Hrvatska i Slavonija u Ranome Srednjem Vijeku - I

8/2/2019 Hrvatska i Slavonija u Ranome Srednjem Vijeku - I

1/9

'"N'";8QJ.~QJC:~

ostavila traga graded obrarnbeai SUSEavkoji ce zaustaviti nadiranje osvajaca i stvoritiuvjete za potpunu baf9knu p~~obrazbu kraljevstva.

5.2. ReformacijaOJ-"""-0;Eo>ocQ)Eoc~OJ:~Co>'"i

Reformacija je bila pokret koji je u nekim hrvatskim zemljama jedva imao odjeka,a i ondje gdje je imao vise sliedbenika, kao u Siavoniji i Medimurju, ostavio je malotraga, ali (0ne rnoze utjecati na ocjenu da su upravo reforrnatori bili oni koji su prviput uporabom tiska kao razmjerno\novog medija nastojali prodrijeti u sve drustveneslojevei na taj nacin uvjeriti sto veci broj Ijudi u ispravnost svojih ideja. Reformacijaje u Hrvatskojbila manje prijeloman trenutak u vjerskoj povijesti, a mnogo viserazmede u historiji knjige i tiskarstva.Pritom je zanirnliivo da su svi glavni pokretaci protestanrske aktivnosti u Hrvatskoj

i Siavoniji dosli iz lstre, Medimurja iii austrijskih zemalja. Njihovu propovijedanju,odnosno sirenju propagande preko knjiga, pogodovale su simpatije nekih velikasa.{j9remaprotestantizrnu, ali i prisutnost znatnoga broja Nijemaca koji su sluiili nagranici, a koji su u Hrvatsku dosli kao sljedbenici Lutherova ucenja. S druge strane,stalna opasnost uzrokovana osmanlijskirn pritiskorn nije dopustala Hrvatirnaluksuzvjerske podjele, pa se vecina plernstva zestoko 0pirala svakom pokusaju tolerancijepremaprotestamima.lzmedu tih poticaja i spuravanja, reformatori ce sve do pocet-ka 17.st. nastojati pronao pristase u svim drustvenim grupama, sve dok ih potpunone onemoguCi val katolicke obnove. Samo u dijelovima Siavonije koji su potpali podOsmanlije Kalvinovi ce sljedbenici moo nesmetano propovijedati, pa cak i odrzavatisinode, no i to ce potrajati samo do Karlovackog mira i izbijanja katolicke vojske naslavonsku dunavsku granicu.U hrvatskim zemljama, vrata su protestantizmu otvorili su Zrinski. Dok je Nikola

Sigetski novu vjeru samo simpatizirao, njegov sin Iura] otvoreno joj se priklonio, anjegovi posjedi u Medimurju udomili su protestantske propovjednike.Propovjedniciprognani iz drugih krajeva mogli su naci utociste na pokupskim imanjima, a lura] jestitio i svoje tarnosnje protestantske podloznike od pokusajarekatolizacije (prirnje-rice, od ponovnog krstenja protestantske djece u Dubovcu). Iz Pokuplja su potjecalii najpopularniji propovjednici, Petar Lukic izIrga pod Ozljem i Grgur vlahovic izRibnika. Tek su se lurjevi sinovi Nikola i Petar 1623. vratili katolicizmu, zahvaljujuCiutjecaju sto ih je na njih imao primas Petar Pazmanyi, prvak katolicke obnove uUgarskome Kraljevstvu.Zrinski nisu bili iznimka medu velikasima u Hrvatskoj koji su svojom dvostrukorn

pripadnoscu Hrvatskoj i Ugarskoj lakse prihvacali protestamizamod srednjega inizega plemstva, usuajnog u katolicizrnu. Uz Zrinske, novoj su vjeri pripadali PetarErdbdy, Nikola II . Malakoczy i lvan Ungnad, gospodari velikih posjeda u sjevernojHrvatskoj.172


2/9

U granicnim utvrdarna, pogorovo u Karlo){'clJ, ali i drugdje (u lvanicu, Perrinji,Ogulinu, Senju, Bihacu i VaraRdim.l~, njema:ki su casnici takoder podupirali prote-stantizarnu umjerenoj formi augsburske konfesije. Unatoc tomu sto je nadvojvodaKarle bio katolik, najvisi su zapovjednici bili.protestanri (po put Andreasa Auersper-ga, lobsra josefa Thurna i johanna Fembergera) , Vojne su vlasti jednako djelovalei na Zumberku, a protestantski kranjski i stajerski stalezi pokusavali su pridobiti iI"hate naseljene u Beloj krajini, gdje je u Metliki djelovala hrvatska skola,' a cini seda je od 1562. postojala i hrvatska protestantska opcina. Petar Lukic, inace povezans Antunom Dalmatinom, morae je pobjeci iz Hrvatske i rad nastaviti u okolid Cr-nemelia, dok je u Metliki djelovao Grgur vlahovic. lako izlozeni progonima, nape-S! ? od pocetka osamdesetih godina 16. stoljeca (vlahovic je u tamnici boravio ve:~5i60.),protestanti SlJse u Beloj krajini odrzali do devedesetih. Propovijedanjem sunasrcjal i pridobiti i stanovnike Hrvatske, pa su ostale zabiliezene vijesti 0 uspjesnirn'Vlahovicevirii propovijedima u Cesargradu i Okicu. U Okicu se (1562.) cak sporio sa~agrebackim biskupom Martinom Brumanom, te ga je nadrnasio u raspravi, sto jenavodno rezultiralo prelaskorn okupljenih plernica na protesrantizam. Unatoc tomus~ oce se Zrinski pocetkorn 17.st. vratiti katolicanstvu, u blizini Ozlja 1632. pojavit ces e cak i anabapti s t: ( vv ieder tau fe r ).Medimurje je svojim polozajern bilo odlicno polaziste za sirenje protestantizrna

Ll Hrvatskoj ..BuduCi da je drzavnopravno pripadalo Ugarskoj, u njemu se premaprotestantima nisu mogli provoditi restriktivni hrvatski zakoni. Bilo je u vlasnistvurpwtestantskog velikasa jurja Zrinskog, a uz to otvoreno utjecajirna iz susjednih,[email protected] Ugarske i Stajerske, Osim toga, u crkvenom je pogledu pripa-dale Zagrebackoj biskupiji, pa se preko medimurskih zupa moglo utjecati na naj-V@(U biskupiju na hrvatskome prostoru. Zrinski je zahvaljujuCi praksi patronatstva,katkadu suradnji sa svojim susjedom Baltazarom Batthyanyjem, postavljao zupnike,dakako protestante. Katolicke je svecenike, cini se,dosljedno protjerao iz svih zupa,a preuzimanjezemlje i prihoda nije bio posljednji motiv koji ga je naveo na takvoponasanie prema Katolickoj crkvi. lpak, koliko se danas moze zakljuciti, u njegovirnpostupcirna .nije bilo nasilja.Qsim toga, Zrinski je imao i mogucnost pruzit: urociste protestantskom tiskaru

Manliusu, koji se krace vrijeme zadrzao u Nedeliscu (a i u Varazdmuj.Sve je to osta-vilo dubok trag na vjerskim odnosima uMedimurju, gdje je dugo nakon povratka~l!l'rjevih sinova na katolicizam dio stanovnika ustrajao na l.utherovu nauku, pa sej G S 1671. spominje protestantski propovjednik u Legradu. U susjednom varazdinuI'ile~isu gradani pokazivali jednakuupornost, pa se u gradu jos 1686. razrnislialo 0rT'ljerama za njihovo suzbijanje.Koliko su brojni bili protestanti u sjevernohrvatskim gradovima, do danas je ostalo

nepoznato. Potkraj 16. i u prvim desetljecirna 17.stoljeca u slobodnim kraljevskimgeadovima , zbog reformi gradske uprave, odnosno zbog toga sto su vlast preuzelinovoustrojeni senati i oligarhije koje su donekle nalikovale na patricijat, uvijek iznova

173


3/9

'"8eoc8O J.~O JC:~~vi

izbijaju nemiri S up ro ts ta vlie ne .s u s e g ru pe rn ed us ob no p ov reme no o ptu ziv ale zbo gpro te sta ntizm a, tim e su o pra vda va le bo rbu pro tiv svo jih n eprija te lja . U V ara zd in uje 1606 . izbio usta na k po d vo dstvo rn d vo jice trgo va ca . Smije nje ni je m agis tra to p-tuzio novu upravu zbog pro testan tizm a, te je uz pomoc ban a i kra ljevske kom isijeg od in u d an a p os lije u sp io vra titi v la st. N ak on s es t g od in a, rn ed utim , isti je rn agis tra csm ijen jen je r ga je Sabe r proglasio pro tes tan tsk irn . J e Ii u Zagrebu i Varazd inu up rv oj p olo vic i 17. sto ljeca do ista bilo pro tes tanata i jesu Ii b ili to liko utjeca jn i da Sl!!mogli p re uze ti v la st, tre ba lo b i d oda tn o is tra ziti. K oliko je bilo la ko gra da ne optuiiriz bog h ere ze , p ok az uje p rirn ie rz ag re ba ck og a lite ra ta B enedik ta B la ze ko vic a. N je ga je1601 . kao ka lv in is ta na pao biskup tJ iko la Se ln ick i, ia ko upravo n jem u u is to j god in ipovjesnicartsusovackog re da F arro p rip is uje za slu gu za d ov od en je p rv ih p rip ad nik ato ga re da u Za gre b.U vrije me kada je Zrin sk i (1573.) po zva o tiska ra R udo lfa H ofha lte ra da se iz Len-

d av e p re se li u N ed elisc e, u H rv ats ko j n ije bilo d ru gih tis ka ra , je r je p rije p os to je cirn aza bra nje n ra d zb og s tra ha v la sti o d s ire oja p ro te sta nts kih id eja , p ogo to vo u k njig am atiskan im a na hrva tskom e jeziku i glago ljsk im slov im a. Tako je prestao rad tiska ra uSenju (1508.), Zagrebu (1527.) i u R ije ci (1531.). Hofha lte r s e u N ed elisc u za drza o k ra t-ko , m ozd a go din u da na , o tisn uvs i samo n eko liko rn ada rsk ih kn jiga , a o ndje se n a:sa 0u is to vrije me ka da i zupn ik M iha lo BuC ic, k oji je m oran pobje ci iz S ten je vca n akonsto je sin Fra nje Ta hija n apa o zupru d vo r. Z rin sk i m u je pru zio uto cis te , a v je ro ja tn o'i-zastitu n akon sto ga je 1574 . s in od a Z agre ba ck e b is ku pije o su dila zb og p ro te sta n-tizma . B uc ic je objav io barem jednu (nesacuvanu) kn jigu, a li n ije s igurno da ju jetis ka o H ofha lte r. N ek olik o go din a n ak on H ofha lte ro va o dla sk a, ju ra ] Z rin sk i pozvaoje J o ha nn es a M an liu sa , tis ka ra k oji je 1580 . mora n n ap us titi L ju blja nu zbo g ra sru ce gp ritis ka k a to lik a , i 1585. smje stio g a n a s vo je im a nje M on yo ro ro ke n k, o da kle je o tis aou v ara zd in . T ije kom ce rv ero go dis nje g b ora vk a u v ara zd in u, M an liu s je tis ka o je c etirik njige p is ac a v ara zd in sk og a k njze vn og k ru ga , a o nd a je p on ov no o tis ao n a rn ad arsk ep os je de Z rin sk oga i o nd je o bja vio v is e o d d va de se t n as io va , u gla vn om n a rn ad ars ko -m e. D oba r d io tih k njiga bio je v je rs ko g k ara kte ra , p ro pa gira ju Ci e va nge lic ko u ce nje , ad io i s vie to vn og, d ap ace za ba vn og k ara kte ra . S ura dn ja M an liu sa i Z rin sk og p ok azu jeka ko je tiska nje kn jiga po tica la ze lja za pro pa gira nje m pro te stamsko g uce nja , a li jeim alo p os lje dic e n a c je lo ku pn u d is tribu ciju p is an e rije ci .. O d sv ih o nodo bn ih tiskarsk ih pothvata ko ji su se tica li H rva tske , na jve ci je o djekim ala tiska ra ko ja je dje lo va la u da le kom U ra chu, po kra j sve uc ilisn oga gra da T ubin -ge na . F in an cira o ju je i p okre nu o biv si v ara zd in sk i v la ste lin Iv an (H an s) U ngn ad , kojje od 1557 . d o smrti 1564. bo ra vio u WC trtembe rg u. U ngn ad s e z an os io is to rn id ejomko ja je zave la m noge istaknu te pro tes tan te : kn jigom pros iriti evande lje ne sam om edu luzn im Siaven im a (na jcesce se govorilo : u H rva tsko j, D alm aciji, ls tri, Bosn i,S rbiji, B uga rsko j i v la ske j), n ego i m edu m uslim an irn a, za ko je su m no gi m is lili da imje vje ra sla ba i u o pa da nju.

ro:co>eoVi

174


4/9

Ungnadovu je tiskaru u pocetku v od io n ajis ta kn utiji s lo ve ns ki p ro te sta nt P rim o zTrubar, a li su na jveC i d io posla obav ljan i S tjepan Kon tu l Is tran in i A ntun D alm atin .P ripre ma juc i k njige za hrv atsk o po drucje , tisk alirsu ih n a gla go ljic i, C irilic i i latinicina sv im a trima tad a ak tua ln im pism ima. No, tiska rstvo je vee u to vrijem e poce lopo tisk iva ti c irilicno pism o, pa je U ngnad savje tovao svo jem sinu K rs ti u va razd inuda kn jige tiska samo na la tin ic i, a pri k ra ju rada uraske tiska re tako su postupa li iK on zul i D alm atin , s luze ci s e jo s samo la tin icn im i g la goljsk im s lo vim a. Z an im ljiv oje da se u hrva tsk im naslov im a jezik uvijek naziva hrva tsk im , dok se u n je rnack irnp rije vo dim a is tih n as lo va n az iv a s rp sk im (k atk ad i c irilic nirn ). P ok us av aju ci p ro naCije zic ni s ta nd ard k oji b i o dg ov ara o s to v ec em d ije lu c ilja ne c ita te ljs ke p ub lik e, T ru ba rje pre dla ga o da se S tje pa n K on zul za mije ni n ek im pra vim H rv ato m iz B os ne iii n ek irnsd us ko ka , k oji z na ju d ob ro c irilic no g ov oriti i p is ati. le zik h rv ats kih p ro te sta nts kihk njiga b io je cakavski, s j ak im u tje ca jem s ta rijih c ak av sk ih te ks to va p re uz etih iz ra nijihle kc io na ra , te s e le rn en tirn a c rk ve no sla ve ns ko ga , s to ka vs ko gi s lo ve ns ko g.U ngn ado va je tis ka ra o d 1560. do 1565. o bja vila trides et hrv atsk ih k njiga u na kla di

ad oko 25 000 prim je raka (nek i podaci upucuju na to da je nas lova bilo i v ise ). Z bogto ga n ije pre tje ran a uspo re dba ista rs ko ga zupn ika V in ka V ern ko vica k oji u jedn omp ismu iz 1 56 2. i zje dn ac av a K on zu la i D alm atin a s C irilo rn i M e to do rn je r .o bja vlju je teis tinu S ve to g pism a n a n as ern hrv atsk orn je ziku"U N ie rnacko j su d je lova li i nek i drugi hrvatsk i pro testan ti, nepovezani s uraskirn

k rugom . P rv i se is taknuo M atija G rbac (poce tak 16. st. - 1559.), roden i ls tran in , ko jije upoznao M artina Luthera i F ilipa M elanchtona u TC tbingenu gdje je bio pro fesork las icn ih jezika . -N a istom se sveuc ilis tu kao s tuden t za tekao M atija V laoe (1520.- 1575.), ro dom iz La bin a. V la cie s e s ko lo vao i u V en eciji i B as elu , a na ko n Tubin ge nao tisao je u W inem berg; gdje je doblo prvu pro fesuru (poslije je bio pro fesor i u .len ii M agdeburgu). K ao va tren i pris tasa Luthera , nakon n jegove sm rti usao je u zes toks uk ob s um je re nim M ela nc hto nom, za go vo rn iko m tzv . in te rirn a, spo ra zurn a izm eduKarla IV. i pro testana ta . Upravo zbog raga n ije se m ogao uk ljuC iti u rad tiska re uU ra chu, o ko ko je je bila o kuplje na grupa um je re nih pro te stan ata . V la cie je ka om alotk o c bilje zio e uro psk i pro te sta ntiza m, na pisa vsi n iz izn im nih d je la , rn edu K ojim a seisticu Mage1eburske centurue (prvasveobuhva tna povijes t C rkve nakon Euzebija ip rv o d je lo u k ojem je p ov ije st p rik aza na pe rio diza cijom za sn ov an orn n a s to lje cirn a),K lju c S veto g p isrn a i K atalog sv jedoka is tin e. Borba za cis ti Lutherov nauk n ije m udon ije la s recu, je r je upadao iz jednog sukoba u drugi, zbog cega je nekoliko putabio pro tje ran iz razn ih gradova (M agdeburg, Regensburg , Strasbourg). Um ro [e uFrankfurtu na M ain i, neposredno prije jos jednog izgona ..Re fo rm ac ija je u hrva tsk im zern ljam a na jv ise trag a ostav ila svo jim radom na ja -

e an ju tis ka rs tva i s rva ra nju jed in stv eno ga je zicn og sta nda rds . U vje rsk om po gle duI'lije im ala d ug otra jn iji u rje ca j je r s u po slje dn ji o sta ci n ov og a n au ca va nja v je re n es ta litijekom 17. s to l jeca , Ipa k, n e tre ba za rn is lja ti da pris ta sa re fo rm ac ije n ije uo pce bilo ,una toc v je rskom zakonu ko ji im n ije dopus tao boravaku Zagrebu. P roces pro tiv va -

175


5/9

'"N'"c8(]).~(])c.~~

razdins ko ga gradanina Stjepana lanko vica, o ptuzeno g 16 87. zbo g veza 5 luteranskorn's ko lo m u l.egradu i po kusaja prido bivanja .nevinih dusa" za s vo ju .herezu" pokazl1j~,dug otrajno st po kus aja s irenja refo rm acijs kih ideja u s jeverno j H rvatsko j .

5.3. K ato licka o bno va i b aro k. A pro svjetiteljs tvo ?O no s to se u po vijesno j literaturi o bicno naziva pro turefo rm acijo m i kato lickdriQ

o bno vo m, bio je zapravo prvi po liticki po kret ko ji je is to do bno o buhvatio sve hrvat-ske zem lje i ko ji je o stavio trag a u svim drus tvenim s lo jevim a. P retho dna nas to ja .nJ~hum anis ta i pro tes tanata na s tvaranju jedins tveno ga h rvatsko g , o dno sno juzne-s lavensko ga duhovnog pro s to ra o s ta la su o g ranicena na uski s lo j elita. K ato !ickllje o bnova, nasupro t tom u, svo jom teznjo rn za refo rm om pucke kulture utjecaJana svakodnevicu cjelo kupnoga gradsko g i seo sko g s tanovnis tva. Uspjeh jo j jeh i,Q .s veo buh va tn iji zato s to s u jo j ciljevi b ili vis es truki: treb alo je s uzb iti utjeca j pro tes ta 'nata , refo rm irati C rkvu i v ratiti je izvo rnim etickim vrijedno stim a, po taknuti pro ms.civiliziranja" puka, s inti vjeru o ndje gdje je nije bilo i o bnoviti unis tenu crkven.~infras trukturu u krajevim a o s lo bodenim a od O sm anlija . N apoko n, C rkva seo b-noviteljskim po letom nudila kao idealan saveznik vladaru u nas to janju da cvrsc~integrira svo ju saro liku m onarh iju nam ecud po jedinim drzavno pravnim tvo rbam aza ied nick i ku ltu rn i m o del.

H rva ts ka i S ia vo nija b ile s u g ran icna po druq a refo rm acije. S uded prem a da na sh jil(1 ;lspoznajama 0 refo rm aciji u hrvatskim zem ljam a, cini se da se L uthero vo i K alvino v0ucenje s irilo s m alim uspjehom izm edu Jadrana i D rave. D rukcija nam se s lika nudiis tra zivan jem pro turefo rm acije. T rud K ato licke crkve o ko s uzb ija nja s vo jih protivnika,um no gom e je nadrnas ivao navodno beznacajan bro j pro tes tanata. D anas rno rarriozbo g to ga pri vrednovanju pro tes tantskih uspjeha pokazivati vis e o preza negoje to cinila s ta rija po vijes na zna no st.

P ro turefo rm acija se nije pro vo dila s am o u krajevim a zahvacenim reformaojorrinego su njezina upo ris ta po dizana u grado vim a poput D ubro vnika, u ko jem go tQ ~vo da i nije b ilo Luthero vih utjecaja . Razlo zi to mu bili su razliciti Karo l icko j c rkvi .: ~uhrvatskim zem ljam a nije bilo s ta le sam o do suzbijanja refo rm acije. N jezini su ciljevib il i v is es tr uk i: u je din je nje cr kava (tj. po ka to licenje pra vo sla vn ih ), o bra cerije m u~ Ji~ .m ansko ga s tano vnis tva i ko nacna kris tijanizacija ruralnih krajeva u ko jim a s u seljad,doduse, bili kato lici, a li u ko jim a je po gans tvo jo s uvijek bilo vrlo zivo . D jelatno s tC rkve u hrvatskim zem ljam a bila je, dakle, po svecena prije svega kato licko j o bno vii m is io niranju krajeva po d o sm anlijsko m vlascu, a ne sam o suzbijanju refo rrnacije.Zbo g to ga je svakako bo lje s tvarnu pro turefo rm aciju prom atrati s am o kao dio znat-no dugo trajnijeg po kusaja kato licke o bno ve. D ok je pro turefo rm acija s redino m17.s to ljeca uglavno m bila do vrsena, kato licka je o bno va traja la jo s po ldrug s to l jeca :

176


6/9

L Jtjg ars ko j ,iHtvapskoj" '~FQBQr~f~~W1aje tre ba :lo o slo bo diti zem lj

ideje. Premaje,d l'1oj, najpJ ij .elij.e ,iJ _ '0ndase nacije lom PQl \r lt! cju;~ ve :P ritomje im enov an je . e r,~ ye ne

" je l'a rh ije tr ebalo ov is iti is kljwC i;v , ,~, . .., ..,....;...lji;1ko j~ .hbiu R imusa rno po tv rd iv lllEg ;J ruga je ide ja ima la-pred oE ilJ )ap0f' l~ j ;f> ri j,e~~J ;~vene.int@rese:n iez in ir zastuJ ! )n idmll~!l is.l;lso,veirna i .Kongrega cijbZllpt()p.agalflc;tu~yj.eI'E:?:;-'"at-prctiv.sultana ne sarno. dah ije b io p rio riCet negpi.m j.e s rnetao;lj.e rsUlc srnatna-lid aEe u m irl'1@Jdopsk irn uY je timalaKSem is i0 na riri m ec iu prq te sra otirn an a 0 smam .lljs kom pod ru cju . L J t lrVlltskojsexad}Yl ljp ris tu pa rtjo gl1 u oc iti IJ rad.u~a rto la .Kas i~a ) z as tupn ik arir us kih iris ere se , iju rji).;~a ttk aya,p roTY \ica te lja :llnaeionalne~1po litik e ..;~ ; Protureforrnacija je zapocela u Hrvatskoj s nevim zagrebackim -biskuporn J urjem",Draskovieem(1563. - lS84} Nako.n nekoliko biskupaciji s tatus hije uvijek bio.jasnod e tin ira n.(n is udobilip apirm potv rd u~ iii pa k n is q bo ra vili u Z agre bu ,D~a sk ov ic je bie

," .p~v i k o ji-s e ene rg ic ho zauzeoza kato lic ansrv e. CD l1 je k ao ,peG \ls kib is kL ip izaslanik'Fer inandaJ .z;3 . Ugars~ u od 1562: sudie lovao na Tridentskcrn.koncilu Njeg0)(iO je

ja!iste'prerna prorestantizrnubilo prilicno elas t icno, pa se;takQ zauzimao za pri-s t i ka lezern, kaoi za PQ nis~ enje.eelibata. Kada je koneil odbacio takVu um jereru,p rik l@n io s e,k aoY je rl;1 i pap in s lje db en ik ;.za klju ce ima T rid en tin a.B io~e jedan

'h . sVeeenikakoj i 5U se u Hrvatskoj zauzima li ..za un iju K ato licke ,i R ra vo sla vn ei ,Q rllS ko vie evu je p re tu re fo rmacijs ku ..politiku olaksala i smrt Han sa Ungnad a1564.,

go din e ka da je lura j sje on a za gre ba ku biskupsku sCGlie ucU ngfla tL je bio l'1a jva z.ca os opa.p xo te sta ritizrn a u Hrva t sko j a n je go vQm smrcu i pws ta nk om 'ra da ~ra sk e,V"ro"Ybf,.,,,,..,..,,,,,.j,j.,. je uhrva tskirn zemlja rn a do zivjela uda race d ko je ga se n ika da .n ije

Q j::)o ra viri.Tiska ra je uskcro bila zaplije nje na i pre ko G ra zll prenesena.u Rim;je p0 slu zilaUr~ du la p ro paglln duNje re .je re fo rr oaeija ,.k qk o je vec is ta kr raeo , uhrv ats .k ojpov ije snoj z nanostib ila pc d-

n e bJ is esmje lQPonov no ;za pa stiu s lic nu p ogrje sk u,'(E ;jo jp rip is ari .pmv eliko" "" '< ILEldIC .!D ae ko ln ostiza ka to like nHrva tske j n lsubile drama picrre Nidiseiiz pism a

ga je 1 569.)5v oje l')'1 p rijllte lju ,c fra ne us kom ka rd in alu K arlu Lotarinskorn, uputio. .Ul" ljemu.'je naglasio da u Hrva t sko j a ko , s eizu zmeo smarilijs ka o pa sn os t

dobrorne duhc:Nnofh miruGodinudana poslije sazvaoje Draskovie SY oju prvu sinodu. Zakljucei, nazalost,

sacuvani, nopcznar nam je njezinprogral]l:RadiIQ se o ostvarenjuzakljuC akako ndla ; .Za nim ljLvo je t.cia se misa prigodom zasjedaniazbog yeJ ikoga

ro ia -s ve ce nik a ko jic s Li.:s .eslu zjli sla ve ns komlitLjrgijom, triip Lita (je da nput s Yllko gna )c ita la .na s lavensko rne jeziku,iaKOe :!up ravo,ta praksaubrzopasti kao~rtvao tu(e fo rm skib n asto ja nja . N ajva zn ije su.re f0rm ato rske kn jige , n airne , bile riska negoljieorn,re je toblo dosIatll(1 razlogU dO .anl,i Vll]. da zab rani h rv ats kije zik u

'j,I,I(lJ rgiji, premda je bakoDulozio unaprjectenje s lavenske liturgije

177


7/9

' "2'";8O J.~O JC.s,~.;;


8/9

pretvoriti u vazMag rrosieelja obnove lJ L p gla vi su.pavlini os nova li ta d a jecli!1ug imna ziju u s je v@ fM j f!lrlla nk gj za iz obr.a ZiblU.w je to vn e m ta de zi,Sna fn ij u po li ti cku irni~i ja ti :vu pJeu l la je p r l !(g{ fe fb ffi l\ lskast rana 16(' )4 ., kada j~Sa~r

dania. v jersk i zakdr'l Ko jilflil je pranesEamirma . ima") bilo zabranjese Ila~(i'l'-Iiilji\Z an je 'u !K 'ra lje vs v:,Q ;d =llrv 2lJ ts kei S laMo lB lij . s e n ije o dnos ie n o. j1 lra vo sl~ "trn .ds tra no vl'.1 is tv o, ko "j j i k ra lju i S abo ru bi,lo QG lM~vailllo zbog svoje vo jnicke UID@GLNa ko.1" ldo rrcs enja vjerskQ g zakon a bile je za klju0e no da se iz zemlje pratje ra jttsvi"n ereeici" , pose bice oni iz o kolice O z lja . M~em0 ) PH~ tpos ta viti d a je iz a t:e in ie ija dve. Hajao biskup Bratttliic koji je na svejoi strani iraao ve6inu hrvatskaga plernseva.Zastoje H rvatski sa ber, za ra zliku o d Ugarskoga: (a ka us tra jn o za stu pa o n eto le ra n-

m i katolicizam , mQzemo ra zum jeti im am o Ii u vidu1: ski politicki po lozai Hrva tsk ogaKra lj evs tva . PQtkrai ' ; ]@ ) . stoliec a, nak on pa da B ihaca i utvrda u njego voj blizin], ," ",~ yat-s~a je svederia na uski pojas ko ji nije bilo la lto) bral1iri. valm vjerska padjela kola o ifI flGg la ;d0v,es ti.09 l !t lJ l utFasn jih ' sukoba b ila b i za , ,~sh tKe ostataka" Kraljevsnva sllrrrtiil ' ' lopaSJ1laSL~b.Qg toga"'j'e p le rrrs tv o s p ro la znem i;? ;r.1 ir.n komL~ili1 sk ih i jo s p@ne'k :~ aesealo jed ins tve r: lo l: t@bFan i ka to lickevjere,~os je jedan raaleg naveo Sabor na takvu pcliciku: bio je tostalno ra s tu ci n je lJRaGK i

l! lr jeca j u Kra ji nl . Zabranorn za drza va nia pro te sta na ta , k oji 5 1 : . ! b ili n apase b ro jn i rnedunjem ack im vojnim pesadarna, na hrvatskam se tlu nasto jalo sprijeciti N ijemce da!ive'v is@ z adiru u prava Kralje vstva. S d rugs strane , H rvatski se s abe r o sje cao U gEO Z~ -nim U svajim vjerskim nazorima i s ugarske strane, take da je ban Tama Erd@ tlyi'las abo ru u p ozl!.ln t1 bio s pre rn an ra sk in uti o dn os e I'iIrv atllk s Uga rs kom. K ra ljje v .j~ fs kiza ko n iz 16@4 : po t),(rd ~o te k 16G8 . , te je on kao hrvatsko municipalno pravQ ' "rna snazi G01166, (5 .~ iako je rtje govo djelo van je ~ ilQ dje lomicn o pO lilisE8 1ll0 E dio roleranc ;i ji J G S i p ~ It). Vjtmki zakon nije uspio cdrnah p@s tiC i sv oje c ilje ve , pa s u ga oIl::ra ljevi e re bali uvijt? k lzn ova potvrdivati sv ojil'fl dekretim a o d kojih je PQ slj dn ji 0.10C!;majFerd inanda III. iz 1647. Njime je kraljporvrdre pravo Hrva tsk oga K raljev sEvaaa se drzi isk ljucivg svoje katolicke vjere, sto mozda govori a jo~ uvijek posw jetimprezicima prerestantizrna, a li i o na sto ja nju S abers @ase dis ta nrira ad politike staleiau Ug ar sko ].Glavlili je nositr l" j katoliG ke obnove u I= lrvatskClj i Dalm aciji bio lsusovacki red.

P rremd a je o sn ev ns lia da ca is us ov ac a bila s uZ!bija nje protestantizrna, u v .rijeme ka: Ias u @o sli.u HrVa[~RU refmna cija rlije v ise bila 'm


9/9

'"2'"c8 oghl:- i.ls us ov ci s u u Z agre bu pestigli brz u sp je h, N ak on s amo-n ek olik o g od in a, g im l< la l!ijlllj~p al;laQ ~10 ve e. 4 00 u 6m ik a. U blizini s kG lle o tv ore n je k6n ~ik ( za uCenik e~ p> lemi6 e,i~@ga j@v :id lji'lo k om iu je nasta vna d je la t:rlQ s t b ila p og la viw namijeFlje na . Kao p G l s e @ > 3 i ilo blik pa storalnoga rada potica no je osn iva nje bra toysril'lc i i kongregacqa, t l'iU talmo sno vane M arijina kon gregacja gra dan a, Da cka k< )n ~regae ija o d N avjeste nja M ari-jin a, K qngregacija od l::J z r.le senjaMa rijin a , b Fa to vs tjn a lz id ora Teia ka i J ;,ra tG :)" s.l5 J i:il! 'lam U K @ i c~ rnr ti I sugov~ls us ov ci s u za slu zl'li'i za i po tie an je ba re kn oga k aza lis tra k oje je d j@ I@Yc\loo dt ~ @ . 7 . .3..do uklnuda reda 1773.cMa kako skromno bilo , to je k aza lisre , cija je fu nkc ija b i i l a

pa sto ra ln a, do biv alo ka tk ad n ern ala sre dstva za izra du kulis a, pa ca k.i za G lQ ba ~ljamjek os tima iz \ie l" le eij@ .Pov j-esn icar reda-sved i c ia su isusov.c:i e~6 )' 10 .sp je li p r.eob ra t it i dvaG ies tU O S f f l 1 : t il l( ? W ~ ~d an a, ci'V ije plemkin je i je dn oga m la do g plsm ic a. O n i sun avo dn e hili J1 '6tajni lutemlfi iii kalvinlsti Iz navada, m edutirn , flije jasno jesu Ii sv i ani bili stanovnicl Zagreba iii \iii!pre obra ee ni i u d ru girn rn je stim a.Ism ;o "Z< ;;iu u jo s d vama nekadasl" ljim upo ris tima J ;;lf@ t e sta l'la ta ( )s noV'a li s \1@c je~t~

IifIna2iij~: Ii! lR.i jeci16z,1. i J ' Va rr azclinu 162 '6 . Va~aZc ilir ls k i j@ ko l~g ij' p ost jao od 16:gSl. Na kon protje riva nja O s ma nlija , red se prosirio u Siavoniji. G odine 16$ 7. isuso vci ! ; ll l S.carskorn vojnom posadom dosli u O s ijek , a 1693 . u Petrovaradin. Ret godina pos lijeo sno vali su ko legij i gim na ziju u Po zegi.Q .s im~Getgp ja i obrazovaoja, koj ims SI1 od luene u li fe - (i ;a li na o l: :> l ik@an jev .@ dlc ll~ i fu rs lo je va hpMa ts koga d l1 b_ lg rv a, d l'Ie prO l a iZ lil@e vaznose i n jihQv fad na s~ar.ld ard iRa0ijih rva ts koga (ilir skoga , slavenskoga) jezika, Kao d obri p ozn av ,a oe i j,e ije nih o ko ll1l !illirn ed u luzn im S la ve nim a is uso ve i su se za uze li za n ajra spro stra nje niji s to ka vs kl gOw,0rk ao s ta nd an :in i je zik , te Sill tim e pridQ flij~ li po la ga niu teme lja je zic nom, a n a G dre cl'~mrn ac hll i n acio na ln orn je djn ,tvu H rv.a ta . U st;o , n eki s u se od ig ta kinm ih i~Msovaput prropdvjedn ika jl;J Fja Habdelica , zauKim ali za re fo rm u pucke kulun e, Ta m jid ie la tn ost do da na s n ije G ovo ljn o isrra ze na , a li je n eupitn o d a su je zuirrsk i pfQ Po vje ,d I~nie i ima li gelem utjecaj na oblikovan je pucke poboznesti i po tican js onoga s m se,,80

Documents

Hrvatska i Slavonija u Ranome Srednjem Vijeku - I