ovoraE • neandertalski čovjek – najstariji lj"dski ostaci kod nas – Frapina • istra0ivač – =ra!"tin Gorjanovi@ Fram$er!er +?-- !od • Frapina – svjetski značajno nalazište – lokalitet H"šnjakovo $rdo – os • najviše prona;enih kostij" neandertalaca na svijet" na jednom lokalite • mo!"@i tra!ovi kani$alizma na nekim kostima iz Frapine –lomljenje kost str"!anja eternica& indija& elika Pe@ina& /"jina pe@ina – ostali spiljski l slojem indija – nalazi kostij" neandertalca zajedno s alatkama koje se inač kromanjonsko! čovjeka indija – me;" najmla;im neandertalcima " ."ropi – stari oko % 111 !od • miješanje neandertalaca s novijim litičkim materijalom • pojava modernih lj"di – Homo sapiens sapiens – " ."ropi prije oko 5 Afrika, prije %11 111 !od) • kromanjonski pračovjek – eponimni lokalitet roC/a!non (6) • !ornji paleolitik – orinjasijenska& !ravetijenska& solitrejenska i ma! • preciznija o$rada kamena i kosti – $olja lovna tehnika, iz$acivač za k • pojava "mjetnosti, slikarstvo i kiparstvo – izrada nakita • iz!radnja nastam$i, od drveta i 0ivotinjskih kostij"

HPP skripta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta

Citation preview

HPP skripta (przentacije)1. PREGLED PRAPOVIJESTI HRVATSKOG POVIJESNOG PROSTORA

Poeci ovjeka

Afrika ishodite ovjeanstva

prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije primata pongidi i hominidi

australopitecini prije 4 mil. god.

prvi predstavnik nae vrste Homo habilis (spretan) razvio se od gracilnog oblika australopitecina prije cca. 2,5 mil. god.

spretan prve kamene alatke sjekai (chopper) Oldowan kultura

iz Homo hab. razvio se Homo erectus prije 1,7 1,5 mil. god.

erectus uspravan: u 19. st. smatralo se da je to prvi uspravni ovjek

izlazak ovjeka iz Afrike prvi ljudi u Europi i na Mediteranu

sloeniji alati aelejenska kultura prije 1,7 mil. god. 250 tis. god.

anici (runi klin): obostrana obrada kamena upotreba koplja ovladavanje vatrom: dokazano na nalazitima prije oko 250 000 god.

Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea (VB)

u Hrvatskoj nema ljudskih ostataka H. erectusa andalja I (Istra), obraeni oblutak najstarije paleolit. orue u Hrvatskoj oldovan kultura

aelejenski anici: Punikve kod Ivanca i Vilenica

Homo sapiens neanderthalensis

eponimni lokalitet Neanderthal (D)

nii, robusniji i zdepastiji od modernih ljudi nastali od H. heidelbergensisa

prosjena visina oko 167 cm, teina oko 80 kg vei mozak od modernog ovjeka

350 000 32 000 tis. god. prije sadanjosti srednji paleolitik

uglavnom razdoblje vrlo hladne klime: ledeno doba

musterijenska kultura levaloakametoda; atelperonijen (prijelazna kultura)

novost: upotreba kotanih alatki

ivot u spiljskim i predspiljskim lokalitetima La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-Saints, (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar (Irak)

rasprostranjen u Europi i zap. Aziji

naznake duhovnog ivota i kultnih obreda neki elementi umjetnosti

sposobnost govora?

neandertalski ovjek najstariji ljudski ostaci kod nas Krapina

istraiva Dragutin Gorjanovi Kramberger 1899. god.

Krapina svjetski znaajno nalazite lokalitet Hunjakovo brdo ostaci stari oko 100 tis.g najvie pronaenih kostiju neandertalaca na svijetu na jednom lokalitetu

mogui tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine lomljenje kostiju, tragovi

struganja

Veternica, Vindija, Velika Peina, Mujina peina ostali spiljski lokaliteti s musterijenskim slojem

Vindija nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inae vezuju uz kromanjonskog ovjeka

Vindija meu najmlaim neandertalcima u Europi stari oko 32 000 god.

mijeanje neandertalaca s novijim litikim materijalom

pojava modernih ljudi Homo sapiens sapiens u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu Afrika: prije 200 000 god.)

kromanjonski praovjek eponimni lokalitet Cro-Magnon (F)

gornji paleolitik orinjasijenska, gravetijenska, solitrejenska i magdalenijenska kultura

preciznija obrada kamena i kosti bolja lovna tehnika: izbaciva za koplje

pojava umjetnosti: slikarstvo i kiparstvo izrada nakita

izgradnja nastambi: od drveta i ivotinjskih kostiju

gornji paleolitik zavrava prije oko 10 000 god. u naim krajevima poinje mezolitik srednje kameno doba

gornji paleolitik u Hrvatskoj orinjasijen, epigravetijen, solitrejen

lokaliteti: Vindija, Velika peina (Hrvatsko zagorje); andalja II, Romualdova peina (Istra); Lopar (Rab), Vela jama (Loinj), Jama na Sredi (Cres)

mezolitik kod nas slabije zastupljen i istraen: andalja II, Vindija tardenoazijen

Neolitik

neolitik mlae kameno doba - razliito trajanje

goleme promjene u organizaciji gospodarskog i drutvenog ivota

poljodjelstvo i stoarstvo

sjedilaki nain ivota

otkrie keramike lonarska proizvodnja

glaanje i poliranje kao tehnike pri izradi kamenih alatki

najraniji neolitik na Bliskom istoku i Maloj Aziji Jerihon (Izrael) oko 8300. g. pr. Kr.; atalhyk (Turska) oko 7500. g. pr. Kr. pretkeramiki neolitik

u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.

kanjenje naeg prostora za Bliskim istokom, Grkom i Balkanom

jadranski prostor odvojen od unutranjosti u kulturnom razvoju prirodna uvjetovanost reljef

razvoj vezan uz neolitike horizonte i kulture na irem podruju Europe

veza s balkanskim prostorom i Grkom slikana keramika starevaka kultura

veza s europskim horizontom linearnotrakaste keramike korenovska kultura

jadranski krug impresso i danilska kultura autohtone pojave

starevaka kultura (5500. 4300. pr. Kr.) eponimni lokalitet Starevo u Vojvodini kod Paneva raznobojna oslikana keramika

pripada irem balkanskom horizontu slinost s Grkom keramikom kulture Sesklo

rani neolitik ovog prostora prva neolitika kultura u Slavoniji, Vojovdini, SJ Srbiji i SJ Bosni

zemuniki tip naseobina s atorastim krovom na drvenoj konstrukciji

naselja na povienim rijenim obalama, blagim breuljcima i uzvienjima u blizini izvora vode

lokaliteti: Sarva, Vuedol, Vinkovci, Zadubravlje

oksidacijsko peenje keramike crvena keramika

snaan utjecaj na razvoj neolitika starije mezolitike populacije prihvaaju ovu kulturu

kultura impresso-keramike (6000. 4500. pr. Kr.) cijela istona jadranska obala rani neolitik

najstarija neolitika kultura u priobalju

autohtona pojava na Jadranu na obje obale Jadrana istona i zapadna

keramika ukraena utiskivanjem nazubljenog ruba koljke anice (cardium)

spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode

u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom nema tragova obrade zemlje mezolitika obiljeja

litikealatke takoer imaju vie mezolitika obiljeja lokaliteti: Smili, Gudnja, Markova pilja (Hvar), Iula-Medulin, Vela Spila (Korula)

vinanska kultura samo krajnji istok Hrvatske Bapska, Vukovar obuhvaa Vojvodinu, Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku

sopotska kultura (4300. 3400. pr. Kr.) meurjeje Save, Drave i Dunava irenjem prela u bosansku Posavinu i Maarsku (lenelska kultura) srednji neolitik

nastala pod snanim utjecajem vinanske kulture

redukcijsko peenje keramike tamna keramika

oblici posuda i ukraavanje slino vinanskom urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce), glaanje

keramika figuralna plastika

lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokoevik, Pepelana

prva nizinska utvrena naselja u ovom dijelu Europe palisade i jarci

unutar naselja pravokutne kue drveni kostur sa zidovima od iblja i blata

korenovska kultura (4600. 4200. pr. Kr.) SZ Hrvatska i zap. Slavonija srednji i kasni neolitik

pripada irem kompleksu linearnotrakaste keramike od Nizozemske do Ukrajine

u veem dijelu Europe predstavlja prvu neolitiku kulturu kanjenje za egejskim i balkanskim prostorom

koren. kultura direktna nasljednica mezolitika ista populacija

u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starevake

tamna i mrljasta keramika redukcijsko peenje primijenjeno tek na kraju

ukraavanje posuda urezivanjem linija linije sainjavaju pruge i vrpce

naselja na povienim rijenim obalama, blagim breuljcima i uzvienjima u blizini izvora vode

lokaliteti: Malo Korenovo, Kanika Iva, Tomaica, Drljanovac

srednji neolitik na jadranskoj obali danilska kultura (4500. 3900. pr. Kr.) od Trsta do sredinje Albanije

nasljeuje impresso kulturu na itavom prostoru istone jadranske obale

glavna naselja na otvorenom u plodnom polju postoje mnoga nalazita u piljama: zatita od opasnosti

naselja polukrunog ili krunog oblika u blizini izvora vode objekti od drveta, prua i nabijene zemlje

lokaliteti: Danilo, Smili, Brijuni, Bribir

ukraavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i meandarskimotivi)

ritoni karakteristine obredne posude

kasni neolitik na jadranskoj obali hvarska kultura (3900. 3300. pr. Kr.) direktna nasljednica danilske iri se u Liku i dolinu Neretve

etiri varijante: hvarska (srednjodalm. otoci), lisiika (Hercegovina), smilika (SJ

Dalmacija) i varijanta u Istri i Hrvatskom primorju

naselja na otvorenom postoje i nalazita u piljama uglavnom ista naselja kao i danilska kultura

lokaliteti: Grapeva i Markova pilja na Hvaru, Vela pilja na Koruli, Gudnja na Peljecu, Smili

nastavlja se na danilsku i nosi mnoga njena obiljeja

urezivanje ostaje vana tehnika ukraavanja

novost: slikani geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom

riton kao vaan element kulture postoji i dalje

hvarska kultura dijelom ulazi i u eneolitik

Eneolitik

nova tradicija upotreba metala bakar, ali i zlato zadravaju se i kamene alatke

aeneus (mjeden, bakren)

prevlast stoarstva na ratarstvom

intenzivnija razmjena i trgovina

formiranje vre povezanih i organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica

ovakve populacije su nadmonije

nad neolitikim

eneolitik se iri iz Male Azije preko Balkane u nae krajeve

pojavljuje se i novo ishodite migracija: Pont, Zakavkazje, junoruske stepe seoba preko

Karpata i Dunava

bakar kao ist metal mekan i nepodesan za izradu orua i oruja

dodavanje arsena arsenski bakar ili bronca

zlato samorodni metal ukrasni predmeti

lasinjska kultura (3700. 3300. pr. Kr.) SZ Hrvatska i Slavonija, ist. Slovenija i sjeverna Bosna

prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik

nastala pod utjecajem sopotske i lenelske kulture

nomadski ivot stanovnika prevladava stoarstvo

dosada nisu pronaeni bakreni predmeti

ukraavanje plastine aplikacije, istaci (protome), urezivanje, igosanje i ubadanje

redukcijsko peenje keramike

lokaliteti: Lasinja, Ozalj, akovac, Beketinec, dralovi, Koka

na istim lokalitetima se pojavljuje i Retz-Gajary kultura (3400. 2500. pr. Kr.) stoarsko i vrlo pokretljivo stanovnitvo u panonskoj zavali naseljavaju se u breuljkastim predjelima

badenska kultura (3400. 3100. pr. Kr.) ist. Slavonija

rairena po skoro itavoj panonskoj kotlini potiskuje starije kulture

nagli prodor novog stanovnitva: iz maloazijskog ili pontskog prostora vj. Indoeuropoljani

vrlo kvalitetna keramika imitira metalne posude: glaanje

relativno slabo razvijena metalurgija

vjerojatno doba pojave kotaa u ovim prostorima

lokaliteti: Vinkovci, Vuedol, Sarva

kostolaka kultura krajnji istok Slavonije prvo razdoblje: suivot s badenskom drugo razdoblje: potiskivanje badenske iz tog podruja vjerojatno ostatak neolitike populacije koju badenskakultura nije u potpunosti asimilirala

igosana keramika glavno obiljeje

vuedolska kultura isprva ograniena na ist. Slavoniju i Srijem eponimni lokalitet Vuedol kraj Vukovara

drugi vani lokaliteti: Vinkovci, Sarva

trajanje: 2900. 2300. g. pr. Kr.

u kasnoj fazi se iri na veliki prostor od Jadrana do Karpata i dananje Austrije

u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih varijanti

utvrena naselja na terasama uz rijeke i breuljcima dotjerivanje strmih padina, palisade, vodeni opkopi

vrlo kvalitetna keramika inkrustacija: glavni nain ukraavanja

razvijena metalurgija arsenska bronca

Gradac na Vuedolu neka vrsta akropole, upravnog i kulturnog sredita

na Gradcu nalaz dva megaronarazliite starosti s talionikim peima dvostruki ukop mukarca i ene s bogatim prilozima i rtveni ukop jelena vj. sve u vezi s kultom metalurgije

nasljednice vuedolske kulture i tradicije: vinkovaka i ljubljanska kultura poetak bronanog doba

2. BRONANO DOBA NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU

Bronano doba

poetak bronanog doba na Bliskom istoku i Mezopotamiji oko 3300. g. pr. Kr. poeci velikih civilizacija: Egipat, Sumer

Cu 85 90 % (bakar) + Sn 10 15 % (kositar) = bronca: legura dobrih svojstava mnogo pogodnija za izradu orua i oruja od bakra

lijevanje najvanija tehnika bronanodobne metalurgije

bronano doba u Europi: 3000. 2700. g. pr. Kr. (egejski prostor)

povezano sa novim prodorima indoeuropskih populacija

nove civilizacijske steevine prodiru u Europu s istoka pod utjecajem visokih civilizacija Bliskog istoka preko Levanta i Male Azije

velika nalazita bakra Kavkaske planine, Mala Azija, Cipar ondje su ujedno i prva sredita bronane metalurgije

kositar relativno rijedak: atlantske obale, eko Rudogorje, Slovaka

velike promjene u drutvenom i gospodarskom ivotu u Europi

daljnji razvoj poljoprivrede naprednije ratarstvo i stoarstvo na Mediteranu se iri uzgoj masline i vinove loze

jaaju kontakti, veze i trgovina izmeu razliitih krajeva i populacija, nositelja regionalnih

kulturnih pojava

razvoj brodarstva na Mediteranu jaanje kontakata izmeu Bliskog istoka i drugih dijelova Mediterana

stratifikacija drutva pojava vladajuih elita bogato opremljeni grobovi tzv. kneevski ukopi

razvoj naoruanja i vojske bronca omoguuje izradu kvalitetnijeg oruja (sjekire, bodei, maevi, koplja) i zatitne oprema vojnika

izgradnja utvrenih lokaliteta na povienim poloajima naselja gradinskog tipa - nesigurnost i turbulentnost razdoblja

Kreta: 3000. g. 11 st. pr. Kr. minojska civilizacija gradnja palaa, razvijeno brodarstvo, visoka razina umjetnikog obrta: keramika, metal, bjelokost, kamen, drago kamenje

otkrie pisma linear A

16. i 15. st. vrhunac minojske civilizacije utjecaji na grko kopno i mikensku civilizaciju,

Kikladske otoke i maloazijsku obalu

od kraja 15. st. Mikenjani vladaju Kretom

Grka: 2800. g. 11. st. pr. Kr.

mikenska civilizacija: 16. 11. st. pr. Kr. gradnja utvrenih palaa, vojnika aristokracija, visoka razina materijalne i duhovne kulture

linear B pismo grki jezik

kontakti mikenske civilizacije s Malom Azijom, Egiptom i italskim prostorom

Troja Mala Azija: 3000. 950. g. pr. Kr.

utjecaj na razvoj bronanog doba u Grkoj

Italija: 21. 11. st. pr. Kr.

bronano doba na poluotoku veze s egejskim (prvenstveno mikenskim) i srednjoeuropskim prostorom

Sardinija bronana megalitska kultura nuraghi

kontakti s egejsko-kretskom, mikenskom i egipatskom civilizacijom

poetak bronanog doba na ovim prostorima oko 2300. g. pr. Kr.

nakon turbulentnog razdoblja indoeuropskih seoba u eneolitiku smirivanje mijeanje starih i novih etnikih komponenti

poinje kontinuirani razvoj koji e tei relativno mirno kroz daljnja stoljea do kraja 2. tis. pr. Kr.

obiljeje: disperzivan razvoj manjih kulturnih grupa

glavni interes proizvodnja metalnih (bronanih) proizvoda

stvaranje komunikacijske i trgovake mree povezana karpatska leita ruda s panonskim Podunavljem, jugoistonim alpskim prostorom, Italijom i Balkanom

proizvodnja keramike i dalje vrlo znaajna nosi karakteristina obiljeja pojedinih kult. grupa rano bronano doba 2300. 1600. g. pr. Kr.

bodei novi tip oruja

zbog razvoja metalurgije formira se novi obrtniki stale

vie zlatnih nalaza na naem podruju potvrda jae trgovine

stoarstvo i ratarstvo i dalje nose gospodarstvo

vinkovaka grupa (kultura) u Slavoniji nasljednica vuedolskog kulturnog kompleksa

na obali: kulturno neodreeno rano bronano doba Istre i Hrv. primorja, cetinska i posuka grupa

poveznica sjevera i juga bosansko podruje sa svojim ranim bronanim dobom

cetinska grupa (kultura) bogati metalni nalazi posebno oruje: bodei

metalni predmeti kao prilozi u tumulima (grobnim humcima) utjecaj istonih stepskih krajeva i indoeuropskog vala doseljavanja

cetinska grupa (kultura) zamren etniki razvoj nastaje supstrat za razvoj kasnijih

etnikih skupina

u Istri u ranom bronanom dobu razvoj prvih kasteljera (gradinskih naselja) kasniji

utjecaj na susjedna talijanska podruja (Trentino)

grobovi od kamenih ploa ukopi zgrenih pokojnika

jadranski prostor pouzdani kontakti sa drugom jadranskom obalom

srednje bronano doba 1600. 1300. g. pr. Kr. jaanje kontakata s okolnim prostorom i

kulturnim pojavama

vatinska kulturna grupa Slavonija, Srijem poveznica s karpatskim prostorom

naselja s nalazima tzv, panonske (transdanubijske) inkrustrirane keramike i lokalna

grupa Bijelo Brdo-Dalj Slavonija i Baranja kontakti sa srednjoeuropskim prostorom

licenska keramika ukraavanje

otisnutim vrpastim ukrasom SZ Hrvatska pojava iz zapadne Panonije

u Lici kontaktna zona panonsko-karpatskog, sjevernoitalskog i alpskog podruja tumulski grobovi sa skeletnim ukopima

Istra daljnji razvoj i izgradnja kasteljera Gradina na Velom Brijunu i Monkodonja kod Rovinja najbolje istraene

sloen sustav ulaza na gradine bolji sustav obrane

na Monkodonji pravokutne kue u gustim redovima

grobovi i dalje od kamenih ploa na gradini Vrin kod Vodnjana vie grobova omeenom suhozidnim ogradama obiteljska grobna polja

jaki kontakti Istre s italskim prostorom

slaba istraenost ostatka nae jadranske obale malo poznat razvoj u ovom razdoblju

kasno bronano doba (KBD) 1300. 750. g. pr. Kr.

dolazak nositelja kulture polja sa arama (KP) sa sjeveroistoka zadnja velika indoeuropska seoba

KBD jo uvijek doba etnike anonimnosti zajednice iz ovog razdoblja ine osnovu formiranja etnikih zajednica u eljeznom dobu neprekinut povijesni razvoj do antike

KP SJ Hrvatska (stariji stupanj KBD, 1300. 1050. g. pr. Kr.): virovitika grupa, grupa Greani - Barice, grupa Belegi I. i II.

KP pokopavanje spaljenih ostataka u arama uz prilaganje oruja, orua i nakita

pojava pojma ostava skupina predmeta ukopanih u zemlju arheoloki fenomen est u

bronano doba

urezivanje i iskucavanje bronanog lima nove tehnike obrade bronce

mlai stupanj KBD: 1050. 750. g. pr. Kr.

u SJ Hrvatskoj nastavak KP-a: grupa Dalj, grupa Novigrad Donja Dolina, grupa Zagreb, grupa Velika Gorica

Japodska grupa, grupa Istra I., Liburnijska skupina, Srednjodalmatinska grupa jasne naznake buduih etnikih zajednica u eljeznom dobu daljnji razvoj tee neprekinuto

na prostoru antikih Histra, Liburna, Japoda i Delmata

u Japodskoj grupi mijeanje ukopavanja-inhumacije (utjecaj KP-a) i spaljivanja-incineracije

kultura Japoda direktni nastavak Japodske grupe teritorijalno, etniko i materijalno

naslijee

u 12. i 11. st. znaajne trgovake veze Jadrana s mikenskom i postmikenskom Grkom razvoj pomorstva i plovidbe

jantarski put zavrava na sjeveru Jadrana nalazi mikenske keramike, nakita i ingota bakra s nae obale mogue i veze s fenikim krajevima

trgovina i kontakti jaka i u zaleu obale liburnsko i japodsko zalee

11. i 10. st. pr. Kr. prijelomno razdoblje za istarski i liburnski prostor

prijelazna faza iz bronanog u eljezno doba

utjecaj KP-a na liburnski prostor jo slabiji nego kod Japoda prva faze liburnske kulture u 9. st. vepripada eljeznom dobu gradinska naselja

arheoloki podaci ukazuju na jake veza Liburna s prostorom oko antikog Picenuma u Italiji slinosti u materijalnoj kulturi teze o moguoj seobi s nae obale u Italiju

potvrda razvoja liburnskog pomorstva

Istra u 11. i 10. st. prijelomno razdoblje

povezanost s panonskom i jugoistonoalpskom KP jaa nego kod Japoda i Liburna

prva faza kulture Histra 11. st. pokopavanje spaljenog pokojnika u ari

neprekinut razvoj kulture do dolaska Rimljana razvoj gradinskih naselja i napredovanje

materijalne kulture

sredita kulture Histra Nezakcij, Picugi i Beram

veza s karpatsko-panonskim prostorom vjedro tipa Hajdubszermeny iz Picuga

kontakti i sa Alpskim prostorom sojeniarska naselja u vicarskoj perle od staklene paste import s tog prostora

3. ARHAJSKA DRUTVA HRVATSKOG POVIJESNOG PROSTORA

Arhajska drutva Grke i Italije

usporedno s ranim eljeznim dobom naeg prostora: 9. 4. st. pr. Kr.

Grka:

zavretak mranog doba (1100. 750. g. pr. Kr.)

arhajsko razdoblje (750. g. pr. Kr. perzijski ratovi)

klasino razdoblje (5. i 4. st. pr. Kr.)

Italija:

eljezno doba (poinje oko 1000. g. pr. Kr.)

Etruani (8. 5. st. pr. Kr.)

Rim (od 8. ili 6. st. pr. Kr.)

eljezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru

8. st. pr. Kr. nove veze panonskog prostora s kavkasko-pontskim i donjodunavskim

podrujem prodor eljezne metalurgije, pojava konjanika-ratnika

tzv. trako-kimerijski prodor

kraj kasne KP u Panoniji

manje grupe nosioca KP-a povlae se na zapad sudjeluju u formiranju eljeznodobne

kulture na jugoistonoalpskom prostoru pod utjecajem istonog haltatskog kulturnog kruga budue jezgro visoke kulture koje e utjecati na Z i SJ Hrvatsku

8. st. pr. Kr. vei dio Europe nova razvojna etapa civilizacije u kulturnom, gospodarskom i duhovnom smislu

nai krajevi na rubu nove grke, italske i etrurske civilizacije

Starije eljezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru

panonski prostor prilino opustoen stanovnitvo izbjeglo u predalpski brdski prostor

leita eljezne rudae

smanjen broj ukopanih ostava novi kontakti s balkanskim prostorom pojava skeletnih

ukopa u Panoniji

daljska grupa naslijee iz razdoblja KP: zadravanje arnog ukopa novi utjecaji s

istoka konjika oprema, keramika s istoka, zlatni nalazi, tehnika lijevanja bronce na proboj

u SJ Hrvatskoj pojava ivotinjske plastike od bronce i keramike

kulturna grupa Martijanec Kaptol rano elj. doba SZ Hrvatske tradicija KP (arni ukop) i novih elemenata sahranjivanje istaknutih pojedinaca pod tumulima uz brojne priloge

tumuli u Martijancu kod Varadina i Kaptolu kod Poege ratniki (tzv. kneevski)

grobovi s lanovima obitelji (3 5 pokojnika)

najvei tumul u Jalabetu vis. 8, prom. 70 m grobna arhitektura od kamenih ploa

u Kaptolu uz konjsku opremu nalaz korintske kacige, grko-ilirske kacige i grkih

knemida svjedoci o kontaktima 7. i 6. st. pr. Kr. slini nalazi u Makedoniji i BiH

(Glasinac)

ratnici slini prikazima s dolenjskih situla na njima ratnici nose italske ili alpske tipove

kaciga

utvrena naselja (Kaptol, Budinjak)

oko 550. g. pr. Kr. kraj kult. grupe Martijanec Kaptol i vj. daljske grupe

novi utjecaji s balkanskog prostora posebno u Slavoniji i Srijemu

u 5. i 4. st. pr. Kr. prvi kontakti s keltskim svijetom na sjeveru

3. st. pr. Kr. latenska kultura i Kelti u SZ Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu

Histarska grupa kontinuiran kulturni razvoj od KBD do Rimljana 6 razvojnih faza od 11.

st. do 177. g. pr. Kr. jasno razvijen etnik Histra

9/8. st. pr. Kr. veze sa sjevernom Italijom kulturni

utjecaji iz Marche i Veneta slinost kulture Veneta (Este), Notranjske, Istre, Picenuma i

Liburna

uvoz etrurskih metalnih predmeta te apulske i grke slikane keramike

nalazi situla s figuralnim prikazima

kamena plastika 6. st. pr. Kr. utjecaji iz arhajske Grke

gradinska naselja centri drutva: Picugi, Beram, Pula, Katel kod Buja predurbana i protourbanafaza

Nezakcij centar plemenskog saveza

Japodska grupa (9. 4. st. pr. Kr.) nastavlja se do dolaska Rimljana japodski etnik Lika, dio ist. Slovenije i zap. Bosne

Pokuplje kontaktna zona s Kolapijanima

gradinska naselja: Prozor, Kompolje, Viniica (Josipdol)

u podnoju gradina: grobni humci i ravni grobovi biritualnost

prijevoj Vratnik komunikacija s morem

obrada bronce karakteristini nalazi japodskih kapa, bronane figurice ivotinja, dvodijelne fibule (tip Prozor)

kontakti s prekojadranskim etrursko-italskim prostorom importi figuralne plastike od jantara iz podruja rijeke Po: 6. 5. st. pr. Kr.

u 4. st. pr. Kr. poinju kontakti s keltsko-latenskim utjecajima sa sjevera

Liburnska grupa (9. 4. st. pr. Kr.) nositelji Liburni prostor od Rae do Krke

eljezno doba od 9. st. pr. Kr. jadranska orijentacija odvojenost od balkanskog zalea

734. g. pr. Kr. sukob oko Krfa s Grcima (Korint) o tome pie Strabon

podatak koji govori o liburnskoj pomorskoj moi vrhunac u razdoblju 9. pol. 6. st. pr. Kr.

veliki broj gradina 600 registriranih Bribir, Nadin, Aserija na kopnu postoji sustav putova dobro organiziran i povezan jedinstveni kulturni prostor nema izrazitog sredita poput Nezakcija niti tragova centralizacije

Zadar i Nin nizinski primorski centri

importi apulske i korintske keramike (vj. iz korintskih kolonija u Italiji) Delmatska skupina (9. 4. st. pr. Kr.) od Krke do Neretve duboko u unutranjost: JZ Bosna i Z Hercegovina

etniki nejedinstven prostor tek od 4. st. pr. Kr. ujedinjen pod dominantnim Delmatima

gradinska naselja oko 400 registriranih

od 6. st. pr. Kr. u delmatskoj grupi ratniki ukopi s dugakim krivim noevima (slino grkim mahairama) takve ukope nemaju Liburni i Histri

brojni nalazi grko-ilirskih kaciga uvozi s Jonskog mora

od 4. st. pr. Kr. megalitski nain gradnje zidova Tor na Hvaru utjecaj grkih naseobina

od 6. st. pr. Kr. uvoz grke korintske keramike Solin i Korula dokaz grke plovidbe Jadranom u to vrijeme

4. GRCI I KELTI NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU

Velika grka kolonizacija

velika grka kolonizacija: 750. 550. g. pr. Kr.

uzroci: prenapuenost (porast stanovnitva nakon mranog doba), socijalna previranja, irenje trgovine

glavna podruja kolonizacije: Italija, Sicilija, Albanija, Francuska, panjolska,

obale Crnog mora

Eubeja: oko 800. g. pr. Kr.: Al-Mina (Sirija) 775. g. pr. Kr.: Pitekusa (otok Ischia, Napuljski zaljev)

glavni kolonizatori: Milet (Crno more, Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija), Halkida (Kume), Megara (Bizancij), Korint (Sirakuza, kolonije u Jonskom moru)

glavni grad (metropolis) priprema iseljenje oikist: voa putovanja i osnivanovog

naselja

esti sukobi s lokalnim stanovnitvom i konkurentima Feniani, Etruani

izvoz preko kolonija: keramika, tekstil, nakit uvoz: ito, metal, vuna, lan, jantar

veze matinog grada i kolonije isti kultovi, pomou ratovima, trgovake veze

Grci na Jadranu

mikensko razdoblje prvi ulasci Grka u Jadran: 15. 11. st. glavni razlog: trgovina

jantarom u sjevernojadranskim lukama

materijalni tragovi: fragmenti mikenske keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj. ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i Privlaka na liburnskom podruju, Solin

mitoloke prie: Kadmo, Jason, Odisej, Diomed i Antenor plove po Jadranu

potvrda rane plovidbe Jadranom

mogui ulasci Feniana u Jadran 9/8. st. pr. Kr.

mrano doba Grke slaba grka plovidba Jadranom i kontakti s ovim prostorima

po. 8. st. pr. Kr. vj. postojanje eubejske kolonije Orik na otoiu u Valonskom zaljevu

mogue i naseljavanje Eubejaca na Krfu

2. polovina 8. st. pr. Kr. obnova grke plovidbe po Jadranu

Korinani koloniziraju Siciliju i junu Italiju Sirakuza (734. g. pr. Kr.)

Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) spartanska djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)

prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orikosnovali nakon trojanskog rata

735/734. g. pr. Kr. nakon protjerivanja liburnske posade osnutak Korkire (Kerkire)

po Strabonu i Tukididu uporite za trgovinu i irenje grkog utjecaja dalje po Jadranu

povoljan poloaj: Korkira brzo napreduje uz pomometropole Korinta poinje osnivati svoje kolonije unutar ilirskog podruja

627. g. pr. Kr. oikist Bakhijad iz Korinta Epidamno (Dirahij) dananji Drau Albaniji

neto junije od Epidamna oko 600. g. pr. Kr. Apolonija dananje Pojane u Albaniji

Epidamno i Apolonija razvija se zajedniki ivot Grka i Ilira

Epidamno Solun: pravac irenja grke civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana

drugi takvi pravci: Solun Vardar Morava Dunav Panonija, Crno more Dunav Panonija

veze Jadrana i Panonske nizine dolinama rijeka Neretva Bosna Sava, Cetina - Krka Una Sava, Kvarner Kupa Sava, Transki zaljev Postojnska vrata Vrhnika

(Nauportus) Ljubljanica Sava napredovanje Grka prema sjeveru potiskivanje Liburna

na istonoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr. razvijaju se stalna grka pristanita: Budva, Boka Kotorska, Korula, ue Neretve (vj. na mjestu Narone)

6. st. pr. Kr. Kniani vjerojatno utemeljili koloniju na Koruli moda Korkira Melaina nije se odrao nepoznata tona lokacija Pseudo Skimno, Strabon, Plinije Stariji

u 7/6. st. pr. Kr. plovidba dalje na sjever: prema Kvarneru, Istri i Transkom zaljevu zavretak jantarskog puta

na talijanskoj obali Spina i Hadrija: meunarodna trgovita pod etruanskom kontrolom po Hadriji ime dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adras klpos

5. st. pr. Kr. moguosnutak Herkleje Pseudo Skilak polis na nepoznatom mjestu na istonoj jadranskoj obali Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa, Korula, grad Hvar

5/4. st. pouzdani poetak grke kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana

grki obrtniki proizvodi keramiki i metalni proizvodi od 7. st. pr. Kr. prisutni na lokalitetima u hrvatskom povijesnom prostoru

Nezakcij fragmenti monumentalne kamene plastike utjecaj arhajske grke skulpture 6. st. pr. Kr.

situle takoer vidljiv utjecaj arhajske umjetnosti 6/5. st. pr. Kr.

keramiko posue uglavnom korintska (7/6. st. pr. Kr.) i atika (6/5. st. pr. Kr.) keramika Nezakcij, Nin, Solin, Korula

vojna oprema iz Grke i grkih jonskih gradova

kacige: korintske (Arareva gomila, Glasinac BiH) grko-ilirske (Via luka Bra, Suuraj Hvar, Imotsko polje, rijeka Cetina, Stolac BiH)

knemide: Via luka, Krk, itluk (BiH)

4. 1. st. pr. Kr. helenistiko doba proizvodi iz grkih gradova i kolonija i dalje prisutni kod domaeg stanovnitva

Pseudo-Scylax: Periplus Tzv. Skilak: Oplovba uz napuene obale Europe, Azije i Libije

antiki peljar

nastao polovicom 4. st. pr. Kr. pogreno se smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo pomorca Skilaka iz Karijande spominje lokalitete koji tada nisu postojali

najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je nastanjuju

Kelti

jezgra predkeltske kulture SI Francuska, zapadna i juna Njemaka podruje oko

Rajne prvi tragovi veu bronanom dobu od 1500. g. pr. Kr.

do 13. st. pr. Kr. Kelti prodiru na istok do eke i zapad do sredita Francuske tumulski grobovi

12. 8. st. pr. Kr. KP razdoblje Kelti se ire na jug Francuske, dio panjolske i

Portugala (Galicija)

u tom razdoblju prelazak sa stoarskog na zemljoradniko gospodarstvo, prve utvrde

zemljane i drvene fortifikacije

u 8. st. pr. Kr. utjecaji s istoka poboljana metalurgija, pojava ratnika-konjanika

Kelti u eljezno doba nosioci haltatske i kasnije latenske kulture u srednjoj Europi

La Tne, vicarska

latensko razdoblje od sredina 5. do 1. st. pr. Kr. novi prodori Kelta: Britansko otoje, itava Francuska, dalje u panjolsku, sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje, Balkan, Grka, Mala Azija (Galatija)

Kelti u latenskom razdoblju visok stupanj kulturne homogenosti i razvijena tehnologija

obrade eljeza

Kelti nisu jedinstvena etnika zajednica grupa raznovrsnih etnikih skupina mjeovitog

porijekla i srodnih jezika

nisu stvorili dravnu cjelinu udruivali su se u plemenske saveze labave strukture

oko 400. g. pr. Kr. poetak irenja Kelta na istok i jug prva pol. 4. st. pr. Kr.: osvajanje sjev. Italije prodor u srednje Podunavlje: tijekom 4. st. pr. Kr.

sjev. Hrvatska i Srijem od kraja 4. st. pr. Kr. prisutnost latenskogmaterijala na tom prostoru keltski prodori na jug prema Balkanu i Grkoj

4/3. st. pr. Kr. nestaje domaa kultura u ist. Hrvatskoj i Srijemu sasvim potisnuta keltsko-latenskom

nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr. keltski Skordisci se naseljavaju u ist. Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji

SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije keltski Taurisci prodor sa sjevera: okolica Balatona

u ostatku sjev. Hrvatske domicilno panonsko stanovnitvo proces stapanja domicilnog i keltskog stanovnitva do dolaska Rimljana u 1. st. pr. Kr.

nove etnike skupine: Kolapijani, Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi, Breuci, Kornakati, Amantini izvor: Plinije Stariji, Naturalis Historia

keltska civilizacijska postignua:

keramika brzorotirajue keramiarsko kolo bolje peenje u posebnim lonarskim peima

znatno kvalitetnija obrada eljeza: boljeorue i oruje (dugi maevi, masivni bojni noevi, koplja, eljezom okovani titovi)

2/1. st. pr. Kr. novi tip prostranih utvrenih naselja na strateki povoljnim poloajima oppida

u Panoniji: zemljani bedemi i drvene palisade s vodenim opkopima bez drvenih kazeta napunjenih zemljom i kamene obloge bedema tipinih za druge keltske krajeve

opidda

centri uprave, trgovine i obrta

kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek

upotreba novca priljev srebrnih tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca kralja Audoleonta plaa keltskih plaenika

sred. 2. st. pr. Kr. podunavski Kelti poinju kovati vlastiti novac po uzoru na makedonski isprva vjerne kopije kasnije: stilizacija Zeusovog lika i konjanika (ponekad samo konj)

3/2. st. pr. Kr. keltski utjecaji na Japode, Liburne i Delmate proces latenizacije

najsnaniji utjecaj na Japode posebno u porjeju Une manje na ostalom likom podruju

latenski nakit (perle) od staklene paste

japodski metalni nakit i pojasne garniture u 2. st. pr. Kr. pod keltskim utjecajem prikazi konja i konjanika uz prateu keltska ornamentika

5. POVIJEST JADRANSKIH GRKA

Grci na zapadu uspon Sirakuze

Sicilija 8/7. st. pr. Kr. grka kolonizacija Sicilije i june Italije: Zankle (Messina), Katanija, Leontini, Sirakuza, Himera, Selinunt

6. st. razdoblje snanog uspona grkih gradova: Gela, Sirakuza, Akragant

tiranida tipian oblik vladavine na Siciliji od polovine 6. st.

polisi na Siciliji se razvijaju u teritorijalne drave znatno prije nego u matinoj Grki i na Pontu

Gela tiranin Kleandar od oko 505. g. temelji kasnijoj snanoj dvojnoj dravi

Gele i Sirakuze

Kleandrov brat Hipokrat tiranin u Geli (498. 491. g.) svladava Sikule formira teritorijalnu dravu izmeu istone i zapadne obale Sicilije

Gelon (491. 478. g.) seli svoje sjedite u Sirakuzu 485. g.

zapadni dio Sicilije kartake kolonije

sukobi Sirakuana s Kartaanima: 480. g. Gelonpobjeuje Kartaane kod Himere

Hijeron (Gelonov brat) pobjeda nad Etruanima (kartaki saveznici) kod Kume 474. g.

krajem 5. st. pr. Kr. nove napetosti izmeu Grka i Kartaana borba oko kolonizatorskog podruja, nalazita plemenitih metala i trgovinskog utjecaja nad lokalnim stanovnitvom

Kartaani ire svoj posjed na Siciliji osvajaju Himeru, Selinunt i Akragant sukobi izmeu Sirakuze i Kartaananastavljeni i u 4. st.

poetkom 4. st. pr. Kr. tiranin Dionizije Stariji rat s Kartagom gubitak Gele utvrivanje Sirakuze zidovima duljine 22 km

392. g. mirovni sporazum s Kartagom usprkos gubicima Sirakuza zadrava status sile osvaja Region kolonizira Jadran: Ankon, Adria, Numana, Tindari, Tauromen, Isa

Dionizije Mlai na vlasti od 367. g. rui ga Dion 356. g. ponovno na vlasti od 346. do 344. g. poetak unutarnje nestabilnosti i slabljenja Sirakuze

krajem 4. st. novi rat s Kartagom sklopljen mir status quo

novi uspon Sirakuze za Hijerona II. nakon 275. g.

Povijest jadranskih Grka

7. st. pr. Kr. stalna grka pristanita: Budva, Boka Kotorska, Korula, ue Neretve

6. st. pr. Kr. Kniani polis na Koruli Korkira Melaina nepoznata lokacija nije se odrao

5. st. pr. Kr. mogu osnutak Herkleje Pseudo Skilak polis na nepoznatom mjestu na istonoj jadranskoj obali

poetak 4. st. osnivanje dvije najvanije grke kolonije Isa i Far

Diodor Sicilski 1. st. pr. Kr. kratki odlomak u djelu Povijesna biblioteka izvjetaj o osnivanju Fara Faros(Diod. Sicul., 15, 13, 4)

stanovnici Para osnovali koloniju Far uz pomoDionizija Starijeg datirano prema atenskim arhontima, rimskim konzulima i olimpijadama u 385/384. g.

napadnuti od 10 000 Ilira s Hvara i kopna Farani pozivaju Dionizijevaeparha iz Lisa

dolazi s ratnim laama i poraava napadae

pitanje Lisa Isa ili Lje vjerojatnije Isa

Povijest jadranskih Grka Isa

Issa prema nekim autorima: mogue postojanje starijeg grkog naselja iz 6. st. pr. Kr. prema ostacima bedema (kiklopski zid, nalazi korintske keramike, arhajska kamena glava)

mogui ostaci starijeg naselja uniteni kasnijom grkom i rimskom izgradnjom

Isa vj. osnovana izmeu 392. i 385. g.

pitanje Jonija Jonijev novac i kameni natpis gdje se Isa spominje kao Jonijev otok Jonije moda mitski osnivagrada

poloaj grkog naselja na rubu dananjeg grada Visa SZ od sredita mjesta

prostor trapezoidnog oblika 350 X 250 m cca. 8,5 ha povrine s poluotokom Prirovo koji je bio dio grada 10 ha vjerojatno najstariji dio naseobine

izvori pitke vode unutar areala grada

grad je imao bedeme i ureenu obalu helenistiki teatar na mjestu dananjeg samostana na Prirovu

nekadanja gradska luka u najvie uvuenom dijelu vike luke dobro zatiena od bure i juga

Vis poloaj na sredini jadranskog plovidbenog puta od Hvara udaljen 18 km od istone ubale udaljen 55, od zapadne (Gargano) 125 km

plovidbeni put preko Jadrana: Split Vis Palagrua Tremiti Gargano

u zaleu Ise dva krka polja pogodna za proizvodnju hrane za potrebe grada ukupno oko 450 ha uoeni tragovi grke podjele zemlje poljoprivredne povrine nedovoljne za izvoz hrane

neobradivo tlo ispaa koza i ovaca

ribarstvo vjerojatno vana gospodarska grana

gospodarstvo Ise osnova: razmjena roba iz drugih polisa s domaim starosjedilakim stanovnitvom

trgovina keramikim proizvodima iz uvoza (juna Italija, Grka) kasnije vjerojatno i domaa proizvodnja helenistike keramike

Isa vaan ekonomski i politiki imbenik na Jadranu slijedeih 350 godina kuje svoj

novac

prvi novac je prekov sirakukog iz 1. pol. 4. st. posljednje emisije novca: 1. pol. 2. st.

legende na novcu: , ,

dorski karakter naseobina tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili jonske kolonije imaju 4 file slabije izraena rodovska povezanost

Isa: narodna skuptina bira vijee (bule) od 50 lanova i inovnike

najvii inovnici:

hijeromnamon (1) vjerska pitanja, sudstvo

arhonti (2) izvrna vlast

stratezi vojno zapovjednitvo

religijski ivot u Isi glavni kultovi: Dioniz, Artemida i Afrodita

Dionizov kult motivi na novcu i drugim spomenicima vaga, grozd, amfora

Artemidin kult niz pojedinanih spomena nalaz bronane glave enskog kipa

hramski dio grada vj. na Prirovu

graditeljski ostaci grke Ise vrlo slabo poznati uniteni i prekriveni rimskim slojem grada vidljiv bedemski pojas i 4 ulice koje se uspinju od mora

Prirovo obodni zida teatra vj. rimskog danas vanjski zid franjevakog samostana

gradske nekropole: Martvilo zapadno od grada; Vlaka njiva SI od grada

tijekom 4. st. jaanje Ise zahvaljujui povoljnom poloaju na Jadranu

u drugoj pol. 4. st. ili po. 3. st. vj. Isaosniva koloniju vj. na poluotoku Koludrt u Lumbardi nepoznato ime naseobine kolonije malo arheolokih ostataka

sauvana lumbardska psefizma ugovor dvojice Ilira i Isejaca dokument o osnivanju

ove kolonije

psefizma pronaena fragmentirana 1877. g. neki dijelovi pronaeni kasnije nedostaju

veliki dijelovi tekst je fragmentaran

hijeromnamon Praksidam vodi naseljenike sporazum s Ilirima Pilom i njegovim sinom

Dazom doputenje za naseljavanje

zapisana podjela zemlje prvih doseljenika koji su utvrdili grad 3 pletra 3 X 885 m2 = 2655 m2 mali zemljini posjed

od tri pletra naseljenici mogu slobodno raspolagati samo s polovicom drugi dio je zajedniko vlasnitvo ne moe se prodavati

naseljenici koji dolaze naknadno 4,5 pletraloije zemlje (oko 4000 m2)

u drugim kolonijama se dobiva 40 50 pletara zemlje po naseljeniku

poslije uvodnog teksta popis kolonista u 3 stupca tri dorske file: Hili, Dimani i Pamfili

na popisu je sauvano 158 imena bilo ih je 195 (3 stupca po 65) ukupno oko 780 naseljenika (195 X 4 lana obitelji)

vrlo malo arheolokih tragova naselja samo pojedinani nalazi grobova

naselje ivjelo moda do ilirskih ratova krajem 3. ili poetkom 2. st. tada vjerojatno naputeno

u 3. st. Isa osniva dva nova emporija Tragurij (Trogir) i Epetij (Stobre)

osnovani vj. nakon prva dva ilirska rata: 217. 205. g. pr. Kr. Rim je tada zatitnik Ise a ilirski kraljevi saveznici Rima

Trogir (Tragrion) otoi u blizini obale dvije luke povrina naselja od oko 3 ha

(150 X 200 m) malo grkih ostataka ispod srednjovjekovnog grada ostaci bedema

pronaeno nekoliko grkih natpisa i reljefa

Epetij (Eption) na malom poluotoku neto veem od Tragurija zatiena luka - pronaeni ostaci bedema i gradskih vrata vrlo malo pokretnih grkih nalaza

Povijest jadranskih Grka Far

oba emporija vana za kontakt i trgovinu sa starosjediocima izmeu njih velika delmatska gradina i pristanite Salona na uu Jadra spominje ih Strabon

Far vrijeme osnivanja 385/384. g. Pomo Dionizija Starijeg naseljenicima s Para

u starigradskom zaljevu naselje

utvreno bedemima dananji Starigrad

obrana novog naselja od otokog starosjedilakog stanovnitva i njihovih pomagaa s kopna Dionizijevi brodovi iz Lisa poraava napadae

sauvan natpis vj. dio tropeja koji su Farani podigli nakon te pobjede na njemu etnik

Jadasinoi moda govori o pobjedi 385/4. g.

Jadasini pomagai hvarskog starosjedilakog stanovnitva s kopna vj. okolica Zadraili podruje oko Salone

za Dionizija Mlaeg opadanje sirakuke moi Far dolazi u teu poziciju od odnosu na domae stanovnitvo

postupno gubi iskljuivo grki identitet ilirizacija stanovnitva obostrana akulturacija od druge polovice 4. st.

jaanje ardijejske drave krajem 4. i u 3. st. pr. Kr. ilirizirani Far priznaje vrhovnu vlast nove jadranske sile

Demetrije Farski Grk u slubi ilirskih kraljeva u 1. ilirskom ratu

farska psefizma vj. 3/2. st. spominje se rimski senat imenovanje trolanog povjerenstva koje se upuuje u Par i neki drugi grad radi pomoi pri obnovi grada

drugi grad vie miljenja: vj. Atena moda neki drugi grad na Jadranu ili Rim

ime Ljubi 1873. g. prvi smjestio Far u Stari grad

arheoloki tragovi Fara:

ostaci sjevernog bedema unutar sredita Starog grada megalitski nain gradnje

istoni bedem i ulaz u grad zatien kulama kod crkve sv. Ivana

pronaen i juni bedem nadaleko od crkve sv. Ivana poloaj Remetin vrt

grki slojevi oteeni ili uniteni kasnijom rimskom i srednjovjekovnom izgradnjom

istraivanje oteano zbog dananjeg grada

gospodarstvo Fara prostrano Starogradsko polje 6 X 2 km podijeljeno na estice 180 X 900 m (1 X 5 stadija) 73 takve estice

grka parcelacija sauvana do danas slini primjeri: Metapont (Italija), Megara Hibleja (Sicilija), Rodu, Hersonez (Krim)

parcelacija farske hore UNESCO-v popis zatiene batine

grke poljoprivredne kulture: loza, masline, voe, povre, itarice dovoljno hrane za Far moda i za izvoz

pomorstvo i trgovina vane gospodarske djelatnosti manje povoljan poloaj od Ise

Far kuje svoj novac srebrni i bronani s prekidima do rimskog doba temeljen na parskom i sirakukom novcu legende na reversu: , , , "

potkraj 4. st. kovan novac sa Zeusom na aversu i kozom na reversu legenda # moda poetna slova grada Dimale u dananjoj Albaniji mogue veza dva grada

zasad neutvrena

2. st. na Hvaru se kuje novac ilirskog kralja Baleja

na Hvaru brojni nalazi novca Herakleje

6. JUNA ILIRIDA I GRKI SVIJET

Makedonija

Makedonija kraljevstvo od kraja 8. ili poetka 7. st. pr. Kr. dinastija Argeada

jezgra drave dananja Donja Makedonija

7. i 6. st. zatvorena vanjska politika

Aminta I. (540. 498. g.): poetak vanjskopolitike orijentacije Makedonije vazal perzijskog kralja Darija Aleksandar I. (498. 454. g.): irenje kraljevstva na sjever obnova samostalnosti nakon perzijskog poraza kod Plateje 479. g. pribliavanje klasinom grkom svijetu

Arhelaj (413. 399. g.) nastavak pribliavanja grkoj civilizaciji poetak ratova s Ilirima i Dardancima

Aminta III. (cca. 393. 370. g.) proirenje drave na sjever: juni dio dananje Makedonije ratuje s Ilirima veze s Atenom

helenizacija drave uz zadravanje arhajskih osobina: nasljedna monarhija, palaa kao vladarsko sredite, poligamija, sustav slian feudalnom

Aleksandar II. i Perdika III. kratka vladavina Perdika pogiba u borbi s Ilirima

Filip II. trei Amintin sin vlada od 359. g. irenje drave

reforma vojske makedonska falanga pobjeda nad koalicijom Ilira, Traana i Atenjana raspad 2. atikog saveza 356. g. osvajanja na istoku Halkidika, Trakija

uspjean rat protiv Fokiana i Atene: 356. 346. g. stalnu maked. vojna posada u Tesaliji Filip postaje doivotni arhont Tesalije 342. g.

Filip eli ujediniti Grke u osveti Perzijancima za rat osvajanja 480. g.

napada Bizancij 340. g. ugroava dobavu ita s Crnog mora posebno ugroeni atenski interesi

Atena okuplja novi protumakedonski savez Teba i Beoani se pridruuju

338. g. bitka kod Heroneje u Beotiji poraz Atenjana i Beoana Filip postaje gospodar cijele Grke Korintska liga

336. g. pr. Kr. Filip ubijen u atentatu Aleksandar dolazi na vlast ratuje s Ilirima i Traanima na zapadu i sjeveru 336/335. g. konano pokoravanje Ilira

Juna Ilirida

teritorij june Iliride omeen Epirom na jugu i Gornjom Makedonijom i Trakijom na istoku, Neretvom na sjeverozapadu na sjeveru nema prave granice

prema grkim izvorima (Tukidid, Pseudo-Skilak) Iliri i Epirani ive po selima oznaka barbarstva za razliku od grkih polisa

Epirani nejasna pripadnost na razmeu grkog i ilirskog svijeta

Dardanci uglavnom izdvojeni iz ilirskog kruga imaju vie trakih od ilirskih elemenata

osnivanje Epidamna i Apolonije u 7. st. pr. Kr. poticaj za otvaranje ilirskih krajeva i modernizaciju djelominu helenizacijuilirskog zalea

narodi june Iliride Atintani, Partini, Dasareti, Enheleji, Taulanti, Labeati, Ardijejci Grabo prvi poznati ilirski kralj (440. 415. g. pr. Kr.) u vezi s Atenjanima

Aminta III. se eni Euridikom Linkestiankom otac i majka Filipa II. Bardilej vlada od poetka 4. do 358/357. g. podvrgnuo pod svoju vlast Makedonce

(Aminta) 393. g. i Moloane 385. g.

360. g. pobjeda nad maked. kraljem Perdikom pogibija 4000 ratnika i kralja

359. g. Filip II. poraava Ilire zahvaljujui falangi nova borbena formacija

358/357. g. Bardilej umire

Grabo II. spominje se od 356. g. savez s Halkidikom, Atenom, Traanima, Peoncima

356. g.: poraz od Filipa II. (Grabo II. postaje vazalni knez)

Pleurija Pleurat: novi ilirski vladar

345. g.: uspjean Filipov pohod na Ilire i Dardance do ar-planine poraz Pleurije

335. g. Dasaret Klit (Bardilejev sin) ratuje s Peoncima protiv Aleksandra

Klit osvaja pograninu utvrdu Pelij(izmeu Ilirije i Makedonije) Glaukije (kralj Taulanata) stie u pomo Klitu

Klitova i Glaukijina vojska naoruane poput makedonske ili grke (velika konjica, kopljanici, prakai, znatan broj hoplita) Arijanov opis

Aleksandar nou kod Pelija poraava Klita i Glaukiju obojica bjee k Glaukiji i Taulantima

dio Ilira ukljuen u Aleksandrovu vojsku u pohodu na Aziju Ilir Piton satrap Velike Medije

Glaukija 317. g. prima svoju zatitu dvogodinjeg Pira budueg epirskog kralja

Kasandar 314. g. podvrgava Glaukiju pod svoju kontrolu nudi 200 talenata za izruenje Pira Glaukija odbija

slijedee godine Glaukija i Korkiraniistjeruju makedonsku posadu iz Apolonije i Dirahija Dirahij predan Glaukiji

312. g. Kasandar opsjeda Apoloniju poraen od Ilira i Korkirana makedonska posada protjerana i s Leukade

307. g. Glaukija postavlja Pira na epirsko prijestolje

Glaukija vlada do posljednjih godina 4. st.

Bardilej II. vjerojatno Klitov sin ilirski kralj poetkom 3. st. iz naroda Dasareta

udaje svoju ker za Pira dobri odnosi i veze s Pirom slabljenje ilirske drave

Pir iri svoje kraljevstvo na makedonske i neke ilirske krajeve

Monunije oko 280. g. vjerojatno kralj Taulanata kuje svoj novac vjerojatno u Dirahiju

Mitil oko 270. g. takoer kuje svoj novac

oba vladara nemaju vei znaaj poput Bardileja ili Glaukija

u razdoblju od 5. do 3. st. gospodarska i drutvena transformacija june Iliride

poveanje broja stanovnika potrebne vee koliine hrane razvoj ratarstva

osnivanje gradova silazak s gradina pojava u junoj Iliridi, Makedoniji i Epiru

utjecaj grkog svijeta na obiaje, religiju i svakodnevni ivot

kovanje novca ilirskih vladara

uporaba tipine grke vojne opreme

7. RIMSKI RATOVI ZA ILIRIK

Rim na Jadranu

4. st. pr. Kr. ekspanzija Rima na italskom poluotoku ratovi s italskim narodima: Volani, Ekvi, Samniani i Etruanima

kraj 4. st. pr. Kr. izlazak Rima na zapadnu jadransku obalu

296. g. pr. Kr. Picenum

272. g. Magna Graecia grke kolonije u junoj Italiji dolaze pod rimsku vlast

Rim postaje gospodar Apeninskog poluotoka do sjeverne nizine uz rijeku Po (Pad)

264. 241. 1. punski rat poraz Kartage Rim stjee Siciliju i Sardiniju uspon rimske pomorske moi

druga pol. 3. st. pr. Kr. prodor u porjeje rijeke Po pod keltskom kontrolom od 203. g.: Gallia Cisalpina

Ilirska drava prije ratova s Rimom

oko 270. g. pr. Kr. rat ilirskog kralja Mitila s Aleksandrom II. Epirskim slabo poznato razdoblje ilirske povijesti do druge polovice 3. st. pr. Kr.

druga polovica 3. st. pr. Kr. novi uspon ilirskog kraljevstva pod vodstvom Ardijejaca: nositelji plemenskog saveza

podruje Ardijejaca: primorje od Neretve (granie s Daorsima i Delmatima) do Drima u Albaniji (granini prostor s Labeatima i Taulantima) sredita: Rizon, Skodra, Lis

ardijejski plemenski savez drava obuhvaa prostor ist. Hercegovine, unutranjosti Crne Gore i Albanije sukobi s Dardancima na prostoru dananjeg Kosova

kralj Agron Ardijejac i Pleuratov sin prema Polibiju jaanje vojske i mornarice lembi: brodovi s oko 50 ljudi u. 3. st. pr. Kr. jaa ilirsko gusarenje

savez s Makedonijom pod Demetrijem II. pomo protiv Etolaca 100 lemba s 5 tis. ilirskih ratnika plovi na jug

pobjeda nad etolskom vojskom pod akarnanskim gradom Medionom u Ambrakijskom zaljevu 231. g. pr. Kr. Iliri lembima odvoze bogat plijen

Agron umire iste godine nasljeuje ga Teuta kao regentkinja mladog Pinesa

230. g. rat s Epiranima Agronovbrat Skerdilaida prodire kopnenim

putem i osvaja epirski glavni grad Fenike pohod prekinut zakljueno primirje napad Dardanaca sa sjevera na Ilirsko kraljevstvo

sklopljen savez Ilira s Epiranima i Akarnancima Teuta kontrolira june ilirske krajeve

na jugu ilirski gusarski napadi do Elide i Mesenije na Peloponezu

na sjeveru: irenje ilirske vlasti moda i na delmatsko podruje opsada Ise230. g. Far vj. priznaje Teutinu vlast

Prvi ilirski rat

gusarenje na Jadranu i napadi na italske trgovce u junoj Iliridi posije osvajanje Fenika nezadovoljstva Rima

poslanstvo brae Gaja i LucijaKorunkanija kod Teute Teuta obeava da ilirska drava nee napadati rimske brodove i trgovce ne daje garanciju da ilirski pojedinci nee gusariti u svoju korist

neuspjeh poslanstva jedan poslanik ubijen Rimljani pripremaju napad: 200 brodova, 20 000 pjeaka, 2 000 konjanika

brojevi svjedoe o oekivanoj snazi ilirskog protivnika voa kopnene vojske: konzul Aulo Postumije voa mornarice: konzul Gnej Fulvije Centumal

proljee 229. g. pr. Kr. Teutin novi pohod na Epidamno, Apoloniju i Korkiru (Krf) Ahejci i Etolci alju pomonapadnutima grkim gradovima

pomorska pobjeda ilirskog brodovlja nad njima kod otoka Paksa kod Krfa

Korkira se predaje ilirskoj posadi na elu s Demetrijem Farskim

rimska flota kree iz Brundizija Demetrije Farski prelazi na rimsku stranu vj. zbog loih odnosa s Teutom

rimska flota plovi pod Apoloniju s njom i Demetrije Farski iskrcavanje i prodor vojske u unutranjost drave

Korkira, Apolonija i Epidamno se stavljaju pod zatitu (skrbnitvo) Rima

rimska flota plovi na sjever sve do Isekoje je pod skrbnitvom Rima kopnena vojska napreduje na sjever Partini i Atintani se stavljaju pod rimsku zatitu

Teuta se povukla vj. u Rizon ilirska flota prema Neretvi

proljee 228. god. pr. Kr. zakljuen mir izmeu Teute i Rimljana

Teutino kraljevstvo podijeljeno na tri dijela:

Demetrije Farski: obalno podruje i otoci oko Fara, dio ilirskog kopna slobodni pod rimskim protektoratom: Korkira, Apolonija, Epidamno, Isa, Partini i Atintani

ilirska drava Pines i Skerdilaida unutranjost i obala oko Boke i Skadra

Iliri istodobno ne smiju slati vie od dva nenaoruana lemba juno od Lisa plaaju danak Rimu

konzul Gnej Fulvije Centumal slavi 228. g. trijumf nad Ilirima

Drugi ilirski rat

Demetrije jaa svoj poloaj iri vlast na obalu i unutranjost Ilirije skrbnitvo nad

Pinesom odvaja Atintaneod Rima izmeu 224. i 222. g. pr. Kr. obnova gusarenja

pribliavanje Makedoniji savez s regentom Filipa V. Antigonom Dosonom sudjelovanje u Helenskom savezu protiv Kleomena III.

Rim zauzet ratovanjem s Keltima na sjeveru Jadrana histarsko gusarenje 221. g. prvi histarsko-rimski rat Apijan: Demetrije pomae Histrima mogu savez

Demetrije i Skerdilaida gusare na Peloponezu i Kikladima 220. g.

prijetnja rimskim saveznicima: Partini i gradovi Epidamno, Apolonija i Korkira

Kartaka prijetnja raste Rimljani se odluuju rijeiti ilirske prijetnje vojni pohod ljeti 219. g. konzul Lucije Emilije

brzi poraz Demetrija Farskog: pad Dimala i Fara ostala ilirska uporita se predaju

Demetrije bjei kod Filipa V.

obnova ugovora iz 228. g. Pines ostaje na vlasti u dijelu Ilirije (Apijan) Skerdilaida i drugi manji vladari vladaju ostalim dijelovima

krajem ljeta 219. trijumf L. Emilija

Ilirija i Makedonija

Skerdilaida saveznik Filipa V.: 218. g. pr. Kr. pomae s 15 lemba Makedonce protiv Etolaca mora se povui zbog dinastikih nemira: anarhija u Iliriji Demetrije Farski savjetnik Filipa V. prekid rata s Etolcima 217. g. nagovara Filipa na rat s Rimom poginuo 214. g.

Skerdilaida naputa savez s Filipom V. zbog neisplate ugovorenih 20 talenata postaje rimski saveznik obnova ilirskog gusarenja na jugu

Pines se zadnji put spominje 217. g. Skerdilaida jaa i iri svoj teritorij

217/216. g. makedonski pohod na Iliriju i rimski protektorat vojska i mornarica 100 lembasagraenih u Makedoniji plovi do Vlorskog zaljeva velika opasnost za Iliriju neuspjeh mornarice zbog straha od rimske intervencije poetak 1. maked. rata

215. g. ugovor Filipa V. (zajedno s Helenskim savezom) i Hanibala

214. g. Filip V. sa 120 lemba opsjeda Apoloniju i osvaja Orik Rimljani protjeruju Filipa V. koji spaljuje brodove kod Apolonije

213. g. pr. Kr. Filip V. osvaja vei dio rimskog protektorata: Partini, Atintani, Dimale otima Lis od Skerdilaide odsjekao ga od Rimljana

Rimljanima ostaju Epidamno (Dirahij), Apolonija, Korkira i Orik

212. Rim okuplja savez protiv Filipa V. Etolci, Sparta, kralj Atal, Dardanci, Iliri kralj Skerdilaida i sin Pleurat

Makedonija napadnuta s vie strana teak poloaj 209. g. Iliri vraaju Lis i osvajaju dio june ilirije odsijecaju Makedoniju od Jadrana

Filipov poloaj slabi pod napadima Ilira, Dardanaca, Traana i Etolaca

206. g. rimsko iskrcavanje u Dirahiju

205. g. sklapa mir s Rimljanima u gradu Fenike zavretak 1. makedonskog rata Atintanija pripada Makedoniji rimski protektorat: Dirahij, Apolonija, Orik, Korkira, Isa, teritorij Partina, Dimale, Bargul i Eugenij

Pleurat se spominje kao vladar ilirske drave Skerdilaidaumro izmeu 208. i 205. g. centar drave u Skodri

Ilirija pod Pleuratom

nakon pobjede u 2. punskom ratu Rim obnavlja rat s Makedonijom 2. maked. rat 200. g. pr. Kr. rimska vojska ratuje s Makedoncima u junoj Iliriji, Epiru i Tesaliji Pleurat na strani Rimljana

197. g. pr. Kr. bitka kod Kinoskefala poraz Filipa V. mirovnim ugovorom odrie se svojih posjeda u Trakiji i Iliriji Pleurat dobiva Lihnid (Ohrid) i teritorij Partina

vj. od 196. g. Delmati pod vlau Pleurata (Polibije)

192. g. napad seleukidskog vladara Antioha III. na Makedoniju i Grku Hanibal je Antiohov vojni savjetnik

Rim intervenira na poziv Etolaca Makedonci pristaju uz Rimljane poraz Antiohovih snaga kod Termopila190. g. kraj rata 188. g. poraz Antioha kod Magnezije na Sipilu

(Lidija)

Pleurat kao saveznik Rima 189. g. pljaka epirsku obalu s 60 lemba

Pleurat umire izmeu 189. i 181. g. (vj. blie 181. g.) nasljeuje ga GencijeGencijeva vladavina kraj ilirskog kraljevstva

Gencije nasljeuje snanu dravu od oca centar drave u Skodri u prvo

vrijeme saveznik Rima Gencije kuje svoj novac u Skodri i Lisu

Labeati i Daorsi kuju svoj novac s Gencijevim likom Rizon i Lihnid bez kraljeva lika

Delmati priznaju njegovu vlast jo neko vrijeme Polibije: Delmati otpali od kraljevstva nakon Pleuratove smrti

obnova ilirskog gusarstva od 182. g. pr. Kr. pljakanje Tarenta i Brundizija

Rimljani alju poslanstvo koje Gencijaodbija primiti

178. g. imenovani duumviri navales za borbu protiv ilirskih gusara

pribliavanje Perzeju (sin Filipa V.) od 172. g. Rimljani pojaavaju vojnu prisutnost u svojim prekojadranskim protektoratima

Gencije postaje sumnjiv Rimljanima rimska poslanstva pokuavaju to vie ilirskih dinasta odvojiti od Gencija

170/169. g. Perzejev pohod u junu Iliriju i Epir

Perzej pridobiva dio rimskih saveznika Epirana uspjeno ratovanje:

pobjede nad Dardancima

osvajanje utvrda s rimskom posadom u junoj Iliriji i Epiru otean rimski strateki

poloaj

Perzej trai saveznitvo od Gencija Gencije trai novac za pokretanje rata

nakon nekoliko uzajamnih poslanstava Gencije se ukljuuje u rat zatvara dva rimska poslanika

pretor Lucije Anicije zapoinje 168. g. pr. Kr. operacije protiv Gencija 3. ilirski rat

L. Anicije kree iz Apolonije prema sjeveru s 20 000 vojnika poraz i predaja Gencija kod Skodre njegova obitelj zarobljena u Meteonu sudjeluju u Anicijevom trijumfu

167. g. u Rimu internirani u Italiji

Perzej poraen kod Pidne iste godine

L. Anicije saziva skuptinu ilirskih voa u Skodri kraj ardijejske drave:

Iliri ostaju slobodni Rimljani e se povui

Ilirija podijeljena na tri dijela

rimski saveznici osloboeni nameta ostali plaaju polovicu danka koji su davali Genciju

Pad Histra pod rimsku vlast

221. g. pr. Kr. 1. histarski rat nakon prodora Rimljana u Padsku nizinu i poraza Kelta

pokuaj suzbijanja histarskog gusarstva i kopnenih pljakakih pohoda Histri pristaju na prestanak pljake i gusarenja ostaju samostalni

Rimljani osnivaju 181. g. koloniju Akvileju budue rimsko uporite na sjeveru Jadrana

178/177. g. drugi histarski rat Histrepredvodi kralj Epulon kralj: pokazatelj vieg organizacijskog stupnja drutva kod Histra nasuprot Japodima, Liburnima i Delmatima

178. g. Histri osvajaju rimski logor u protunapadu Rimljana stradalo 8 000 Histra

177. g. novi poraz Histra Rimljani relativno lako napreduju prema sjeditu kraljevske vlastu opsada Nezakcija

pad Nezakcija iste godine Epulonizvrava samoubojstvo

kraj histarske slobode Histri priznaju rimsko vrhovnitvo

Izvori za stariju rimsku povijest

Tit Livije (59. g. pr. Kr. 17. g. pos. Kr.)

roen u Padovi ivio i djelovao u Rimu

djelo Ab Urbe condita od legendarnog osnutka grada do njegovog vremena (9. g. pos. Kr.) od ukupno 167 knjiga sauvane 1 10. i 21 45. knjiga

1 10. knjiga: poeci Rima, legende o osnutku, rimski kraljevi, pokorenje Italije

21 36. knjiga: punski i makedonski ratovi, ukljuivo i ratove s Ilirima

pisano u Augustovo doba hvalospjevi rimskoj dravi dijelom nekritiki tekst

u renesansi smatran najvanijim izvorom za rimsku povijest najitanija rimska povijest u to vrijeme

8. RIM I HRVATSKI POVIJESNI PROSTOR 2.ST.PR.KR 1.ST.POSL.KR.

Rim i nai krajeviu prvoj polovici 2. st. pr. Kr.

3. st. pr. Kr. Rim postaje velesila pobjeda nad Kartagom u dva rata brzi razvoj pomorstva

3 i 2. st. pobjeda u vie ratova i konano unitenje makedonskog i ilirskog kraljevstva 168. g.

pobjeda nad Antiohom III. 188. g. pr. Kr.

teritorijalna ekspanzija drave u vie smjerova

polovica 2. st. Rim kontrolira Istru te vei dio Iliride juno od Neretve

Liburni, Delmati i Japodi slobodni narodi neovisni od Rima u prvoj polovici 2. st.

aktivan ivot grkih naseobina na otocima i obali Isa i njezine kolonije pod zatitom Rima

panonski dio hrvatskog povijesnog prostora prevlast doseljenih Kelta nad starijim panonskim stanovnitvom

Delmati postaju rimski protivnik

Delmati od 2. pol. 4. st. pr. Kr. okupljanje manjih entiteta pod delmatskim imenom silazak iz zalea na more

teritorij Delmata: Neretva Krka unutranjost do gornjeg Vrbasa i Glamokog polja sredite u Delminiju (Duvanjsko polje BiH)

napadi na Tragurij i Epetij Isejcise obraaju Rimljanima za pomo zbog delmatskih napada ale se i Daorsi

158. g. poslanstvo Gaja Fanija Delmati ne primaju poslanstvo poruka: s Rimljanima nemaju nikakva posla pogubili Isejce i Daorse u poslanstvu

1. delmatski rat 156. g. konzul Gaj Marcije Figul: prodor od Neretve do Delminija

155. g. konzul P. Kornelije Scipion Nazika zauzima i spaljuje Delminij slavi trijumf iste godine

Delmati pacificirani za dulje razdoblje ne i pokoreni

Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru do kraja 2. st. pr. Kr.

135. g. pr. Kr. ustanak Ardijejaca i Plereja intervencija konzula ServijaFulvija Flaka s 10 000 pjeaka i 600 konjanika brzi slom ustanka Ardijejci preseljeni u u unutranjost

prestaju biti vana etnika skupina

170. g. prvi sukob Rima s Japodima konzul Gaj Kasije Longin vodi manji pohod na Japode koji provaljuju do Tergesta i Akvileje bez veih posljedica po Japode

129. g. konzul Gaj SempronijeTuditan uspjean pohod na Japode slavi trijumf de Japudibus

Tuditan plovi ratnom flotom od Kvarnera do ua Krke Liburni priznaju rimsku vlast vj. na miran nain

119. g. konzul Lucije Cecilije Metela prvi pohod na Panoniju prodire do Segestike i osvaja je

Metela nakon toga vodi pohod preko Liburnije na Delmate osvajanje Delminija 117. g. slavi trijumf nad Delmatima dobio pridjev Delmaticus

83. g. pr. Kr. novi rimski pohod na Panoniju konzul L. Scipion Aziagen privremeno osvaja Segestiku

78. 76. g. novi delmatski ustanak gui ga prokonzul Gaj Koskonije

59. g. Ilirik ulazi u prokonzularnopodruje Gaja Julija Cezara Ilirik vj. tada postaje provincija

Cezar boravi ovdje 57/56. i 54. g. teite njegovih interesa u Galiji Ilirik van interesa: loa uprava i bezvlae

52. g. novi delmatski ustanak Delmatiosvajaju liburnsku utvrdu Promonu na lijevoj obali Krke

50. g. rimsko-liburnska intervencija poraz od Delmata kod Promone

graanski rat Cezara i Pompeja uz Pompeja cijeli Ilirik osim Salone i Epidaura

Pompejeva flota (M. Oktavije i L. Skribonije Libon) operira u Jadranu

bitka s Cezarovom flote (G. Antonije i P. Kornelije Dolabela) kod Krka 49. g. poraz Cezarove flote Antonije zarobljen

Novi ratovi s Delmatima i Japodima

obrat graanskog rata kod Farsala 6. lipnja 48. g. pr. Kr. Cezar alje Aula Gabinija s

vojskom sa sjevera teke bitke s Japodima 48/47. g. porazi Rimljana

Gabinije prodire na delmatsko podruje teak poraz kod Sinodija 47. g. (mogue

Balina glavica kod Drnia) 2 000 mrtvih rimskih vojnika Delmati otimaju bojne

znakove Gabinije bjei u Salonu gdje umire

delmatska opsada Salone Cezarov legat Publije Vatinije vodi flotu iz Brundizija

poraava Pompejevo brodovlje kod Tauride (vj. edro kod Hvara) koja naputa Jadran

Delmati prekidaju opsadu Salone 46. g. alju Cezaru taoce i priznaju vlast Rima

Salona i Narona postaju rimske kolonije moda i Jader (ili kasnije u Augustovo vrijeme)

nakon Cezarove smrti novi ustanak Delmata osvajaju Salonu pobunjuju se i Partini

Asinije Polion kree iz Italije du ist. jadranske obale pokorava Delmate osvaja Salonu pokorava Partine slavi trijumf nad Delmatima od plijena iz rata gradi prvu javnu knjinicu u Rimu

Rim vlada podrujem od Istre do Lisa jouvijek nestabilna vlast samo uz more

Pola (Pula) postaje kolonija 43. g.

Oktavijanov pohod na Ilirik

nakon zavretka graanskog rata Oktavijan odluuje srediti prilike u Iliriku cilj: pacifikacija Ilirika i pomicanje granice drave na Dunav

35. g. pr. Kr. osobno vodi pohod (uz pomoM. Vipsanija Agripe) pohod poinje na sjeveru iskrcavanje u Senju

pravac djelovanja: Japodi Segestika

teke borbe: osvojen Arupij (Arupium vj. Prozor kod Otoca) Metul (Metulum vj. Viniica kod Josipdola) kod Metula ranjen i sam Oktavijan (desna noga i obje ruke)

potpuni poraz Japoda

prodor kroz teritorij Kolapijana i Segestana 30 dnevna opsada Segestike: osvojenje ostavio 25 kohorti nastanak vojnog logora u Sisciji

povratak kroz japodsko podruje na Jadran prekid liburnskog gusarenja oduzeti su im brodovi zavrna pacifikacija Liburna

rat s Delmatima 34/33. g. opsada Promone gradinu brani Verzo s 12 000 ratnika Rimljani pobjeuju dalje osvajaju Sinodij i Setoviju izbija glad meu Delmatima slom delmatskog otpora

33. g. predaju 700 djeaka kao taoce vraaju Gabinijeve bojne znakove obavezuju se na plaanje godinjeg danka

nakon pokorenja Delmata nastavak ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini

nastavak ostvarenje cilja: stabilna granica rimske drave na Dunavu

29. g. pr. Kr. Oktavijan slavi veliki trijumf nad Delmatima

27. g. Oktavijan predaje Ilirik senatu na upravljanje kao mirnu provinciju

vojni logori u Dalmaciji: XI. legija: Burnum (Ivoevci kod Kistanja) i VII. legija: Tilurium

(Gardun kod Trilja)

osnovana rimska kolonija u Epidauru i moda u Jaderu

16. g. pokorenje keltskih Tauriska podruje dananje Slovenije i SZ Hrvatske vojni pohod vodio Tiberije

16/15. g. Tiberije uspjeno ratuje protiv Skordiska keltski Skordisci postaju rimski saveznici

16. g. manji delmatski ustanak svladao ga Publije Silije

12. do 8. g. pr. Kr. pokoreni Breuci i Amantini osvojeno podruje do Drave i Dunava

11. 9. g. pr. Kr. nova pobuna Delmata uskoro svladana Ilirik opet postaje carska provincija

Batonski ustanak

6. g. pos. Kr. Tiberije ratuje s Marbodom kralj Markomana pokuaj rimskog pripajanja dananje eke i Moravske

novaenje u Iliriku nezadovoljstvo lokalnog stanovnitva kod Dezitijata: otvorena pobuna na elu Baton

ustanak se brzo iri na cijeli Ilirik Breuci: uz Dezitijate glavni nositelji ustanka kralj Pines

i vojskovoa Baton

Velej Paterkul: 800 000 ustanika 200 000 pjeaka i 9 000 konjanika

Breuci opsjedaju Sirmij namjesnik MezijeAntonije Cecina Sever potiskuje Breuke i poraava ih kod rijeke Drave zbog provale Daana mora se vratiti na istok

Dezitijati prodiru do Salone poraavajui manje rimske posade ustanci pustoe jadransku obalu i provaljuju u Makedoniju

strah u Rimu August uvodi nove poreze i novaenja vraa i veterane u vojsku Tiberija

imenuje voom pohoda

Tiberije sklapa mir s Marbodom alje Valerija Mesalina s manjom vojskom u Ilirik poraava Dezitijate koji su krenuli na Akvileju Baton prisiljen na uzmak

Tiberije dolazi u Sisciju s 10 legija Velej Paterkul: 10 legija, 14 konjikih ala, 70 pjeakih kohorti pomonih eta, 10 000 veterana i dobrovoljaca ukupno oko 100 000 ljudi Tiberije se utaboruje i eka

u Rimu nezadovoljstvo Tiberijevom pasivnou sam August odlazi u Ravenu da bi bio blie operacijama

Tiberije se ograniava na manji rat i unitavanje neprijateljskih resursa Dezitijati se povlae prema Breucima utaboruju se na podruje Fruke Gore (Alma mons) novi pokuaj napada na Sirmij

s istoka prodiru Cecina Sever i azijski namjesnik Plaucije Silvan s 5 legija i trakim konjanitvom Tiberije ratuje s ustanicima u slavonskim gorama (Papuk, Psunj, Krndija)

Volcae paludes movare uz Vuku izmeu Osijeka, akova i Vinkovaca oba Batona napadaju istonu vojsku teka pobjeda rimske vojske neodriv poloaj ustanika u Slavoniji

8. g. Germanik pustoi mezejsku zemlju izmeu Vrbasa i Drine

8. g. breuki Baton polae oruje na rijeci Bathinus (moda Bosna ili Bosut) predaje

Pinesa dezitijatski Baton hvata i pogubljuje izdajnikog breukog Batona

ustanak se ograniava na Dalmaciju krajem 8. g. pos. Kr. Tiberije se vraa u Rim

Germanik kree iz Siscije na jug prodor japodskim podrujem vj. dolinom Une teke

borbe sporo napredovanje na jug

Tiberije se vraa u proljee 9. g. ukljuuje se u ratne operacije dijeli vojsku na tri dijela

Plaucije Silvan ostaje s dijelom vojske u Panoniji

M. Emilije Lepid kree u Dalmaciju prema Germaniku

Tiberije se pridruuje Germaniku

Baton u Andetriju (vj. Mu) predaje se nakon opsade poslan u Ravenu umire 12. g. kao politiki zatvorenik

Germanik nastavlja rat posljednji otpor u Ardubi (vj. u BiH) dio branitelja i ena s djecom se baca u smrt s gradine u rijeku

kraj velikog ilirsko-panonskog ustanka poinje pacifikacija i romanizacija Ilirika

Tiberije slavi trijumf nad Delmatima i Panoncima tek 12. g. zbog poraza u Teutoburkoj umi

August dijeli Ilirik na 3 upravne cjeline: teritorij Histra i Veneta zajedno postaje 10. regija Italije

nove provincije Dalmacija i Panonija

Izvori za rimske prodore na hrvatski povijesni prostor: 2. st. pr. Kr. 1. st. pos. Kr.

Livije samo podaci o uzrocima 1. delmatskog rata 156/155. g.

Apijan (95. 165. g.) Grk iz Aleksandrije rimska povijest u 24 knjige sauvano 5 o graanskim ratovima pie o delmatskim ratovima kroz 2. i 1. st. pr. Kr. glavni izvor za

Oktavijanovo ratovanje

Dion Kasije (164. 229. g.) Rimska povijest u 80 knjiga sauvane knjige 36 60 i vei ulomci drugih glavni izvor za kasnu Republiku i rano Carstvo najvaniji izvor za Batonski ustanak

Velej Paterkul (19. g. pr. Kr. 31. g. pos. Kr.) Rimska povijest u 2 sveska od pada Troje do Livijine smrti 29. g. pos. Kr. koristan za Augustovo i Tiberijevo vrijeme sklon pretjeranom hvaljenju ova dva vladara direktan sudionik i opisiva batonskog ustanka

9. ILIRIKIH PROVINCIJA RIMSKE DRAVE: OD AUGUSTA DO DIOKLECIJANA

Hrvatski povijesni prostor nakon panonsko-delmatskog ustanka

Ilirik provincija vj. od Cezarovog vremena Augustova osvajanja znatno proirenje teritorija provincije

Istra odvojena od Ilirika zajedno s venetskim podrujem ini 10. regiju Italije granica na Rai vj. 18. g. pr. Kr.

prva podjela: Gornji i Donji Ilirik vj. nakon pomicanja granice na Dravu oko 9. g. pr. Kr.

ubrzo nakon batonskog ustanka podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju moda ve10. g. pos. Kr.

prema nekim miljenjima podjela Ilirika tek za Vespazijana

Dalmacija od Rae do meurjeja Drine i Morave u Albaniji do rijeke Mati na sjeveru granice ide sj. obroncima Dinarskog gorja

glavni grad Dalmacije Salona

tri sudbena podruja (konventa): Skardona, Salona, Narona

Panonija od Dalmacije na sjever na sjeveru i istoku granica je Dunav

zapadna granica se pomicala Emona je kasnije postala dio Italije

mogua prva sredita provincije: Emona, Petovij, Karnunt i Siscija

u ovo vrijeme poetak romanizacijeprostora ovih dviju provincija isprva znatno snanija romanizacija u Dalmaciji

Salona i Narona kolonije veod Cezarovog vremena od 43. g. pr. Kr. kolonija je i Pola

za Augusta Epidaur i Jader postaju kolonije

municipiji iz Augustovog vremena: Pore, Trogir, Vis, Risan, Budva, Kotor, Ulcinj

gradovi centri romanizacije i prodora italske kulture ujedno i centri gospodarskog i kulturnog razvitka

Dalmacija i Panonija u 1. st. pos. Kr.

u Dalmaciji trajno stacionirane dvije legije VII. u Tiluriju (Gardun kod Trilja) XI. u Burnumu (Ivoevci kod Kistanja)

u Panoniji u Augustovo vrijeme stacionirane VIII., IX. i XV. legija vj. u Emoni, Sisciji i Sirmiju kasnije se legije izmjenjuju

14. g. August umire u 77 godini ivota nasljeuje ga posinak Tiberije vlada do 37. g. julijevsko-klaudijevska dinastija do 68. g.

u Dalmaciji oko 14. g. upravitelj postaje Publije Kornelije Dolabela gradi ceste iz

Salone prema zaleu i Panoniji glavnih 5 pravaca s ishoditem u Saloni

ceste imaju strateki znaaj brzo kretanje vojske kroz neprohodne krajeve neko znaajna potekoa za ratova s Delmatima

Tiberije alje sina Druza 17. g. na vojnu izobrazbu u Dalmaciju

Parentium (Pore) postaje kolonija u Tiberijevo vrijeme

nakon Kaliguline smrti pobuna dalmatinskog legata Furija Kamila Skribonijana usmjerena na povratak republike protiv Klaudija

VII. i XI. legija ne pristaju uz pobunu ostaju vjerne novom caru Klaudiju (41. 54. g.) zarobljavaju i pogubljuju Skribonijana i pobunjene asnike

obje legije stjeu naslov: Claudia pia fidelis

Klaudije osniva koloniju Ekvum (Colonia Claudia Aequum) itluk kod Sinja

Panonija i dalje slabije urbanizirana i romanizirana od Dalmacije zapoinje s ureenjem limesa na Dunavu

nakon kraja Neronove vladavine 68. g. sukob Otona, Galbe i Vitelija oko prijestolja dalmatinske legije podupiru Otona do njegovog poraza

nakon Otonovog poraza pristaju uz istonog zapovjednika Vespazijana

Vespazijan postaje novi vladar nova carska dinastija Flavijevci

Vespazijan (69. 79. g.)

Tit (79. 81. g.)

Domicijan (81. 96. g.)

flavijevsko vrijeme pojaana romanizacija i naseljavanje italskog stanovnitva u Panoniji

u Dalmaciji i Panoniji snaan gospodarski i kulturni uspon

Siscija i Sirmij postaje kolonije za Vespazijana

Andautonija i Neviodun (Drnovo kod Krkog) flavijevski municipiji

Vespazijan izmjeta VII. i XI. legiju na limes Dalmacija postaje provincija bez vojske

(provincia intermis) u njoj ubudue borave samo manje pomone jedinice

za Vespazijana u Panoniji stacionirane XIII. i XV. legija reorganizirao rijenu ratnu flotu

Classis Flavia Pannonica baze flote: Mursa, Taurun, Sirmij, Servicij, Siscija

za Flavijevaca uspostava limesa sa stalnim posadama na Dunavu posebno za Domicijana zbog napada Sarmata i Daana poveanje broja legija u Panoniji

Dalmacija i Panonija u 2. st.

Domicijan svrgnut 96. g. car postaje senator Nerva (96. 98. g.) poetak razdoblja adoptivnih careva

Trajan (98. 117. g.) izmeu 105. i 107. g. dijeli Panoniju na Gornju (sredite: Karnunt Carnuntum) i Donju (sredite: Akvink Aquincum)

nastavak utvrivanja dunavskog limesa napadi Sarmata, Daana, Jaziga i Roksolana na Panoniju

100. do 106. g. pohod na Daane 107. g. provincija Dacija

Hadrijan (117. 138. g.) zavretak ureenja dunavskog limesa snaan gospodarski uspon Panonije

Hadrijan posjeuje Panoniju 124. g.

Mursa postaje kolonija Cibale i vj. Akve Balise (Aquae Balissae - dananji Daruvar) municipiji

Antonin Pio (138. 161. g.) nastavak prosperitetnog i mirnog razdoblja u itavom Carstvu

Marko Aurelije (161. 180. g.) nemirno razdoblje u Panoniji i Dalmaciji

166. 180. g. markomanski rat uz Markomane: Kvadi, Jazigi i Langobardi

prodor barbara preko limesa velika razaranja u Panoniji prodor do Jadrana i Akvileje

utvrivanje gradova u Dalmaciji Salona tada dobiva nove bedeme vei dio Dalmacije ipak poteen razaranja za razliku od Panonije

slom gospodarskog i kulturnog ivota u Panoniji

Marko Aurelije umire u Vindoboni pri kraju rata u kojem su Rimljani pobjeivali rat ostaje nezavren

poetak obnove limesa i provincije za vrijeme Komoda (180. 192. g.)

nezadovoljstvo nainom Komodova vladanja pobuna i graanski rat

Dalmacija i Panonija u 3. st.

car postaje Afrikanac Septimije Sever(193. 211. g.) namjesnik Gornje Panonije uz pomo legija iz Panonije i Dalmacije nova dinastija Severa do 235. g.

novi gospodarski uspon u Panoniji i Dalmaciji obnova Panonije i njenih gradova

Cibale postaju kolonija najkasnije za Septimijevog sina Karakale

Karakala (211. 217. g.) 212. g. Constitutio Antoniniana svi slobodni stanovnici Carstva dobivaju graansko pravo

novi napadi na dunavski limes: Karpi i Vandali

Dion Kasije upravitelj Dalmacije 226. g. za vrijeme Aleksandra Severa

Aleksandrova smrt 235. g. poetak nemirnog razdoblja graanskih ratova

pola stoljea vojnikih careva od tridesetak careva samo je jedan umro prirodnom smru

235. g. Maksimin Traanin vlada u Sirmiju

Trajan Decije (249. 251. g.) roen u Sirmiju poginuo u borbi s Gotima

258. g. kod Murse bitka Galijena (260. 268. g.) i Ingenua (Ingenuus) poraz i smrt Ingenua

Galijen i protucar Regalijan takoer ratuju u Panoniji za prijestolje

oko 265. Galijen osniva kovnicu novca u Sisku

Klaudije II. Gotiki (268. 270. g.) roen u Sirmiju pobijedio Gote kod Naisa 269. i

protjerao ih s Balkana

Aurelijan (270. 275. g.) pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide 271.

naputa Daciju

protjerao barbare iz Ilirika i Trakije

Prob (276. 282. g.) takoer iz Sirmija sreuje stanje u Panoniji protjeruje Vandale s

Dunava ubijen u Sirmiju

ponovno mir u Dalmaciji smirivanje stanja u Panoniji Marko Aurelije Kar (282. 283. g.)

pobjeuje Sarmate u Panoniji

284. g. kod Nikomedije C. Valerije Dioklecijan (roen kod Salone) proglaen novim carem

Panonija teko opustoena Dalmacija u znatno boljoj poziciji Carstvo u cijelosti u rasulu Dioklecijan pokree opsene reforme i sveobuhvatnu obnovu drave

Andautonija

dananje itarjevo

oko 10 km JI od Zagreba

flavijevski municipij

znaajan prometni poloaj: nedaleko raskre vanih cesta prijelaz preko Save

poloaj grada siguran od poplava

Arheoloka istraivanja i topografija grada

istraivanja zapoeta krajem 19. st.

otkria javnih i privatnih objekata te ostataka infrastrukture

otkrivene nekropole

Gradie najvea koncentracija nalaza: najstariji dio grada

1994. god. ureen arheoloki park u sredinjem dijelu sela

prezentirana arhitektura: vjerojatni termalni sklop

Sluajni nalazi spomenika

relativno malo djela rimskih autora govori o naim provincijama u mirnom razdoblju

spomenici s latinskim natpisima su glavni izvor za povijest naih krajeva pod rimskom vlau

natpisi i drugi arheoloki nalazi vani materijalni izvori za povijest ovog razdoblja

kameni spomenici pronaeni i na nekadanjem gradskom podruju Andautonije

svi su sluajni nalazi pri poljoprivrednim ili graevinskim radovima

Stenjevec 1758. god. poasni natpis caru Trajana Decija

itarjevo 1768. god. pronaen njegov par poasni natpis carici Hereniji Etruscili

Stela s Nemezinim reljefom

sluajni nalaz: crkva u Petrovini, poetkom 18. st.

prenesen u upnu crkvu u V. Gorici polovicom 18. st. 1770. god. zakopan

1795. god. iskopan i prenesen u Lukavec danas u AMZ-u

spomenik s dva lica mramor

original: poasni natpis andautonijskom patronu L. Funisulanu Vetonijanu kraj 1. st. otklesano Domicijanovo ime

recikliran: Nemezin reljef s posvetnim natpisom

[D(eae)] NEM(esi) REG(inae) AVG(ustae) SAC(rum)...] IVL(ius)VICTORINVS VE (teranus?)[D(ecurio)?] MVN(icipi) AND(autoniae)CVM SVIS V(otum)S(olvit) L(ibens) M(erito)

Zavjet je rado i po zasluzi sa svojimaispunio veteran Julije Viktorin,[dekurion?] municipija Andautonije.

D na poetku 3 retka se ne vidi

mogua interpretacija kao C(ivis)

svispodreeno ljudstvo sluge, robovi, ?

prvi spomen Andautonije kao municipija

druga pol. 2. po. 3. st.

lik boice u edikuli s bavastim svodom lijevo i desno dva stupa

Sol i Luna u dva gornja ugla

zdepast i nezgrapan lik boice

na unatrag zaeljanoj kosi dijadem

potpasan hiton s okruglim fibulama mogua identifikacija s Dijanom

na nogama izmice

desna ruka: bii bode (Sl. 1)

lijeva ruka: tit, baklja, palmina granica, trozub

desna noga: grifon

lijeva noga: kotaRasprostranjenost i obiljeja Nemezinog kulta

stara Grka boica pravedne osvete osobine Dike i Tihe

vezana uz teatre i sportska natjecanja Ramnunt, Smirna glavna mjesta tovanja

Rim zatitnica i pomagaica careva koja donosi i uva red i mir u dravi (Pax Nemesis)

zatitnica gradova (Tihe, Fortuna) i odravateljica poretka u njima tovali su je i vojni zapovjednici (Nemesis campestris)

glavno obiljeje Nemezinog kulta u Carstvu vezanost uz gladijatorske igre i amfiteatre

amfiteatri mjesta kanjavanja: zloinci, zarobljenici, odbjegli robovi odravanje reda i poretka

u amfiteatru Nemeza kao zatitnica igara i kao saveznica drave u pravednom kanjavanju

turopoljska Nemeza:

tit, bode, trozub gladijatorsko oruje

bii baklja venatorsko oruje baklja je i simbol kanjavanja

palmina grana pobjeda

kota srea, promjenjiva sudbina

grifon snaga i mo

amfiteatri, hipodromi, stadioni i teatri mjesta odravanja gladijatorskih igara

tri tipa mjesta tovanja Nemeze u tim objektima

1. samostalni objekt hram iskljuivo u tri podunavske provincije: Norik, Panonija, Dacija (Carnuntum, Flavia Solva, Aquincum)

2. zasebna prostorija u amfiteatru

3. zaseban prostor, obino nia

2. i 3. tip raireni diljem Carstva (Virunum, Savaria, Salona, Pula)

Interpretacija Nemezinog spomenika

Nemezin reljef potjee iz Andautonije odnesen i kasnije uzidan u crkvu u Petrovini

u Andautoniji su sigurno bile organizirane amfiteatarske igre pitanje lokacije

igre su u ranije doba Republike bile organizirane na raznim javnim prostorima trgovi, forumi poasni karakter munus

2./1. st. pr. Kr. drava organizira igre razvija se amfiteatar novi i poseban objekt u gradovima

u zapadnim dijelovima carstva tovanje Nemeze vezano samo uz amfiteatre nema primjera iz teatara, hipodroma ili stadiona

Andautonija igre vj. organizirane na amfiteatru ili nekom trgu forumu prvi amfiteatri drveni praksa zadrana provincijama bogatima drvetom u 1. st. u Karnuntu drveni amfiteatar

itarjevu vrlo malo tragova drvene gradnje 2. i 3. st. Andautonija najvei opseg sve gradnje od kamena

kamen je lako dostupan iz kamenoloma na Medvednici mala vjerojatnost drvenog amfiteatra

amfiteatri u mnogim gradovima van zidina zbog stijenjenosti Salona, Pula, Aquincum, Carnuntum

Andautonija vj. isti sluaj Kutelo neplavna lokacija uz glavnu cestu ostale strane grada nepogodne

M. P. Katani 1795. god. Specimen poglavlje o Andautoniji opisuje arheoloke ostatke na Kutelu zasada nema arheoloke potvrde

amfiteatar u Virunu dva Nemezina reljefa slabo istaknut u okoliu

tovatelji Nemezina kulta sudionici igara u manjini prema natpisima

dvostruko vie: vojnici, javni dunosnici, obini graani ili itave zajednice

Julije Viktorin graanin ili dekurion? dekurion iz Sarmizegetuse poznat kao dedikant

na spomenik atributi upuuju Nemeza kao zatitnica igara

mogua zatitnica grada posebno ako je J. Viktorin dekurion

Karnunt i Efez dokazi o Nemezi kao zatitnici grada

identifikacija Nemeze i Dijane mogui lovaki aspekt Viktorinove posvete

Viktorin kao veteran vojni aspekt Nemezinog kulta

10. POVIJEST ILIRIKIH PROVINCIJA RIMSKE DRAVE: ORGANIZACIJA IVOTA U DALMACIJI I PANONIJIGradovi u ilirikim provincijama

gradovi u provincijama kolonije i municipiji razliit stupanj graanskih prava

kolonije naselja rimskih i italskih naseljenika ili vojnih veterana puno graansko pravo

municipiji djelomino graansko pravo obino naselja saveznika ili pokorenog lokalnog stanovnitva koje je dobilo lokalnu samoupravu

lokalne zajednice koje su stekle civitet nii stupanj samouprave

gradovi nositelji romanizacije centri politikog ivota, drutvenog i gospodarskog razvoja

uprava gradova na elu duoviri po uzoru na dva konzula mandat od 1 godine bira ih opinsko vijee

dva edila: javna sigurnost

kvestori: financijski poslovi

opinsko vijee (Ordo decurionum) vijenici birani prema imovini (cenzusu) biraju ih duoviri quinquenales

kolonije na Jadranu:

Martia Iulia Salona i Narona za Cezara

Colonia Pola pietas Iulia 43. g. pr. Kr. Iader i Epidaurum za Augusta

Colonia Iulia Parentium za Tiberija

Colonia Claudia Aequum za Klaudija veteranska kolonija prva u unutranjosti (itluk kod Sinja)

kolonije u Panoniji:

Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia Sirmium za Vespazijana

Colonia Aelia Mursa za Hadrijana

Colonia Aurelia Cibalae za Septimija Severa ili Karakale

municipiji na Jadranu:

Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria (Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria)

municipiji u Panoniji:

Andautonia (itarjevo), Aquae Balissae (Municipium Iasorum Daruvar), Iovia Botivo

(Ludbreg)

u gradovima javne izgradnje po uzoru na Rim i italske gradove

bedemi vani za sigurnost grada slue i kao dokaz prestia grada javna financiranje esto financirani od careva ili viih dunosnika dio grada ostaje izvan bedema: predgraa

vodovodi i cisterne javni objekti dokaz civilizacijske razine

teatri i amfiteatri sauvan teatar u Puli i Saloni amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu kod ovih objekata este carske donacije

terme (kupalita) javna mjesta vana za drutveni ivot esto donirana od bogatih pojedinaca

bazilike i kurije javna izgradnja ponekad i privatna donacija

hramovi javna i privatna izgradnja sauvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split

Salona i Sirmij dva najvea i najrazvijenija grada na naem povijesnom prostoru

u Sirmijukasnije sagraena carska palaa i hipodrom kraj Salone sagraena Dioklecijanova palaa oba grada dobivaju carski znaaj

Salona sjedite provincije Dalmacije prije i Ilirika

uz sjedite provincije vani i konventi sudbeno-upravna sredita namjesnik provincije u odreene dane u pretorijusvakog konventa vri sudovanje

u Dalmaciji tri konventa:

za Liburniju i Japode: Skardona

za sredinji dio Dalmacije Salona

za juni dio Narona

Siscija postaje vaan centar u kasnoj antici 3. i 4. st. vana kovnica novca osnovana za Galijena oko 265. g. traje do vladavine Arkadija (395. 408. g.)

Sirmij kovnica radi: 324. 328. i 351. g. do Arkadija

Povezanost i prometni pravci u ilirikim provincijama

ceste gradnje prvenstveno radi vojnih potreba i dravnih interesa omoguuje brzo kretanje vojnika prema zadanom odreditu strateki znaaj

uz izgradnju vrlo vano je i njihovo odravanje mnogi dokazi govore o tome miljokazi raznih careva na istom pravcu

Akvileja ishodite cesta prema Dalmaciji i Panoniji

vani prometni pravci:

Akvileja Nauport Emona Celeja Petovij Savarija Karnunt