Hrvati koji su mijenjali svijet: Ima ih vie nego slutite! Popis hrvatskih izumitelja i njihovih izuma nevjerojatan je. Svijet kakav danas poznajemo bez njih bi bio zasigurno drugaiji. Tko su oni?

Zrani brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na uzletitu Tempelhof kraj Berlina

U vremenu kada je panja domae javnosti usmjerena najee na sportske uspjehe i pokoji, uistinu rijetki bljesak nekog hrvatskog pojedinca u svijetu kulture, glazbe ili show biza svjetska struna i znanstvena elita slavi hrvatske znanstvenike kao to su iki, tagljar, Radman, Soljai.

Svi oni kroe stazom koji su prije njih prokrili velikani kao to su Ruer Bokovi,nobelovci Lavoslav Ruika i Vladimir Prelog, Faust Vrani Ipak i meu velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj zasluio najvii status. Nikola Tesla, ovjek prije svog vremena. - Nisam se dvoumio niti jednog trenutka koji bi hrvatski izum zauzeo prvo mjesto, jer je to genijalno otkrie elektronskog guru-a Nikole Tesle po mom miljenju apsolutni broj 1 na top listi hrvatskih izuma. Prosto je nezamislivo kako bi izgledao ivot bez struje bez njega ne bi funkcionirala niti jedna elektronska naprava, bez nje bi bili u mraku, bez nje bi nas ivot bio dosadan i potpuno monoton.

Za mene kao znanstvenika je bitno istaknuti da bez struje ne bi dolo do konstrukcije sofisticiranih instrumenata i ureaja putem kojih su znanstvenici doli do krucijalnih otkria u podruju molekularne medicine. Rad i djelo Nikole Tesle simbolizira snagu i inspiraciju za cijeli svijet u cjelini, i to u svrhu promocije znanosti i mira. Dakle, very well done Mr Tesla! U ovim rijeima Igora tagljara jednog od najperspektivnijih hrvatskih znanstvenika u svijet ija bi otkria (MYTH tehnologija) mogla dovesti do lijeka protiv tumora oslikava se stav velike veine znanstvenika prema liku i djelu Nikole Tesle.

No, osim poznatih i priznatih u Hrvatskoj i svijetu svjetska znanstvena elita divi se i nekima koji hrvatskoj iroj javnosti nisu najpoznatiji. Novinar Miroslav Ambru Ki koji godinama prati znanost i biti e prvi hrvat u svemiru kae kako je jedan do takvih nedovoljno poznatih velikana i roeni Puljanin Herman Potonik

Apaurin - Franjo Kajfe

Franjo Kajfe (1936 2004) roen je u Martijancu kraj Ludbrega. Bio je doktor kemijskih znanosti, autor je 88 patenata i 150 znanstvenih radova, tvorac je tableta Valium, u nas poznatog Apaurina (a paure - protiv straha). Bio je lan Njujorke Akademije znanosti i, meu ostalim, utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C. Biljke su ga uvijek okupirale i inspirirale, a posebno ga je zanimalo kako iz njih izvui kemijsku inaicu ljekovite tvari.

Arheologija - Frane Buli

Frane Buli (Solin, 1846Zagreb, 1934) Najpoznatiji hrvatski arheolog, sveenik, klasini filolog, pedagog, konzervator i povjesniar. Svojim arheolokim otkriima dao je najvei doprinos upoznavanju ranokranske i starohrvatske povijesti na podruju Dalmacije. Vodio je arheoloka iskapanja na mnogim dalmatinskim mjestima, osobito u Solinu. Otkrio je baziliku u Manastirinama u kojoj su bili pokopani muenici Venancije iz Valerijanova ili Aurelijanova doba te Dujam iz Dioklecijanova doba. 1891. godine otkrio je u Riinicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira, a 1898. godine i znameniti sarkofag kraljice Jelene iz 976. godine. Buli je sa suradnicima uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst koji povjesniari smatraju jednim od najznaajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti jer sadri podatke koji otkrivaju rodoslov hrvatskih kraljeva. Za radova na Gospinom otoku u Solinu, Buli je otkrio i temelje crkve svete Marije i crkve svetog Stjepana u kojoj su bili pokopani lanovi hrvatske vladarske kue. Za hrvatsku je povijest od neprocjenjive vanosti Bulievo otkrie ulomaka sarkofaga hrvatske kraljice Jelene.

Beini prijenos elektrine energije - Marin Soljai

Od tog lipnja 2007. godine kada je objavljeno da je hrvatski znastvenik Marin Soljai (36) na elu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) izveo eksperiment beinog prijenosa energije, danima je i tjednima to otkrie bilo udarna tema praktiki svih svjetskih medija. WiTricity (Wireless Electricity u prijevodu beina struja), kako se zove taj koncept beinog prijenosa energije, mnogi su proglasili revolucionarnim jer bismo se zahvaljujui njemu ve za nekoliko godina mogli rijeiti kabela i ica uz pomo kojih napajamo mobitele, laptope, MP3 playere, male kune robota i sline ureaje. Soljai je doao na ideju za ovaj projekt jedne noi kad ga je probudio iritantni zvuk njegovog mobitela, signalizirajui da je baterija prazna.

Prvi takvi ureaji na tritu e biti ve ove godine. Njihov sustav nee se prodavati izravno potroaima, ve proizvoaima koji e ih ugraivati u mobitele, laptope i druge proizvode.

- Poeo sam razmiljati kako bi bilo lijepo da se mobitel puni sam od sebe i da se ne moram o tome brinuti. Onda smo razmiljali koji bi se fizikalni fenomeni mogli iskoristiti za to pa smo se tako dosjetili rezonancije. Rije je o fizikalnom fenomenu kod kojega neki predmet poinje titrati kada se pobudi frekvencija njegova vlastitog titraja. Tako smo i poeli eksperimente u kojima smo uspjeli dokazati beini prijenos energije na udaljenosti od dva metra i sa aruljom snage 60 W-. Marin Soljai roen je u Zagrebu gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu (MIOC).

Brzinomjer - Josipa Beluia

Brzinomjer je nezaobilazni ureaji koji najee pogledam kada ugledamo policiju. Ovaj ureaj za kontrolu brzine kretanja vozila, nezaobilazan dio svakog automobila, taksija ili kamiona izum je Josipa Beluia roenog 1847. godine u upaniima kod Labina. kolovao se u Pazinu i Beu, a 1875. godine zaposlio se u koli u Kopru. 1889. sudjelovao je na Svjetskoj izlobi u Parizu gdje je njegov izum, tada poznat kao velocimetar privukao veliki ineters. Ubrzo je postao sastavni dio parikih fijakera. Velocimetar je mjerio brzinu, stajanje

kola, vremenska trajanja vonje i stajanja, broj osoba koje su prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika u fijaker. Sve ove karakteristike i danas nalazimo u tahografu, taksimetru i brzinomjeru, iji je princip rada neznatno izmijenjen u odnosu na Beluiev velocimetar.

Cepelin - Davida Schwarza

David Schwarz (1850.-1897.) uz vlastiti potpis

Usporedba zranog broda Davida Schwarza i zranog broda Ferdinanda von Zeppelina

Aluminijski zrani brod Davida Schwarza nakon nesree u Schonbergu kod Berlina, 4. studenog 1897.

Zrani brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na uzletitu Tempelhof kraj Berlina. Podigao se na visinu od 466 m. Sam Schwarz nije doekao taj dan jer je umro od kapi desetak mjeseci prije. Izum ovog hrvatskog izumitelja idovsko-maarsko korijena koji je godinama ivio u Zagrebu nezaslueno se i dan danas pripisuje drugome. Njemaki general Ferdinand von Zeppelin, naime otkupio je kompletne nacrte i patente zranog broda od Schwarza udovice Melanie za 15 000 ondanjih maraka. Tri godine poslije objavljuje patent upravljivog, zranog broda kao svoj vlastiti, samo s neznatnim promjenama u dizajnu. I tako je , nezaslueno Schwarzov izum dobio naziv "cepelin", iako je trebao dobiti naziv "varcoplan", o emu je u ono vrijeme bilo mnogo polemika u tisku.

Daktiloskopija - Ivan Vueti

Ivan Vueti je roen 20. srpnja 1858. g. u Hvaru, na istoimenom otoku. Zbog ekonomskih razloga 1884. godine emigrirao je u Argentinu, gdje se nakon etiri godine zaposlio u Sredinjem uredu policije u Buenos Airesu i uskoro postao ef Odjela za statistiku. ef

policije povjerio mu je zadatak identifikacije poinitelja kaznenih djela metodom antropometrije, tj. na temelju mjerenja dijelova njihovog tijela. Vueti je ubrzo zapazio sve nedostatke ove metode i razvio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju.

Primijetio je da od velikog broja otisaka koje je skupio nije mogao nai dva istovjetna. Svoju je metodu u poetku nazvao iknofalangometrija, a kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija. 1891. g. osnovao Slubu za identifikaciju u La Plati. Zapoeo je s redovnim uzimanjem i klasifikacijom otisaka prstiju od zatvorenika, a Vrhovni sud u Buenos Airesu mu iste godine slubeno priznaje takvu vrstu klasifikacije. Potvrdu svoje teorije dobio je 1892. kad je prvi put u povijesti jedno dvostruko ubojstvo rijeeno uz pomo otiska prsta.

Dinamo - Marcel pl. Kiepach

Patentno pismo za dinamo

Marcel pl. Kiepach (Krievci, 12. veljae 1884. - ruski front, 12. kolovoza 1915.) bio je izumitelj, udo od djeteta. U Francuskoj je patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to elektrini generator s mehanikim pogonom samoga vozila. Njegov "mali transformator" za niski napon iroko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a patentirao je i strujni prekida na principu strujnog tlaka za rendgen, brogski kompas itd. Radio je i na raznim drugim podrujima mehanike i elektronike. Dopisivao se s uglednim svjetskim znanstvenicima i izumiteljima toga doba.

Elektrina arulja s metalnom niti - Franjo Hanaman

Franjo Hanaman (1878.-1941) u povijesti tehnike zabiljeen je kao jedan (uz dr. Aleksandra Justa) od izumitelja metalne niti za elektrinu arulju. Patentirana je 1903. godine. arulja s volframovom niti koja se i danas rabi i koja je zamijenila dotadanju arulju s ugljenom niti bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela. Godine 1909/1910. za boravka u SAD tvrtka General Electric Co. otkupljuje njegov patent. Nakon Prvog svjetskog rata osniva Jugoslavensku industriju motora, a 1922. postaje redovnim profesorom anorganske kemijske tehnologije i osniva Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju. Godine 1924. postaje rektorom Tehnike visoke kole, budueg Tehnikog fakulteta u Zagrebu.

Filozof - Frane Petri (Francesco Patrizi da Cherso)

Kip Frane Petria ispred njegove rodne kue u Cresu, rad akademske kiparice Marije Ujevi.

Hrvatski filozof (Cres, 1529Rim, 1597), polihistor, humanist i znanstvenik, kojeg se smatra jednim od europskih prvaka kasne renesanse. Uenjak europskog ugleda jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca svojega doba, antiaristotelovac, novoplatonist, Petri je bio profesor filozofije u Ferrari i Rimu. Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku. Petri se bavio i astronomijom, meteorologijom, arheologijom i politikom. Putovao je cijelom Europom i stekao veliku slavu svojim djelima.

Njegova brojna djela upuuju na irinu njegovih interesa i bavljenje mnogim podrujima i disciplinama znanja: od trgovine, medicine, filozofije do izdavatva. Od 1575. predaje platonistiku filozofiju na sveuilitu Ferrari, kada nastaju djela o poetici, novoj geometriji i kada postaje lan uglednih akademija. Kapitalno mu je djelo "Nova sveopa filozofija" (Nova de universis philosophia), u kojem je dao zaokruen sustav filozofije, a koje je nailo na osudu crkvenih krugova i zabranu irenja zbog suprotstavljanja vjeri i unoenja elemenata nekranske religije. U filozofijskoj znanosti renesanse ima poasno mjesto kao istaknut novoplatonist i strastven protivnik Aristotelove filozofije.

Smatra se uiteljem znamenitog talijanskog filozofa Giordana Bruna, a svojim radom utjecao je i na mislioce 17. stoljea, poput Hobbesa, Descartesa, Newtona i dr. Umro je u Rimu, 6. veljae 1597. gdje je i pokopan, u crkvi Sv. Onofrija.

Hidraulina dijamantna rotirajua builica - Anton Lui (Antony Lucas)

Anton Lui, alias Antony Lucas (1855. 1921.), inenjer iz Splita, najpoznatiji je hrvatski nafta. Svjetsku slavu stekao je po odlasku u SAD. Upotrebljavajui svoj revolucionaran pronalazak, hidraulinu dijamantnu rotirajuu builicu, u Teksasu je 1900. dosegnuo dubinu od 335 metara. Erupcija koja je uslijedila, nije se mogla zaustaviti 10 dana. Lucasova buaa metoda omoguila je mnogo dostupniju naftu. Ameriki institut za rudarstvo i tehnologiju dodjeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dostignua u naftnom rudarstvu. Uvrten je meu 200 najzaslunijih Amerikanaca. Ameriki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje "Medalja A. Lucasa".

Hidroelektrana, prva u Europi - Ante upuka

Prva hidroelektrana izgraena u Europi i druga najstarija u svijetu sagraena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki. Na ideju o gradnji doao je sin poznatoga ibenskog gradonaelnika Ante upuka, Marko, koji je 1891.g. posjetio izlobu elektrotehnike u Frankfurtu. Otac i sin realizirali su zamisao s inenjerom Vjekoslavom pl. Meichsnerom i tako se rodila prva HE u Europi Jaruga. Nakon 16 mjeseci gradnje HE Jaruga je proradila 28. kolovoza 1895. u 20 sati. ibenik je tako postao prvi grad u Europi koji je dobio viefazni izmjenini sustav, koji je preko 11 kilometara dugog dalekovoda do ibenika i trafostanica opskrbljivao 320 gradskih svjetiljki. Dva dana nakon ibenske u promet je, prema Teslinu patentu, putena hidroelektrana na slapovima Nijagare u SAD. ibenska HE Jaruga radila je bez prestanka punih 20 godina, a onda je na istom mjestu sagradjena nova, koja je i danas u funkciji.

Istraivai - Braa Seljan

Braa Seljan Mirko (Karlovac, 1871Peru, 1913) i Stjepan (Karlovac, 18751936) Godine 1898., Mirko je osvojio naslov "Champion of Globetrotter" preavi pjeice put od Petrograda do Pariza za samo 110 dana. S bratom Stjepanom poao je 1899. na put oko svijeta. U slubi cara Menelika II. bio je guverner junih provincija Etiopije. Braa su provela geomorfoloka, klimatoloka i etnografska istraivanja podruja Rudolfova i Stefanijina jezera (tu su osnovali Seljanville).

Godine 1903. odlaze u Junu Ameriku, istrauju slapove Sete Quedas i neistraeni tok rijeke Aquapei. Godine 1911. istrauju leita salitre u ileu. Poeli su raditi na projektu spajanje

Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom, ali je taj plan propao nakon to je Mirko poginuo tijekom ekspedicije u podruju Amazone. Braa su objavila razliite putopisne crtice na mnogim jezicima, a zbirke materijalne kulture iz Etiopije i June Amerike darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Istraivai na podruju geomorfologije, klime i etnografije u Africi i Junoj Americi, utemeljitelji moderne Etiopije.

Ipak i meu velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj zasluio najvii status. Nikola Tesla, ovjek prije svog vremena.

Izmjenina struja Nikola Tesla

Legendarni znanstvenik i vizionar generacijama iza sebe ostavio je veliki broj otkria koje su u njegovo vrijeme u veini sluajeva bili ispred vremena. Teslin izum izmjenine struje, ako bi se zanemarilo sve ostalo, to je poznato ili nije ima golemi utjecaj na civilizaciju. Pobjeda koncepcije nad Edisonovim konceptom istosmjerne struje omoguila je masovnu proizvodnju i distribuciju elektrine energije na velike udaljenosti, do posljednje kue. Bez toga XX. stoljee ne bi izgledalo isto. Izmjenina struja takoer je omoguila razne druge fenomene: frekvencije titranja omoguuju beini prijenos informacija, radio i televiziju. Valja naglasiti da je Tesla odbio 1909. primiti Nobelovu nagradu zajedno s Gugliermom Marconijem za izum radija, jer Marconi nije uinio nita drugo do li primijenio njegov izum, istie Ambru Ki

U tim tekstovima je stajalo "Drago mi je to me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovii Draganii iz Zadra. Kao hrvatski plemii u 16. Stoljeu doli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prepreci doli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinii, takoer su hrvatski plemii iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otii u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo se oenio pravoslavnom djevojkom i preao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki

kojom se obrauje drvo i otud i moje sadanje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio asnik u likoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!

"Radim za budunost, govorio je, i suvremenici me nee razumjeti, ali jednoga dana prevladat e nauni zakoni prirode ije sam tajne otkrio i sve ce se izmijeniti, kao dlanom o dlan, sve e se promijeniti. Nastupit e nova era ovjeanske mudrosti, ije e glavne odlike biti razumijevanje vremena, otkrie izvora beskrajne energije i oblikovanje materije po volji.

Uvjeren sam da je cijeli kozmos objedinjen, kako u materijalnom tako i u duhovnom pogledu. Postoji u svemiru neka jezgra otkuda mi dobivamo svu snagu, sva nadahnua, ona nas vjeno privlai, ja osjeam njenu mo i vrijednosti koje ona emitira cijelom svemiru i time ga odrava u skladu. Ja nisam prodro u tajnu te jezgre, ali znam da postoji i kad hou da joj pridam kakav materijalni atribut, onda mislim da je to SVJETLOST, a kad pokuam da ga shvatim duhovno, onda je to LJEPOTA i SAMILOST. *

Knigovodstvo - Benedikt Kotruljevi (Benedetto Cotrugli)

Smatra se izumiteljem dvostavnog knigovodstva. Roen u uglednoj dubrovakoj obitelji (Dubrovnik, oko 1400Aquila, 1468), iroko obrazovan. Veinu ivota proveo je na Napuljskom dvoru, u slubi aragonskog kralja Alfonsa V. Neko je vrijeme ak bio i ministar dvora. Poznat je po svom djelu Della mercatura et del mercante perfetto, (napisanom 1458. kojeg je tek 1573. tiskao Frane Petri u Venecijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_Kotruljevi%C4%87 - cite_note-Hrvatski_leksikon-2 koje se smatra prvim europskim prirunikom o trgovini i knjigovodstvu. Prva kopija danas se dri u Nacionalnoj maltekoj knjinici.Zahvaljujui svojim radovima uao u povijest renesansne filozofije i matematike te oceanografije, brodogradnje, navigacije, astronomije i meteorologije.

Kravata

Hrvatska je domovina kravate, kao to je Francuska domovina visoke mode, Brazil kave, vicarska sira i satova, Portugal porta ... U knjizi "La Grande Historie de la Cravate" (Flamarion, Paris, 1994), Franois Chaille pie: "(...) Oko 1635. godine, nekih 6 tisua vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrka Luju XIII de Richelieu. Medu njima je bio veliki broj hrvatskih plaenika koji su, predvoeni banom, ostali u slubi francuskog kralja. Tradicionalna odora Hrvata pobuivala je panju zbog slikovitih marama svezanih oko vrata na vrlo karakteristian nain

Taj elegantni "hrvatski stil" odmah je osvojio Francuze, koji su ostali zadivljeni novim odjevnim predmetom, potpuno nepoznatim u dotadanjoj Europi. Oko 1650., za kraljevanja Luja XIV, prihvaena je, prije svega na dvoru modna inovacija "a la croate", izraz koji je ubrzo uao u korijen francuske rijeci "cravate". U Englesku je modni krik donio Charles II po povratku iz izgnanstva, a deset godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i veinu kolonija na amerikom kontinentu. Rije croata prisutna je u brojnim jezicima kao korijen rijeci "kravata" (u engleskom, njemakom, francuskom, portugalskom, talijanskom, itd.).

Lijenik, anatom - Gjuro Armeno Baglivi

uro Baglivi (1668.1707.), medicinski pisac i lijenik, kolovanje je zapoeo u dubrovakih isusovaca, meu kojima mu je uiteljem bio i Ardelio della Bella. Kao daroviti ak poslan je u Italiju. Medicinu je studirao u Napulju i Salernu. Veze s rodnim gradom nikad nije prekinuo. Bavio se lijenitvom te radio i razne pokuse na ivotinjama. Prouavao je anatomiju, posebice istraujui miie i modanu ovojnicu. Postao je lijenik pape Inocenta XII., a zatim profesor medicine na rimskom sveuilitu La Sapienza.Zalagao se za funkcionalnu uporabu lijekova, predvidio mogunost kemoterapije. Bio je jedan od najveih autoriteta medicinske znanosti. Zanimao se i za numizmatiku, pisao o mineralogiji i metereologiji. Njegova sabrana djela ukraena su njegovim lijepim potretom i anatomskim crteima u bakropisu.

Maglite - Ante Maglica

Ante Maglica roen je 1930. u New Yorku ali je djetinjstvo proveo na Zlarinu. Obitelj mu se vratila zbog velike ekonomske krize, a otili su ponovno u SAD 1950. Zaraivao je kao mehaniar, a u slobodno vrijeme radio je na svojim izumima u garai. Krajem 1970-ih na tritu je predstavio runu svjetiljku Maglite, koja je zbog kvalitetnog materijala (izraena je od vrstog aluminija), dugotrajnosti i jaine svjetlosnog snopa ubrzo postala vrlo popularna meu amerikom vojskom, policijom i vatrogascima.

MP3 player - Tomislav Uzelac

Odgovornost" za lansiranje MP3 formata lei na ramenima uglednog njemakog tehnolokog instituta Frauenhofer koji je 14. srpnja 1995. donio odluku o koritenju MPEG-1 Audio Layer 3 codeca za pohranjivanje i reprodukciju zvuka. Sam MPEG-1 Audio Layer 3 format izumljen je na Frauenhoferu jo 1987. godine, no morao je godinama ekati "u ladici" dok uporaba raunala ne "sazrije" dovoljno da bi stvorila potrebu za komprimiranjem glazbe i drugih zvunih zapisa. Fraunhofer je ranih 90-tih razvio i prvi MP3 player, koji se nije proslavio. No, tada na scenu stupa hrvatski programer i student zagrebakog FER-a Tomislav Uzelac koji je 1997. napravio AMP MP3 Playback Engine, koji se smatra za prvi MP3 player. Ubrzo nakon putanja AMP na Internet, dvojica amerikih studenata, Justin Frankel i Dmitry Boldyrev, uzeli su Amp, dodali Windows suelje i nazvali ga Winamp.

M-parking (SMS-parking)

Rije je o jedinstvenom sustavu naplate, koji su prvi u svijetu razvili hrvatski strunjaci i iskljuivo je rezultat domae pameti. Uslugu su 2001. godine u potpunosti osmislili Vipnetovi

strunjaci i to nekoliko mjeseci nakon to je u svijetu predstavljen GPRS, osnova za tu uslugu. Model plaanja parkiranja mobilnim telefonom preuzeli su kasnije brojni operateri u svijetu. Nakon uvoenja M-parkinga sada i putnici u zagrebakim autobusima i tramvajima mogu plaati karte SMS-om. M-prijevoz uslugom Zagrebaki elektrini tramvaj uveo je tehnoloki najsuvremeniji nain u sustavu naplate, omoguivi putnicima jednostavnu kupnju autobusnih i tramvajskih karata.

Optika - Marin Getaldi

Krajem 16. stoljea krenuo je na studijsko putovanje po zapadnoj Europi. Na putu se zadrao est godina, a bio je u Italiji, Francuskoj,

Engleskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Njemakoj. Upoznaje mnoge matematiare onog doba. U veljai 1600. godine dolazi u Pariz, gdje surauje s jednim od najveih matematiara XVI. stoljea, Franoisom Viteom. To je odluujue djelovalo na njegovo formiranje kao matematiara.Od 1603. godine, po povratku s puta po Europi, pa do svoje smrti, Getaldi je obnaao razne dunosti u dravnoj , posebno diplomatskoj, slubi Dubrovake Republike. U djelu "De resolutione et compositione mathematica" meu prvima uporabljuje Viteovu algebarsku metodu za rjeavanje geometrijskih zadataka. Do tada je u dokazivanju svojih pouaka koristio iskljuivo starogrku geometrijsku metodu. U svom djelu o paraboli raspravlja o svojstvima parabole geometrijskom metodom. Djelo je nastalo kao rezultat istraivanja i konstruiranja parabolinih zrcala. Pokuse je izvodio u

"Betinoj pilji" u okolici Dubrovnika nazvanoj po Marinu Getaldiu koji je u Dubrovniku imao nadimak Bete. Vano je i njegovo djelo "Archimedes promotus" (Proireni Arhimed). Tu je Getaldi prvi u povijesti zapadnoeuropske znanosti na osnovi Arhimedova zakona razradio metodu odreivanja specifine teine tijela, a prvi puta je opisana i hidrostatika vaga.

etiri godine poslije smrti Marina Getaldia, 1630. godine u Rimu je izalo njegovo ivotno djelo "De resolutione et compositione mathematica" (O matematikoj analizi i sintezi). Knjiga ima pet poglavlja. U njoj je Getaldi najveu pozornost posvetio algebarskoj analizi. Osvre se i na geometrijsku analizu, ali vei dio teksta posveuje problemima koji se rjeavaju u sklopu Viteove algebarske metode. Bio je svjestan novih putova u matematici otvorenih Viteovom algebrom. Otkrio je refrakcijski teleskop i konusne lee a bio je i pionir algebarske geometrije.

Organska kemija - Lavoslav Ruika

Lavoslav Ruika (Vukovar, 1887-vicarska, 1976) Ruika je dobio 1939. Nobelovu nagradu za kemiju kao prvi Hrvat. Te je godine Nobelovu nagradu za kemiju takoer dobio i 36-godinji njemaki kemiar Adolf Frederick Johann Butenandt (1903.-1995.), kojemu nacistiki reim nije dopustio da ju primi. Ruika je Nobelovu nagardu dobio za svoj rad na polimetilenima i viim terpenima, a Butenandt je Nobelovu nagradu dobio za svoja istraivanja spolnih hormona. Zbog ratnih prilika, Ruika nije mogao otii u vedsku po nagradu, pa mu ju je uruio 16. sijenja 1940. vedski veleposlanik na posebnoj sveanosti odranoj na ETH, a Nobelovsko predavanje odrat e u Stockholmu nakon II. svjetskoga rata.

Organska kemija - Vladimir Prelog

Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906Mammern, vicarska, 1998). U svom radu Prelog je zagovarao suradnju timova istraivaa iz razliitih zemalja: "Sloili smo se da se esto isplati neko podruje istraivati zajedniki, a ne konkurentno. Postoji li bezuvjetno nuno povjerenje, ne samo to se utedi suvian, dvostruki posao, nezgodne prepirke o prioritetima i mnoga razoaranja, nego se i mnogo naui od svojih partnera. To je danas postao openito prihvaen oblik meunarodne suradnje." Nagraen je 1975. godine za rad na stereokemiji ogranskih molekula i njihovih reakcija. Poetkom agresije na Hrvatsku 1991. bio je jedan od 109 dobitnika Nobelove koji su potpisali apel za mir u Hrvatskoj.. Poetkom agresije na Hrvatsku 1991. bio je jedan od 109 dobitnika Nobelove nagrade koji su potpisali apel za mir u Hrvatskoj. Dvije godine kasnije (1976.) otiao je u mirovinu. Preminuo je 7. sijenja 1998 u Zrichu u dobi od 91 godine. Njegovi posmrtni ostaci pokopani su na zagrebakom groblju Mirogoj 27. rujna 2001. Sedam godina kasnije (2008.) u Pragu mu je podignut spomenik.

Padobran - Faust Vrani

Veliki Leonardo da Vinci samo ga je crtao no tek ga je hrvatski izumitelj Faust Vrani (1551-1617) i izradio i s njim skoio. Naravno rije je o padobranu bez kojeg bi zrani promet itekako bio opasniji. Vrani je napravio padobran koji je koristio platno raspeto na

pravokutni okvir i uspjeno demonstrirao skokom s tornja u Veneciji 1617.( da se skok nepobitno dogodio svjedoi i knjiga koju je napisao engleski biskup John Willkins (1614.-1672.), tajnik Kraljevskog drutva u Londonu, samo 30 godina nakon skoka). Ovo poboljanje originalne ideje Vrani je nazvao Homo Volanis (letei ovjek), i objavio ga je u knjizi izuma Machinae Novae, skupa sa skicama drugih naprednih strojeva. Iako je poznat je po izumu padobrana, to je manje bitno Vrani je graditelj niza mostova originalne konstrukcije, podmornice, ratnih strojeva, fortifikacija. U svom je podruju izuma jednako vaan kao njegovi suvremenici kao to su astronomi Tycho Brache i Johannes Kepler te graditelj Jacopo de Strada- istie novinar Miroslav Ambru Ki.

Paleontologija - Dragutin Gorjanovi Kramberger

Dragutin Gorjanovi Kramberger (Zagreb, 1856Zagreb, 1936) Najpoznatiji je i u svijetu najpriznatiji hrvatski paleontolog, arheolog i geolog, koji je 1899. u Krapini (Hrvatsko zagorje) otkrio znanstveno vrlo vano pretpovijesno nalazite praovjeka. Po Gorjanovievu sudu, ostatci praovjeka iz Krapine dokazuju da su neandertalci bili pretci dananjih ljudi. Rijetki su se s njime tada sloili, a najizravniju potporu pruio mu je njemaki anatom Gustav Schwalbe. Kasnije, krajem 20-ih godina ovoga stoljea, Gorjanovieve nazore elaborirat e uvelike znameniti ameriki antropolog ekog podrijetla Ale Hrdlika. Iako je to zapravo Gorjanovi, Hrdlika se smatra utemeljiteljem tzv. unilinearne sheme o evoluciji ljudskog roda. Desetljea kasnije te ideje slijedio je Franz Weidenreich, ovjek kome dugujemo obradu i temeljne spoznaje o pekinkom praovjeku. On je jednu svoju monografiju, kao svome uzoru, posvetio upravo hrvatskom znanstveniku Gorjanoviu.

Velikih sljednika Gorjanovieva znanstvenog opusa ima vie danas negoli u prolosti. Njegovo ime u svijetu paleoantropologije i danas se esto citira i on je zasigurno na najnavoeniji prirodoslovac.

Ako se priklonimo tvrdnji suvremenog engleskog povjesnika znanosti A. Desmonda kako "znanstvenici ne djeluju u zrakopraznom prostoru, nego su i oni odraz svoje ire kulture", onda je osobnost i znanstvena djelatnost Gorjanovia, u europskim i svjetskim okvirima, ipak refleksija njegove zagrebake, hrvatske i srednjoeuropske kulture. Ne smijemo, naime, smetnuti s uma kako je Gorjanovieva znanstvena djelatnost, prouavanje biolokog podrijetla ovjeka, zadirala u same temelje europskog tradicijskog nauka i intelektualne misli. Ona se kosila sa svjetonazorom i osjeajima mnogih pojedinaca i zajednica. No, suprotno mnogima u irokom svijetu, manje u nas, on nije neutemeljeno irio staze svog intelektualnog djelovanja. Premda su kunje slave, posebice u njegovoj znanosti, uvijek podvrgnute skretanju, on je do smrti sauvao primjeran znanstveni autoritet, nikad ne zadirui u podruja i uvjerenja drugih.

Nevidljive odrednice ovakva Gorjanovieva ponaanja moda su upravo proizale kao plod male znanstvene sredine i male zemlje Hrvatske iz koje je uvijek s mukom i ustrajno, bioloki reeno, imajui posebne prilagodbe, trebalo kroiti u europska obzorja. Njegova kultura, njegov ivotopis i sav znanstveni opus kao da su tako razliiti od ideologiziranih sklopova velikih naroda i njihovih znanstvenika, od sklopa npr. Haeckelova u Njemakoj ili Huxleyeva u Engleskoj. Posve dobro upoznat sa znanstvenom djelatnou velikih europskih sredita, Gorjanovi se nije olako priklanjao autoritetima, ve je u svome Zagrebu sauvao i razvio samosvojni put znanstvenog promiljanja. Talentu se prikljuila velika radinost i ustrajnost, pa otuda moda iznalaenje uvijek novih pojedinosti, metodoloke inovacije i originalne spoznaje. I tako, njegovo veliko otkrie nije samo smijeak sree nego i poklon radinom velikanu znanosti koji je taj dar najbolje znao ugraditi u kulturnu i znanstvenu batinu Hrvatske i Svijeta. D. Gorjanovi-Kramberger, obasut priznanjima i slavljen, umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936. godine.

Penkala - Slavoljub Penkala

Slavoljub Penkala (Liptovski sv. Mikula, 1871. - Zagreb, 1922) je prvi u svijetu konstruirao i izveo mehaniku olovku koju je nazvao "Penkala". Patentirao ju je 1906. godine, a patentirana je jo u 14 zemalja svijeta. Penkala je znaajna po tome to je time u svijetu zapoelo razdoblje modernoga pisaeg pribora, a naziv "Penkala" postao je naziv koji se upotrebljava u cijelom svijetu. 1911. god. Penkala podie u Zagrebu tvornicu za izradu pisaeg pribora. Autor je oko 80 patenata. Njegovi originalni izumi su: mehanika etkica za zube, mehanika olovka "penkala", naliv-pero sa spiralnim klipom, dra za pisaljke, tvrde gramofonske ploe, anodne baterije, nacrt lebdjelice, aerodinamiki profil, motorni zrakoplov.

Power blok - Maria Puratia

Varijante Puratieva vitla

Puratievo vitlo (eng. "Power Block" ili "Puretic Power Block") je vitlo za izvlaenje ribarskih mrea. Vitlo je izum hrvatskog izumitelja Maria Puratia. Kako je njegovo prezime u Americi iskrivljeno, u upotrebi je mnogo ei naziv Pureti. Ovaj Braanin roen je 1917. godine, a 1938. odlazi u potrazi za boljim ivotom, u Ameriku gdje je godinama radio kao ribar. Primjena njegova izuma unijela je revolucionarnu promjenu u efikasnost ribarenja, te uz tri puta manju posadu omoguuje trostruki ulov u odnosu na ranije, runo izvlaenje mrea, koje je bilo izuzetno tegobno i dugotrajno. Niti jedan pojedinani izum nije toliko doprinjeo uspjenom izvlaenju mrea potegaa kao vitla tvrtke Marco. Niz Puratievih vitala, koji je prvi puta uveden u pedesetim godinama dvadesetog stoljea, postao je stoer u mehanizaciji ribolova mreama potegaama. Zajedno s tehnologijom hidraulike fluida i novim velikim sintetikim mreama, promijenio je cijeli karakter ribolova mreama potegaama. Od tih ranih dana vitla tvrtke Marco prola su kroz mnoga poboljanja dizajna kako bi se omoguio najvei mogui raspon veliina i snage za zahtjeve koji se stalno mijenjaju. O popularnosti Puratieva izuma moda ponajbolje svjedoi podatak da je na kanadskoj novanici od 5 $, tiskanoj izmeu 1969. i 1979. godine, slika ribarskog broda s ureajem Power Block. Ameriki patentni ured proglasio ga je 1975. godine "izumiteljem godine za zasluge u napretku znanosti i korisnih vjetina.

Prevoditeljstvo, filozofija i prihvaanje Aristotelovih djela - Herman Dalmatin

Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruke ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stoljea

Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12. stoljea. Potpisivao se kao Hermannus Secundus. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu Petra asnog u kojem pie, da je povjerio prevoenje Kurana, Hermanu Dalmatinu. kolovan je u nekom benediktinskom samostanu u Istri, gdje je uio gramatiku, retoriku i logiku (trivijum). Kvadrivijum studira u Chartesu. Studira i u Parizu, te nakon toga putuje s engleskim prijateljem u bliskoistone zemlje, da bi nauio arapski i bio u mogunosti istraivati arapske spise. Prouavaju astrologiju. Prevodi, po narudbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.

Svojim je prijevodima s arapskog na latinski mnogo doprinio da Zapad u prvoj polovici 12. stoljea upozna temeljna djela grke geometrije, arapske astronomije i islama a njegovo je filozofsko djelo De essentiis najstarije sauvano djelo hrvatske filozofske batine.

Putnik, istaiva - Marko Polo

Crkva San Lorenzo di Venezia, gdje je pokopan Marko Polo

Marko Polo (Korula?/Mletci?, 1254. - Mletci, 8. sijenja 1324.), mletaki trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu. Vjeruje se da je roen na otoku Koruli (prema jednom dokumentu iz 15. stoljea podrijetlom s Korule), iako oko toga ne postoji konsenzus. Prema nekim pretpostavkama, obitelj Polo potjee iz grada KoruleSvjetski je putnik kasnog srednjeg vijeka koji iz Venecije odlazi na dugo putovanje u Kinu, gdje ostaje u slubi mongolskog vladara Kublaj-kana. Nakon to je upoznao tamonji svijet o kojem Europa nije znala gotovo nita, 1295. vraa se na rodni otok Korulu, povezujui ova dva europska kontinenta. U Europu je donio, meu ostalim, dalekozor, sladoled i pagete.

Marko Polo ostao je u Kanovoj slubi itavih 17 godina. Za to vrijeme proputovao je mnoge krajeve i upijao podneblja, obiaje i jezike tamonjih naroda. Prilika za povratak ukazala se 1292. godine. Pridruili su se pratnji mongolske princeze koja je krenula na put kao nevjesta za perzijskog kana Arghuna. U Veneciju su se Marko i njegovi vratili 1295. Kao to vidimo, prvo putovanje u Kinu njegova oca i strica trajalo je osam godina, sljedee putovanje skupa s Markom upola krae, a povratak svega tri godine. Za usporedbu, danas se zrakoplovom od Venecije do Pekinga leti deset sati i 14 minuta!

Ve tri godine nakon puteestvija i privremenog rada u Kini, Marko je zarobljen nakon sukoba mletakih i genovekih brodova pokraj Korule. Dok je sjedio u zarobljenitvu, kratio je vrijeme priajui doivljaje s Istoka prijatelju Rustichellu iz Pise. On ih je na francuskom prenio na papir, u knjizi Knjiga svjetskih uda, poslije poznatoj skraeno kao Milijun.

Markova knjiga imala je presudan utjecaj u doba velikih otkria. Zemljopisne karte Dalekog istoka stoljeima su izraivane ba po njegovu putopisu.

Njemaki je kartograf Johannes Schner zapisao 1533. godine: "Iza Sinae i Ceresa (mitskih gradova sredinje Azije)... otkria mnogih zemalja zasluga su Marka Pola... obale tih zemalja nedavno su oplovili Kolumbo i Amerigo Vespucci u svojim putovanjima po Indijskom oceanu." Pokazat e se, dakako, da Kolumbo nije stigao do predjela koje je opisao Marko Polo, jer ga je na putu do njih zaustavilo kopno koje e po Amerigu biti prozvano - Amerika. Ali, preko crte obzora, Kolumba i druge velike istraivae privlaili su upravo Markovi ivi prikazi. Poznato je da je Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) posjedovao jedno latinsko izdanje Markove knjige i u biljekama koje je pravio tokom putovanja usporeivao vlastita otkria s mjestima koja je Marko opisao.

Raketni motor i orbitalna svemirska stanica - Herman Potonik

Herman Potonik roen je 22. prosinca 1892. u Puli, a umro je u 36 godini u Beu. Studirao je strojarstvo na Visokoj tehnikoj koli u Beu gdje je 1925. godine diplomirao kao inenjer - strunjak za raketnu tehnologiju, jedan je od osnivaa moderne astronautike. Tijekom prvog svjetskog rata slui u Galiciji, Srbiji i Bosni, da bi onda bio premjeten na Sou. Nakon zavretka rata biva umirovljen iz zdravstvenih razloga. Fascinira ga raketna tehnika te pred kraj 1928. godine objavljuje knjigu: Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen-motor (O problemu svemirskog leta - raketni motor). Radi se o jednom od fundamentalnih dijela u kojem se elaborira modularna svemirska stanica, geostacionarna orbita i komunikacijski sateliti. Kao malo koje djelo, ova je knjiga imala je snaan uinak na ruske i njemakeu astronautike znanstvenike i ininjere.U svojoj knjizi Problem svemirskih putovanja - raketni motor" ponudio je tehnika rjeenja koja su u ono vrijeme iznenaujue nova i originalna. Ona u cjelini predstavljaju pravi strateki nacrt za ljudski prodor u svemir. Vrlo su dojmljivi njegov projekt raketnog motora i nacrt orbitalne stanice. - U obliku kotaa orbitalna bi stanica rotirajui stanovnicima pruala umjetnu gravitaciju, solarni tanjuri bi Sunevu svjetlost fokusirali u zatvoreni krug vode i pare za proizvodnju struje, a spiralni koridori koji bi vodili prema "osovini" stanice pruali bi razne stupnjeve besteinskoga stanja za znanstvene pokuse i proizvodnju materijala koje je nemogue proizvesti na Zemlji - kae Ambru Ki

Shrvan tuberkulozom i bijedom, umire, 27. kolovoza, 1929. godine u Beu. Mnogo godina kasnije doivljava priznanje za razvoj astronautike, pa se kod izgradnje prve svemirske stanice razmiljalo da ona nosi njegovo ime

Sezmologija - Andrija Mohorovi

Andrija Mohorovi (Volosko, 18571939)svjetski poznati meteorolog, klimatolog i utemeljitelj moderne seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, Mohorovii je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bliih potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plata Zemlje i koja je njemu u ast nazvana Mohoroviiev diskontinuitet. Ubrzo nakon Andrije Mohoroviia i drugi znanstvenici potvruju postojanje tog sloja. Prvi je u svijetu ustanovio da Zemlja nije cjelovita, nego slojevita te da pomjeranjem velikih ploa nastaju potresi.

Sumamed - Slobodanom okiem, Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburaev i Gabrijela Kobrehel

Skupina istraivaa iz PLIVE stvorila je novi antibiotik po svemu razliit od ostalih do tada primjenjivanih antibiotika. Zbog toga to je bio poseban, dali su mu ime Sumamed - "Suma sumarum medicinae". Tim strunjaka predvoen doktorom Slobodanom okiem u sastavu Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburaev i Gabrijela Kobrehel je jo 1980. otkrio formulu kemijskog spoja azitromicina koji se pokazao izrazito efikasnim pri terapijskom lijeenju bakterijskih infekcija. 1981. spoj je patentiran i stavljen na ekanje da bi ga Pfizerovi strunjaci ponovno pronali prelistavajui dokumentaciju patentiranih kemijskih spojeva. Ve 1986. Pliva i Pfizer su potpisali ugovor koji je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tritima SAD-a i Zapadne Europe, dok je Pliva 1988. na trite Centralne i

Istone Europe lansirala svoj azitromicin pod imenom Sumamed. Danas je to jedan od najee koritenih antibiotika u svijetu.

Teorija sila i strukture tvari - Ruera Josipa Bokovia

Privlana sila prikazana je negativnom ordinatom a odbojna pozitivnom.

Najvee hrvatsko znanstveno dostignue u svjetskoj znanosti je teorija sila i strukture tvari Ruera Josipa Bokovia (1711.-1787.). - Ovaj hrvatski matematiar, astronom, geodet, fiziar i filozof, isusovac, stvorio je prve tone predodbe o obliku Zemlje i razradio predodbe o izgledu svemira. Njegove su se atomistike teorije (Theoria philosophiae naturalis) poslije pokazale tonima u daljnjoj razradi Alberta Einsteina i Nielsa Bohra te dananje kvantne fizike. Najcjenjeniji europski znanstvenik toga vremena s doprinosom razumijevanja svijeta i svemira na irokom podruju znanosti. Otac mnogih kasnijih izuma- istie Ambru Ki.

Torpedo - Ivan Bla Lupis

Giovanni Biagio Luppis poznatiji kao Ivan Lupis (Rijeka, 1813Torriggia, 1875) izumitelj je torpeda, jedan od utemeljitelja prve tvornice torpeda u Rijeci 1866. Torpedo oblika i ustroja kakvog danas poznajemo djelo je hrvatskog umirovljenog asnika Austro-Ugarske ratne mornarice roen je u Rijeci 28. sijenja 1814. Do umirovljena bio je zapovjednik austrijske vojne fregate. Izumio je i 1860. godine sagradio torpedo, koji je poslije usavrio britanski strojarski inenjer Robert Whitehead koji je tada bi na elu Rijekog tehnikog zavoda. Nekoliko godina kasnije upravo je u Rijeci osnovana prva tvornica torpeda u svijetu "Whitehead & Co.". Od 1880. godine Lupis-Whiteheadov torpedo postaje standardno naoruanje razvijenijih ratnih mornarica. Torpedo je zauvijek promijenio nain ratovanja na moru te prenio bojinicu sa zraka i kopna u morske vode.

Lupis je osmislio spravu za razaranje brodova ("mali amac bez posade") upravljanu s kopna, te aktiviranje udarom o neprijateljski brod. Nakon vie prototipova izgradio je "amac" (duine 1 m) na pero i vijak (kao pogonskim mehanizmom), a imao je 2 kormila i upravljan je "dugim uzdama s kopna". Konano je uobliio "spasitelja obale" (duine 6 m). Nakon neuspjeha i umirovljenja (1860.), poao je na Rijeku, te ga je gradonaelnik Ivan Ciotta upoznao s britanskim strojarskim inenjerom Robertom Whiteheadom koji je zdruenim snagama prionuo (1864.) usavravanju Lupisova izuma.

Lupusov izum je zapravo evolucija potpaljivaa, plovila iz doba jedrenjaka koji su se, nakrcanih zapaljivim tvarima, usmjeravali prema neprijateljskoj floti a sve to torpedo ini onim to jest osmislio je Whitehead. Ime mu je pak dao David Bushnell koji je 1775 sagradio podmornicu Turtle a svoju minu (prethodnika torpeda) nazvao prema elektrinoj rai.

Vegeta - Zlate Bartl

Povijest Vegete zapoela je 1958. godine u istraivakom laboratoriju Podravke pod vodstvom profesorice Zlate Bartl. U svojim poecima ovaj zainski proizvod zvao se Vegeta 40. Ve 1959. godine lansirana je na trite i kako e se kasnije pokazati, nezaustavljivo je krenula putem uspjeha. Osam godina kasnije potpisuju se prvi prodajni ugovori sa stranim partnerima i kree u pohod na svjetska trita dodataka jelima. Prve inozemne zemlje koje su imale priliku uivati u Vegeti jesu Maarska i Rusija. Danas se Vegeta se prodaje ak u 40 zemalja svijeta i na svih 5 kontinenata.

Zoologija - Spiridon Brusina

Spiridon Brusina (Zadar, 1845Zagreb, 1908), najpoznatiji je hrvatski zoolog, koji se bavio mekucima, pri emu je zabiljeio mnogobrojna otkria. Poduzeo je 1894. prvo znanstveno istraivanje Jadranskog mora, promicao je Darwinove evolucionistike ideje u Hrvatskoj.

Spiridion Brusina (Zadar, 1845Zagreb, 1908). Nakon zavrene gimnazije u rodnom gradu, odlazi na studij prirodnih znanosti u Be. Po zavretku studija, u jesen 1867., vraa se u Zadar i zapoljava na tri mjeseca kao suplent na zadarskoj gimnaziji. Za pristava (kustosa) Prirodopisnih odjela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu primljen je 1. sijenja 1868. Bavio se recentnim i fosilnim mekucima, pronaavi mnogo novih taksona; organizirao je ornitoloka promatranja, poduzeo nae prvo znanstveno istraivanje Jadranskog mora (1894.), promicao Darwinove evolucionistike ideje u nas. Suosniva Hrvatskog prirodoslovnog drutva (1885.) i pokreta njegovog znanstvenog asopisa. Bio je redoviti lan HAZU.

Prevoditeljstvo, filozofija i prihvaanje Aristotelovih djela - Herman Dalmatin