Hrvatska Povijest 19. Stoljeca - Skripta

  • View
    516

  • Download
    10

Embed Size (px)

Text of Hrvatska Povijest 19. Stoljeca - Skripta

HRVATSKA POVIJEST 19. STOLJEA SKRIPTA

-

to je to hrvatska povijest 19. stoljea? o to je razdoblje od 1790. do poetka 1. svj. rata o modernizacija proces dogaanja nekih promjena, u historiografiji oznaava neto drugo koristi se u nacionalnoj historiografiji kod zemalja koje nisu prole industrijsku revoluciju i iji je put razvoja tekao sporije o rezultat te modernizacije je graansko drutvo koje karakterizira: mali broj ruralne populacije poljoprivredna proizvodnja ukljuena u trite

o

oo

o

o oo

oo o o

mali broj stanovnika radi u toj poljoprivredi graansko drutvo nije feudalno, to je drutvo utemeljeno na liberalnim naelima, njegova sr je slobodan seljak (on je izjednaen u svom poloaju prema zakonu, ali nema jednaka politika prava jer graansko drutvo ne mora biti demokratsko) baza mu je kapitalistika privreda to je ekonomski sustav za razliku od graanskog drutva koje je drutveno ureenje ekonomski sistem ne mora biti vrsto povezan s drutvom ( npr. Bachov apsolutizam u 50-im godinama 19. st. podrazumijevao je kapitalistiku privredu koja se nesmetano razvija, postojalo je i graansko drutvo, ali ne participira u politici) u hrvatskom sluaju graansko drutvo nastaje putem dugotrajnog procesa modernizacije s tim se pojmovima vee pojam nacionalne integracije u historiografiji nacionalna integracija znai proces izgradnje nacije kakva prije 19. st. ne postoji iako se sam pojam nacije koristi, a dolazi iz latinskog jezika nacija zajednica ljudi koja ivi na odreenom prostoru, a povezuje ih osjeaj pripadnosti zajednikom identitetu, a to su: jezik zajednika prolost i budunost oblikovanje graanskog drutva i nacionalni integritet teku paralelno nacija je konstituirana u onom asu kad je golema veina ljudi poistovjeena sa irim prostorom Hrvatska ima graanstvo, a Francuska buroaziju sam vrh graanstva koji ima i industrijsku i financijsku mo periodizacija:

1790. - 1850. razdoblje protomodernizacije do Bachova apsolutizma 1850. - 1860. beko sredite diktiranim reformama dokida ostatke feudalizma i stvara temelje kapitalizma i graanskog drutva, to je doba stagnacije modernizma, zavrava padom apsolutizma 1860. 1870. 1870. 1914. o 19. st. je povezano s politizacijom najirih slojeva puanstva (seljatva, graanstva) o periodizacija: 1790. 1830. 1830. 1835. 1835. 1848./49. 1850 Bachov apsolutizam 1860. i dalje razdoblje kontinuiteta

1

u 19. stoljeu nema razumijevanja hrvatske povijesti bez povijesti njenog ireg okvira, tj. Habsburke Monarhije o pod vlasti Habsburgovaca su hrvatske zemlje, tj. Hrvatska, Dalmacija i Slavonija o Habsburka Monarhija tada nije drava, ve monarhijska zajednica (eka, Slovaka, Lombardija, oko Francuske Savoja i Nica, dijelovi Poljske, Ugarska), odnosno jedna ogromna drava koja je slabo povezana preko malo faktora, a to su u prvom redu sredinja vlast i dinastija o jozefinizam uvjerenje vladara da je mogue iz jednog sredita ujediniti pravnu dravu i utisnuti joj njezino okruje, to naravno nije uspjelo o do1848. monarhija funkcionira kao heterogena cjelina o Franjo I. (1792. 1835.) o dinastija odabire apsolutizam o Beki kongres 1814. 1815. o prvi summit svjetskih drava jedina velika sila tada je HM i ona to pokuava iskoristiti ustavnost u prvoj polovici 19. st.

o

-

-

-

-

-

to nije razdoblje kada se vlada neprestanim patentima iz jednog sredita, ve vladar saziva sabore, ali preteni dio razdoblja jest apsolutizam Metternich nastoji sprijeiti nacionalne pokrete, eli zadrati postojee stanje bez ikakvih reformi unato tom represivnom stanju, javlja se npr. ilirski pokret 19. st. doba nacija one nacije koje su ekonomski jae smatraju da svoju punu samostalnost mogu ostvariti u svojoj vlastitoj dravi ( to se vidi kod Maara 1848.) Monarhija je shvatila da se mora modernizirati okvir je u velikom dijelu bio feudalni tamo di se privreda temeljila na agraru maarski i njemaki nacionalizam su ugroavali HM maarski nacionalizam eli potpunu samostalnost Ugarske bez ikakve veze sa HM, osim zajednikog vladara, tj. personalne unije s velikom popustljivou beki dvor u oujku 1848. zadovoljava sve ugarske zahtjeve od 30. ih godina 19. st. ugarska tenja za nezavisnost - nositelj te tenje je ugarsko kalvinistiko graanstvo zajedno s plemstvom koje ih podupire, ali je ipak okrenuto prema Beu dvor je dozvolio formiranje samostalne maarske vlade i obeava da e vladar sankcionirati sve zakone koje vlada donese postupnim slamanjem revolucionarnih arita i manipulacijom ostalih nacionalizama u dravi, revolucija u Maarskoj je slomljena ( npr. hrvatski nacionalizam usmjeren je protiv maarskog te ga je na kraju slomila habsburka vojska u suradnji s ruskom) Istvan Szecheny se zalae za reforme (napisao je djelo Kapital) nakon 1848. HM ima 2 cilja o pokuati stvoriti jedinstvenu dravu o provesti modernizaciju meutim, to je doba apslutizma, strogog centralizma i vladavine vojske financijska kriza reforme puno kotaju na sve to doao je i loe voeni rat gubitak Lombardije koja je imala vanu ekonomsku ulogu austronjemakim liberalima nije odgovarao apsolutizam, ali im je odgovarala beka ekspanzionistika politika svim maarskim konzervativcima ne odgovara apsolutizam koji je krio njihovu mo zato se te dvije strane udruuju i vre pritisak na mladog vladara da obnovi ustavnost s time ulazimo u razdoblje 60.-ih godina kad se monarhija koleba to sa sobom napraviti, kako organizirati zajedniku dravu

2

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Listopadska diploma oktroirani ustavni nacrt o namjera da se monarhija formira kao federacija, tj. da se obnove povijesne pokrajine koje e imati veliki stupanj samostalnosti u odreenim okvirima upravne vlasti o ali to ne odgovara austronjemakim liberalima koji pritiu kralja pa on donosi Veljaki patent (vraanje na centralizaciju) problem su ponovno Maari ugarski sabor se sastaje u proljee 1861. te ne eli ni uti za rjeenje koje nudi centralizam u formi federalizma 1865. Deak Ferenc pie uskrnje lanke po kojima su Maari spremni pristati na maksimalnu autonomnost 1866. rat 1867. Austro ugarska nagodba slubeni naziv austrijskog dijela monarhije je zemlje zastupljene u carevinskom vijeu parlamentu ta se heterogena cjelina 1867. dijeli u dvije drave, s tim da se jedan od ta dva dijela ne petlja u unutranje poslove drugoga zajednike su vojska, vanjska trgovina i monetarni sustav nema zajednike vlade aristokracija nikada nije prihvatila dualizam s austrijske strane austro ugarskom nagodbom Dalmacija se formalno mogla sjediniti s Hrvatskom i potom ui u Kraljevstvo Ugarske (od Karpata do mora) vojska jedinice carsko kraljevske vojske slubeni naziv od 1867. o Maari trae da se uvede komandni jezik na podruju Ugarske trae jedinice pod vlau maarske vlade Maari su eljeli i vlastitu ekonomiju Khuen lan Tsuzme liberalne stranke, vladajue u Ugarskoj, iji je cilj stvoriti jedinstvenu Ugarsku svi zakoni koje je donio Josip II. zovu se patenti (zakoni doneseni vladarevom odlukom) on eli stvoriti jedinstvenu dravu otpor se javlja na dva podruja: o austro-njemako o maarsko plemstvo povukao je sve doneene patente osim 2: o o slobodi seljenja seljaka o patent o vjerskoj toleranciji Ustav osnovni akt neke zemlje koji donosi njene zakone, ureenje, . staleki ustav sustav u kojem plemstvo na odreeni nain dijeli vlast s vladarom upanije (upanijske skuptine) plemstvo se sastaje, odluuje o odreenim pitanjima, alje svoje predstavnike u Sabor, sastaje se rijetko, ne zasjeda redovito, ali se bavi nekim kljunim pitanjima kontingenti vojske i porezi (sabor) upanijske skuptine su teita plemike autonmije gdje ostvaruju svoja plemika prava (najvea je upanija zagrebaka) u svibnju 1790. sastao se hrvatski sabor Nikola krlec Lomniki veliki upan zagrebaki o cilj sprijeiti pokuaje apsolutizma, ali Lomniki, kao i ostatak plemstva, zna da to Hrvati ne mogu uiniti sami pa trae oslonac u monom ugarskom plemstvu, ali to ne znai da su Lomniki i veina hrv. plemstva spremni rtvovati muncipalna prava (itav niz povlastica dobivenih od vladara i nagomilovanih stoljeima, a zapisana su u Verbozijevom zakoniku (Tripartitumu) temeljna prava treba ouvati, a istodobno i stvoriti vezu s maarskim plemstvom zakljuci sabora: da se za Hrvatsku i Ugarsku formira jedna zajednika vlada kako bi se osiguralo da se vlast ne preseli voljom vladara u Be

3

ta bi se vlada zvala Namjesniko vijee ( koje ve postoji) formirala bi se tako da Hrvatski i Ugarski sabor biraju svoje predstavnike paritet rezervna varijanta da se namjesniko vijee, koje funkcionira, proglasi vladom za Hrvatsku te da ima nadlenost za Hrvatsku iz toga proizlazi da su Hrvatska i Slavonija zasebni dijelovi pitanje poreza vidimo nastojanje plemstva da se Hrvatska odri kao politiki subjekt kroz svoje plemstvo trai se da se o porezu odluuje na zajednikom saboru,a li u odvojenim raspravama, te da se vrati staro muncipalno pravo Hrvatskoj po kojem ona plaa samo vojne kontribucije u odnosu na Ugarsku prema miljenju povjesniara greka je napravljena kad je Hrvatski sabor sam sebi oduzeo pravo da odluuje o visini vojnog poreza jer je mislio da e tako lake odoljeti pritisku Bea da je u javnom ivotu u Hrvatskoj i dalje u iskljuivoj upotrebi latinski jezik (jer Maari ve postavljaju pitanje uvoenja maarskog) da se vojska zaklinje kralju, ali i hrvatskom narodu da se pravno uspostavi vlast bana da hrvatski sabor ima pravo predlagati kralju 4 kandidata za bana da bi naglasio posebnost Hrvatske i Slavonije Sabor je izradio vlastiti nacrt urbarijalnog zakona (urbar dokument u kojem su popisana optereenja) odluka o protestantima oni na podruju Hrvatske nemaju ista prava kao krani (ni konfesionalna, ni graanska) o s tim zahtjevima muciji su se zaputili na sabor koji je prvo zasjedao u Peti, pa u Budimu o Ugarski sabor je odbio prihvatiti zakljuke