Click here to load reader

Hrvati Su Mijenjali Svijet!

  • View
    266

  • Download
    14

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hrvati

Text of Hrvati Su Mijenjali Svijet!

  • Hrvati koji su mijenjali svijet: Ima ih vie nego slutite! Popis hrvatskih izumitelja i njihovih izuma nevjerojatan je. Svijet kakav danas poznajemo bez njih bi bio zasigurno drugaiji. Tko su oni?

    Zrani brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na uzletitu Tempelhof kraj Berlina

    U vremenu kada je panja domae javnosti usmjerena najee na sportske uspjehe i pokoji, uistinu rijetki bljesak nekog hrvatskog pojedinca u svijetu kulture, glazbe ili show biza svjetska struna i znanstvena elita slavi hrvatske znanstvenike kao to su iki, tagljar, Radman, Soljai.

    Svi oni kroe stazom koji su prije njih prokrili velikani kao to su Ruer Bokovi,nobelovci Lavoslav Ruika i Vladimir Prelog, Faust Vrani Ipak i meu velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj zasluio najvii status. Nikola Tesla, ovjek prije svog vremena. - Nisam se dvoumio niti jednog trenutka koji bi hrvatski izum zauzeo prvo mjesto, jer je to genijalno otkrie elektronskog guru-a Nikole Tesle po mom miljenju apsolutni broj 1 na top listi hrvatskih izuma. Prosto je nezamislivo kako bi izgledao ivot bez struje bez njega ne bi funkcionirala niti jedna elektronska naprava, bez nje bi bili u mraku, bez nje bi nas ivot bio dosadan i potpuno monoton.

  • Za mene kao znanstvenika je bitno istaknuti da bez struje ne bi dolo do konstrukcije sofisticiranih instrumenata i ureaja putem kojih su znanstvenici doli do krucijalnih otkria u podruju molekularne medicine. Rad i djelo Nikole Tesle simbolizira snagu i inspiraciju za cijeli svijet u cjelini, i to u svrhu promocije znanosti i mira. Dakle, very well done Mr Tesla! U ovim rijeima Igora tagljara jednog od najperspektivnijih hrvatskih znanstvenika u svijet ija bi otkria (MYTH tehnologija) mogla dovesti do lijeka protiv tumora oslikava se stav velike veine znanstvenika prema liku i djelu Nikole Tesle.

    No, osim poznatih i priznatih u Hrvatskoj i svijetu svjetska znanstvena elita divi se i nekima koji hrvatskoj iroj javnosti nisu najpoznatiji. Novinar Miroslav Ambru Ki koji godinama prati znanost i biti e prvi hrvat u svemiru kae kako je jedan do takvih nedovoljno poznatih velikana i roeni Puljanin Herman Potonik

    Apaurin - Franjo Kajfe

    Franjo Kajfe (1936 2004) roen je u Martijancu kraj Ludbrega. Bio je doktor kemijskih znanosti, autor je 88 patenata i 150 znanstvenih radova, tvorac je tableta Valium, u nas poznatog Apaurina (a paure - protiv straha). Bio je lan Njujorke Akademije znanosti i, meu ostalim, utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C. Biljke su ga uvijek okupirale i inspirirale, a posebno ga je zanimalo kako iz njih izvui kemijsku inaicu ljekovite tvari.

  • Arheologija - Frane Buli

    Frane Buli (Solin, 1846Zagreb, 1934) Najpoznatiji hrvatski arheolog, sveenik, klasini filolog, pedagog, konzervator i povjesniar. Svojim arheolokim otkriima dao je najvei doprinos upoznavanju ranokranske i starohrvatske povijesti na podruju Dalmacije. Vodio je arheoloka iskapanja na mnogim dalmatinskim mjestima, osobito u Solinu. Otkrio je baziliku u Manastirinama u kojoj su bili pokopani muenici Venancije iz Valerijanova ili Aurelijanova doba te Dujam iz Dioklecijanova doba. 1891. godine otkrio je u Riinicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira, a 1898. godine i znameniti sarkofag kraljice Jelene iz 976. godine. Buli je sa suradnicima uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst koji povjesniari smatraju jednim od najznaajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti jer sadri podatke koji otkrivaju rodoslov hrvatskih kraljeva. Za radova na Gospinom otoku u Solinu, Buli je otkrio i temelje crkve svete Marije i crkve svetog Stjepana u kojoj su bili pokopani lanovi hrvatske vladarske kue. Za hrvatsku je povijest od neprocjenjive vanosti Bulievo otkrie ulomaka sarkofaga hrvatske kraljice Jelene.

    Beini prijenos elektrine energije - Marin Soljai

  • Od tog lipnja 2007. godine kada je objavljeno da je hrvatski znastvenik Marin Soljai (36) na elu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) izveo eksperiment beinog prijenosa energije, danima je i tjednima to otkrie bilo udarna tema praktiki svih svjetskih medija. WiTricity (Wireless Electricity u prijevodu beina struja), kako se zove taj koncept beinog prijenosa energije, mnogi su proglasili revolucionarnim jer bismo se zahvaljujui njemu ve za nekoliko godina mogli rijeiti kabela i ica uz pomo kojih napajamo mobitele, laptope, MP3 playere, male kune robota i sline ureaje. Soljai je doao na ideju za ovaj projekt jedne noi kad ga je probudio iritantni zvuk njegovog mobitela, signalizirajui da je baterija prazna.

    Prvi takvi ureaji na tritu e biti ve ove godine. Njihov sustav nee se prodavati izravno potroaima, ve proizvoaima koji e ih ugraivati u mobitele, laptope i druge proizvode.

    - Poeo sam razmiljati kako bi bilo lijepo da se mobitel puni sam od sebe i da se ne moram o tome brinuti. Onda smo razmiljali koji bi se fizikalni fenomeni mogli iskoristiti za to pa smo se tako dosjetili rezonancije. Rije je o fizikalnom fenomenu kod kojega neki predmet poinje titrati kada se pobudi frekvencija njegova vlastitog titraja. Tako smo i poeli eksperimente u kojima smo uspjeli dokazati beini prijenos energije na udaljenosti od dva metra i sa aruljom snage 60 W-. Marin Soljai roen je u Zagrebu gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu (MIOC).

    Brzinomjer - Josipa Beluia

    Brzinomjer je nezaobilazni ureaji koji najee pogledam kada ugledamo policiju. Ovaj ureaj za kontrolu brzine kretanja vozila, nezaobilazan dio svakog automobila, taksija ili kamiona izum je Josipa Beluia roenog 1847. godine u upaniima kod Labina. kolovao se u Pazinu i Beu, a 1875. godine zaposlio se u koli u Kopru. 1889. sudjelovao je na Svjetskoj izlobi u Parizu gdje je njegov izum, tada poznat kao velocimetar privukao veliki ineters. Ubrzo je postao sastavni dio parikih fijakera. Velocimetar je mjerio brzinu, stajanje

  • kola, vremenska trajanja vonje i stajanja, broj osoba koje su prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika u fijaker. Sve ove karakteristike i danas nalazimo u tahografu, taksimetru i brzinomjeru, iji je princip rada neznatno izmijenjen u odnosu na Beluiev velocimetar.

    Cepelin - Davida Schwarza

    David Schwarz (1850.-1897.) uz vlastiti potpis

    Usporedba zranog broda Davida Schwarza i zranog broda Ferdinanda von Zeppelina

  • Aluminijski zrani brod Davida Schwarza nakon nesree u Schonbergu kod Berlina, 4. studenog 1897.

    Zrani brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na uzletitu Tempelhof kraj Berlina. Podigao se na visinu od 466 m. Sam Schwarz nije doekao taj dan jer je umro od kapi desetak mjeseci prije. Izum ovog hrvatskog izumitelja idovsko-maarsko korijena koji je godinama ivio u Zagrebu nezaslueno se i dan danas pripisuje drugome. Njemaki general Ferdinand von Zeppelin, naime otkupio je kompletne nacrte i patente zranog broda od Schwarza udovice Melanie za 15 000 ondanjih maraka. Tri godine poslije objavljuje patent upravljivog, zranog broda kao svoj vlastiti, samo s neznatnim promjenama u dizajnu. I tako je , nezaslueno Schwarzov izum dobio naziv "cepelin", iako je trebao dobiti naziv "varcoplan", o emu je u ono vrijeme bilo mnogo polemika u tisku.

    Daktiloskopija - Ivan Vueti

    Ivan Vueti je roen 20. srpnja 1858. g. u Hvaru, na istoimenom otoku. Zbog ekonomskih razloga 1884. godine emigrirao je u Argentinu, gdje se nakon etiri godine zaposlio u Sredinjem uredu policije u Buenos Airesu i uskoro postao ef Odjela za statistiku. ef

  • policije povjerio mu je zadatak identifikacije poinitelja kaznenih djela metodom antropometrije, tj. na temelju mjerenja dijelova njihovog tijela. Vueti je ubrzo zapazio sve nedostatke ove metode i razvio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju.

    Primijetio je da od velikog broja otisaka koje je skupio nije mogao nai dva istovjetna. Svoju je metodu u poetku nazvao iknofalangometrija, a kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija. 1891. g. osnovao Slubu za identifikaciju u La Plati. Zapoeo je s redovnim uzimanjem i klasifikacijom otisaka prstiju od zatvorenika, a Vrhovni sud u Buenos Airesu mu iste godine slubeno priznaje takvu vrstu klasifikacije. Potvrdu svoje teorije dobio je 1892. kad je prvi put u povijesti jedno dvostruko ubojstvo rijeeno uz pomo otiska prsta.

    Dinamo - Marcel pl. Kiepach

    Patentno pismo za dinamo

    Marcel pl. Kiepach (Krievci, 12. veljae 1884. - ruski front, 12. kolovoza 1915.) bio je izumitelj, udo od djeteta. U Francuskoj je patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to elektrini generator s mehanikim pogonom samoga vozila. Njegov "mali transformator" za niski napon iroko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a patentirao je i strujni prekida na principu strujnog tlaka za rendgen, brogski kompas itd. Radio je i na raznim drugim podrujima mehanike i elektronike. Dopisivao se s uglednim svjetskim znanstvenicima i izumiteljima toga doba.

  • Elektrina arulja s metalnom niti - Franjo Hanaman

    Franjo Hanaman (1878.-1941) u povijesti tehnike zabiljeen je kao jedan (uz dr. Aleksandra Justa) od izumitelja metalne niti za elektrinu arulju. Patentirana je 1903. godine. arulja s volframovom niti koja se i danas rabi i koja je zamijenila dotadanju arulju s ugljenom niti bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela. Godine 1909/1910. za boravka u SAD tvrtka General Electric Co. otkupljuje njegov patent. Nakon Prvog svjetskog rata osniva Jugoslavensku industriju motora, a 1922. postaje redovnim profesorom anorganske kemijske tehnologije i osniva Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju. Godine 1924. postaje rektorom Tehnike visoke kole, budueg Tehnikog fakulteta u Zagrebu.

    Filozof - Frane Petri (Francesco Patrizi da Cherso)

    Kip Frane Petria ispred njegove rodne kue u Cresu, rad akademske kiparic