Hrvatska i EU : Prednosti i izazovi članstva

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJAPrednosti i izazovi lanstva

Knjiga je objavljena uz podrku Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj

Knjiga je rezultat aktivnosti provedenih u okviru IMO dugoronih znanstveno-

istraivakih projekata podranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta

Republike Hrvatske.

CIP zapis dostupan je u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u

Zagrebu pod brojem 792399

ISBN 978-953-6096-59-6

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJAPrednosti i izazovi lanstva

Urednici

Sanja Tima

Vinja Samardija

Kreimir Jurlin

Institut za meunarodne odnose IMOZagreb, 2012.

NakladnikInstitut za meunarodne odnose IMO, Zagreb u suradnji s Delegacijom Europske unije u Republici Hrvatskoj

Izvrni urednik Hrvoje Butkovi

AutoriHrvoje Butkovi (IMO), Maja Bogdan (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Saa vrljak (IMO), Mirjana Drlje (IMO), Kreimir Jurlin (IMO), Danijela Kuli (Institut za javne financije), Senka Neuman-Stanivukovi (Sveuilite Groningen), Ivona Ondelj (IMO), Jaka Puljiz (IMO), Vinja Samardija (IMO), Nedica Skakelja (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH), Mladen Stanii (IMO), Senada elo abi (IMO), Sanja Tima (IMO).

RecenzentiMladen Andrli (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Boris Antunovi (Poljoprivredni fakultet Sveuilita u Osijeku), Ana-Maria Boromisa (IMO), Miroslav Boi (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH), Tamara apeta (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu), Sinia Petrovi (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu), Jaka Primorac (IMO), Sinia Rodin (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu), Sinia Zrinak (Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu).

Tehnika podrkaAna Butumovi (IMO) Ivana Keser (IMO)

LekturaMirjana Pai-Jurini

Izrada naslovniceUniforma Studio Zagreb

Priprema i tisakKolor Klinika d.o.o.

Broj primjeraka 1000

Rukopis zavren u studenom 2011.

SadrajPredgovor 7

Rije itateljima 9

Uoi referenduma 11

Europsko graanstvo 19

Institucionalni aspekti pristupanja EU-u 23

Sloboda kretanja roba 29

Sloboda kretanja radnika 33

Sloboda pruanja usluga i poslovni nastan 37

Sloboda kretanja kapitala 41

Javna nabava 45

Carinska unija i vanjskotrgovinska politika 51

Trino natjecanje 57

Informacijsko drutvo i mediji 61

Poljoprivredna politika i ruralni razvoj 65

Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika 73

Ribarstvo 79

Promet 85

Energetika 91

Oporezivanje 95

Koordinacija ekonomskih politika i monetarna unija 101

Socijalna politika i zapoljavanje 107

Poduzetnika i industrijska politika 115

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 119

Sudstvo i borba protiv korupcije 125

Javna uprava 131

Pravda, sloboda i sigurnost 137

Znanost i obrazovanje 143

Zatita okolia 149

Zatita potroaa 155

Zajednika vanjska i sigurnosna politika 159

Kratice 165

Literatura 171

7Predgovor Nakon zavretka pregovora i potpisivanja Pristupnog ugovora izmeu Republike Hrvatske i Europske unije predstoji referendum na kojem e graanke i graani Hrvatske moi iskazati svoj stav o lanstvu u Europskoj uniji. Predstojei referendum, zakazan za 22. sijenja 2012., otvara brojna pitanja od kojih su najvanija ona o neposrednim posljedicama lanstva na svakodnevni ivot graana, o europskoj budunosti Hrvatske te u konanici budunosti same Europske unije.

Europska unija prolazi kroz turbulentno razdoblje i nastoji izai iz krize jaa i integriranija vrim pravilima odgovornosti i solidarnosti uz vee meusobno povjerenje. U tom su pravcu usmjerene duboke reforme koje nadopunjuju strateku viziju Europe 2020 usmjerenu poveanju konkurentnosti gospodarstva pametnim, odrivim i ukljuivim rastom.

Tako shvaena Unija nije buduim dravama lanicama manje atraktivna. Hrvatska kao relativno mala zemlja s manje od 1% ukupnog stanovnitva EU-a trai svoju perspektivu na unutarnjem tritu s vie od 500 milijuna potroaa, prema kojem ve sada usmjerava vie od 60% vanjskotrgovinske razmjene. lanstvo u EU-u donosi hrvatskim graanima mnoge dobrobiti, ali i izazove koje moramo poznavati i za koje se moramo i elimo pripremiti. Uspjeh lanstva najvie ovisi o spremnosti da se to bolje iskoriste prilike i umanje potekoe i opasnosti na svakom pojedinom podruju suradnje.

Pripreme za ulazak RH u Uniju traju ve desetak godina, no u javnosti se relativno malo, moda i nedovoljno argumentirano i jednostavno, govori o prednostima i izazovima lanstva. Institut za meunarodne odnose (IMO) iz Zagreba u suradnji s Delegacijom EU-a u Republici Hrvatskoj izradio je publikaciju pod naslovom Hrvatska

8HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

i Europska unija. Prednosti i izazovi lanstva kojom uoi predstojeeg referenduma nastoji pridonijeti razumijevanju vanosti ulaska u EU za drutvo u cjelini. Publikacija je rezultat rada znanstvenika Instituta za meunarodne odnose i vanjskih suradnika, strunjaka za pojedina podruja a realizirana je u sklopu dugoronih znanstveno-istraivakih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.

Cilj je na sustavan i pristupaan nain obrazloiti pozitivne i negativne uinke integriranja na kljunim podrujima koji izravno utjeu na ivot graana. Teme koje se obrauju slijede pregovaraka poglavlja, ali govori se i o pitanjima koja izlaze iz tog okvira zato to znatno utjeu na svakodnevni ivot i rad. Svako poglavlje nastoji odgovoriti na pitanje koje su prednosti i eventualni nedostaci ili kljuni izazovi, pa i ogranienja, koji nas oekuju ulaskom u EU, a to sve nije i ne bi smjelo biti nesavladiva prepreka hrvatskom drutvu.

Ova publikacija nije plod sveobuhvatne i dubinske znanstvene cost-benefit analize kakva se uobiajeno provodi prije ulaska u lanstvo nego saet pregled na temelju izvjetaja Europske komisije o napretku Hrvatske u pripremama za lanstvo u EU-u, Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, pregovarakih stajalita za pojedina poglavlja, analize podataka Eurostata, Dravnoga zavoda za statistiku RH te pojedinih stratekih i provedbenih dokumenta Vlade Republike Hrvatske te na temelju stajalita domaih strunjaka o uincima integriranja.

Institut za meunarodne odnose i urednici knjige posebno zahvaljuju Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj koja je prepoznala znaaj ovog istraivakog napora i pomogla tiskanje knjige te na taj nain omoguila graanima bolju informiranost o uincima lanstva u EU. Takoer zahvaljujemo svim autorima na njihovim vrijednim doprinosima, recenzentima na korisnim komentarima i sugestijama i lektorici na jezinim savjetima.

Urednici

9Rije itateljimaPotpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji 9. prosinca 2011. Hrvatska je prila jo korak blie lanstvu u EU-u koje se treba ostvariti 1. srpnja 2013. godine. Moram istaknuti da je to povijesni trenutak, kako za Hrvatsku, tako i za Europsku uniju. elim takoer istaknuti da je rije o doista zasluenom postignuu: Hrvatska je vie od desetljea marljivo radila na ostvarivanju tog cilja i stoga na tome estitam svim hrvatskim graanima.

Kako bi Hrvatska postala 28. punopravnom lanicom Europske unije njezini graani moraju meutim izraziti svoje miljenje na referendumu, za koje se nadam da e biti pozitivno za hrvatsko lanstvo u EU-u. Bez obzira na ishod, Europska e unija potovati i cijeniti volju hrvatskih graana.

U svakom sluaju, Europska je unija stvarnost u dananjem svijetu u kojem je ona najvee jedinstveno trite. Drugim rijeima, graani bi trebali biti posve svjesni mnogih prava i mogunosti to ih donosi lanstvo u EU-u, ali i izazova koji iz njega proizlaze. Akademska je zajednica u dobrom poloaju pruiti graanima objektivne informacije o tim pitanjima. Stoga pozdravljam objavu ove knjige nastale u nezavisnom okruenju koja graanima Hrvatske ne objanjava samo pozitivne strane lanstva u EU-u nego i izazove koji iz njega proizlaze kao i pitanja za koja se Hrvatska i njezini graani moraju pripremiti. Vjerujem da e svim zainteresiranima biti vrijedan izvor informacija.

elim takoer napomenuti da posao Hrvatske nije zavren zatvaranjem pregovora i da on ne prestaje ulaskom u lanstvo. I nakon pristupanja Hrvatska e se mijenjati i reformirati. No, sada e to initi zajedno s ostalim dravama lanicama, u dijalogu unutar postupka odluivanja. Nadalje, doprinos Hrvatske bit e vrlo vaan za

10

HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA

oblikovanje buduih politika i aktivnosti EU-a, a uloga akademske zajednice u tom je pogledu nezaobilazna. Kako bi iz lanstva izvukli ono najbolje i kako bi graanstvo EU-a koristili na najbolji mogui nain, svi dijelovi hrvatskoga drutva trebali preuzeti svoj dio odgovornosti i raditi zajedniki: mislim pritom prvenstveno na vladu i njezine institucije na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ali i na druge institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog drutva, gospodarstvo, sindikate i ostale.

Uistinu sam sretan to sam tu u Hrvatskoj u ovom kljunom trenutku njezine povijesti. Pratim gotovo svakodnevan napredak koji Hrvatska postie kako bi prihvaajui vrijednosti i standarde Europske unije osigurala bolji ivot i bolju budunost svojim graanima. Zbog toga sa zadovoljstvom iekujem trenutak kada u svim graanima Repubike Hrvatske moi zaeljeti dobrodolicu u obitelj Europske unije, u kojoj emo dijeliti zajednike vrijednosti i zajedniku budunost!

Paul Vandoren ef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj

Uoi referendumaSudjelovanjem u razvoju europskog projekta Hrvatske ostvaruje se jo jedan povijesni vanjskopolitiki cilj, a predstoji nekoliko vanih pravnih i politikih koraka. Prije potvrivanja Ugovora o pristupanju u Hrvatskom saboru, a zatim i ratifikacije u nacionalnim parlamentima drava lanica EU-a, sve ono to smo radili i promiljali i o emu smo aktivno pregovarali posljednjih godina, ocijenit e se na nacionalnom referendumu, prvom nakon 1991. godine. Time e graani izravno odluivati o svojem eurointegracijskom putu, a njihova odluka bit e i odluka Hrvatske o njezinoj europskoj budunosti.

lanstvo u EU-u donijelo je dravama lanicama dugoronu politiku i demokratsku stabilnost, priliku za novi gospodarski rast i razvoj, vii standard i kvalitetniji socijalni ambijent. Stojimo pred ansom da se te prednosti reflektiraju i u Hrvatskoj, svjesni mjere u kojoj je dosadanji proces pregovora ve transformirao hrvatsko drutvo i cjelokupni pravni sustav. Stoga s optimizmom promatramo i novu fazu razvoja, kada emo se kao dio EU-a koristiti povoljnostima ireg europskog procesa i uspjenije se suoavati s kriznim uincima. No, sami moramo odluiti to elimo postii u okviru pojedinih politika EU-a, koliko smo u to spremni uloiti i kako prihvatiti predstojee izazove.

Nakon dugogodinjeg putovanja, koje je zapoelo jo ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju 2001. u Hrvatskom saboru, nastavilo se 2002. godine kada je Hrvatski sabor donio Odluku o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji te zavretkom pristupnih pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. godine, Hrvatska je pokazala spremnost preuzeti novu vanjskopolitiku ulogu. Potpunu spremnost i politiku zrelost koju

12


je stekla tijekom pregovora za lanstvo ima priliku potvrditi 2013. godine, kada bi nakon 1. srpnja trebala sjesti meu jednake za europski stol, s vlastitim glasom koji e dobiti vie snage, ali i vie odgovornosti. A prvi korak koji sada predstoji jest odluka hrvatske javnosti, odnosno glasovanje hrvatskih graana na referendumu 22. sijenja 2012. godine.

Dakako, politika proirenja i nadalje ostaje meu prioritetima EU-a, a nastavit e se i pristupanjem Hrvatske lanstvu. U tom smislu raste i odgovornost Hrvatske, ija se pozicija zavretkom pregovora usmjerava stabilizaciji regije, kao i irenju eurointegracijskih reformi u uem i irem okruju. Nastavak integracijskog puta naih bliih susjeda elimo i moemo motivirati i poduprijeti prenosei svoja autentina znanja i specifina iskustva steena tijekom pregovaranja i unutarnjim reformama, sve u duhu dobrosusjedskih odnosa i partnerstva. Kao zemlja pristupnica s neposrednom perspektivom lanstva u EU-u, Hrvatska pridaje i dodatnu pozornost artikuliranju svoje mediteranske dimenzije, napose kroz razvojnu suradnju i druge stabilizirajue doprinose dravama junog Sredozemlja.

Stoga u Hrvatskoj danas u razdoblju neposredno prije referenduma raste vanost komuniciranja s javnou. Predstavljanje i pojanjavanje vanjskopolitikih i drugih razvojnih ciljeva, pak, trai sadrajno i pravodobno informiranje javnosti. U tom je smislu i ova publikacija Instituta za meunarodne odnose o prednostima i izazovima lanstva koristan i dobrodoao prilog akademske zajednice potpunijem prepoznavanju vrijednosti Europske unije u Hrvatskoj, pa tako i informiranju i mobiliziranju ire i strune javnosti.

Ispunjenje povijesnog cilja lanstva u EU-u osobita je prilika za ostvarivanje europske budunosti, koja hrvatskim graanima otvara nove mogunosti. Na svima nama je da te mogunosti prepoznamo i iskoristimo ansu koja nam se prua.

Vesna Pusi Ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

14


Ulaskom u lanstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine trebao bi se ostvariti najvaniji vanjskopolitiki cilj Republike Hrvatske nakon osamostaljenja na kojem se intenzivno radilo dulje od desetljea. Promjene to ih donosi lanstvo postupno se prepoznaju na mnogim podrujima, a ulaskom u EU prerastaju u trajnu vrijednost. Kao rezultat viegodinjeg usklaivanja s pravnom steevinom europsko zakonodavstvo postat e nae unutarnje zakonodavstvo. Uzajamno otvaranje trita za kretanje roba, usluga, radne snage i kapitala ve je proteklih godina donijelo vidljive promjene provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Hrvatska je gospodarski uvelike integrirana u EU: 2010. godine u Europsku uniju bilo je usmjereno 61% hrvatskog izvoza i ostvareno 60% uvoza.1 Ulaskom u lanstvo Hrvatska e i slubeno postati dijelom unutarnjeg trita EU-a.

to graani, poduzetnici i drava u cjelini dobivaju ulaskom u EU, a to su eventualni nedostaci i potekoe? Najkrae: lanstvo u EU-u donosi brojne prilike, ali i izazove na koje Hrvatska mora biti pripravna. Uspjenost lanstva prvenstveno ovisi o spremnosti da se to bolje iskoriste prilike i umanje izazovi i opasnosti u svakom pojedinom podruju ili sektoru. lanstvo otvara velike mogunosti poduzetnicima koji imaju ideje, znanje, inovativnost i sposobnosti, ali moe biti prijetnja onima koji se ne mogu ili ne znaju nositi s konkurentskim izazovima velikog, otvorenog trita.

Uoi referenduma o ulasku u EU postavlja se pitanje koliko je Unija u koju ulazi Hrvatska drugaija od one u koju su se integrirale zemlje prethodnog, petog vala proirenja. Nesporno je da e gospodarski i ukupni razvojni uvjeti u EU-u u vrijeme ulaska Hrvatske biti znatno drugaiji od onih koji su vladali u vrijeme pristupanja zemalja srednje i istone Europe. Unija je u turbulentnom razdoblju, a izlazak iz recesije i prevladavanje krize eurozone danas su zajedniki prioriteti Unije i njezinih lanica. Predvia se da Uniju u 2012. godini oekuje razdoblje stagnacije, uz rast od 0,5% BDP-a. Nakon toga trebao bi poeti blag rast, koji bi u 2013. godini mogao dosegnuti 1,5% BDP-a.2 Za prevladavanje negativnih posljedica krize Unija je uspostavila stroa pravila ekonomskog upravljanja utemeljena na jaem makroekonomskom i proraunskom nadzoru drava lanica i njihovih strukturnih politika kako bi se izbjeglo ponavljanje krize. Provode se brojne mjere koje se odnose na sve zemlje EU-a, ali je u prvom planu nadzor zemalja eurozone, uz mogunost sankcija za lanice koje kre pravila. Pootrena su pravila proraunske discipline, snanija je koordinacija i nadzor fiskalnih politika i uvedene su nove procedure za upravljanje eurozonom. Ta stroa pravila trebala bi se uvesti ve tijekom 2012. godine meuvladinim ugovorom za jau ekonomsku Uniju.

Stoga nije realno oekivati da e hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku ostvariti sve pozitivne sinergijske uinke lanstva u EU-u, dinamian gospodarski rast te poveanje trgovine i priljeva kapitala u mjeri u kojoj su to postigle nove zemlje

1 Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2010. konani podaci, Priopenje broj 4.2.4. (Dravni zavod za statistiku, Zagreb) 5. 7. 2011.2 Economic and Financial Affairs. European Economic Forecast (European Commission, Bruxelles), Autumn 2011.

15

Uvod

lanice iz posljednjeg vala proirenja. Razlog je, meu ostalim, to to je i sadanji vrlo spor izlazak iz recesije u Hrvatskoj uvelike rezultat kanjenja u provedbi strukturnih reformi. Nakon negativnih stopa rasta u 2009. i 2010. godini, Europska komisija predvia za Hrvatsku u 2012. godini blag rast BDP-a od 0,6%, koji bi do 2013. godine, kada Hrvatska postaje lanicom EU-a, mogao dosegnuti 1,2% BDP-a.3 Pozitivna gospodarska kretanja uvelike e ovisiti o uspjenosti nastavka strukturnih reformi, reformi pojedinih sektora i fiskalnoj konsolidaciji na emu Hrvatska mora ustrajati. Tijekom pristupnih pregovora provedene su duboke reforme u svim podrujima, no sada je presudno ustrajati u nastavljanju tih reformi i nakon ulaska u lanstvo EU-a, kada nee biti dodatnog vanjskog poticaja i pritiska Unije.

Ulaskom u EU Hrvatska dobiva mogunost sudjelovati u sustavu odluivanja EU-a svojim glasom i stavom, odnosno biti ravnopravna u dijalogu i odluivanju o kljunim pitanjima koja se tiu i nje same. Prednost lanstva svakako je bolje ureena i organizirana javna uprava u slubi graana, zakonodavstvo usklaeno s najviim europskim standardima, neovisno sudstvo i pravosue koje djeluje profesionalno i bez utjecaja politike, smanjenje korupcije, vea sigurnost zemlje na vanjskom planu i niz drugih pozitivnih promjena. Pritom se, ne gubei svoj identitet, u pojedinim podrujima Hrvatska odrie dijela suverenosti, primjerice pri buduem ulasku u monetarnu uniju (to e se dogoditi tek kada se za to steknu uvjeti, a najranije 2015. godine).

Sve to donosi znatne trokove usklaivanja, jaanja i izgradnje institucija, koji su velikim dijelom pokriveni sredstvima iz programa pretpristupne pomoi EU-a. Poslovnom sektoru ulazak u EU donosi mogunost sudjelovanja na tritu od 500 milijuna potroaa na kojem su ukinute barijere slobodnom kretanju roba, usluga, radne snage i kapitala. Na njemu se meutim svaki poslovni subjekt mora izboriti za svoje mjesto jaanjem konkurentnosti, koja znatno zaostaje za onom u razvijenim zemljama, dakle podizanjem kvalitete svojih proizvoda i usluga.

Odgovor na pitanje to Hrvatska dobiva ulaskom u EU osobito je vano iz perspektive graana. Nakon pristupanja EU-u oni e postati europski graani. To podrazumijeva pravo slobodnog kretanja i prebivanja na teritoriju svih drava lanica bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola. Usto, moi e izravno utjecati na politiku EU-a glasovanjem i kandidiranjem na izborima za Europski parlament putem Europske graanske inicijative i na druge naine.

Nadalje, lanstvo omoguuje mobilnost odnosno mogunost putovanja bez viza i putovnica, za mlade mobilnost zahvaljujui pristupu programima EU-a (Comenius, Erasmus, TEMPUS, Leonardo da Vinci i drugi) te mogunost zapoljavanja u EU-u i, u perspektivi, vii ivotni standard. Prvih godina lanstva mogua su meutim ogranienja u pogledu mogunosti zapoljavanja graana u nekim lanicama EU-a. Naime u prijelaznom razdoblju pojedine zemlje EU-a mogu zadrati obvezu izdavanja radnih dozvola, ali takve restrikcije moe uzvratno primijeniti i Hrvatska.

3 Ibid., str. 172-174.

16


Potroai e imati koristi od bolje zatite svojih prava, jae kontrole kvalitete proizvoda te veih mogunosti pristupa informacijama o robama i uslugama na tritu. Pri tome je najvanija kvaliteta i sigurnost hrane. Kako bi se ta prava mogla to bolje koristiti trebat e i nadalje raditi na informiranju graana o pravima potroaa, mogunostima zatite te rjeavanja eventualnih sporova.

Graani, odnosno potroai, najvei su dobitnici ulaska u EU, a drava je istodobno dobitnik i gubitnik. Ona dijelom plaa razvojni troak izgradnje institucija i priprema provedenih radi integriranja u EU te zbog liberalizacije trgovine gubi prihod od carina, ali umjesto toga dobiva mogunost kandidiranja i povlaenja znatnih sredstava iz fondova EU-a. Cijena veine prilagodbi ve je plaena, ali neke koristi vidjet e se tek u godinama koje dolaze.

Priljev sredstava iz fondova EU-a esto se navodi kao najvea prednost integriranja u EU, iako e Hrvatska, poput drugih novih lanica, najvie koristi imati od novog pristupa voenju nacionalne razvojne politike kojega je cilj osigurati veu djelotvornost, uinkovitost i transparentnost troenja javnih investicijskih sredstava. Nadalje, ulaskom u EU stvaraju se uvjeti za koritenje znatnih sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda, koji viestruko premauju iznose iz pretpristupnih fondova. Sredstva strukturnih fondova i Kohezijskog fonda mogu postati osnovni izvor financiranja javnih investicija u Hrvatskoj. Za prvih est mjeseci lanstva predvieno je za Hrvatsku iz Kohezijskog i strukturnih fondova 687,5 milijuna eura iz financijskog okvira EU-a za razdoblje 2007.2013. godine.4 No, koritenje fondova EU-a podrazumijeva ispunjavanje niza uvjeta vezanih uz sposobnost koritenja financijskih sredstava na pravilan i (za regionalni razvoj) djelotvoran nain. Nadalje, Hrvatska kao lanica EU-a morat e uplaivati odreeni iznos u proraun EU-a, pri emu je vano da iznos tih uplata bude manji od sredstava koja pristiu iz fondova. U prvoj godini lanstva Hrvatska je neto primateljica sredstava, to znai da su planirani prihodi iz fondova vei od naih uplata u proraun EU-a. Zadravanje takve pozicije u narednim godinama prvenstveno ovisi o spremnosti zemlje za povlaenje sredstava iz fondova.

Kao lanica EU-a Hrvatska e sudjelovati u oblikovanju nadnacionalnog sustava poljoprivredne politike, pa e se teret subvencioniranja postupno prenositi na EU. Za poljoprivrednike ulazak u EU znai bolje organiziran poljoprivredni sustav uz znatno vea ukupna ulaganja, osobito u ruralni razvoj, to bi trebalo poveati konkurentnost. Na europskoj listi specifinih proizvoda nai e se autohtoni proizvodi iz Hrvatske, poput opola, plavca, travarice, pelinkovca, samoborskog bermeta, zadarskog maraschina i drugih. Ulaskom u EU Hrvatska e izgubiti znatan dio autonomije u voenju poljoprivredne politike, ali e istodobno sudjelovati u kreiranju zajednike poljoprivredne politike i donoenju odluka te se zauzimati za vlastite interese. Ako odreeni tradicionalni proizvodi ne ispunjavaju prehrambene standarde (sir, vrhnje, proizvodi kolinja), nee se smijeti plasirati na jedinstveno trite, ali e se i dalje

4 Accession Conference at Ministerial level closed negotiations with Croatia: Chapter 33 Financial and Budgetary Provisions (European Council, Brussels, 12332/11, PRESSE 219) 30. 6. 2011., str. 3.

17

Uvod

moi koristiti za osobnu upotrebu. Primjena zakonodavstva EU-a stoga ne bi trebala ugroziti tradiciju i proizvodnju hrane malih hrvatskih proizvoaa mlijenih i drugih proizvoda ako ispunjavaju potrebne standarde plasmana i distribucije. Naprotiv, takve bi aktivnosti trebale rezultirati boljom zatitom potroaa i veim mogunostima plasmana tih proizvoda.

lanstvo Hrvatske u EU-u donijet e niz pomaka nabolje u podruju zatite okolia zbog podizanja standarda, ali i uvoenja suvremene infrastrukture u sustavima gospodarenja otpadom i vodama te zatiti zraka. To znai smanjenje oneienja okolia, ureen sustav gospodarenja otpadom, bolje gospodarenje vodama, zatitu zraka i bioraznolikosti te u konanici ouvanje prirodnih ljepota zemlje. S druge pak strane, kao izazov lanstva u podruju zatite okolia postavljaju se visoki trokovi izgradnje javne infrastrukture i drugih investicija. Za punu provedbu pravne steevine EU-a trebat e iduih desetak godina uloiti oko 10 milijardi eura. Iako e velik dio trokova biti pokriven iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a, dio investicija financirat e se uz pomo kredita, izravnih inozemnih ulaganja i vlastitih sredstava. To u budunosti moe potaknuti rast cijena komunalnih usluga na domaem tritu.

To su tek neki primjeri prednosti i izazova to ih lanstvo u Europskoj uniji donosi Hrvatskoj. Cjelovitiju sliku daju prilozi u ovoj publikaciji, koji nastoje pokriti gotovo sva podruja o kojima je Hrvatska pregovarala s EU-om.

Prije donoenja dalekosene i za Hrvatsku iznimno vane odluke o ulasku u EU, treba sagledati cjelovitu sliku i razmotriti ne samo pozitivne uinke lanstva nego i njegova ogranienja, odnosno izazove o kojima govori i ova publikacija. Istodobno treba znati da Hrvatska kao relativno mala zemlja s manje od 1% stanovnika EU-a mora biti otvorena prema susjedima i svijetu. Drave lanice EU-a najvaniji su trgovinski partner Hrvatske. S njima ostvarujemo vie od 60% vanjske trgovine. Hrvatska je dakle ve sada postigla visok stupanj gospodarske integracije s EU-om, a na monetarnom je planu visoko eurizirana zemlja. Kompatibilnost s pravnom steevinom i standardima EU-a trebala bi u perspektivi pridonijeti snanijem sudjelovanju Hrvatske na unutarnjem tritu s oko 500 milijuna potroaa i dotoku investicija, a to je ujedno bitna pretpostavka za odriv rast hrvatskoga gospodarstva.

Usklaenost s pravnom steevinom i izgradnja institucija kompatibilnih sa sustavom EU-a nunost je koja svakako nosi velike trokove, no oni su velikim dijelom trokovi zavretka gospodarske tranzicije. Mogu je takoer scenarij postizanja pune kompatibilnosti sa sustavom EU-a uz ostanak izvan te integracije u sluaju negativnog ishoda referenduma (primjer je Norveka), ali u tom sluaju Hrvatskoj nee biti otvorena vrata europskih fondova, koji su u razvojnom smislu neprocjenjivi. Takav ishod takoer onemoguuje aktivno sudjelovanje u razvoju europskih politika i izgradnji novih europskih vrijednosti. Stoga punopravno lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji doista nema jednako vrijedne alternative.

Europsko graanstvo

20


Polazita

Ugovor iz Maastrichta (1993.) uveo je kao novinu europsko graanstvo, kojim su graani drava lanica ujedno postali graani Unije.5 Uspostavom tog instrumenta osnaen je demokratski legitimitet Europske unije, koja je uspostavljena ne samo kao ekonomska nego i kao politika zajednica. Graani drava lanica time nisu izgubili svoje dravljanstvo, ono je samo dopunjeno graanstvom Unije. Europsko graanstvo donosi odreena prava i trebalo bi potaknuti osjeaj pripadnosti Uniji. Institucije EU-a raznim aktivnostima nastoje afirmirati taj instrument, no europsko je graanstvo uvelike otvoren koncept koji e se jo nadograivati.

Prednosti

Nakon pristupanja EU-u graani RH postat e europski graani. Ta je injenica ve sada upisana u Ustav Republike Hrvatske.6 Europsko graanstvo znai da e graani Hrvatske dobiti pravo slobodnog kretanja i prebivanja na teritoriju svih drava lanica. Imat e pravo glasovati i kandidirati se na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima prema mjestu prebivalita. Hrvatski graani takoer e dobiti pravo zatite diplomatskih i konzularnih vlasti svake drave lanice pod uvjetima koji vrijede za dravljane te drave. Europsko graanstvo donosi i pravo podnoenja na hrvatskom jeziku peticije Europskom parlamentu i albi Europskom ombudsmanu, pravo postavljanja pitanja drugim institucijama EU-a te zaprimanja slubenih odgovora na podnesene peticije, albe i pitanja (takoer na hrvatskom jeziku). Kao europski graani, graani RH imat e pod odreenim uvjetima pravo uvida u dokumente europskih institucija, tijela, ureda i agencija. Nakon ulaska u EU moi e se pod istim uvjetima kao i ostali europski graani natjecati za poslove u javnoj upravi EU-a.

Lisabonski ugovor ozakonio je instrument Europske graanske inicijative, koji sadri znatne potencijale za razvoj europskoga graanstva.7 Kroz Europsku graansku inicijativu europski graani, a uskoro i graani Hrvatske, dobili su pravo da prikupljanjem najmanje milijun potpisa iz barem sedam drava lanica upute u vezi s bilo kojim pitanjem prijedlog Europskoj komisiji za donoenje europskog zakonodavstva o tom pitanju. Inicijative se podnose u za tu svrhu osnovan odbor graana. Europska komisija mora u roku od tri mjeseca razmotriti prijedloge graana te ih usvojiti ili odbaciti, a svako odbacivanje obrazloiti. Rije je o novom mehanizmu koji omoguuje izravno sudjelovanje graana u donoenju pravnih akata EU-a. Europska graanska inicijativa mogla bi stoga potaknuti istinske prekogranine i meuregionalne rasprave te otvoriti vrata snanijem poistovjeivanju graana s EU-om.

5 Consolidated versions of the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union, OJ C 83, 30. 3. 2010.: TFEU, l. 18-25. (u daljnjem tekstu Consolidated version of the TEU and TFEU).6 Ustav Republike Hrvatske, NN 85/10, l. 141 d.7 Consolidated versions of the TEU and TFEU: TEU, l. 11.

21

Europsko graanstvo

Status europskog graanina podrazumijeva standardiziranu europsku putovnicu i standardizirane europske automobilske registracijske tablice. Graanima se olakava prelazak dravnih granica unutar EU-a jer e na graninim prijelazima koristiti posebne ulaze namijenjene europskim graanima i graanima drava Europskoga ekonomskog prostora i vicarske. Nakon ulaska u EU hrvatska e putovnica biti crvene boje, a na koricama e iznad natpisa Republika Hrvatskana hrvatskom jeziku pisati Europska unija. Nova e putovnica biti opremljena standardiziranim sigurnosnim i biometrikim odlikama. Nakon ulaska u EU automobilske registracijske tablice nosit e standardiziranu zastavu EU-a, uz kraticu HR za Hrvatsku. Osim toga, graani e ulaskom u EU dobiti nove standardizirane europske vozake dozvole koje osiguravaju nesmetano koritenje ne samo u dravama lanicama EU-a nego i u velikom dijelu svijeta.

Europsko graanstvo ne ugroava hrvatski nacionalni identitet jer je Unija kao multikulturna zajednica izgraena na naelu jedinstvo u raznolikosti. Ulazak u lanstvo EU-a nijednoj dravi nije oslabilo nacionalni identitet, ve ga je ojaao. Kao europski graani, hrvatski e graani moi sudjelovati u paneuropskim programima kojima se promie nacionalno kulturno naslijee i kulturni identitet. Programima kao to su Europski kulturni mjesec, Europska prijestolnica kulture, Kultura 2007-2013, MEDIA, Orkestar EU-a za mlade, Dar jezika potie se ouvanje nacionalnih i regionalnih identiteta i razliitosti u Europskoj uniji.

Izazovi

Promjena osobnih dokumenata graana donijet e dodatne administrativne postupke i trokove. Europsko e graanstvo vjerojatno donijeti i vee useljavanje stranaca, napose dravljana drugih drava lanica, to e pojaati multikulturalnu dimenziju drutva, ali bi moglo biti povezano s potekoama pune integracije tih osoba u hrvatsko drutvo.

Pokretanje Europske graanske inicijative zahtijeva odlino poznavanje politikog sustava EU-a zato to svaka skupina graana mora ustanoviti je li ono to nastoje postii ve rijeeno, je li njihov prijedlog optimalan te kako financirati takvu kampanju i u suradnji s kime bi mogli razraditi prijedlog.

22


+ Prednost Hrvatski graani postat e europski graani.

+ PrednostHrvatski graani dobit e pravo slobodnog kretanja i prebivanja na teritoriju svih drava lanica EU-a.

+ Prednost

Hrvatski graani moi e izravno utjecati na politiku EU-a glasovanjem i kandidiranjem na izborima za Europski parlament, putem Europske graanske inicijative i na druge naine.

+ Prednost Hrvatski identitet ojaat e sudjelovanjem u brojnim kulturnim programima EU-a.

- IzazovVee useljavanje dravljana drugih drava lanica u Hrvatsku povezano je s izazovom punog integriranja tih osoba u hrvatsko drutvo.

- Izazov Promjena osobnih dokumenata donosi dodatne administrativne postupke i trokove.

- IzazovPokretanje Europske graanske inicijative podrazumijeva odlino poznavanje politikog sustava EU-a.

Institucionalni aspekti pristupanja EU-u

24


Polazita

Europska unija ima ovlasti koje su joj drave lanice povjerile temeljnim ugovorima. Lisabonski ugovor razjasnio je podjelu ovlasti izmeu EU-a i lanica navodei da Unija ima iskljuive ovlasti, podijeljene ovlasti i ovlasti podupiranja koordinacije i nadopunjavanja. U iskljuive ovlasti ubrajaju se: monetarna politika (za drave koje su usvojile euro), zajednika trgovinska politika, carinska unija te zatita morskih biolokih resursa u sklopu zajednike politike ribarstva. Meu ovlasti koje Unija dijeli s dravama lanicama ubrajaju se: unutarnje trite, prostor slobode, sigurnosti i pravde, poljoprivredna politika, politika ribarstva (osim zatite morskih biolokih resursa), promet i transeuropske mree, energetika, socijalna politika (aspekti definirani ugovorima), ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija, zatita okolia, zatita potroaa, zajednika sigurnost u podruju zdravstva (aspekti definirani ugovorima). Ovlastima podupiranja, koordinacije i nadopunjavanja pripadaju: industrija, zatita i poboljanje ljudskog zdravlja, obrazovanje, struno usavravanje, mladi i sport, kultura, turizam, civilna zatita te administrativna suradnja.8

Stupanjem u lanstvo u navedenim e se jasno odreenim podrujima dogoditi prenoenje ovlasti ili dijela ovlasti na institucije EU-a. Hrvatska je tijekom pregovora s EU-om dogovorila nain izbora i broj hrvatskih predstavnika u institucijama Unije, a to je precizirano i u Pristupnom ugovoru izmeu Hrvatske i EU-a.9 U razdoblju izmeu potpisivanja Pristupnog ugovora i njegove ratifikacije Hrvatska e imati predstavnike u svim institucijama EU-a, ali u statusu promatraa.

Prednosti

Hrvatska e ulaskom u EU putem svojih predstavnika u institucijama Unije od pasivnog preuzimatelja europskih politika prerasti u njihova aktivnog sukreatora. To znai da e moi aktivno utjecati na sve aspekte daljnjeg razvoja EU-a, pa e i na taj nain moi tititi i zastupati svoje interese.

Hrvatska e, poput drugih drava lanica, imati u Europskoj komisiji povjerenika zaduenog za neko podruje europskih javnih politika. Hrvatska e u sluaju glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu ministara i Europskom vijeu imati sedam glasova (kao i Slovaka, Danska, Finska, Litva i Irska). Nakon njezina ulaska u EU za odluivanje kvalificiranom veinom u Vijeu ministara bit e potrebno 260 od ukupno 352 glasa.

Kao i u drugim institucijama EU-a u prvoj fazi, koja poinje danom potpisivanja pristupnog ugovora a zavrava ratifikacijom ugovora i njegovim stupanjem na snagu, Hrvatska e dobiti 12 promatraa u Europskom parlamentu, koji e se birati iz saziva Hrvatskoga sabora. Oni e biti imenovani sukladno odnosu snaga u Saboru,

8 Consolidated versions of the TEU and the TFEU: TFEU, l. 2-6. 9 Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Ministarstvo vanjskih poslova i eu-ropskih integracija 2011.), str. 28-39. (u daljnjem tekstu Tekst Ugovora o pristupanju RH EU).

25


u Europskom e parlamentu moi raspravljati, ali ne i glasovati. Nakon ratifikacije pristupnog ugovora i ulaska u EU je zakazano za 1. srpnja 2013. Hrvatska e na opim izborima birati svojih 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Ipak, broj hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu nije dugorono vrsto odreen i mogao bi se mijenjati, kao i broj zastupnika svih drugih drava lanica. Prije sljedeih opih izbora za Europski parlament ponovno e se odreivati koliko e koja drava imati zastupnika kako bi se ukupan broj zastupnika vratio u okvire zadane Lisabonskim ugovorom (750 zastupnika te predsjednik Parlamenta).

Hrvatska e imati korist od primjene tzv. naela opadajue proporcionalnosti pri odreivanju broja zastupnika u Europskom parlamentu. To znai da e imati veu relativnu zastupljenost jer e jedan zastupnik iz Hrvatske zastupati 400.000 graana, a jedan zastupnik iz velikih drava lanica, poput Njemake ili Francuske zastupa oko 800.000 graana.

Kao i ostale drave lanice Hrvatska e imati po jednog suca u Europskom sudu pravde, Opem sudu i Revizorskom sudu. U skuptini Europske sredinje banke Hrvatsku e predstavljati guverner Hrvatske narodne banke, koji e nakon ulaska u eurozonu takoer biti lan Vijea guvernera u sklopu te institucije. Hrvatska e na ministarskoj razini biti predstavljena i u Upravnom vijeu guvernera Europske investicijske banke.

Tijekom pregovora odreen je i broj predstavnika Hrvatske u Ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija kao savjetodavnim tijelima EU-a. U tim e tijelima imati po devet predstavnika, koje e na prijedlog Vlade Republike Hrvatske birati Vijee ministara na etverogodinji mandat. Ugovorom iz Nice odreeno je da lanovi Odbora regija moraju imati mandat u nekoj regionalnoj ili lokanoj jedinici ili biti politiki odgovorni nekom izbornom predstavnikom tijelu.

Ulaskom u Uniju Hrvatski e sabor dobiti novu ulogu u politikom sustavu EU-a: kontrolirat e zakonodavni rad Vlade u Vijeu ministara i provjeravati koja e stajalita Vlada zauzeti u pojedinim pitanjima. Sukladno lanku 141b Ustava Republike Hrvatske Vlada izvjeuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka u ijem donoenju sudjeluje u institucijama EU-a. Hrvatski sabor moe o tim prijedlozima donositi zakljuke na temelju kojih Vlada djeluje u institucijama EU-a.10

Hrvatski e sabor sukladno odredbama Lisabonskog ugovora provjeravati supsidijarnost i zajedno s parlamentima drugih drava lanica imat e pravo treinom glasova alociranih nacionalnim parlamentima u roku od osam tjedana uloiti prigovor (obrazloeno miljenje) na predloeno europsko zakonodavstvo.11 Za razvoj navedenih nadzornih funkcija bit e dragocjeno iskustvo Nacionalnog odbora, koji je u svojim pravnim temeljima i praksi tijekom pristupnih pregovora

10 Ustav Republike Hrvatske, NN 85/10, l. 141b.11 Consolidated versions of the TEU and TFEU, Protocol (No 2) on the Application of the Principles of Subsidiarity and Proportionality, OJ C 83, 30. 3. 2010.

26


uspostavio odreeni stupanj kontrole nad pregovarakim stajalitima Vlade ime su osigurani pravodobno informiranje i utjecaj Sabora.

Od dana pristupanja hrvatski jezik postaje jedan od 24 slubena jezika EU-a. To znai da e tekstovi dokumenata i pravnih akata Unije biti i na hrvatskom jeziku te da e kao takvi biti autentini pod istim uvjetima kao i tekstovi pisani na ostalim slubenim jezicima. Hrvatski graani moi e se obraati institucijama EU-a na svojem jeziku, a hrvatski predstavnici u europskim institucijama sluit e se hrvatskim jezikom.

Izazovi

Ulazak u EU donijet e potrebu redefiniranja uloge niza institucija nacionalnog politikog sustava, poput Ureda premijera, resornih ministarstava, naroito Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Misije RH pri EU-u te Hrvatskoga sabora. Strukturu Misije RH pri EU-u i njezinu kadrovsku ekipiranost u predstojeem razdoblju trebat e prilagoditi lanstvu u EU-u kako bi mogla pratiti rad svih institucija EU-a i sudjelovati u radu brojnih odbora i radnih skupina Vijea ministara. Hrvatski sabor trenutano nema dostatne kapacitete za kvalitetno ispunjavanje svih predvienih obveza u sklopu politikog sustava EU-a. Prije svega, struktura saborskih odbora nije usklaena s potrebama lanstva u Uniji i njihovi su administrativni kapaciteti ogranieni. Osim toga, tek treba donijeti zakon kojim e se urediti odnosi izmeu Hrvatskoga sabora i Vlade vezano uz europska pitanja.

Za uspjeno zastupanje hrvatskih interesa bit e presudno vano jaanje vjetina hrvatskih predstavnika u institucijama EU-a za uinkovito sudjelovanje u kreiranju europskih javnih politika. Umjesto pasivnog preuzimanja oekuje se aktivno sudjelovanje. Takoer, bit e vano umijee hrvatskih predstavnika da u odreenim podrujima grade strateke koalicije s predstavnicima drugih drava koje e moi snano utjecati na konana stajalita EU-a.

Vezano uz predsjedanje razliitim formacijama Vijea ministara, kao ogranienje treba istaknuti da Hrvatska sve do sredine 2020. nee ni tehniki moi predsjedati tom institucijom jer je redoslijed drava predsjedateljica za to razdoblje ve odreen. Budui da je predsjedanje Vijeem idealna prilika za promoviranje irih regionalnih interesa drave predsjedateljice, injenica da mu Hrvatska u blioj budunosti nee predsjedati ne ide u prilog naporima koji se ulau u nastavak proirenja na jugoistok Europe, to je strateki interes Hrvatske. S druge strane, to je i prednost, jer prema dananjem stanju i prosudbama, razdoblje pristupanja u lanstvo drava jugoistone Europe moglo bi uslijediti sa znatnom vremenskom odgodom.

Prema miljenju brojnih autora, EU pati od tzv. demokratskog deficita kao posljedice neujednaenosti izmeu razine integriranosti Unije s jedne strane i demokratske kvalitete njezina politikog sustava s druge. Demokratski deficit oituje se prvenstveno nedovoljnom povezanou graana s institucijama i politikama EU-a. Razlog je meu ostalim jo relativno slab poloaj Europskoga parlamenta kao

27


jedine europske institucije koju graani biraju putem opih i neposrednih izbora. Zbog toga se promatrano iz perspektive demokratskog legitimiteta prijenos ovlasti s nacionalne razine (gdje je demokratska kontrola mogua) na europsku (gdje je oteana) ini problematinim. Ipak treba naglasiti kako Europska unija nije drava i da to do daljnjega nee postati, pa je njezina usporedba s nacionalnom dravom u pogledu demokracije donekle neprimjerena. U obranu EU-a treba rei i to da je posljednjih desetak godina mnogo uinjeno za smanjivanje demokratskog deficita jaanjem Europskoga parlamenta i uloge nacionalnih parlamenata, poveanjem transparentnosti politikog sustava EU-a, educiranjem graana o funkcioniranju politikog sustava Unije te poticanjem vee ukljuenosti civilnog drutva i graana u kreiranje europskih javnih politika.

+ PrednostHrvatska e biti zastupljena u svim institucijama EU-a i od pasivnog preuzimatelja europskih politika prerasti e u njihova aktivnog sukreatora.

+ Prednost Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu izravno e zastupati interese hrvatskih graana.

+ Prednost Od dana pristupanja hrvatski e postati jedan od 24 slubena jezika EU-a.

- Izazov Ulazak u EU donijet e potrebu redefiniranja uloge niza nacionalnih institucija.

- IzazovBit e potrebno jaati vjetine hrvatskih predstavnika u institucijama EU-a radi uinkovitog sudjelovanja u kreiranju europskih javnih politika.

- IzazovEU se suoava s problemom demokratskog deficita i stoga je potrebno osnaiti vezu izmeu graana s jedne te institucija i politika Unije s druge strane.

Sloboda kretanja roba

30


Polazita

Uz slobodu kretanja radnika, usluga i kapitala, sloboda kretanja roba jedna je od etiri temeljne slobode unutarnjeg trita EU-a. Promicanje i zatita slobode kretanja roba vrlo je vana za funkcioniranje unutarnjeg trita EU-a. Slobodno kretanja roba znai uklanjanje svih prepreka slobodnoj trgovini te uklanjanje carina i koliinskih ogranienja. Nadalje, to znai uklanjanje mjera s jednakim uinkom kao to su uvozne dozvole, neopravdana ogranienja uporabe imena, uvjet registriranog predstavnitva, dodatna dokumentacija i sl. Slobodno kretanje roba znai uklanjanje tehnikih zapreka tj. tehnikih normi i specifikacija koje utvruju karakteristike proizvoda (sastav, izgled i sl.) i koje se moraju zadovoljiti pri stavljanju proizvoda na trite. Ukidaju se i pristojbe koje su diskriminatorne u usporedbi s proizvodima uvezenim iz drugih drava lanica EU-a. Zabrana se odnosi na poreze ili mjere s fiskalnim uinkom koje su nametnute proizvodu uvezenom iz druge drave lanice.

Obveze dvostrukog testiranja, odnosno uvjeti obvezne uporabe nacionalnog jezika (npr. u propagandnim porukama), bit e zabranjene. Nacionalne kampanje koje promiu kupnju domaih (nacionalnih) proizvoda takoer nee biti doputene zato to mogu znatno ograniiti uvoz robe iz drugih drava lanica. Sloboda kretanja roba u EU-u podrazumijeva uklanjanje tehnikih prepreka. Nadalje, primjenjuje se naelo uzajamnog priznavanja, koje omoguuje slobodnu trgovinu u dravama lanicama EU-a proizvodima kojima se ve trguje na tritu jedne drave lanice. Primjenom zajednikih europskih normi, odnosno standarda, nastoje se izbjei neujednaeni tehniki propisi pojedinih drava. Stari pristup,12 kojim se potanko odreuju specifikacije proizvoda, tj. uvjeti koje svaka kategorija proizvoda mora zadovoljiti, zamjenjuje se novim pristupom, kojim se odreuju samo bitni opi zahtjevi za proizvode13 radi zatite javnih interesa zdravlja i sigurnosti.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) Hrvatska se obvezala na usklaivanje s tehnikim propisima EU-a, europskom normizacijom, mjeriteljstvom i akreditacijom te s postupcima za ocjenu sukladnosti.14 Osnutkom Hrvatske akreditacijske agencije uspostavljeno je tijelo za provedbu tehnikog zakonodavstva usklaenog s pravnom steevinom EU-a. Postupkom akreditacije struno osposobljena akreditacijska tijela ocjenjuju sukladnost proizvoda s tehnikim propisima i normama. Preuzimanje europskih normi, uz punopravno lanstvo u Europskom odboru za normizaciju (European Committee for Standardization, CEN) i Europskom odboru za elektrotehniku normizaciju (European Committee for Electrotechnical Standardization, CENELEC) vano je za mogunost plasmana proizvoda na unutarnjem tritu EU-a. Proizvodi moraju biti u skladu s ujednaenim sustavom europskih normi to pojednostavljuje i umanjuje trokove njihova atestiranja .

12 Rezolucija Vijea o novom pristupu tehnikom usklaivanju i normama (85/C 136/01).13 Delegacija EU u Hrvatskoj, Poglavlja pregovora. Dostupno na: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=67 (stanje 5. 12. 2011.).14 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drava lanica, Narodne novine Meunarodni ugovori 20/01, 20/05, 20/06, 20/11., l. 73. (u daljnjem tekstu Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu RH i EZ).

31

Sloboda kretanja roba

Usklaenost hrvatskoga zakonodavstva s pravnom steevinom EU-a namee potrebu jaanja administrativne sposobnosti Hrvatske za provedbu pravne stee vine u poglavlju slobode kretanja roba, u emu se ve znatno napredovalo tijekom pregovora i priprema za lanstvo.

Prednosti

Ulaskom u EU uklanjaju se preostale barijere za protok proizvoda uz vei izbor i zadovoljenje standarda kvalitete proizvoda. Primjerice, veu sigurnost proizvoda (npr. igraaka, kuanskih aparata i sl.) omoguuje sustav RAPEX (Rapid Alert System for Non-Food Dangerous Products).15 Sustav omoguuje brzu razmjenu informacija izmeu drava lanica i Europske komisije o proizvodima opasnim za zdravlje i sigurnost potroaa.

Poduzetnicima koji posluju na hrvatskom tritu, poslovanje i plasman robe na tritima drava lanica EU-a bit e znatno laki. Ravnopravan tretman hrvatskih proizvoda u odnosu na proizvode iz drugih drava lanica EU-a proirit e mogunosti poslovanja i trgovine na tritima drugih drava lanica EU-a.

Znatno e se pojednostavniti i smanjiti trokovi testiranja. Hrvatski proizvodi na tritima drava lanica EU-a, ali i proizvodi iz EU-a na hrvatskom tritu, nee se podvrgavati dvostrukom testiranju. U svojstvu potroaa, graanima i poduzetnicima bit e dostupna elektronika mrea SOLVIT,16 koja olakava rjeavanje prekograninih sporova u izvansudskom postupku nastalom u vezi sa slobodnim kretanjem roba, ali i u nekim drugim podrujima. Mrea djeluje u podruju uzajamnog priznavanja kvalifikacija, poslovnog nastana samozaposlenih osoba, pristupa pruatelja usluga tritu, pristupa obrazovanju i sustavu socijalne sigurnosti, javne nabave, oporezivanja, slobodnog kretanja kapitala, ali i u pitanjima boravinih dozvola, birakih prava, zapoljavanja, vozakih dozvola, registracije motornih vozila, graninih kontrola. Uspostavljanje hrvatskoga centra SOLVIT-a uvelike e olakati razrjeenje mnogih problema u pogledu slobodnog kretanja roba i svim ostalim podrujima koje obuhvaa.

Pristupnim ugovorom omogueno je prijelazno razdoblje za lijekove kao posebnu kategoriju proizvoda. Naime, lijekovi registrirani u Hrvatskoj ija dokumentacija nije posve usklaena s normama EU-a, mogu se stavljati u promet. Takvi se lijekovi smiju stavljati na hrvatsko trite do potpune usklaenosti njihove dokumentacije sa zahtjevima EU-a. Postupak usklaivanja dokumentacije morat e se dovriti najkasnije etiri godine od datuma pristupanja EU-u.17

15 Sustav RAPEX ne obuhvaa prehrambene, farmaceutske i medicinske proizvode.16 SOLVIT. Dostupno na: http://ec.europa.eu/solvit/site/index_en.htm (stanje 5. 12. 2011.).17 Tekst Ugovora o pristupanju RH EU, str. 122.

32


Izazovi

Otvaranje hrvatskoga trita konkurentskim europskim poduzetnicima moe oteati poslovanje domaim poduzetnicima. Osim to e biti znatno izloeniji pritisku s trita EU-a, domai poduzetnici morat e poduzeti znatna ulaganja. Morat e teiti veoj kvaliteti proizvoda, uz irenje poslovanja i ravnopravno ukljuivanje u dinamino jedinstveno trite EU-a.

Potrebna su daljnja ulaganja u jaanje administrativnih kapaciteta tijela nadlenih za nadzor trita te provedbu postupaka normizacije, akreditacije, procjene usklaenosti i metrologije.

+ Prednost Vei izbor cijene i kvalitete proizvoda.

+ Prednost ire mogunosti poslovanja poduzetnika na tritu od 500 milijuna potroaa.

+ PrednostManji trokovi i nie cijene zbog ujednaenog sustava standardizacije i izbjegavanja dvostrukog testiranja.

+ Prednost Vea sigurnost proizvoda.

- IzazovTrokovi jaanja administrativnih tijela nadlenih za nadzor trita te provedbe postupaka normizacije, akreditacije, procjene usklaenosti i metrologije.

- IzazovNuno poboljanje kvalitete proizvoda kako bi poduzetnici uspjeno poslovali u uvjetima poveane konkurencije na tritima EU-a.

Sloboda kretanja radnika

34


Polazita

Pravna steevina EU-a iz podruja slobode kretanja radnika propisuje da graani jedne drave lanice imaju pravo raditi u drugoj lanici. Graani koji rade ili trae posao u drugoj dravi ne smiju ni na koji nain biti diskriminirani u odnosu na dravljane te drave lanice te u odnosu na graane sa stalnim prebivalitem u toj dravi, a obveza poznavanja slubenog jezika smije se primjenjivati samo u odreenim situacijama i individualno, od sluaja do sluaja. Ograniavanje trita rada tako da se prednost daje matinim dravljanima doputeno je samo iznimno, i to za obavljanje poslova koji se odnose na obnaanje javne vlasti i odgovornost za zatitu opih interesa drave.

Pravna steevina navodi da se s radnicima migrantima mora postupati jednako kao i s domaim radnicima u pogledu uvjeta rada te socijalnih i poreznih olakica. Kako bi sloboda kretanja radnika potpuno zaivjela, EU je izgradio mehanizam za koordinaciju odredaba nacionalnoga sustava socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja za osigurane osobe i njihove obitelji koje dolaze u drugu dravu lanicu.

Prednosti

Radnici e moi konkurirati na tritima rada drugih drava lanica i u pravilu moi e se slobodno zapoljavati u zemljama EU-a bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola. U posljednjem valu proirenja, neke stare drave lanice Velika Britanija, Irska i vedska od samog poetka nisu primjenjivale nikakva ogranienja za dravljane novih drava lanica, pa se moe oekivati da bi se to moglo ponoviti i pri proirenju na Hrvatsku.

Moe se oekivati da e se ulazak u EU povoljno odraziti na zaposlenost i da e dio nezaposlenih graana pronai privremeno ili trajnije zaposlenje u drugim dravama lanicama. Primjerice, kao rezultat emigracije nezaposlenih osoba u stare drave lanice, ali i kreiranja novih radnih mjesta kod kue, u godinama nakon proirenja nezaposlenost je u novim lanicama kontinuirano padala i etiri godine nakon ulaska u lanstvo gotovo je prepolovljena u ekoj, Estoniji, Litvi, Poljskoj i Slovakoj.18 Nakon proirenja 2007. godine 2,5% rumunjske radne snage te 1,7% bugarske emigriralo je u druge drave lanice to je smanjilo nezaposlenost u tim dravama.19

Graani e od trenutka ulaska u EU moi koristiti mreu EURES, koja nudi informacije, savjete i spajanje poslodavaca i radnika na tritu rada Unije. Od stupanja u lanstvo EURES e u svojim redovima imati i savjetnike iz Hrvatske, a svi sadraji EURES-ova portala bit e i na hrvatskom jeziku.

18 Eurostat. Unemployment rates. Dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Table_unemployment_rates.PNG&filetimestamp=20110504123450(stanje 5. 12. 2011.). 19 Five years of an enlarged EU. Economic achievements and challenges (Bruxelles: European Com-mission 2009.), str. 131.

35

Sloboda kretanja radnika

Trenutano u Hrvatskoj postoji viak radnika s niskim i samo opim znanjima i vjetinama. Oekuje se da e hrvatsko gospodarstvo imati koristi od mogueg priljeva kvalificirane radne snage, a s obzirom na povezanost izmeu liberalizacije trita rada i inozemnih ulaganja moe se oekivati povoljno djelovanje slobode kretanja radnika i na razinu inozemnih investicija.

Nastave li se sadanja demografska kretanja, stanovnitvo Hrvatske nee se samo smanjivati nego e biti i sve starije. Stoga bi se u budunosti Hrvatska mogla suoiti s problemom manjka radne snage, a liberalizacija trita rada i eventualni priljev radne snage iz EU-a moe biti instrument za rjeavanje tog problema.

Izazovi

Od datuma ulaska u EU na Hrvatsku e se primjenjivati iste vremenske restrikcije, procedure i mehanizmi koji su koriteni u pogledu zapoljavanja pri proirenju 2004. i 2007. godine. To znai da e u skladu s tzv. formulom 2+3+2 u ukupnom razdoblju od najvie sedam godina nakon ulaska u EU drave lanice moi primjenjivati nacionalne mjere koje ureuju pristup hrvatskih dravljana njihovim tritima rada, ali e svaka drava lanica u bilo kojem trenutku moi deklarativno izjaviti kako te mjere nee vie primjenjivati.20 Hrvatska prema naelu reciprociteta u istom razdoblju ima pravo ograniiti svoje trite rada za dravljane onih drava koje primjenjuju izuzea na podruju trita rada.

Iseljavanje visokokvalificiranih radnika, tzv. odljev mozgova, i ubudue e biti prepreka na putu razvoja hrvatskoga gospodarstva, a ne bude li se unaprijed strateki promiljalo, liberalizacija trita rada nakon ulaska u EU mogla bi dodatno pogorati situaciju. Na hrvatskom tritu rada zabrinjava injenica da je stopa emigracije visoko kvalificiranih radnika via od stope emigracije nisko kvalificiranih radnika.21

Iako bi prisutnost visokokvalificiranih imigranata na hrvatskom tritu rada bila poticajna i korisna, za sada ne postoji krovna migracijska politika koja bi zajamila pozitivne uinke tih procesa.22 Osim toga, prepreka je zapoljavanju visokokvalificiranih imigranata openito slaba fleksibilnost trita rada, koja se oituje u injenici da je otputanje vika radnika jo uvijek teko i skupo, a i da su trokovi zapoljavanja visoki. Indeks tekoe zapoljavanja, koji sagledavajui razne pokazatelje govori o razini tekoa pri zapoljavanju, u Hrvatskoj je vii nego u novim dravama lanicama, osim u Rumunjskoj i Sloveniji, te znatno vii nego u tada uspjenim gospodarstvima starih lanica, primjerice Danske, Irske i Velike Britanije.23

20 Tekst Ugovora o pristupanju RH EU, str. 123.21 Convergence Report; svezak II: Cjelovito izvjee; br. 48879-HR (Svjetska banka, 2009.), str. 32.22 Ibid. 23 Ibid., str. 35.

36


+ PrednostGraani e se moi slobodno zapoljavati u zemljama EU-a u naelu bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola.

+ Prednost Hrvatsko gospodarstvo imat e koristi od priljeva kvalificirane radne snage i investicija.

+ Prednost Smanjenje nezaposlenosti.

- Izazov Mogue iseljavanje kvalificirane domae radne snage (tzv. odljev mozgova).

- IzazovPrivremena ogranienja koja mogu uvesti drave lanice onemoguit e slobodno zapoljavanje u tranzicijskom razdoblju, najdulje sedam godina.

Sloboda pruanja usluga i poslovni nastan

38


Polazita

Sloboda poslovnog nastana ostvaruje se obavljanjem slobodne djelatnosti ili obrta (ako je rije o fizikim osobama, tj. pojedincima koji obavljaju tu vrstu djelatnosti), odnosno pravom pravnih osoba (primjerice, raznih oblika trgovakog drutva) s podruja EU-a na pokretanje i obavljanje samostalne djelatnosti. Sloboda pruanja usluga odnosi se na privremeno obavljanje djelatnosti. Usklaenost nacionalnog zakonodavstva lanica s pravnom steevinom EU-a nuna je kako bi se uklonile pravne i administrativne prepreke koje mogu ometati slobodu pruanja usluga, odnosno ostvarenje prava poslovnog nastana. Drave lanice EU-a dune su osigurati nesmetan poslovni nastan i pruanje usluga uklanjanjem ogranienja u svojem nacionalnom zakonodavstvu.

Tom podruju pripada uzajamno priznavanje kvalifikacija i diploma drava lanica EU-a. Iznimke su, primjerice, odreene regulirane profesije (primjerice arhitekti, odvjetnici i sl.), koje prati minimalni zajedniki program izobrazbe kako bi se kvalifikacija steena u jednoj dravi lanici automatski priznavala u drugoj.24 Zanimanja koja podrazumijevaju obavljanje djelatnosti koja predstavlja provedbu javnih ovlasti (primjerice suci, vojne profesije i sl.) podlona su ogranienjima, iako se takva ogranienja u EU-u izrazito restriktivno tumae.

Prednosti

Hrvatska e postati dijelom konkurentskog dinaminog trita bez granica izmeu drava lanica. Hrvatski graani koji ele obavljati samostalnu djelatnost kao samozaposlene osobe ili putem osnivanja trgovakih drutava i podrunica u dravi lanici EU-a, tj. preko ve postojeih trgovakih drutava i podrunica u Hrvatskoj, moi e to initi na jednak nain i pod jednakim uvjetima kao dravljani drave lanice u kojoj se ta samostalna djelatnost obavlja. Hrvatski poduzetnici dobivaju mogunost proiriti poslovanje. Trite usluga postat e otvorenije i slobodnije. Hrvatski graani imat e znatno iri izbor u pogledu kvalitete i cijene usluge.

Posredan pozitivni uinak liberalizacije i osiguranja nesmetanog pruanja prekograninih usluga vidljiv je i u znatnom pritisku na poduzetnike na tritu koji se u pruanju usluga vode potrebama kupaca. Nadalje, uspostavom jedinstvene kontaktne toke pri Hrvatskoj gospodarskoj komori omoguit e se pruanje pomoi zainteresiranim osobama koje trebaju obaviti postupke i ispuniti uvjete za pristup i obavljanje uslune djelatnosti. Na taj bi se nain pretpostavke za obavljanje uslune djelatnosti trebale znatno pojednostavniti i ubrzati te postati djelotvornije.

Kao drava lanica Hrvatska e imati obvezu meusobne upravne suradnje preko Informacijskog sustava unutarnjeg trita (Internal Market Information System, IMI).

24 Izvjee o analitikom pregledu Hrvatska, Poglavlje 3. Sloboda pruanja usluga (Vlada Republike Hrvatske) 19. 6. 2011.

39

Sloboda pruanja usluga i poslovni nastan

Sustav je namijenjen suradnji administracijskih sustava drava lanica Europskoga gospodarskog prostora. Sustav IMI pomae nadlenim tijelima drava lanica EU-a prevladavati praktine potekoe (jezina raznolikost, druge razlike sustava drava lanica, odreivanja tijela nadlenih za pojedina pitanja u dravama lanicama). Umreavanje u IMI znatno e pojednostavniti administrativne procedure kako u podruju uzajamnog priznavanja kvalifikacija za obavljanje odreene djelatnosti, tako i u vezi s razliitim drugim pitanjima prekograninog obavljanja djelatnosti.

Pristup obavljanju pojedinih djelatnosti (putem poslovnog nastana ili privremenog pruanja usluga u drugoj dravi lanici) postat e otvoreniji. Naime u podruju poslovnog nastana i pruanja usluga doputene su iznimke ograniavanja sloboda iz razloga javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja svedene na minimum.25 U tom smislu, protekcionistike mjere na tritu (primjerice, obveza ishoenja dozvola za obavljanje samostalne djelatnosti, odnosno pruanje usluga) morat e biti posve opravdane kako bi bile doputene. Jedno od estih ogranienja poslovnog nastana, uvjet dravljanstva, sve e se tee moi opravdati. Primjerice, pravna steevina odreuje kako djelatnost javnog biljenika ne predstavlja izvravanje javne ovlasti u mjeri u kojoj je potrebno da bi se takva djelatnost izuzela od slobode pruanja usluga i poslovnog nastana. Ogranienje pristupa toj vrsti djelatnosti kroz uvjet dravljanstva drave lanice na ijem se podruju javnobiljenika djelatnost obavlja, dravljanima drugih lanica nije doputeno. Uvjet dravljanstva ne moe se primijeniti ni za odvjetniku djelatnost zato to to nije djelatnost izvravanja javnih ovlasti.

Prijenos pravne steevine u hrvatski pravni sustav omoguit e automatsko priznavanje kvalifikacija steenih u Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti na podruju druge drave lanice EU-a. Omoguit e takoer priznavanje kvalifikacije steene u bilo kojoj dravi lanici na hrvatskom tritu. Hrvatski graanin koji ima kvalifikaciju za obavljanje odreene djelatnosti (na trajnoj ili privremenoj osnovi), moi e tu djelatnost obavljati u drugoj dravi lanici. U tom smislu, zadovoljavanje dodatnih uvjeta, testiranja, postupci priznavanja kvalifikacija ili bilo koji drugi oblik ogranienja nametnut od druge drave lanice nee biti doputen. Pristupnim ugovorom26 odreena je obveza svih drava lanica o priznavanju isprava o formalnoj osposobljenosti doktora medicine, medicinske sestre ope njege, doktora dentalne medicine, veterinara, primalje, magistra farmacije i arhitekta, koje je izdala biva Jugoslavija, odnosno za koje je osposobljavanje zapoelo za Sloveniju, prije 25. lipnja 1991, odnosno Hrvatsku prije 8. listopada 1991.

Snanija liberalizacija usluga od opeg interesa, primjerice u podruju prijevoza, opskrbe strujom i plinom, telekomunikacijskih usluga, potanskih usluga, graanima donosi dobrobiti dinaminijeg trita. Mogu se oekivati kvalitetniji proizvodi i usluge, s cijenama koje ne moraju biti nie, ali e svakako biti raznolikije i vie odgovarati

25 Sloboda poslovnog nastana i sloboda pruanja usluga podlone su, dodue vrlo rijetko, doputenim ogranienjima iz razloga javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja. 26 Tekst Ugovora o pristupanju RH EU, str. 70.

40


kvaliteti proizvoda i usluge za koje su ponuene. Otvaranje trita zahtijeva pomno odreivanje uloge drave i regulaciju trita kako bi se osigurala primjena trinih sloboda i pravila trinog natjecanja, uz ouvanje nesmetanog pruanja tih usluga u javnom interesu.

Izazovi

Radi funkcioniranja u dinaminoj natjecateljskoj okolini poduzetnika drugih drava lanica, hrvatski poduzetnici morat e podii razinu svojeg poslovanja. To zahtijeva dodatno osposobljavanje i ulaganje u ljudske resurse i tehnologiju, uz znatna financijska sredstva. Pojedini hrvatski poduzetnici suoit e se s jakom europskom konkurencijom to moe donijeti privremene gubitke u poslovanju sve dok ne postignu razinu nunu za profitabilno djelovanje na tritu.

+ Prednost

Mogunost proirenja poslovanja hrvatskih poduzetnika radi obavljanja samostalne djelatnosti na podruju drava lanica, pod uvjetima koji vrijede za dravljane tih drava lanica.

+ PrednostKoristi uklanjanja administrativnih prepreka radi uzajamnog priznavanja steenih strunih kvalifikacija u drugim dravama lanicama.

+ Prednost Bolje usluge i vei izbor zbog liberalizacije trita i ukidanja protekcionizma.

- IzazovPotrebna vea ulaganja radi jaanja konkurentnosti domaih proizvoda i usluga te udovoljavanja standardima EU-a.

Sloboda kretanja kapitala

42


Polazita

Uz kretanje kapitala ova sloboda obuhvaa usluge platnog prometa i spreavanje pranja novca i financiranja terorizma. To poglavlje ima kljuno mjesto u ostvarenju otvorenog, integriranog, konkurentskog i efikasnog financijskog trita i strukture financijskih usluga diljem Europske unije uklanjajui ogranienja na kapitalna kretanja, kako unutar EU-a, tako i izmeu drava lanica i treih zemalja. Sloboda kretanja kapitala donosi optimalnu alokaciju sredstava i stvaranje efikasnog i konkurentskog financijskog trita te potie ostale slobode, tj. slobodno kretanje roba, osoba i usluga.

Kapitalni poslovi obuhvaaju izravna ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslovanje vrijednosnim papirima i udjelima u investicijskim fondovima, kreditne poslove, depozitne poslove, plaanja na temelju ugovora o osiguranju, jednostrane prijenose imovine. Tekua plaanja odnose se na tekue poslove odnosno poslove zakljuene izmeu rezidenata i nerezidenata kojih svrha nije prijenos kapitala.

Za Hrvatsku su se pregovori u tom poglavlju odnosili ponajprije na usklaivanje propisa iz podruja kretanja kapitala i tekuih plaanja, platnog prometa kao i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. Tijekom priprema za lanstvo u EU-u usklaeni su propisi vezani uz pravnu steevinu i usvojeni brojni zakoni koji ureuju podruje slobode kretanja kapitala, usluga platnog prometa i borbe protiv pranja novca te financiranja terorizma.

U borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma Hrvatska je radi potpunog usklaivanja zakonodavnog, institucionalnog i provedbenog okvira s pravnom steevinom EU-a i prihvaenim standardima u podruju spreavanja pranja novca 2008. godine donijela Zakon o spreavanju pranja novca i financiranja terorizma27 te Akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Slobodno kretanje kapitala u podruju nekretnina ne odnosi se na one koje, kao neotuive iz dravnog vlasnitva, ne mogu stjecati ni domae ni strane osobe npr. ume i umsko zemljite u dravnom vlasnitvu, javno vodno dobro, mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i nekretnine na njima u vlasnitvu Hrvatske, upanije, grada i opine a koji su ureeni posebnim zakonima (Zakon o umama, Zakon o otocima, Zakon o vodama). Takoer, postoje nekretnine koje su iskljuene iz pravnog prometa (opa dobra) i na kojima ni domae ni strane osobe ne mogu stjecati vlasnitvo ni druga stvarna prava, poput javnih cesta, pomorskog dobra i morskih luka, a to je ureeno Zakonom o javnim cestama i Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Ti posebni reimi stjecanja nekretnina nisu diskriminatorne prirode i u skladu su s pravnom steevinom EU-a.

27 Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma, NN 87/08.

43

Sloboda kretanja kapitala

Prednosti

lanstvo u Europskoj uniji nee Hrvatskoj donijeti velike promjene u ovom podruju zato to je ve ostvarena potpuna liberalizacija kapitalnih kretanja i neke su prednosti ve vidljive u praktinoj primjeni. Prema Zakonu o deviznom poslovanju, potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija nastupila je 1. sijenja 2011.

Za graane Hrvatske to znai mogunost obavljanja mnogih financijskih operacija u inozemstvu, na primjer otvaranja bankovnih rauna, odobravanja kredita nerezidentima, unoenja i iznoenja gotovog novca iz zemlje bez ogranienja, kupovanja dionica u stranim kompanijama, razliitih mogunosti investiranja kao i kupovanje nekretnina. Takoer je izraena korist za razvoj kompanija svih veliina kroz otvorene mogunosti investiranja, a iste su mogunosti otvorene i za graane EU-a.

Slijedom Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) Hrvatska je ve od 1. veljae 2009. liberalizirala trite nekretnina ime je pri kupnji nekretnina dravljanima lanica EU-a omoguen jednak tretman kao i hrvatskim dravljanima. Pritom valja istaknuti da je liberalizacija trita nekretnina omoguila i hrvatskim dravljanima kupnju nekretnina u inozemstvu.

Budui da graani Unije ve sada mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, ne oekuje se nagao porast potranje nakon pristupanja, a s obzirom na to da ovdje govorimo o privatnom vlasnitvu, vano je istaknuti da vlasnici sami odluuju kome e i kada prodati nekretninu.

lanstvo u EU-u imat e pozitivne uinke za sve sudionike financijskih trita, kao i za graane, poduzetnike, ulagae, odnosno korisnike financijskih usluga. Tako e slijedom daljnjeg ukidanja ogranienja kretanja kapitala hrvatski graani i poduzetnici imati vee mogunosti izbora financijskih institucija s kojima ele poslovati, primjerice pri obavljanju platnog prometa. Zahvaljujui ve provedenom usklaivanju s pravnom steevinom na podruju platnog prometa i izdavanja elektronikog novca, prava korisnika platnih usluga znatno su poboljana, a propisana je i vea transparentnost pruanja takvih usluga od pruatelja platnih usluga i izdavatelja elektronikog novca. Primjer je obveza pruatelja da posve transparentno informira potroaa o cijeni usluge, rokovima plaanja, koritenim teajevima stranih valuta, naknadama i kamatama, a sve informacije moraju potroau biti dostupne besplatno.

U borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma Hrvatska je uspostavila uinkovit sustav utemeljen na dosljednoj provedbi Zakona o spreavanju pranja novca i financiranja terorizma. Sustav podrazumijeva ukljuenost i suradnju vie institucija kojih je cilj ustanoviti, obraditi i procesuirati sve sluajeve sumnje na pranje novca i financiranje terorizma. Radi jaanja svijesti obveznika Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma nadzorna tijela u suradnji s Uredom za sprjeavanje pranja novca provode trajne edukacije to u konanici znai bolje funkcioniranje sustava za graane i poduzetnike.

44


Izazovi

S obzirom na nerazvijenost naih poljoprivrednih podruja, liberalizacija trita poljoprivrednog zemljita mogla bi donijeti vei interes za prodaju zemljita strancima, a to bi moglo izazvati poremeaje na domaem tritu. Kako bi se to izbjeglo Hrvatskoj je odobreno sedmogodinje prijelazno razdoblje u kojem e se zadrati postojea ogranienja vezano uz prodaju poljoprivrednog zemljita privatnim ili pravnim osobama iz EU-a i Europskoga ekonomskog prostora i nakon pristupanja Hrvatske Uniji. Ocijeni li se da za to postoji potreba, rok e se moi produljiti za jo tri godine.28 Oekuje se da e prijelazno razdoblje omoguiti dodatni razvoj i osnaiti trite poljoprivrednog zemljita i nakon pristupanja Uniji.

28 Tekst Ugovora o pristupanju RH EU, str. 129.

+ Prednost Vee mogunosti izbora financijskih institucija.

+ PrednostMogunost otvaranja bankovnih rauna u inozemstvu i kupovanja dionica u stranim kompanijama u zemljama EU-a.

+ Prednost Vea prava korisnika platnih usluga.

- Izazov Osnaivanje trita poljoprivrednog zemljita u prijelaznom razdoblju.

Javna nabava

46


Polazita

Javna nabava oznaava postupak u kojem javni naruitelj, koji samostalno ne stjee financijska sredstva nego je neposredan ili posredan korisnik dravnog ili lokalnog prorauna, naruuje robe, usluge ili izvoenje radova od privatnih ponuditelja, to izravno povezuje javni i privatni sektor. Pravna steevina EU-a u podruju javne nabave temelji se na naelima transparentnosti, jednakog postupanja, slobodnog trinog natjecanja i nediskriminacije. EU predstavlja najvee trite javne nabave na svijetu i nastoji osigurati sudjelovanje gospodarskih subjekata bez diskriminacije. Udio javne nabave u BDP-u Unije iznosi oko 16% i stoga moe biti poluga razvoja kojom e se iskoristiti prednosti unutarnjeg trita, poveati konkurentnost i dati dodatan poticaj istraivanju, razvoju i inovacijskoj politici.29

Hrvatska se tijekom pristupnih pregovora obvezala ostvariti znaajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije na svim razinama vlasti i u osjetljivim podrujima, poput javne nabave. Takoer, preuzela je obvezu provedbe otrijih preventivnih mjera u borbi protiv korupcije i sukoba interesa, a obje su obveze izravno povezane s nastavkom jaanja neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti, profesionalizma i uinkovitosti pravosua. Budui da je to jedno od poglavlja u kojima e Europska komisija kontinuirano nadgledati daljnji napredak do punopravnog lanstva, moe se oekivati da e nadzor pravosua i javne uprave pridonijeti boljem upravljanju sustavom javne nabave i nakon lanstva.

Hrvatska je uglavnom uskladila svoj pravni okvir sa zajednikom pravnom steevinom u cijelom sustavu javne nabave, koji ukljuuje i koncesije, javno-privatno partnerstvo te pripadajui sustav pravnih lijekova.30 Strategija i Akcijski plan razvoja sustava javne nabave, doneseni 2008. godine, donekle su taj sustav unaprijedili. Tijekom pregovora Hrvatska je izgradila odgovarajuu institucionalnu strukturu i administrativne kapacitete zaduene za provedbu i koordiniranje politike javne nabave. Sredinji registar obveznika javne nabave ustanovljen je 2009., a iste je godine osnutkom Ureda za sredinju javnu nabavu Vlade RH pokrenut centraliziran postupak javne nabave za tijela sredinje vlasti.31 Javni naruitelji i gospodarski subjekti upoznati su s postupcima javne nabave u brojnim programima edukacije koji su se, osim na sredinjoj, provodili i na razini podrune i lokalne samouprave.32

Do danas su stvoreni preduvjeti za transparentnu i pravodobnu razmjenu informacija i podataka sa svim registriranim subjektima nabave, a sam proces dodjele ugovora o javnoj nabavi znatno je poboljan. Tome je pridonijelo i uvoenje elektronike podrke sustavu javne nabave, u kojoj javni naruitelj putem elektronikog sustava mora osigurati informacije ponuaima navodei specifikacije predmeta nabave te ne

29 Rolfstam, M. (2009) Public Procurement as an Innovation Policy Tool: the Role of Institutions. Sci-ence and Public Policy, 36 (5).30 Croatia 2011 Progress Report (SEC(2011) 1200), str. 29.31 Izvjee o napretku HR za 2010 (SEC(2010) 1326), str. 29.32 Izvjee o napretku HR za 2009 (SEC(2009)1333), str. 36.

47

Javna nabava

smije sprijeiti, ograniiti ili naruiti trino natjecanje. Takoer, svi ugovori s novanim iznosom veim od 70 tisua kuna moraju biti objavljeni u Narodnim novinama, a od 2010. godine u postupak odobrenja takvih ugovora moraju biti ukljuene osobe koje su zavrile novi specijalistiki program izobrazbe u podruju javne nabave to unapreuje kapacitete podrune i lokalne razine uprave, a usavravanje je omogueno i gospodarstvenicima i nevladinim udrugama.33 Posljedino, oekuje se da e se tim mjerama znatno smanjiti korupcija i zloupotrebe u podruju javne nabave te proraunska sredstva koristiti uinkovito, namjenski i transparentno.

Novim Zakonom o javnoj nabavi, koji stupa na snagu 1. sijenja 2012., Hrvatska se i dalje usklauje s pravnom steevinom te omoguuje intenzivniji razvoj elektronike podrke sustavu javne nabave. Zakon osigurava graanima veu transparentnost i smanjuje trokove postupka te korupciju i zloupotrebu albenog postupka.34

Prednosti

lanstvo u EU-u trebalo bi osigurati dodatnu transparentnost i uinkovitost postupaka javne nabave, to znai nastavak smanjenja korupcije, zloupotreba i nepravilnosti kako bi se onemoguilo pogodovanje pojedinim ponuaima u postupcima javne nabave. Posljedino, to bi trebalo osigurati bolje upravljanje proraunskim sredstvima, unapreenje javnih usluga te uinkovitiji javni sektor u cjelini, ukljuujui lokalne i regionalne razine vlasti. Postupci javne nabave u konanici bi trebali graanima osigurati veu vrijednost za novac. U prvoj godini lanstva Hrvatskoj je meu ostalim na raspolaganju 29 milijuna eura privremene financijske pomoi za razvoj i jaanje administrativnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva EU-a te poticanje razmjene najbolje prakse meu akterima. Taj prijelazni instrument namijenjen je jaanju odreenih institucionalnih sposobnosti koje nije mogue financirati iz strukturnih fondova ili fondova za ruralni razvoj.35 Dio tih sredstava moe se iskoristiti i za daljnje jaanje kapaciteta u podruju javne nabave, ponajprije javnih naruitelja, koji su esto poduzea u dravnom vlasnitvu te lokalne i regionalne razine vlasti.

lanstvo u EU-u trebalo bi stvoriti uvjete za uspjeniji nastup hrvatskih tvrtki na jedinstvenom tritu javne nabave EU-a. Naime, hrvatski poslovni subjekti mogu sudjelovati u postupcima javne nabave drava lanica Unije bez ogranienja od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), odnosno od veljae 2005. godine, no do sada nisu ostvarili znaajnije rezultate. lanstvo u Uniji poveava prostor za nastup hrvatskih tvrtki na tritu javne nabave EU-a, pa je i to podruje u kojemu se privatni sektor treba pripremiti. Hrvatska je lanica informacijskog sustava e-Certis, koji hrvatskim gospodarskim subjektima omoguuje identifikaciju

33 Izvjee o napretku HR za 2010. Ibid., str. 29.34 Zakon o javnoj nabavi, NN 90/2011.35 Tekst Ugovora o pristupanju RH EU, str. 44.

48


potrebnih dokumenata i certifikata koji su im potrebni u postupcima javne nabave u svim zemljama lanicama EU-a.

Uz smanjenje korupcije i bolje upravljanje javnim financijama, dugoroni uinci lanstva u podruju javne nabave trebali bi pozitivno utjecati i na gospodarski razvoj i zapoljavanje poticanjem trinog natjecanja i promicanjem izvrsnosti.36 Naime jaanje konkurencije i eliminiranje zloupotreba ovlasti nacionalnih gospodarskih subjekata na tritu javne nabave trebalo bi osigurati bolju alokaciju resursa i utede te posljedino vei gospodarski rast i standard. Tome bi trebala pridonijeti i mogunost podnoenja albi Europskoj komisiji, kojima gospodarski subjekti ukazuju na propuste pojedinih drava u potovanju pravne steevine u podruju javne nabave.

Naposljetku, vano je istaknuti da e i sami hrvatski graani moi sudjelovati u javnim konzultacijama Europske komisije kojih je svrha moderniziranje regulative u podruju javne nabave u cijeloj Europskoj uniji. Tako e i oni dati doprinos reformskim naporima kojima i drugi sudionici tee poveati uinkovitost i konkurentnost trita javne nabave uz istodobno smanjenje trokova te poticanje gospodarskog rasta i inovacija.

Izazovi

Potencijalni izazov moe biti injenica da je javna nabava kao unosno podruje esto izloena koruptivnim pritiscima i partikularnim interesima. Premda je znatan napredak postignut od 2009. kada je reeno da je u Hrvatskoj opseg korupcije i dalje velik u javnim nabavama,37 samo daljnjim unapreenjem institucionalnih kapaciteta javnih naruitelja te potovanjem vladavine prava mogu se sprijeiti budue eventualne zloupotrebe u tom sektoru. Pritom je potrebno educirati i podizati svijest javnih naruitelja o pitanju sukoba interesa, a to se naroito odnosi na tijela lokalne i regionalne vlasti. Najbolji jamac osiguranja pravilnog i transparentnog postupka javne nabave jest trajna politika opredijeljenost za reforme i nakon ulaska u lanstvo. Naime nakon zavretka pristupnih pregovora razina pritiska same Unije slabi, pa to nerijetko moe voditi slabljenju reformskih napora, a javna je nabava podruje u kojem bi se to moglo oitovati. Stoga je bitno unapreivati kapacitete gospodarskih subjekata, lokalne i regionalne vlasti u postupcima javne nabave, poveavati graansku svijest o njihovoj vanosti te tako spreavati pojavu korupcije.

S obzirom na nastup na jedinstvenom tritu moe se oekivati da e neke tvrtke u Hrvatskoj, koje sada imaju povlaten poloaj na domaem tritu, izgubiti taj poloaj to e kratkorono dovesti do odreenih ekonomskih gubitaka. Dokazano je meutim da povlateni tretman nacionalnih tvrtki i davatelja usluga na tritu javne nabave rezultira neoptimalnom alokacijom resursa, to znai da e i ti kratkoroni

36 Javna nabava Minivodi za poslovnu zajednicu, MINGORP, travanj 2009., str. 5.37 Izvjee o napretku HR za 2009. (SEC(2009) 1333), str. 36.

49

gubici ubrzo biti prevladani koristima vee konkurencije, odnosno niih trokova i bolje usluge koju e pruiti novi ponuai.

Premda hrvatske tvrtke od 2005. mogu sudjelovati na tritu javne nabave EU-a, nisu tu mogunost dovoljno iskoristile, pa stoga postoji bojazan da se mogunosti toga trita nee dovoljno koristiti ni u budunosti. Ipak, uspjenost sudjelovanja na tritu javne nabave EU-a najvie ovisi o sposobnosti i konkurentnosti samih gospodarskih subjekata da realiziraju ponuene poslovne mogunosti.

Bitna pretpostavka za uspjenu provedbu pravne steevine u podruju javne nabave jest daljnje jaanje institucionalnih kapaciteta glavnih zainteresiranih skupina u sustavu javne nabave i razvijanje njihova koordinacijskog mehanizma.38

38 Croatia 2011 Progress Report (SEC(2011) 1200), str. 29.

+ PrednostVea transparentnost i uinkovitost sustava javne nabave, naroito na lokalnim i regionalnim razinama vlasti i u javnim poduzeima.

+ PrednostUinkovitije koritenje proraunskih sredstava te unapreenje javnih usluga to graanima osigurava veu vrijednost za novac.

+ Prednost Smanjenje korupcije, zloupotreba i nepravilnosti u poslovanju.

+ PrednostPoboljanje znanja i vjetina djelatnika u dravnoj i javnoj upravi za pripremu i provedbu postupaka javne nabave.

+ PrednostVee poslovne mogunosti hrvatskih gospodarskih subjekata na tritu javne nabave EU-a.

- IzazovMogue slabljenje reformskih napora nakon ulaska u EU moglo bi se negativno odraziti na sustav javne nabave, naroito na razini lokalne i regionalne vlasti.

- Izazov Potrebno daljnje jaanje institucionalnih kapaciteta.

Carinska unija i vanjskotrgovinska politika

52


Polazita

lanstvom u Europskoj uniji Hrvatska postaje dijelom zajednikog trita koje proizvodi petinu svjetskog BDP-a. EU je ujedno najvei svjetski izvoznik i uvoznik roba i usluga. Udio zemalja EU-a u ukupnom izvozu Republike Hrvatske u 2010. godini bio je 61%, a u uvozu 60%39 pa je daljnja integracija u zajedniko trite logino rjeenje od kojeg e imati dugorone koristi graani Hrvatske kao potroai, ali i kao radnici i poduzetnici.

lanstvo u EU-u znai uspostavu carinske unije, odnosno usvajanje trgovinskog reima nove lanice prema treim zemljama jednakog onom koji vrijedi za postojee lanice EU-a. Podruje slobodne trgovine, odnosno bescarinska bilateralna trgovina, ostvaruje se prije punopravnog lanstva, pridruenim lanstvom. Za Hrvatsku, kao i ostale drave obuhvaene Procesom stabilizacije i pridruivanja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija), ukidanje carina na meusobnu trgovinu ostvaruje se temeljem sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju,40 s prijelaznim razdobljem koje poinje stupanjem na snagu tzv. privremenog sporazuma. Punopravnim lanstvom uklanjaju se i preostale necarinske barijere vanjskoj trgovini, poput diskriminatornih tehnikih pravila ili poticanja kupnje domaih (nacionalnih) proizvoda. Najvidljiviji dio uspostave carinske unije s EU-om jest usvajanje zajednike vanjske carine prema treim zemljama (Common External Tariff, CET). Hrvatska e stupanjem u lanstvo EU-a preuzeti zajedniku carinsku tarifu, koja na razini vaganog prosjeka (mjereno ovisno o udjelu pojedinih proizvoda u ukupnom uvozu) iznosi 3,2% u odnosu na vrijednost uvoza, znatno manje od sadanje prosjene carinske zatite u Hrvatskoj od 4,5%. Za pojedine proizvode promjene razine carinske zatite bit e vrlo velike. Primjerice, za naftne derivate rije je o smanjenju prosjene carine sa 9,7% na 2,0%, a za elektrine strojeve sa 4,7% na 2,4%. Istodobno, za veinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda poveat e se carinska zatita Hrvatske prema treim zemljama.41

Nadalje, nove lanice postaju sudionicama zajednike trgovinske politike to znai da preuzimaju prava i obveze unilateralnih, bilateralnih i multilateralnih preferencijalnih trgovinskih aranmana EU-a,42 primjerice obveze daljnje liberalizacije trgovine koje e se provesti sadanjim i buduim trgovinskim aranmanima. lanstvom u Uniji Hrvatska e ujedno pristupiti takozvanom Europskom gospodarskom prostoru (European Economic Area, EEA), kojim je uspostavljeno jedinstveno trite na

39 Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u 2010. konani podaci, Priopenje broj 4.2.4. (Dravni zavod za statistiku, Zagreb), 5. 7. 2011.40 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske, s jedne strane, i Europskih za-jednica i njihovih drava lanica, s druge strane, potpisan je 29. listopada 2001. godine, s Makedonijom 9. travnja 2001., s Albanijom 12. lipnja 2006., s Crnom Gorom 15. listopada 2007., sa Srbijom 29. travnja 2008. te s Bosnom i Hercegovinom 16. lipnja 2008. Prijelazno razdoblje za ukidanje carina u sluaju Alba-nije i Makedonije iznosi 10 godina, za Hrvatsku je bilo 6 godina, koliko i za Srbiju, a za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu odreeno je na 5 godina. 41 World Tariff Profiles 2011 WTO, ITC, UNCTAD. 42 Rije je o preferencijalnoj, odnosno povlatenoj trgovini uz carinsku zatitu niu od redovite (nepref-erencijalne) carinske tarife.

53

Carinska unija i vanjskotrgovinska politika

podruju zemalja lanica EU-a te Norveke, Islanda i Lihtentajna. Preuzima se i bescarinski trgovinski reim sa vicarskom, kao i carinska unija s Turskom, to nije velika promjena jer je Hrvatska s tim zemljama ve uspostavila bescarinsku trgovinu.

U trenutku stupanja u lanstvo EU-a (1. srpnja 2013.) Hrvatska e preuzeti prava i obveze iz sporazuma EU-a s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom. Sporazumi e se provesti u potpunosti u dijelu koji se odnosi na ukidanje carina na trgovinu EU-a s tim zemljama, a to e se odnositi i na Hrvatsku kao novu lanicu. To takoer znai da e se nastaviti bescarinska trgovina Hrvatske s tim zemljama i da nee biti veih negativnih posljedica stavljanja izvan snage sporazuma s CEFTA-om (Central European Free Trade Agreement). Iznimka su pojedini poljoprivredni i prehrambeni proizvodi za koje navedene drave zadravaju carinsku zatitu ili imaju koliinsko ogranienje (kvote) preferencijalnog uvoza, pa e za te hrvatske proizvode biti donekle nepovoljniji uvjeti izvoza, jednako kao i za ostale drave lanice EU-a.

Ulaskom u EU Hrvatska e preuzeti preferencijalne trgovinske aranmane EU-a sa zemljama Mediterana (Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Palestina, Sirija, Tunis), s ileom, Meksikom, Junoafrikom Republikom, zemljama CARIFORUM-a (veina karipskih zemalja), Kamerunom, Obalom Bjelokosti i Republikom Korejom, pa e se ukinuti ili smanjiti carine za trgovinu i s tim zemljama. Hrvatska e takoer preuzeti odrednice preferencijalne trgovine koje je EU uspostavio s treim zemljama, poput zemalja kojima je EU odobrio Opi sustav preferencijala (General System of Preferences, GSP), a to su najmanje razvijene zemlje.

Nove lanice EU-a postaju i dijelom sustava trgovinskih zatitnih mjera, poput mehanizama zatite od uvoza subvencioniranih proizvoda ili uz dampinke cijene43. Takoer, europske tvrtke mogu zatraiti pomo Europske komisije u sluaju bilo kakvog oblika nedoputenih prepreka izvozu roba na trea trita.

Prednosti

Najvanija izravna korist carinske unije postupno je ukidanje granine kontrole prema EU-u to podrazumijeva izravnu utedu vremena i trokova kontrole, administrativne procedure pedicije i carinjenja te ubrzava i pojeftinjuje protok osoba i roba. Posredni je uinak ukidanja granine kontrole i znatno vei jer su smanjenje transakcijskih trokova i percepcija Hrvatske kao stabilnog i sigurnog partnera u Uniji velik poticaj za zakljuenje vrstih poslovnih i vlasnikih prekograninih veza izmeu poduzetnika. U dosadanjim uvjetima Hrvatska je imala status tree zemlje u usporedbi s novim lanicama koje su dinamino jaale tokove roba, usluga i faktora proizvodnje s ostalim lanicama Unije, dok je udio Hrvatske stagnirao, ak i u uvjetima ostvarivanja pridruenog lanstva i ukidanja barijera prema EU-u.

43 Rije je o uvozu proizvoda uz umjetno nie cijene, temeljem koritenja dravnih subvencija u zemljama izvoznicama ili uslijed stratekog prodavanja po cijenama niim od trokova proizvodnje radi osvajanja trita.

54


Pored klasinih izravnih utjecaja trgovinske liberalizacije, hrvatsko gospodarstvo imat e koristi i od brojnih posrednih mehanizama koji potiu izvoznu konkurentnost, primjerice u razvoju osnovne i poslovne infrastrukture, poput poveanja i poboljanja efikasnosti ulaganja u energetiku i telekomunikacijske mree, bolje dostupnosti poslovnih usluga te poboljanja mehanizama potpore razvoju obrazovanja, znanosti i tehnologije.

U sklopu pristupanja punopravnom lanstvu Hrvatska je postala dio sustava paneuropske dijagonalne kumulacije pravila o podrijetlu roba, koji ima veliko znaenje jer omoguuje stjecanje statusa domaeg proizvoda, koji je nuan za koritenje mogunosti preferencijalne trgovine. Na taj se nain u izvozni proizvod mogu ugraivati uvozne komponente iz svih zemalja Europskoga gospodarskog prostora, koje su dio sustava kumulacije pravila o porijeklu robe, pa i raunati kao domae komponente proizvoda. Pravila o podrijetlu proizvoda sastavni su dio svih preferencijalnih trgovinskih sporazuma.

lanstvo u EU-u donosi i dodatnu prednost u pogledu potencijalnog izvoza Hrvatske u tree zemlje i pored navedenih formalnih pogodnosti niih carina. Uspostavom dugorone suradnje s proizvoaima iz EU-a bit e lake ugraditi hrvatske proizvode kao komponente proizvoda EU-a, koji je u poj

Documents

Hrvatska i EU : Prednosti i izazovi članstva